Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti upozoravaju javnost na opasnost od istorijskog revizionizma kroz emocionalnu i simboličku manipulaciju, čiji je najnoviji primjer parastos borcima četničkog pokreta na Krnovu. 
Građani se, kako kažu u saopštenju za javnost, navode na zabludu manipulativnim tehnikama iskrivljavanja činjenica, prećutkivanja istorijskog konteksta i zloupotrebom vjerskih i nacionalnih simbola. 
- Cilj je mitologizacija četničkih snaga kao “nevinih žrtava zločina”, suprotno istorijskim činjenicama da se radilo o oružanoj bici i borcima koji su u njoj stradali ratujući na strani fašističkog i nacističkog okupatora. Posebno osuđujemo institucionalnu podršku ovom procesu poricanja istorije kroz prisustvo državnih funkcionera - poručeno je u saopštenju za javnost.
Saopštenje prenosimo integralno:
Na Krnovu je u nedjelju, 12. oktobra, na lokalitetu Lobanje glave, u organizaciji udruženja “Kosovski božur od Nikšića”, Srpska pravoslavna crkva služila parastos četnicima. Parastosu je prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, što je za osudu s obzirom na to da on predstavlja državu Crnu Goru i da svojim učešćem podržava skupove na kojima se iskrivljeno predstavlja državna istorija i vrijeđaju žrtve fašističkog terora. Na osnovu govora izlagača moglo se zaključiti da su na tom lokalitetu strijeljani nenaoružani mladići, dok je sasvim izostavljeno da se na Krnovu zapravo radilo o oružanoj borbi između partizana (boraca Narodnooslobodilačkog pokreta) i naoružanih četnika Pavla Đurišića, koji su bili u sastavu okupatorskih snaga pod njemačkom komandom.
Služenjem parastosa, prisustvom i obraćanjem visokog državnog funkcionera, nastavljeni su bezočni pokušaji da se manipulacijama javno mnjenje privoli da prihvati rehabilitaciju četničkog pokreta, koji je odgovoran za najsurovije zločine nad civilima i kolaboraciju sa stranim fašističkim i nacističkim okupatorom.
Prilikom služenja parastosa, ciljano su korištene manipulativne retoričke tehnike, prije svega upotreba naglašeno emotivno obojenog jezika. Izrazima kao što su “golobradi mladići, “nevine žrtve”, “ubijeni mladići”, “bez suda i presude”, “pasja groblja”, “grob se ne zna” pokušavao se proizvesti utisak da se radilo o nevinim žrtvama. Emocionalna instrumentalizacija služi da se premosti složenost istorijskih činjenica i da se na građane utiče kroz osjećanja, a ne kroz analitičko sagledavanje činjenica.
Izostavljanje objašnjenja vremena i konteksta relativizuje istorijsku ulogu i odgovornost četnika koji su počinili masovne zločine. Nažalost, i pored podrobno istoriografski dokumentovanih zločina, pobornici ove pogubne ideologije iz vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i danas nastavljaju da podržavaju poraženi četnički projekat i da poriču činjenice. Četnici su vršili zločine i nad Srbima koji su se priključili partizanima ili odbili saradnju sa četnicima – što osporava tvrdnju da su “branili srpski narod”. Ova dimenzija unutaretničkog nasilja je važan dokaz političke, a ne nacionalne motivacije četničkog pokreta. Međutim, fabrikovanjem sentimentalnih mitova negiraju se dobro poznate činjenice.
Scenografija se takođe koristi u manipulativne svrhe. Upotrebom srpskih zastava i vjerskih obilježja (kao što je krst) želi se izjednačiti srpski narod sa četnicima, što je neprihvatljivo i na štetu srpskog naroda, koji je neopravdano identifikovati sa ratnim zločinima koje su počinili četnici.
Prisustvom visokog državnog funkcionera Crne Gore revizionističkom skupu pokušava se u javnosti opravdati neprihvatljivo – prekrajanje sramotne istorije četničkog pokreta. Istovremeno, crkva i religija se zloupotrebljavaju kao moralni autoriteti za pridobijanje stanovništva za ovaj projekat.
Dakle, kao što u<a href="https://etv.me/drustvo/antifasisti-cetinja-o-metodijevim-i-mandicevim-izjavama-na-krnovu-svjesno-prekrajaju-istoriju-za-cetnike-bila-cast-ratovati-uz-njemce-i-italijane"> saopštenju navode Antifašisti Cetinja</a>: četnici Pavla Đurišića i Osmi „gvozdeni puk”, borili su se rame uz rame sa zloglasnom SS divizijom „Princ Eugen“, istom onom koja je samo desetak dana ranije počinila masakr u Velici, a godinu prije toga opustošila Pivu. Na Krnovu su ti isti četnici pomagali nacistima da ponovo prodru u Pivu. Navedene činjenice dokumentovane su kako u partizanskim, tako i u četničkim i njemačkim dokumentima i izvorima i dostupni su u arhivima i zbornicima dokumenata.
Iako je Skupština Crne Gore prije tri godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici, kojom je taj zločin osudila, danas predsjednik Skupštine traži da se za neke od njegovih počinilaca podigne spomen-obilježje, “hram”. Napori da se javno pamćenje na ovaj način nasilno preoblikuje mogući su samo zahvaljujući tome što svi koalicioni partneri koji konstituišu Vladu (uključujući PES, Demokrate, Bošnjačku stranku i albanske partije) ostaju nijemi na već podignuta revizionistička spomen-obilježja, kao i na zahtjeve da se podignu nova.
Ponavljamo najoštrije protivljenje nastojanjima da se 80 godina nakon Drugog svjetskog rata podižu spomenici za izgubljene četničke bitke i poražene ideje o etnički čistim teritorijama. Četnički pokret nikada, pa čak ni prema pristrasnim interpretacijama njegovih pobornika, nije imao za cilj slobodu i ravnopravnost svih građana i građanki Jugoslavije već dominaciju jedne etničke grupe nad svima ostalima. Zbog toga je javno veličanje njihovih vođa apsolutno neprihvatljivo. Antifašizam je univerzalistički koncept, oslobođen etničke isključivosti, dok je četnička ideologija promovisala notorno etničko čišćenje, što je zabilježeno i u zvaničnim programskim dokumentima četnika (npr. “Homogena Srbija” Stevana Moljevića).
Četnički zločini nisu bili incidenti, već dio planirane politike, dokumentovane u četničkim direktivama koje pozivaju na istrebljenje “nepravoslavnog” stanovništva. Uz to, četnici su u više navrata sarađivali s okupatorima – nacistima i fašistima – protiv partizanskih snaga, čime su izdali ideju otpora i slobode i zbog čega je neophodno jasno i odlučno odbiti sve pokušaje njihovog javnog glorifikovanja.
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milena Popović Samardžić, NVO Ipso Facto
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje (CEMI)
Olivera Nikolić, Institut za medije
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Ivana Vojvodić, Juventas
Aida Perović, PRIMA
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Staša Baštrica, KVIR Montenegro
Ana Dedivanović, Stana
Slavica Striković, Ženska Akcija
Almedina Dodić, Eduko Plus
Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktiviskinja
Aleksandar Saša Zeković, građanski aktivista
Sabina Talović, građanska aktivistkinja

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grupa NVO i građanski aktivisti o parastosu borcima četničkog pokreta na Krnovu: Zloupotreba emocija u službi istorijskog revizionizma

NVO Antifašisti Cetinja reagovali su povodom izjava mitropolita SPC Ljubiše Ostojića – Metodija i predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, izrečenih 12. oktobra 2025. godine na Krnovu, gdje su još jednom pokušali da falsifikuju istoriju i predstave nacističke saradnike kao „nevine žrtve“. NVO Antifašisti Cetinja reagovali su povodom izjava mitropolita SPC Ljubiše Ostojića – Metodija i predsjednika Skupštine Crne Gore i četničkog vojvode Andrije Mandića, izrečenih 12. oktobra 2025. godine na Krnovu, gdje su, kažu oni, još jednom pokušali da falsifikuju istoriju i predstave nacističke saradnike kao „nevine žrtve“. Njihovo reagovanje prenosimo integralno: "Vučićev mitropolit, zajedno sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, služio je parastos „golobradim mladićima ubijenim na Krnovu 1944. godine“, dok je četnički vojvoda Andrija Mandić tvrdio da se tada dogodio „zločin protiv mladosti Crne Gore“, navodeći da su „više od trista nenaoružanih mladića brutalno strijeljani od bratske ruke“. Takve tvrdnje nijesu samo neistinite, nego i duboko uvrjedljive za sve one koji su stvarno ginuli u borbi protiv fašizma. Mi iz NVO Antifašisti Cetinja nemamo namjeru da objašnjavamo istorijske činjenice popovima Srpske pravoslavne crkve i četničkom vojvodi Andriji Mandiću. Jer oni dobro znaju istinu, ali je svjesno prekrajaju. Zato ovo reagovanje ne pišemo zbog njih i ostalih stranih agentura, već zbog poštenih građana Crne Gore, da ne bi još jednom bili izloženi besramnim pokušajima da se saradnici nacista pretvore u žrtve, a antifašisti u zločince. Na Krnovu se u avgustu 1944. godine nije dogodio nikakav zločin, već oružana borba između partizana i četnika Pavla Đurišića, koji su u tom trenutku bili dio okupatorskih snaga pod njemačkom komandom. U okviru njemačke operacije „Ribecal“ (poznatija kao „Durmitorska operacija“), protiv partizanskih jedinica upućene su jake snage: 7. SS-divizija „Princ Eugen“, 13. SS-divizija „Handžar“, 369. legionarska divizija, 1. brdska divizija, 363. puk 181. divizije, borbena grupa „Bendel“, legija „Krempler“, bugarska 24. divizija, dijelovi 5. policijskog puka, 1. i 11. ustaška i 8. i 9. domobranska brigada i jake četničke snage iz Crne Gore i istočne Bosne. Dakle, četnici zajedno sa ustašama, domobranima, handžarlijama, bugarskim fašistima, a svi zajedno i pod komandom Njemaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101409100_7baaa35127172776f57433e5bb08216ee6a244fc43ee34926a8038227a507763.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101409100_7baaa35127172776f57433e5bb08216ee6a244fc43ee34926a8038227a507763" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="safdwg"></figure>  Četničke jedinice činile su tzv. Crnogorski dobrovoljački korpus Pavla Đurišića, koje su bile dio Nedićeve vojske, zajedno sa Srpskim dobrovoljačkim korpusom fašiste Dimitrija Ljotića. Stvaranje i opremanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa odobrili su nemačka Komanda Jugoistoka i ministarstvo spoljnih poslova Rajha preko izaslanika Nojbahera. Drugim riječima, Đurišićevi četnici su ratovali uz naciste i ljotićevce, a protiv partizana koji su se jedini borili za oslobođenje zemlje. Jedinice s kojima su se partizani sukobili na Krnovu u avgustu 1944. godine nijesu bile nikakva nevina omladina, već formirani i obučeni četnički pukovi pod komandom Pavla Đurišića, u direktnoj saradnji s njemačkim okupatorima. Osmi gvozdeni puk formiran je kao elitna, „leteća“ četnička jedinica sa oko 1.700 vojnika, obučavanih u Kosovom Lugu kod Danilovgrada. Dakle, to nije bila nenaoružana omladina, već vojska pod punom komandom nacista. Riječ je o kvislinškim jedinicama koje su ratovale rame uz rame s nacistima i ustašama, a ne o „nevinim mladićima“. U “Durmitorskoj operaciji” cilj je bio slomiti partizanske snage i spriječiti evakuaciju ranjenika sa aerodroma u Pivi. Njemačko-četničke snage bile su tri puta brojnije. Četnici Pavla Đurišića neposredno su sarađivali s Nijemcima, napadali položaje Sedme crnogorske omladinske brigade „Budo Tomović“, pokušavajući da zauzmu Krnovo i prekinu evakuaciju partizanskih ranjenika iz Pive. Poslije višednevnih borbi, partizani su uspjeli da zadrže neprijatelja i omoguće evakuaciju oko 800 ranjenika za Italiju. „Gvozdeni puk“ je pretrpio teške gubitke i u panici se raspao. O boju je pisao vojni istoričar dr Mitar Đurišić u monografiji o „Sedmoj crnogorskoj udarnoj omladinskoj brigadi Budo Tomović” (Beograd, 1973): “Izbezumljena masa ‘gvozdenog puka’ vrtjela se u krugu, tučena gotovo sa svih strana. Preostalim četnicima nije ostalo ništa drugo nego da bace oružje i dignu ruke u znak predaje.” Sedma brigada je napala i opkolila tzv. „gvozdeni puk“ i u toj borbi je, prema većini izvora, poginulo oko 350 četnika. Oni nijesu strijeljani, kako perfidno podmeće četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore, već su poginuli u borbi. Dakle, nije riječ o “masakru nevinih mladića”, nego o porazu elitne četničke jedinice u otvorenoj borbi, rame uz rame s nacistima. Komandant „gvozdenog puka“, Miloš Pavićević, uspio je da pobjegne s manjom pratnjom. Zarobljeno je oko 180 četnika i dio oficira, koji su kasnije pristupili partizanima, što još jednom ruši narativ o “komunističkoj osveti”. Četnici Pavla Đurišića i Osmi gvozdeni puk, borili su se rame uz rame sa zloglasnom SS divizijom „Princ Eugen“, istom onom koja je samo desetak dana ranije počinila masakr u Velici, a godinu prije toga opustošila Pivu. Sada su ti isti četnici pomagali nacistima da ponovo prodru u Pivu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101409100_c9abe9110eea403bda58d8b46e0e1bcb1d3713d7db636e97e88a9ef3ec17dded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101409100_c9abe9110eea403bda58d8b46e0e1bcb1d3713d7db636e97e88a9ef3ec17dded" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="safdwg"></figure>  To su istorijske činjenice. One ne ostavljaju prostor za manipulaciju o „golobradim mladićima“ i „bratskom zločinu“. Sve je ovo zapisano, kako u partizanskim, tako i u četničkim i njemačkim dokumentima i izvorima i dostupni su u arhivima i zbornicima dokumenata. Pavle Đurišić, čiji su ljudi poginuli na Krnovu, bio je saradnik nacista i fašista, komandant jedinica koje su palile sela i klale civile. Šesta božja zapovijest glasi: Ne ubij!, a Pavle Đurišić je po sopstvenom priznanju zaklao 8000 nedužnih i bespomoćnih žena staraca i djece. Zato zvuči zastrašujuće kada mitropolit SPC Ljubiša Ostojić - Metodije danas za Pavla Đurišića kaže: „Najbitnije je da budemo slični njemu.“ Ako je „sličnost“ Pavlu Đurišiću danas uzor, onda je to odraz dubokog oboljenja i fašizacije crnogorskog društva, čemu su najviše doprinijeli popovi i episkopi Srpske pravoslavne crkve. Ali, istina ostaje. Na pravoj strani istorije bili su oni koji su se borili protiv fašističkih i nacističkih okupatora, a ne oni koji su im služili. Na Krnovu su u borbi sa partizanima poginuli Đurišićevi četnici, borci pod njemačkom komandom — ne nevini mladići, i nikakav parastos, hram ili govor Andrije Mandića ne može promijeniti tu činjenicu. A vojvodi Mandiću poručujemo: Ne može se pomirenje graditi na lažima i manipulacijama! Na kraju, bilo bi dobro da se Ljubiša Ostojić - Metodije podsjeti da je za četnike čast bila ratovati uz Italijane i Njemce, a ne protiv njih. Od istih su primali plate, municiju i makarone, dok su zajedno ubijali svoje sunarodnike - partizane koji su se jedini borili za oslobođenje zemlje. I nije komunizam napravio „pasja groblja“, nego je fašizam ubijao, a četnici mu služili. Istoriju ne pišu mitovi, nego fakti."

Antifašisti Cetinja o Metodijevim i Mandićevim izjavama na Krnovu: Svjesno prekrajaju istoriju, za četnike bila čast ratovati uz Njemce i Italijane

Danas sam na Krnovu prirustvovao parastosu koji je služio Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije sa brojnim sveštenstvom te mitropolitije i tom prilikom položio vijenac u znak sjećanja na preko 300 golobradih, većinski maloljetnih, mladića naše zemlje, koji su brutalno strijeljani u strašnom ratnom zločinu bratoubilaštvom oboljele naše domovine za vrijeme Drugog svjetskog rata, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u objavi na mreži X.
Njima se, kaže Mandić, dan danas ne zna groba, ni mramora. Dodaje da je činjenica da je samo jedan od njih imao svoje potomstvo u momentu kada je ubijen, govori sve o veličini ovog zločina protiv mladosti Crne Gore.
- Stradalo je preko trista golobradih mladića od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka, samo zbog toga što su vjerovali u zapadne saveznike i kraljevinu koja je bila njihov dom prije okupacije. Svako ljudsko biće ima pravo na grob - poručio je Mandić.
Svaki Hrišćanin, smatra on, ima pravo na opelo i na ovaj način želimo da pošaljemo poruku da Crna Gora jača kulturu sjećanja i da se njena budućnost gradi na istini i pomirenju.
- Upravo kako stradali u tom bratoubilačkom ratu ne bi bili zaboravljeni, kako bi se došlo do istine i izliječile bratske rane, dužnost nam je da ne dopustimo da njihove kosti i dalje vape u brojnim jamama Crne Gore, već da u znak pomirenja naše zemlje, omogućimo da imaju svoje grobno mjesto -zaključio je Mandić.

Mandić položio vijence poginulim vojnicima kraljevske vojske, parastos držao Metodije

Nikšićki vatrogasci jutros su imali još jednu akciju spašavanja zaglavljenih u snijegu na Krnovu. Sinoć je ugašen i požar na jednom objektu ispod Trebjese, saopštio je komandir odjeljenja u nikšićkoj Službi zaštite Goran Tripković.
Jutros oko 6 i po sati su dobili još jedan poziv da se nalazi određeni broj lica u automobilu zaglavljenom na Krnovu.&nbsp;
- To je dio gdje se nalaze vjetrenjače gdje usred jakog vjetra dolazi do zavijanja lokalnog puta - kazao je Tripković za Radio Crne Gore.
Dodao je da je ovo peta intervencija vatrogasaca na spašavanju ljudi koji su zaglavljeni u sniježnim nanosima.&nbsp;
- Do sada nije bilo nekih većih poteškoća, odnosno su svi ti ljudi evakuisani na sigurno, evakuisani su na glavne saobraćajnice koje se održavaju i nije bilo povrijeđenih u tim intervencijama - istakao je Tripković.
Napominje da je sinoć izgorio i stambeni objekat ispod Trebjese.
- Uzrok požara utvrdiće nadležni organi, ali moram napomenuti da je našom brzinom sprečeno širenje požara na ostale objekte, tako da možemo reći da je požar ugašen vrlo brzo, vrlo uspešno i da nije bilo povrijeđenih ljudi - naveo je on.

I danas akcija spašavanja na Krnovu: Automobil se zaglavio u snijegu

Glumac Mladen Nelević i NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju dobitnici su ovogodišnje Nagrade "19. decembar".
Nelević je nagradu dobio za životno djelo, a pomenuto udruženje za djelatnosti i ostvarene rezultate u unapređenju sveukupnog položaja djece i mladih sa smetnjama u razvoju.
U pitanju je odluka žirija u kojem su ove godine bili prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Vladan Radulović, prof. dr Radoje Vujadinović, prof. dr Marina Rakočević, prof. dr Boban Melović, prof. dr Boris Vukićević, prof. dr Nevena Mijajlović, prof. dr Milena Đukanović, dr Bojan Baća, Vuksan Simonović, Miodrag Živković i Ivona Čović.
Za ovogodišnju Nagradu “19. decembar” podnijeto je 15 predloga za 14 kandidata, od kojih je 14 ispunilo formalno – pravne uslove, a žiri je Odluku o dodjeli nagrade donio tajnim glasanjem.

Laureati Nagrade "19. decembar" Mladen Nelević i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju

Objavljeni su konačni rezultati jučerašnjeg referenduma u Zeti, potvrđeno je Anteni M u Komisiji za sprovođenje referenduma.&nbsp; Podsjetimo, predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, sinoć je saopštio nakon zatvaranja referendumskih kutija da je lokalni referendum „u potpunosti uspio, te da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna, a oko 1.6 odsto bilo je za. Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta. Antena M objavila je kako se glasalo po biračkim mjestima u Zeti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062" data-rendition-name="original" width="1179" height="1572" loading="lazy" alt="glasanje Zeta"> </figure>

Objavljeni konačni rezultati referenduma u Zeti: 7739 protiv, 131 za izgradnju kolektora

Mislim da bi Evropska unija čak i tokom mog mandata koji se završava krajem 2029. godine, mogla da dobije najmanje dvije nove članice, istakla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je optimistična povodom Crne Gore, ali i Albanije.
- Na vrlo smo dobrom putu sa Crnom Gorom i Albanijom. Govorim o tehničkom dijelu pregovora, za koji sam ja odgovorna, jer je drugi dio politički dinamičan u državama članicama. Sa tehničke tačke gledišta, Crna Gora bi mogla da završi, odnosno zatvori sva poglavlja i okonča pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija do kraja 2027. Nakon toga biće potrebno još oko godinu do godinu i po dana za proces ratifikacije- rekla je Kos za Deutsche Welle.

Kos: Crna Gora bi mogla zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026, a Albanija do 2027.

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
- Tema dana: Akcijom protiv represije 
 
- Alarmantna situacija u Pljevljima zbog zagađenja. Građanima preporučeno da ne izlaze iz kuća. 
 
- Održan skup solidarnosti ispred Uprave policije zbog procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Poručeno da se Crna Gora ne može umiriti silom i represijom. 
 
- Koji su glavni zaključci sa javne rasprave pred Ustavnim sudom o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima? 
 
- Dan posle referenduma u Zeti: mještani Botuna ne odustaju od zahtjeva da se izmjesti lokacija za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. 
 
- Pregovori u Berlinu: ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zarad mira najavio odustajanje od članstva u NATO.
Gost: Aleksandar Radić, vojni analiticar
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Aleksandar Rodić

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Armenko: Ustavni sud nastavlja da radi na ovom predmetu isključivo na stručnoj argumentaciji

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: krnovo