Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Crna Gora ima dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje i propisivanjem novih krvičnih djela taj problem se ne može riješiti, ukoliko institucije budu nefunkcionalne, a zakoni se ne budu pravilno primjenjivali, smatraju sagovornici agencije MINA.
Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Projektna koordinatorka Instituta za medije, Vesna Rajković Nenadić, ocijenila je da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj, a šta krivično djelo.
Advokat Veselin Radulović je rekao da to nije dobro rješenje, navodeći da Crna Gora ima problem sa primjenom zakona.
- U ovom momentu u pravnom okviru imamo dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje, ali je problem što nemamo funkcionalne institucije koje do sada primjenu tog pravnog okvira nijesu obezbjeđivale u praksi - kazao je Radulović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, taj problem se ne može riješiti izmjenom Krivičnog zakonika i propisivanjem novih krvičnih djela, već funkcionalnim institucijama i pravilnom primjenom zakona.
- Vlada je, nažalost, po ko zna koji put, posegla za jednom vrstom političke i populističke priče, gdje se javnosti pokušava predstaviti kao da postoji volja da ovaj problem riješe i uvijek to rade tako što predlažu izmjene ili dopune postojećih zakona - naveo je Radulović.
Radulović je kazao da do sada Vlada nije uradila ništa kako bi obezbijedila uslove da institucije primijene taj pravni okvir koji je, prema njegovoj ocjeni, do sada bio dovoljan da bi na govor mržnje reagovalo adekvatno.
Raduloviće je ocijenio da je ključni problem što institucije ne primjenjuju zakone onako kako bi trebalo.
- Taj problem se nikada nigdje nije riješio izmjenom i dopunom zakona, već upravo njegovom primjenom u praksi na bolji i efikasniji način - istakao je Radulović.
Rajković Nenadić smatra da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj a šta krivično djelo.
Ona je kazala da uvođenje novog krivičnog djela teški oblik govora mržnje može biti dobro rješenje ako se ta odredba bude primjenjivala u praksi.
- Ipak, smatram da je problem u tome što se ni sadašnja rješenja ne primjenjuju u praksi ili se primjenjiju selektivno pa u istoj pravnoj stvari djelo bude kvalifikovano kao prekšaj a u drugoj kao krivično djelo”, rekla je Rajković Nenadić agenciji MINA
Kako je istakla, govor mržnje u Crnoj Gori je sastavni dio nekoliko zakona.
Rajković Nenadić je pojasnila da su Krivičnim zakonikom iz članova 370 i 443 propisane kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za osnovni oblik djela, odnosno i do osam i deset godina za kvalifikovane oblike djela iz člana 370.
- Analize nevladinih organizacija su pokazale da su u praksi za izvršenje ovih djela i njihovih kvalifikovanih oblika izricane uslovne osude i kazne od tri mjeseca do godinu dana zatvora - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je dodala da su i u prekršajnom postupku za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, za koji je predviđena novčana kazna od 250 do 1,5 hiljada eura ili kazna zatvora od 60 dana, izricane kazne od 150 do najviše hiljadu eura.
Rajković Nenadić je podsjetila da ombudsman u svojim izvještajima ukazuje da se prilikom kvalifikovanja prekršaja ima u vidu odredba člana Zakona o zabrani diskriminacije kojom je govor mržnje predviđen kao poseban oblik diskriminacije, kao i da se prilikom odmjeravanja sankcije za govor mržnje uzimaju u obzir otežavajuće okolnosti u vidu motiva za izvršenje zasnovanog na predrasudi, odnosno ličnom svojstvu žrtve.
Ona je kazala da građani/ke prijavljuju najviše govor mržnje na onlajn /online/ platformama.
- Internet prostor je i dalje bez adekvatne, odnosno nedovoljno efikasne kontrole i administracije sadržaja, a govor mržnje i drugi nezakoniti sadržaji se lako šire. To je posebno opasno jer napadi iz onlajn prostora mogu eskalirati fizičkim napadom - upozorila je Rajković Nenadić.
Kako je navela, podaci Uprave policije pokazuju da po prijavama za komentare često nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija.
- Zato smatram da je mnogo važnije od uvođenja novih krivičnih djela edukacija i primjena postojećih rješenja u praksi - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je kazala da je pitanje šta je govor mržnje i koliko predstavnici pravosudnih organa znaju praksu Evropskog suda kada je riječ o slobodi izražavanja, odnosno gdje se završava sloboda izražavanja, a gdje počinje govor mržnje.
Kako je naglasila, svaki sporni govor (psovke, uvrede, zapaljivi govor itd.) o kojem izvještavaju mediji nije nužno govor mržnje.
- Govor mržnje zakonom je zabranjeni govor, dok su granice slobode izražavanja ustanovljene međunarodnim standardima koje imaju primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo - pojasnila je Rajković Nenadić ističući da svako ograničenje slobode govora mora ispuniti određene uslove.
Radulović je naglasio da govor mržnje ne uživa zaštitu po Ustavu Crne Gore, ni po Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ni po praksi Evropskog suda za ljudska prava, i da bi na takav govor institucije morale da reaguju.
On ocjenjuje pozitivnim obavezujuće uputstvo koje je vrhovni državni tužilac izdao vezano za postupanje državnih tužilaca u predmetima govora mržnje, a koje bi trebalo da bude usmjereno na promjenu praksi.
- Ako uputstvo bude primjenjivano neselektivno, bez izuzetka u svakom slučaju, to može da doprinese boljim rezultatima kada je u pitanju borba protiv govora mržnje - zaključio je Radulović.

Od uvođenja novih krivičnih djela važnija primjena zakona u praksi

Ministarstvo pravde Crne Gore 4. aprila uputilo je kolegama iz Srbije molbu za izručenje Nikšićanina Ranka Radulovića koji je uhapšen 26. marta u Beogradu po međunarodnoj potjernici – saopšteno je Portalu ETV iz kabineta ministra Bojana Božovića.
Raduloviću je nakon hapšenja određen ekstradicioni pritvor.
Iz Ministarstva pravde saopštili su da se Radulović potražuje zbog silovanja, krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja i produženog krivičnog djela zelenaštvo. Radulović se potražuje i zbog izdržavanja jedinstvene kazne zatvora od dvije godine i tri mjesesa zbog počinjena dva krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – presudu je izrekao Osnovni sud u Danilovgradu. Takođe, iz Ministarstva su ukazali i da Radulović treba da izdržava kaznu zatvora od osam mjeseci zbog ugrožavanja sigurnosti u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26. januara do 26. juna 2023. godine.
Radulović je bio u bjekstvu od juna 2024. godine. Sumnja se da je Radulović 31. maja 2024. silovao dvadesettrogodišnju djevojku. Protiv njega je Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu koju je Viši sud potvrdio.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su tada visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor nakon što tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Hapšen je i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Marija Žižić

Ministarstvo pravde uputilo Srbiji molbu za izručenje Radulovića

Uprava policije je, od 31. marta do 7. aprila, podnijela 97 krivičnih prijava, na osnovu kojih su procesuirane 103 osobe i dva pravna lica, zbog sumnje da su počinili 120 krivičnih djela.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u proteklih sedam dana rasvijetljeno je krivično djelo teško ubistvo i uhapšen osumnjičeni. 
Podnijete su dvije krivične i tri prekršajne prijave protiv pet operativno – interesantnih i sa njima povezanih lica od strane regionalnih centara bezbjednosti Centar, Sjever i Zapad.
- Višem državnom tužilaštvu je podnijeto osam krivičnih prijava protiv devet poznatih i tri nepoznata lica zbog izvršenih 10 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 osoba, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
Zaplijenjeno je više od 30 kilograma marihuane i više od 33 grama kokaina. 
Specijalnom držanom tužilaštvu je podnijeta krivična prijava protiv pet osoba koje se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina na transnacionalnom nivou iz Južne Amerike prema zemljama Zapadne Evrope i Australije. 
- U vezi sa tim, uhapšene su dvije osobe, još dvije osobe u bjekstvu, dok se jedno lice nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog izvršenja krivičnih djela u drugim krivičnim predmetima - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ekonomski i ekološki kriminal</h2>
U cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta preduzete su proaktivne mjere i radnje u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna i sa njima povezana lica, kao i aktivnosti sa fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu građana, na osnovu kojih je izvršeno ukupno 35 pretresa na 32 lokacije širom Crne Gore, kojom prilikom je pronađeno 18 komada oružja, 464 komada oružja, minsko- eksplozivna sredstva, gasno i startno oružje.
Podnijeto je 11 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih i dva pravna lica za 14 počinjenih krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala kojima je pričinjena je materijalna šteta od 176.232 eura.
Kada je u pitanju jedan od nacionalnih prioriteta - ekološki kriminal u skopu ovih aktivnosti podnijete su četiri krivične prijave, protiv četiri lica za izvršena četiri krivična djela u oblasti nelegalne gradnje, bespravne sječe šuma i građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 3.900 eura. 
U oblasti poreskih utaja, kroz projekat ’’Evazija’’, podnešena je jedna krivična prijava protiv jednog fizičkog i jednog pravnog lica, za dva krivična djela utaja poreza i doprinosa, a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 96.183,76 eura. 
Osnovnom državnom tužilaštvu su iz oblasti suzbijanja korupcije, podnijete tri krivične prijave protiv tri osobe zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja u javnom sektoru i jedno krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a pričinjena je materijalna šteta od 72.327,68 eura.
<h2>Krivične prijave protiv 14 maloljetnika</h2>
Registrovano je i procesuirano 21 krivično djelo nasilje u porodici na štetu 24 osobe, a podnijeta je 21 krivična prijava protiv 22 osobe. Podnijeto je 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici izvršenih od strane 11 osoba na štetu 10 osoba.
- Kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje podnijeto je pet krivičnih prijava i četiri dopune krivičnih prijava protiv 14 maloljetnika zbog krivičnih djela: silovanje, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti,napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, oduzimanje vozila, teška krađa, uništenje i oštećenje tuđe stvari - navedeno je u saopštenju.
Locirano je i uhapšeno deset osoba po potjernicama, od čega tri po međunarodnim potjernicama, i sedam lica po nacionalnim i lokalnim potjernicama.
U proteklih sedam dana pronađeno je pet nestalih osoba.
Kada je u pitanju bezbjednost drumskog saonraćaja na crnogorskim putevima evidentirano je: 105 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice stradalo, 14 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 31 učesnik u saobraćaju zadobio lake tjelesne povrede. Pripadnici policije su podnijeli 422 prekršajne prijave, izdali 3.269 prekršajnih naloga i uhapšeno 163 osoba zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja.
<h2>Zabranjen ulaz za 13 osoba</h2>
Na graničnim prelazima u Crnoj Gori kontrolisano je 325.734 lica, od toga 167.250 na ulazu i 158.484 na izlazu iz Crne Gore. U okviru navedenog kontrolisano je 101.278 motornih vozila, 69 plovila, 409 vazduhoplova i 39 vozova.
U izvještajnom periodu na graničnim prelazima nije dozvoljen ulaz u Crnu Goru za 13 osoba.
Službenici Sektora granične policije podnijeli su jednu prekršajnu prijavu i izdali 131 prekršajni nalog shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 48 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 22 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 osoba je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 30 prestanaka privremenih boravaka. 
- Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala tri akcije „Stranac“ - navedeno je u saopštenju.

Za sedmicu procesuirane 103 osobe, pričinjena šteta po različitih osnovama više od 300.000 eura

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Službenici Uprave policije su od 4. do 11. novembra na teritoriji Crne Gore registrovali 119 krivična djela, za koja će odgovarati 105 osoba.
- U trenutku izvršenja 35 krivičnih djela je registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvjetljavanjem 32 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 91,4 odsto - saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici kriminalističke policije uhapsili su 49 osoba, od čega njih 43 zbog učinjenih krivičnih djela, pet zbog učinjenih prekršaja, a jedno lice po osnovu potjernice.
<h2>Intenzivna potraga za Balijagićem</h2>
Policija je tokom prethodne sedmice, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, oduzela tri komada oružja i 58 komada municije različitog kalibra. 
- U protekloj sedmici registrovano je jedno teško ubistvo na štetu dva lica, po nepoznatom izvršiocu, koje je u radu, kao i jedno ubistvo u pokušaju, po nepoznatom izvršiocu koje je rasvijetljeno - navedeno je u saopštenju policije.
Poručuju da službenici Uprave policije nastavljaju intenzivnu potragu za počiniocem dvostrukog ubistva od 25.10.2024. godine, u selu Sokolac u Bijelom Polju, Alijom Balijagićem za kojim je, pored nacionalne, raspisana i međunarodna Interpolova potjernica.
Policija je podnijela devet krivičnih prijava protiv devet lica zbog devet djela u vezi sa drogama. Osim toga, podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
U izvještajnom periodu zaplijenjeno je preko dva kilograma droge, uglavnom marihuane.
<h2>Ekonomski kriminal</h2>
Kada je riječ o otkrivanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je podnijela 10 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih zbog učinjenih 12 krivičnih djela.
- Materijalna šteta po budžet Crne Gore nastala vršenjem ovih krivičnih djela iznosi preko 190.000 eura - kažu iz Uprave policije.
Kada je korupcija u pitanju podnijeta je jedna krivična prijava protiv dva fizička lica, zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Ova krivična djela otkrivena su u javnom sektoru.
Kada je napad na novinare i njihovu imovinu u pitanju, tri osobe su lišene slobode i procesuirane zbog krivčnog djela nasilničko ponašanje na štetu tri lica, od kojih je jedno novinarske profesije. 
<h2>Nasilje u porodici i maloljetnička delikvencija</h2>
Tokom navedenog perioda registrovano je 16 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeto je sedam prekršajnih prijava. 
Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, policija je podnijela dvije krivične prijave i jednu dopunu krivične prijave, protiv tri maloljetnika, zbog počinjenih krivičnih djela – teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, nasilje u porodici i krađa.
Podnešene su i tri prekršajne prijave protiv pet maloljetnih lica zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o JRM – fizički napad i drsko ponašanje.
Kriminalistička policija je uhapsila je 15 osoba po lokalnim i naconalnim potjernicama, dok su po međunarodnim potjernicama na teritoriji naše države lišena slobode dva lica.
- Sedmicu za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 24 slučaja narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 29 lica zbog 26 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih lica 15 je lišeno slobode - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policija je od 4. do 11. novembra obezbjeđivala pet javnih okupljanja, od kojih jedno nije bilo prijavljeno.
<h2>Naplaćeno 58.000 eura prekršajnih naloga</h2>
Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaju tokom prethodne sedmice registrovano je 126 saobraćajnih nezgoda, u kojima je stradalo pet osoba, 10 osoba zadobilo je teške, a njih 48 lake tjelesne povrede.
Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 300 prekršajnih prijava, izdala 2.177 prekršajnih naloga i lišila slobode 110 lica zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 
Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je izvršila naplatu više od 58.000 eura. 
<h2>Zabranjen ulaz u zemlju za 11 osoba</h2>
Granična policija je od 4. do 11. novembra 2024. godine na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 324.257 lica od toga 163.573 lica na ulazu i 160.684 na izlazu iz Crne Gore.
Kontrolisano je 97.552 motornih vozila, 72 plovila, 300 vazduhoplova i 35 vozova.
Nije dozvoljen ulaz u našu državu za 11 osoba.
- Službenici Sektora granične policije izdali su 123 prekršajna naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeta su 23 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 29 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, a 93 lica su izrazila namjeru za međunarodnu zaštitu. Inicirano je 19 prestanaka privremenog boravka - zaključeno je u saopštenju policije.

Za nedjelju registrovano 119 krivična djela za koja će odgovarati 105 osoba

Državljanin Srbije Nj.G. (53) iz Sjenice, kojeg ta zemlja potražuje zbog sumnje da je izvršio više krivičnih djela, među kojima i ubistvo, uhapšen je u Bijelom Polju.
Iz Uprave policije je saopšteno da je u jednom od napuštenih objekata u zaseoku Sušac locirana osoba koja kod sebe nije imala lična dokumenta i dovedena je u službene prostorije radi utvrđivanja identiteta.
- Kod njega je ovom prilikom pronađen lovački nož, novac u iznosu od 1.110 eura, kao i četiri patrona od lovačke puške. Utvrđeno je da se radi o licu Nj.G. (53) iz Sjenice, državljanin Srbije, dok je izvršenim provjerama u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica preko NCB Interpol-a Beograd utvrđeno je za njim raspisana međunarodna potjernica zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju.
- Prilikom realizacije ove aktivnosti podršku su pružili i službenici Sektora granične policije koji su na raspolaganje stavili dron sa termovizijom - kazali su u policiji.

Državljanin Srbije uhapšen u Bijelom Polju, potražuje se zbog ubistva i drugih krivičnih djela

Svaki peti učenik/ca poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo. U školi se uglavnom osjećaju sigurno, a devet je odsto onih koji navode da situacija nije takva.
To pokazuju podaci istraživanja koje je sproveo Centar za građansko obzazovanje (CGO).
- Nešto manje od trećine učenika/ca (30.3 odsto) navodi da se uvijek osjeća sigurno u školi, dok više polovine (55.3 odsto) učenika/ca uglavnom osjeća sigurnost - navedeno je u istraživanju CGO.
Međutim, 8.8 odsto učenika se ne osjeća se sigurno u školi, a 5.8 odsto nije moglo da procijeni osjećaj sigurnosti u školi.
Učenici, kako je pokazalo istraživanje CGO, vjeruju da se vršnjačko nasilje može suzbiti strožijim kaznama institucija i u škola, te kroz radionice prevencije i bolju dostupnost psihološko-pedagoških službi, kao i uvođenje školskog policajca.
- Skoro dvije petine učenika/ca (39.1 odsto) izjavilo je da su se nekad osjećali uvrijeđeno ili povrijeđeno zbog komentara ili slike koju je neko od njihovih vršnjaka/kinja ili poznanika/ca postavio na društvenoj mreži (Instagram, TikTok, Snapchat, Facebook, X), dok 60.9 odsto učenika/ca nije imalo takvo iskustvo - pokazuje istraživanje CGO.

Svaki peti učenik poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.986 ambulantnih pregleda, od čega 286 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG su rekli da je u Urgentnom centru zbrinuto 160 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 340.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 35 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 160 pacijenata, od čega 14 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 522 dijagnostičke procedure, od čega 99 CT i 41 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 78 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda- dodali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.356 pacijenata i odrađeno 41.396 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je šest beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda, rođeno šest beba

Posljednje postupanje crnogorske Uprave policije, koja je podnijela prekršajne prijave protiv trideset i pet osoba zbog protesta protiv prekrajanja istorije, urušavanja dostojanstva Crne Gore i nagrađivanja najvišom državnom nagradom zvanično nepostojeće knjige, jasno pokazuje da između fašizma i antifašizma nema pomirenja. I vlast je toga potpuno svjesna. Zato joj pomirenje i nije cilj. Cilj je antifašizam tretirati kao uznemirujuću pojavu, kao incident, društvenu devijaciju. Cilj je borbu protiv fašizma svesti na prekršaj.
Dok se zločincima i ubicama po hramovima stavlja svetački oreol, dok se spomenici zločincima šetaju institucijama kao kućni ljubimci sistema, dok se nagrađuju ljudi koji javno negiraju granice državi u kojoj su rođeni i identitet drugima koji u toj državi žive, vlast na proteste protiv svega toga reaguje u agresivnome maniru: napadni, isprskaj, rašćeraj. Ako otpor potraje – pravac sud.
Logika je tu prosta kao pendrek. A pendrek ne trpi pitanja i ne trpi proteste. Tom logikom vođena država će građane najprije naučiti da ćute, potom će normalizovati strah, a onda sudskom procedurom zatvoriti svaki preostali prostor otpora. Ko ne pogne glavu i ne uklopi se u koreografiju tišine, biće ili već jeste procesuiran zbog „narušavanja javnoga reda i mira“. Ta je formula savršeno precizna i jednako korisna za gušenje kritičke javnosti: red je ono što vlast odredi, mir je odsustvo glasa.
Policija je toga julskoga dana pred Vilom Gorica pokazala vlastitu nemoć pred građanima. A nemoć, naročito kad je obučena u uniformu, vrlo brzo prerasta u nasilje. Pa kad je viđela da biber-sprej nije bio dovoljan, posegnula je za dalekosežnijim i moćnijim sredstvom: administracijom. Da parafraziramo čuvenu repliku iz Balkanskoga špijuna: Goniće te Đura što te tuko. Prije nego što su koverte sa prijavama stigle na adrese, puštili su nekoliko imena u javnost, nek krenu nagađanja ko je sljedeći. Klasično disciplinovanje strahom.
Postoji li suroviji oblik nasilja od sudskoga poziva: dođite na sud i dokažite svoju nevinost? Prezumpcija krivice temeljni je princip ove vlasti, naročito otkad Demokrate upravljaju silom. Prekršajni postupak koristi se kao sredstvo vetinga nad građanima, jer se među njima ipak ne može sprovoditi otvoreno čišćenje.
E zato se danas procesuiraju i Aida Petrović i Aleksandar Radoman i Danilo Marunović. Njihov „prekršaj“ nije u ponašanju, nego u dosljednosti. U tome što su trajno naoružani mišljenjem i uspravnim stavom. U tome što odbijaju da učestvuju u kolektivnoj amneziji i ćutnji.
Zlo dolazi iz nesposobnosti da se misli, davno je objasnila Hanna Arendt. Zla uprava se zato i oslanja na proceduru. A kad država počne koristiti sudove da bi ućutkala mišljenje, to znači da je svjesna da ga ne može pobijediti argumentima.
A to nije snaga. To je kraj samopouzdanja sistema. To je posljednja luka. Dolaze dani slobode!

Goniće te Đura što te tuko

Iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) su saopštili da su upravo došli do nove nezvanične informacije, da se, kako njihovi izvori govore, među 35 procesuiranih u okviru protesta ispod Vile Gorica, nalazi i crnogorski reditelj i prepoznatljivo lice tog udruženja Danilo Marunović. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mi moramo da zapitamo institucije, zašto se i dalje kriju imena procesuiranih u ovom netransparentnom i nedemokratakom presedenu? Podsječamo, da je naš član Marunović, mjesecima predmet neviđenog pritiska, od skandaloznog privođenja u sprskoj tajnoj policiji, tabloidnom linču kojim je kontinuirano izložen, da je više puta privođen uoči i tokom naših akcija na Gorici i ispod Vile Gorica - naveli su u STEGA.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-medu-procesuiranima-i-dekan-fcjk-aleksandar-radoman&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako dodaju, njegov uspješan profesionalni angažman je na talasu njegovog aktivizma praktično nasilno prekinut i cenzurisan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.3986%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstega-trazi-prijem-kod-satlera-ucesnici-protesta-procesuirani-prekrsajno-a-zanemaruje-se-cinjenica-da-su-brojni-policajci-koristili-fizicku-silu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Najviše zabrinjava to što su aktivnosti BIA nastavljene i od strane domaćih institucija. STEGA će energično stati u odbrani svih njenih članova, u okviru njene beskompromisne misije za bolje, modernije i pravednije crnogorsko društvo - zaključili su oni.

STEGA: Među 35 procesuiranih u okviru protesta ispod Vile i Danilo Marunović, staćemo u odbranu svih naših članova

Danilovgrad vidim kao mjesto koje više nije usputna stanica već odredište - poručio je predsjednik Crne Gore na svečanoj sjednici Skupštine opštine Danilovgrad povodom Dana opštine i Dana oslobođenja.
On je naglasio da ova opština ima sve uslove da bude grad u koji ljudi dolaze da žive, rade i ulažu. Kao ključne pravce razvoja naveo je ulaganja u putnu i komunalnu infrastrukturu, uključujući rekonstrukciju lokalnih puteva i poboljšanje vodovodne mreže, uz ocjenu da udvostručen opštinski budžet u odnosu na prethodne godine potvrđuje da se radi ozbiljno i u interesu građana.
- Naša generacija se danas bori za razvoj, rad i dobar život. Od čestitki se ne živi, ali se živi od rada i snažne ekonomije, od osnaženog poljoprivrednika i konkurentnog preduzetnika - poručio je Milatović.
Ukazao je i da je Danilovgrad kroz istoriju uvijek birao stranu slobode, te podsjetio da su Prva bokeljska i Deseta hercegovačka brigada 9. decembra 1944. godine oslobodile Danilovgrad, čime je slobodarska epopeja bjelopavlićkog kraja zaokružena na temeljima Martinićke pobjede iz 1796. godine.
Govoreći o poljoprivredi, predsjednik je poručio da probuđena Bjelopavlićka ravnica treba da postane kičma lokalne ekonomije, pozdravivši opštinske subvencije za proizvođače žitarica, pčelare i stočare i istakavši da bjelopavlićka i katunska sela ponovo počinju da dišu. Danilovgrad je nazvao i gradom knjige, podsjetivši da je škola u Orjoj Luci bila među prvim školama u Crnoj Gori i naglasivši važnost ulaganja u vrtiće i škole.
Kao posebnu šansu Milatović je istakao turizam, ocjenjujući da Danilovgrad ima sve preduslove da postane magnet za ljude i srce turizma u centralnoj Crnoj Gori, zahvaljujući prirodnim ljepotama, istorijskim lokalitetima i duhovnim centrima Ostrog i Ždrebaonik.
- Razvoj Danilovgrada je zajednička odgovornost svih nas. Drago mi je što su u lokalnoj vlasti ljudi koji rade za ljude, a ne za fotelje. Drago mi je što smo zajedno u radnoj akciji za napredak Danilovgrada i radujem se našem ponovnom susretu dogodine, u još boljem Danilovgradu, u opštini koja zna kuda ide i kako će tamo stići - dodao je Milatović.

Milatović: Danilovgrad postaje odredište za život, rad i ulaganja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: krivicna-djela