Ovog nedjelje trebalo je da se u parlamentu Srbije glasa o posebnom zakonu kojim bi se Džaredu Kušneru, zetu Donalda Trampa, i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu.
Predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je prekjuče razgovarao s Volodimirom Zelenskim.&nbsp;
– Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama naših zemalja. Ima stvari u kojima možemo međusobno pomoći. Razgovarali smo, takođe, o prilikama za saradnju na polju regionalne sigurnosti. Naše zemlje su podjednako zainteresovane za to i radićemo na tome. Diskutovali smo i o međunarodnim odnosima u bliskoj budućnosti. Složili smo se da održavamo kontakte i ubuduće se usklađujemo- napisao je predsjednik Ukrajine na svom X profilu.
Ovaj kontakt uslijedio je nakon objave u ponedjeljak prema kojoj je Srbija spremna prodavati municiju zemljama EU bez uslova da ono ne bude poslato u Ukrajinu.&nbsp;
– Naša skladišta su puna municije. Proizvodimo više nego Francuska. Ne želim da nas smatraju nekim ko konstantno opskrbljuje zaraćene strane, ali streljivo je potrebno i Evropi- objašnjavao je diplomatski Vučić odluku da javno prizna ono što je poznato već mjesecima, da Srbija preko trećih strana šalje municiju u Ukrajinu.
Dodao je kako očekuje da evropske zemlje sklope ugovore koji će odnijeti iz Srbije „sve što imaju“, vjerujući da je to značajan doprinos Srbije evropskoj odbrani.&nbsp;
– Evropske zemlje mogu sa municijom što žele. Samo trebamo dugoročne ugovore kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna zemlja. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama- rekao je Vučić.
4. novembra, trebalo je u parlamentu Srbije glasati o posebnom zakonu kojim bi se Kušneru i njegovoj kompaniji Affinity Partners olakšala realizacija planiranog nekretninskog projekta na mjestu nekadašnjeg generalštaba u Beogradu, koji je praktično uništen u bombardovanju NATO-a 1999. godine. Projektom bi dvije zgrade nekadašnjeg generalštaba, prema ugovoru potpisanom u maju prošle godine, bile preuređene u luksuzni hotel, čak 1.500 stanova, trgovine i poslovne prostore.
Međutim, ima i onih koji u zgradama vide arhitektonsko kulturno dobro iz ere Jugoslavije, kao i onih koji ih smatraju spomenikom bombardovanju. O svemu piše i britanski The Independent, podsjećajući da je srbijanska vlada u novembru prošle godine oduzela zgradama status zaštićenog kulturnog dobra, a potom se očekivalo glasanje o posebnom zakonu koji bi obuhvatio i ubrzanje procedure dobijanja građevinskih dozvola za taj projekat.
Savo Manojlović, pravni stručnjak i lider opozicione stranke Kreni Promeni, izjavio je za britanski medij da nacrt zakona „suspenduje sve standarde koji se odnose na zaštitu kulturnih dobara“. Dodao je da će zatražiti od Ustavnog suda Srbije da ispita ustavnost prijedloga zakona.
Vučić se brani na svoj način. Rekao je da je zahtijevao da projektom bude obuhvaćena i gradnja spomenika žrtvama bombardovanja.&nbsp;
&nbsp;I sada ga oni grade svojim novcem, misleći na Amerikance, što očito uključuje kompaniju Džareda Kušnera, koja je obećala spomenik. Kušner je u braku s Trampovom kćerkom Ivankom.
Vučić uvjerava da bi tim projektom Beograd postao i središte ovog dijela svijeta, te da bi se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija i poželjno sjedište za najveće korporacije, univerzitete i međunarodne institucije.
Međutim, Forbs navodi da je u toku istraga dokumentacije kojom je opravdano skidanje statusa zaštićenog spomenika kulture, sumnja se da je ona krivotvorena. Naime, Goran Vasić, tadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, priznao je da je falsifikovao stručno mišljenje kojim je odluka donesena.
Zato je pokrenuta procedura za prihvatanje posebnog zakona koji bi mogao postati i najbrže usvojeni zakon u istoriji Srbije, jer je u proceduru poslan u nedjelju, a na rasporedu je bio već u utorak. Do juče nije bilo informacija kada bi eventualno glasanje moglo biti održano. Prihvatanje ne bi trebalo biti problematično, s obzirom na to da je zakon predložen inicijativom 110 poslanika vladajućeg SNS-a.
Britanski mediji, međutim, navode da se radi o „Pandorinoj kutiji“ koja bi mogla ukazati na način kako se zaobiđu buduće slične situacije u Srbiji. Dodatnu komplikaciju čine i međunarodne organizacije poput Savjeta arhitekata Evrope, koje su se izjasnile protiv rušenja, izražavajući zabrinutost zbog planova srbijanskih vlasti. Smatraju da bi kompleks trebalo obnoviti na profesionalan način, jer bi njegovo uništenje značilo brisanje važnog dijela modernističke arhitekture i naštetilo međunarodnom ugledu Srbije.
Takođe, Europa Nostra, najveća evropska organizacija za zaštitu spomenika, smatra da kompleks simbolizuje kolektivnu odgovornost da se štiti kulturna baština 20. vijeka. Ipak, za Vučića to nije ništa novo, s obzirom na to da je ranije srušen Hotel Jugoslavija, još jedan objekat koji se smatra simbolom arhitekture bivše države.
U prijedlogu zakona o prenamjeni nekadašnjeg generalštaba, dostupnom na stranicama parlamenta, stoji da su zgrade značajno oštećene i da je njihova dalja upotreba procijenjena nemogućom. Vučića očito više brine kako da se izvuče iz sadašnje situacije u kojoj mu se vlast destabilizovala do te mjere da o tome sve češće pišu evropski mediji. Jedna kritika njegovih politika došla je i iz neočekivanog smjera.&nbsp;
– Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije. Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate ozbiljnije. To je i za nas izuzetno osjetljivo pitanje- rekao je bugarski predsjednik Rumen Radev.
Vučić očito vidi jedino izlaz u savjetu Milorada Dodika, a to je Donald Tramp. Slanje municije koliko god je potrebno, direktan kontakt s Volodimirom Zelenskim, ugađanje Trampovom zetu – sve su to potezi za koje se Vučić nada da će ga izvući iz gabule u kojoj se našao. Za sada od toga najviše koristi ima Ukrajina, koja je pridobila donedavno bliskog ruskog partnera, pa tako i ukrajinski mediji podržavaju taj odnos, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je ponudila domaćinstvo eventualnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučićeva diplomatska akrobacija: Slanje municije preko trećih strana Ukrajini, direktan kontakt s Zelenskim i ugađanje Trampovom zetu

Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici treba da se rješava dijalogom i dogovorom, bez disonantnih tonova i sa jedne i sa druge strane, kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Razgovori koji su do sada vođeni oko postrojenja u Botunu nisu iskomunicirani na najbolji način. Postoji mogućnost razgovora u svakom momentu - rekla je Borovinić Bojović na A plus televiziji.
Podsjetila je da pitanje oko postrojenja postoji više od 10 godina.
- Rješenje mora biti sveobuhvatno i na korist svima. Napomenula bih da prethodna vlast nije na pravi način komunicirala sa građanima - istakla je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u pitanju je zdravlje ljudi, a stanovništvo se odavno nalazi u jednoj ekološkoj krizi gdje je ugroženo zdravlje građana i Podgorice i Zete.
- Velika količina otpadnih voda ide tokom Morače kroz Skadarsko jezero sve do mora, što je veliki ekološki rizik - smatra Borovinić Bojović.
Govoreći o krizi vlasti u Podgorici, a i u okviru parlamentarne većine, Borovinić Bojović je kazala da ne smije da postoji nijedno pitanje koje bi bilo pitanje krize parlamenta.
- Mi trenutno živimo pravu demokratiju, imamo više političkih struktura i veliki broj partija u vladajućoj strukturi. Moramo da se naviknemo da je to demokratija. To ne znači da treba da postoji kriza vlasti, ako nije završen dogovor oko nekog pitanja. Razgovor uvijek nađe svoj način i mjesto - ocijenila je Borovinić Bojović.
Osvrnuvši se na ranije javne nastupe predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je saopštio da SDT treba da formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije, Borovinić Bojović kaže da to ne mora da znači da se ne može razgovarati.
- Ne može se smatrati da je svezavršeno. Knežević je do sada mnogo puta pokazao veliki stepen ozbiljnosti i spremnosti - rekla je Borović Bojović.
Prema njenim riječima, reakcija mještana Botuna su u potpunosti očekivane, s obzirom da nikada na pravi način nije objašnjeno šta taj mehanizam predstavlja.
- Nije objašnjeno kako to postrojenje izgleda, koje su njegove negative i pozitivne strane. Ne sjećam se da je iko to objasnio - zaključila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nijedno pitanje ne smije da proizvede krizu vlasti

Mimoilaženja unutar parlamentarne većine, kojima je javnost juče svjedočila u Skupštini, nijesu programska ili politička. Riječ je, kako ocjenjuju politikolozi, o interesnim mimoilaženjima, koja će se, kako očekuju, završiti tako što će premijer Milojko Spajić popustiti i redigovati svoje stavove u korist koalicionih partnera. Premijer, kako dodaju sagovornici TV E, u političkom smislu nije pokazao sposobnost da upravlja izvršnom vlašću, već podliježe pritiscima manjih koalicionih partnera.
<h2>Šutnja PES-a</h2>
Pokazatelj problema u parlamentarnoj većini ili još jedno povlačenje PES-a pred, po broju mandata znatno slabije, ali po političkoj vještini, očito nadmoćnije koalicije "Za budućnost Crne Gore". O budućnosti vladajuće koalicije iz PES-a nijesu htjeli da daju izjavu za Televiziju E - odlučili su se za šutnju. Tako su ćutali i juče u Skupštini.
- Nažalost, kolege poslanici iz Bošnjačke stranke i dio poslanika iz PES-a – nije ispoštovao dogovor. I nije nam ni saopštio da neće glasati za ovaj predloženi Zakon o amnestiji - kazao je juče u parlamentu lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Prilikom glasanja, obje strane su ostale na suprotstavljenim pozicijama: nekoliko poslanika PES-a se nije pojavilo u sali tokom glasanja o Zakonu o amnestiji, nekoliko poslanika iz Mandićeve i Kneževićeve stranke nijesu dali glas za Zakon o porezu na dobit privrednih društava. Andrija Mandić, neformalni a stvarni vođa parlamentarne većine, odmah je zaprijetio da će preispitati ranije dogovore i partnerstva sa Spajićevim Pokretom Evropa sad. 
- Kao što treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije, ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno, politika je takva - kazao je Mandić na jučerašnjem zasijedanju.
Prethodno je Mandić vrlo jasno i javno izdvojio premijera Spajića u odnosu na ostale poslanike PES-a. 
- Kolega Knežević i ja smo danas imali sjajne razgovore sa predsjednikom Vlade i predsjednikom PES-a, gospodinom Spajićem – radi se o jednom mladom, darovitom političari i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci, u njegovom poslaničkom klubu... - istakao je on.
<h2>Otkazivanje poslušnosti</h2>
Izjave Mandića i Kneževića amnestiraju Spajića i ukazuju da je dio poslanika PES-a otkazao poslušnost. Prema informacijama Televizije E upravo im je to objašnjavao i premijer Spajić tokom susreta, pravdajući se da je neposlušnost nekih poslanika PES-a rezultat velikog pritiska opozicije, prvenstveno Demokratske partije socijalista koji su navodno prijetili obustavom rada skupštinskih službi. 
Drugi izvori iz parlamentarne većine ukazuju da mimoilaženja u parlamentarnoj većini nijesu na nivou ideja već isključivo interesa i da zato - kao rezultat ucjenjivanja - nijesu izglasana dva zakona koje su dvije strane predložile juče u parlamentu. 
Politikolozi su saglasni da su interesi ključni motiv jučerašnjih tonova u Skupštini, nakon što dio poslanika PES-a i Bošnjačke stranke nije podržao Zakon o amnestiji, koji je predložio Milan Knežević. 
- Očekujem da, narednih nedjelja – na bazi iskustva – u odnosu onoga što radi predsjednik Parlamenta i predsjednik DNP-a – Mandić i Knežević – da Spajić opet popusti i da rediguje svoje stavove. Jednostavno, Spajić u političkom smislu jednostavno nije pokazao sposobnost da drži liniju upravljanja izvršne vlasti već, kad god dođe u neku vrstu problema – on posustaje pod pritiscima manjih koalicionih partnera - ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
Kalezićev stav ne dijele u Demokratskoj partiji socijalista iz koje je poručeno da je riječ o izbiljnom raskolu unutar parlamentarne većine i da je javnost svjedočila ponižavanju poslanika PES-a od strane Andrije Mandića. 
Pitanje je, međutim, čak i da ima ozbiljnijih mimoilaženja u parlamentarnoj većini, da li će doći do vidljivijeg političkog sukoba jer - kada je riječ o interesima - takav rasplet ne bi odgovarao ni Spajiću koji je na čelu izvršne vlasti, ali ni Mandiću koji kontroliše zakonodavnu vlast i značajno utiče na poteze Vlade Crne Gore.

Marija Mitrović

Kriza vlasti zbog interesa - ne politike, Spajić podliježe pritiscima manjih partnera

Odnosi unutar vladajuće koalicije na Žabljaku su narušeni, a vlast ugrožena. Nakon što sjednica Skupštine Opštine 3. jula u nedostatku kvoruma nije održana, odbornici Demokratske Crne Gore ni danas nijesu prisustvovali sjednici žabljačkog parlamenta.&nbsp;
Razlog je, ukazuju predstavnici opozicije, sukob zbog imenovanja na ključnim funkcijama u opštinskim i državnim preduzećima, i to na relaciji Demokratska Crna Gora - Durmitorska inicijativa.&nbsp;
Upozoravaju i da nije prvi put da je neizvjesna budućnost vladajuće koalicije u ovom gradu, ali i da nesuglasice dolaze tokom turističke sezone, kada je stabilnost upravljanja najpotrebnija.
Odbornik Demokratske partije socijalista na Žabljaku Marko Božović za Televiziju E kažu da su varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor, gdje bi na mjesto direktora po njihovom saznanju trebalo da dođe, umjesto dosadašnjeg člana Demokrata, neko iz Durmitorske inicijative.&nbsp;
Bojkot parlamenta zaoštrava odnose unutar vladajuće koalicije, čime se otvara mogućnost za njen raspad, i to, kaže sagovornik Televizije E, kada je stabilno upravljanje gradom najpotrebnije - u jeku ljetnje turističke sezone. No, nesuglasica je bilo i ranije.
- Imali su nesuglasica u vladajućoj koaliciji koje su se odnosile prije svega na, prošle godine, čini mi se na moratorijum o zabrani gradnje, tada su nesuglasice isto bili, kao i oko Trga koji je planiran na teritoriji bivše kasarne - naveo je Božović.
Navode o krizi vlasti, predsjednik Opštine Žabljak i predstavnik Durmitorske inicijative Radoš Žugić, za Televiziju E nije želio da komentariše prije održavanja sastanka svih konstituenata vlasti.
Kolegijum predstavnika klubova odbornika biće održan u petak, nakon čega će biti poznat novi termin sjednice Skupštine Opštine.&nbsp;
Božović ukazuje na to da partijski interesi često nadvladaju opšte, što pokazuje i opstanak koalicije na državnom nivou.&nbsp;
Ipak politička nestabilnost - bez dogovora i kompromisa među partnerima - ukazuje na neizvjesnu budućnost lokalne vlasti na Žabljaku.

Božović o krizi vlasti na Žabljaku: Varnice krenule kada je trebalo da bude promjena u Turističkom centru Durmitor

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Uprave za igre na sreću potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj jačanje svijesti mladih o rizicima kockanja i promocija zdravijih navika kao temelja razvoja mladih generacija.
Iz MPNI su naveli da su memorandum potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i vršilac dužnosti direktora Uprave igre na sreću Spasoje Papić, dodajući da je time uspostavljeno strateško partnerstvo između dvije institucije.
- Memorandum predviđa zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu učenika od negativnih posljedica kockanja, promociju zdravih stilova života i afirmaciju sporta kao zdravog i bezbjednog izbora - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, saradnja obuhvata organizaciju edukativnih radionica i kampanja u školama, sprovođenje istraživanja o uticaju igara na sreću na mlade, javne kampanje na društvenim mrežama i medijima, kao i zajednički rad na preporukama za unapređenje normativnih i institucionalnih rješenja.
- Ovaj memorandum je važan jer omogućava sistemski i koordinisan pristup prevenciji, jača svijest mladih o rizicima kockanja i promoviše zdravije navike kao temelj razvoja mladih generacija - rekli su iz MPNI.

MPNI: Potpisan memorandum o saradnji u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima kockanja

Oslobađajuća odluka u slučaju Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice - bivše predsjednice Vrhovnog suda, Steva Karanikća i Jovana Mikovića jedina je ispravna i zakonita - stav je njihovih advokata koji su u Višem sudu, pred vijećem sutkjnje Vesne Kovačević, iznijeli završne riječi. Tužilaštvo, prema njihovom stavu nije ponudilo nijedan dokaz za optužbe protiv njihovih branjenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkyKz1cvfoi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca. Svaki ekstrem je negacija pravde i udaljava ljude od pravde - kazao je jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović. On je aludirao na zahtev tužioca Vukasa Radonjića da se Vesna Medenica i njen sin osude na po 20 godina zatvora jer bi to bilo dobro za Crnu Goru i Evropsku Uniju jer bi " na taj način bila poslata poruka da se kriminal ne isplati".
Tomanović je istakao da se u Evropu ne ide na način na koji se kosi sa Evropskom Unijom.
I njegov kolega advokat Zdravko Begović kazao je da je nedopustivo da se pravi primjer od pojedinca.
- Cilj izlaganja tužioca bio je da se stvori bauk, da se zapali sud i da SDT ima aibi mi smo učinili sve - kazao je Begović.
On je dodao da Evropska komisija ne traži po svaku cijenu da se neko osudi i da mu se izreče drakonska kazna.
Begović je naveo i da mu nije bio lako braniti bivši predjsenicu Vrhovnog suda kojoj su svi osim porodice okrenuli leđa.
I braioci Miloša Medenice, Steva Karanikića i Jovana Mikovića smatraju da SDT nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih branjenika.
- Koga je ubio Miloš Medenica da se traži 20 godina zatvora - pitao je Stefan Jovanović.
Sudsko vijeće napravilo je pauzu nakon koje će ostali advokati i optuženi iznijeti završne.

Odbrana Medenica: Oslobađajuća odluka jedino zakonita, ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca

Međunarodne trupe mogle bi biti raspoređene u Pojas Gaze već narednog mjeseca kako bi formirale stabilizacionu snagu ovlašćenu od UN-a, reklo je su Reuters dvoje američka zvaničnika, ali još uvijek nije jasno kako će palestinski militanti iz Hamasa biti razoružani.
Zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) neće ulaziti u sukobe sa Hamasom. Rekli su da je veliki broj zemalja izrazio interesovanje za doprinos, a američki zvaničnici trenutno rade na određivanju veličine ISF-a, sastava, smještaja, obuke i pravila angažovanja.
Američki general sa dvjema zvjezdicama se razmatra za vođu ISF-a, ali još nisu donesene konačne odluke, dodali su zvaničnici.
Raspoređivanje snaga je ključni dio naredne faze mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu. U prvoj fazi, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, a Hamas je oslobodio taoce dok je Izrael pustio pritvorene Palestince.
- Mnogo tihog planiranja se sada odvija iza kulisa za drugu fazu mirovnog dogovora - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit novinarima. “Želimo da osiguramo trajni i dugoročan mir.”

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: kriza-vlasti