Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Crna Gora ima dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje i propisivanjem novih krvičnih djela taj problem se ne može riješiti, ukoliko institucije budu nefunkcionalne, a zakoni se ne budu pravilno primjenjivali, smatraju sagovornici agencije MINA.
Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Projektna koordinatorka Instituta za medije, Vesna Rajković Nenadić, ocijenila je da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj, a šta krivično djelo.
Advokat Veselin Radulović je rekao da to nije dobro rješenje, navodeći da Crna Gora ima problem sa primjenom zakona.
- U ovom momentu u pravnom okviru imamo dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje, ali je problem što nemamo funkcionalne institucije koje do sada primjenu tog pravnog okvira nijesu obezbjeđivale u praksi - kazao je Radulović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, taj problem se ne može riješiti izmjenom Krivičnog zakonika i propisivanjem novih krvičnih djela, već funkcionalnim institucijama i pravilnom primjenom zakona.
- Vlada je, nažalost, po ko zna koji put, posegla za jednom vrstom političke i populističke priče, gdje se javnosti pokušava predstaviti kao da postoji volja da ovaj problem riješe i uvijek to rade tako što predlažu izmjene ili dopune postojećih zakona - naveo je Radulović.
Radulović je kazao da do sada Vlada nije uradila ništa kako bi obezbijedila uslove da institucije primijene taj pravni okvir koji je, prema njegovoj ocjeni, do sada bio dovoljan da bi na govor mržnje reagovalo adekvatno.
Raduloviće je ocijenio da je ključni problem što institucije ne primjenjuju zakone onako kako bi trebalo.
- Taj problem se nikada nigdje nije riješio izmjenom i dopunom zakona, već upravo njegovom primjenom u praksi na bolji i efikasniji način - istakao je Radulović.
Rajković Nenadić smatra da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj a šta krivično djelo.
Ona je kazala da uvođenje novog krivičnog djela teški oblik govora mržnje može biti dobro rješenje ako se ta odredba bude primjenjivala u praksi.
- Ipak, smatram da je problem u tome što se ni sadašnja rješenja ne primjenjuju u praksi ili se primjenjiju selektivno pa u istoj pravnoj stvari djelo bude kvalifikovano kao prekšaj a u drugoj kao krivično djelo”, rekla je Rajković Nenadić agenciji MINA
Kako je istakla, govor mržnje u Crnoj Gori je sastavni dio nekoliko zakona.
Rajković Nenadić je pojasnila da su Krivičnim zakonikom iz članova 370 i 443 propisane kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za osnovni oblik djela, odnosno i do osam i deset godina za kvalifikovane oblike djela iz člana 370.
- Analize nevladinih organizacija su pokazale da su u praksi za izvršenje ovih djela i njihovih kvalifikovanih oblika izricane uslovne osude i kazne od tri mjeseca do godinu dana zatvora - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je dodala da su i u prekršajnom postupku za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, za koji je predviđena novčana kazna od 250 do 1,5 hiljada eura ili kazna zatvora od 60 dana, izricane kazne od 150 do najviše hiljadu eura.
Rajković Nenadić je podsjetila da ombudsman u svojim izvještajima ukazuje da se prilikom kvalifikovanja prekršaja ima u vidu odredba člana Zakona o zabrani diskriminacije kojom je govor mržnje predviđen kao poseban oblik diskriminacije, kao i da se prilikom odmjeravanja sankcije za govor mržnje uzimaju u obzir otežavajuće okolnosti u vidu motiva za izvršenje zasnovanog na predrasudi, odnosno ličnom svojstvu žrtve.
Ona je kazala da građani/ke prijavljuju najviše govor mržnje na onlajn /online/ platformama.
- Internet prostor je i dalje bez adekvatne, odnosno nedovoljno efikasne kontrole i administracije sadržaja, a govor mržnje i drugi nezakoniti sadržaji se lako šire. To je posebno opasno jer napadi iz onlajn prostora mogu eskalirati fizičkim napadom - upozorila je Rajković Nenadić.
Kako je navela, podaci Uprave policije pokazuju da po prijavama za komentare često nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija.
- Zato smatram da je mnogo važnije od uvođenja novih krivičnih djela edukacija i primjena postojećih rješenja u praksi - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je kazala da je pitanje šta je govor mržnje i koliko predstavnici pravosudnih organa znaju praksu Evropskog suda kada je riječ o slobodi izražavanja, odnosno gdje se završava sloboda izražavanja, a gdje počinje govor mržnje.
Kako je naglasila, svaki sporni govor (psovke, uvrede, zapaljivi govor itd.) o kojem izvještavaju mediji nije nužno govor mržnje.
- Govor mržnje zakonom je zabranjeni govor, dok su granice slobode izražavanja ustanovljene međunarodnim standardima koje imaju primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo - pojasnila je Rajković Nenadić ističući da svako ograničenje slobode govora mora ispuniti određene uslove.
Radulović je naglasio da govor mržnje ne uživa zaštitu po Ustavu Crne Gore, ni po Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ni po praksi Evropskog suda za ljudska prava, i da bi na takav govor institucije morale da reaguju.
On ocjenjuje pozitivnim obavezujuće uputstvo koje je vrhovni državni tužilac izdao vezano za postupanje državnih tužilaca u predmetima govora mržnje, a koje bi trebalo da bude usmjereno na promjenu praksi.
- Ako uputstvo bude primjenjivano neselektivno, bez izuzetka u svakom slučaju, to može da doprinese boljim rezultatima kada je u pitanju borba protiv govora mržnje - zaključio je Radulović.

Od uvođenja novih krivičnih djela važnija primjena zakona u praksi

Ministarstvo pravde Crne Gore 4. aprila uputilo je kolegama iz Srbije molbu za izručenje Nikšićanina Ranka Radulovića koji je uhapšen 26. marta u Beogradu po međunarodnoj potjernici – saopšteno je Portalu ETV iz kabineta ministra Bojana Božovića.
Raduloviću je nakon hapšenja određen ekstradicioni pritvor.
Iz Ministarstva pravde saopštili su da se Radulović potražuje zbog silovanja, krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja i produženog krivičnog djela zelenaštvo. Radulović se potražuje i zbog izdržavanja jedinstvene kazne zatvora od dvije godine i tri mjesesa zbog počinjena dva krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – presudu je izrekao Osnovni sud u Danilovgradu. Takođe, iz Ministarstva su ukazali i da Radulović treba da izdržava kaznu zatvora od osam mjeseci zbog ugrožavanja sigurnosti u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26. januara do 26. juna 2023. godine.
Radulović je bio u bjekstvu od juna 2024. godine. Sumnja se da je Radulović 31. maja 2024. silovao dvadesettrogodišnju djevojku. Protiv njega je Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu koju je Viši sud potvrdio.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su tada visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor nakon što tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Hapšen je i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Marija Žižić

Ministarstvo pravde uputilo Srbiji molbu za izručenje Radulovića

Uprava policije je, od 31. marta do 7. aprila, podnijela 97 krivičnih prijava, na osnovu kojih su procesuirane 103 osobe i dva pravna lica, zbog sumnje da su počinili 120 krivičnih djela.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u proteklih sedam dana rasvijetljeno je krivično djelo teško ubistvo i uhapšen osumnjičeni. 
Podnijete su dvije krivične i tri prekršajne prijave protiv pet operativno – interesantnih i sa njima povezanih lica od strane regionalnih centara bezbjednosti Centar, Sjever i Zapad.
- Višem državnom tužilaštvu je podnijeto osam krivičnih prijava protiv devet poznatih i tri nepoznata lica zbog izvršenih 10 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 osoba, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
Zaplijenjeno je više od 30 kilograma marihuane i više od 33 grama kokaina. 
Specijalnom držanom tužilaštvu je podnijeta krivična prijava protiv pet osoba koje se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina na transnacionalnom nivou iz Južne Amerike prema zemljama Zapadne Evrope i Australije. 
- U vezi sa tim, uhapšene su dvije osobe, još dvije osobe u bjekstvu, dok se jedno lice nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog izvršenja krivičnih djela u drugim krivičnim predmetima - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ekonomski i ekološki kriminal</h2>
U cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta preduzete su proaktivne mjere i radnje u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna i sa njima povezana lica, kao i aktivnosti sa fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu građana, na osnovu kojih je izvršeno ukupno 35 pretresa na 32 lokacije širom Crne Gore, kojom prilikom je pronađeno 18 komada oružja, 464 komada oružja, minsko- eksplozivna sredstva, gasno i startno oružje.
Podnijeto je 11 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih i dva pravna lica za 14 počinjenih krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala kojima je pričinjena je materijalna šteta od 176.232 eura.
Kada je u pitanju jedan od nacionalnih prioriteta - ekološki kriminal u skopu ovih aktivnosti podnijete su četiri krivične prijave, protiv četiri lica za izvršena četiri krivična djela u oblasti nelegalne gradnje, bespravne sječe šuma i građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 3.900 eura. 
U oblasti poreskih utaja, kroz projekat ’’Evazija’’, podnešena je jedna krivična prijava protiv jednog fizičkog i jednog pravnog lica, za dva krivična djela utaja poreza i doprinosa, a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 96.183,76 eura. 
Osnovnom državnom tužilaštvu su iz oblasti suzbijanja korupcije, podnijete tri krivične prijave protiv tri osobe zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja u javnom sektoru i jedno krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a pričinjena je materijalna šteta od 72.327,68 eura.
<h2>Krivične prijave protiv 14 maloljetnika</h2>
Registrovano je i procesuirano 21 krivično djelo nasilje u porodici na štetu 24 osobe, a podnijeta je 21 krivična prijava protiv 22 osobe. Podnijeto je 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici izvršenih od strane 11 osoba na štetu 10 osoba.
- Kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje podnijeto je pet krivičnih prijava i četiri dopune krivičnih prijava protiv 14 maloljetnika zbog krivičnih djela: silovanje, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti,napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, oduzimanje vozila, teška krađa, uništenje i oštećenje tuđe stvari - navedeno je u saopštenju.
Locirano je i uhapšeno deset osoba po potjernicama, od čega tri po međunarodnim potjernicama, i sedam lica po nacionalnim i lokalnim potjernicama.
U proteklih sedam dana pronađeno je pet nestalih osoba.
Kada je u pitanju bezbjednost drumskog saonraćaja na crnogorskim putevima evidentirano je: 105 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice stradalo, 14 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 31 učesnik u saobraćaju zadobio lake tjelesne povrede. Pripadnici policije su podnijeli 422 prekršajne prijave, izdali 3.269 prekršajnih naloga i uhapšeno 163 osoba zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja.
<h2>Zabranjen ulaz za 13 osoba</h2>
Na graničnim prelazima u Crnoj Gori kontrolisano je 325.734 lica, od toga 167.250 na ulazu i 158.484 na izlazu iz Crne Gore. U okviru navedenog kontrolisano je 101.278 motornih vozila, 69 plovila, 409 vazduhoplova i 39 vozova.
U izvještajnom periodu na graničnim prelazima nije dozvoljen ulaz u Crnu Goru za 13 osoba.
Službenici Sektora granične policije podnijeli su jednu prekršajnu prijavu i izdali 131 prekršajni nalog shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 48 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 22 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 osoba je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 30 prestanaka privremenih boravaka. 
- Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala tri akcije „Stranac“ - navedeno je u saopštenju.

Za sedmicu procesuirane 103 osobe, pričinjena šteta po različitih osnovama više od 300.000 eura

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Službenici Uprave policije su od 4. do 11. novembra na teritoriji Crne Gore registrovali 119 krivična djela, za koja će odgovarati 105 osoba.
- U trenutku izvršenja 35 krivičnih djela je registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvjetljavanjem 32 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 91,4 odsto - saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici kriminalističke policije uhapsili su 49 osoba, od čega njih 43 zbog učinjenih krivičnih djela, pet zbog učinjenih prekršaja, a jedno lice po osnovu potjernice.
<h2>Intenzivna potraga za Balijagićem</h2>
Policija je tokom prethodne sedmice, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, oduzela tri komada oružja i 58 komada municije različitog kalibra. 
- U protekloj sedmici registrovano je jedno teško ubistvo na štetu dva lica, po nepoznatom izvršiocu, koje je u radu, kao i jedno ubistvo u pokušaju, po nepoznatom izvršiocu koje je rasvijetljeno - navedeno je u saopštenju policije.
Poručuju da službenici Uprave policije nastavljaju intenzivnu potragu za počiniocem dvostrukog ubistva od 25.10.2024. godine, u selu Sokolac u Bijelom Polju, Alijom Balijagićem za kojim je, pored nacionalne, raspisana i međunarodna Interpolova potjernica.
Policija je podnijela devet krivičnih prijava protiv devet lica zbog devet djela u vezi sa drogama. Osim toga, podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
U izvještajnom periodu zaplijenjeno je preko dva kilograma droge, uglavnom marihuane.
<h2>Ekonomski kriminal</h2>
Kada je riječ o otkrivanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je podnijela 10 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih zbog učinjenih 12 krivičnih djela.
- Materijalna šteta po budžet Crne Gore nastala vršenjem ovih krivičnih djela iznosi preko 190.000 eura - kažu iz Uprave policije.
Kada je korupcija u pitanju podnijeta je jedna krivična prijava protiv dva fizička lica, zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Ova krivična djela otkrivena su u javnom sektoru.
Kada je napad na novinare i njihovu imovinu u pitanju, tri osobe su lišene slobode i procesuirane zbog krivčnog djela nasilničko ponašanje na štetu tri lica, od kojih je jedno novinarske profesije. 
<h2>Nasilje u porodici i maloljetnička delikvencija</h2>
Tokom navedenog perioda registrovano je 16 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeto je sedam prekršajnih prijava. 
Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, policija je podnijela dvije krivične prijave i jednu dopunu krivične prijave, protiv tri maloljetnika, zbog počinjenih krivičnih djela – teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, nasilje u porodici i krađa.
Podnešene su i tri prekršajne prijave protiv pet maloljetnih lica zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o JRM – fizički napad i drsko ponašanje.
Kriminalistička policija je uhapsila je 15 osoba po lokalnim i naconalnim potjernicama, dok su po međunarodnim potjernicama na teritoriji naše države lišena slobode dva lica.
- Sedmicu za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 24 slučaja narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 29 lica zbog 26 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih lica 15 je lišeno slobode - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policija je od 4. do 11. novembra obezbjeđivala pet javnih okupljanja, od kojih jedno nije bilo prijavljeno.
<h2>Naplaćeno 58.000 eura prekršajnih naloga</h2>
Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaju tokom prethodne sedmice registrovano je 126 saobraćajnih nezgoda, u kojima je stradalo pet osoba, 10 osoba zadobilo je teške, a njih 48 lake tjelesne povrede.
Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 300 prekršajnih prijava, izdala 2.177 prekršajnih naloga i lišila slobode 110 lica zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 
Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je izvršila naplatu više od 58.000 eura. 
<h2>Zabranjen ulaz u zemlju za 11 osoba</h2>
Granična policija je od 4. do 11. novembra 2024. godine na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 324.257 lica od toga 163.573 lica na ulazu i 160.684 na izlazu iz Crne Gore.
Kontrolisano je 97.552 motornih vozila, 72 plovila, 300 vazduhoplova i 35 vozova.
Nije dozvoljen ulaz u našu državu za 11 osoba.
- Službenici Sektora granične policije izdali su 123 prekršajna naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeta su 23 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 29 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, a 93 lica su izrazila namjeru za međunarodnu zaštitu. Inicirano je 19 prestanaka privremenog boravka - zaključeno je u saopštenju policije.

Za nedjelju registrovano 119 krivična djela za koja će odgovarati 105 osoba

Državljanin Srbije Nj.G. (53) iz Sjenice, kojeg ta zemlja potražuje zbog sumnje da je izvršio više krivičnih djela, među kojima i ubistvo, uhapšen je u Bijelom Polju.
Iz Uprave policije je saopšteno da je u jednom od napuštenih objekata u zaseoku Sušac locirana osoba koja kod sebe nije imala lična dokumenta i dovedena je u službene prostorije radi utvrđivanja identiteta.
- Kod njega je ovom prilikom pronađen lovački nož, novac u iznosu od 1.110 eura, kao i četiri patrona od lovačke puške. Utvrđeno je da se radi o licu Nj.G. (53) iz Sjenice, državljanin Srbije, dok je izvršenim provjerama u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica preko NCB Interpol-a Beograd utvrđeno je za njim raspisana međunarodna potjernica zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju.
- Prilikom realizacije ove aktivnosti podršku su pružili i službenici Sektora granične policije koji su na raspolaganje stavili dron sa termovizijom - kazali su u policiji.

Državljanin Srbije uhapšen u Bijelom Polju, potražuje se zbog ubistva i drugih krivičnih djela

Svaki peti učenik/ca poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo. U školi se uglavnom osjećaju sigurno, a devet je odsto onih koji navode da situacija nije takva.
To pokazuju podaci istraživanja koje je sproveo Centar za građansko obzazovanje (CGO).
- Nešto manje od trećine učenika/ca (30.3 odsto) navodi da se uvijek osjeća sigurno u školi, dok više polovine (55.3 odsto) učenika/ca uglavnom osjeća sigurnost - navedeno je u istraživanju CGO.
Međutim, 8.8 odsto učenika se ne osjeća se sigurno u školi, a 5.8 odsto nije moglo da procijeni osjećaj sigurnosti u školi.
Učenici, kako je pokazalo istraživanje CGO, vjeruju da se vršnjačko nasilje može suzbiti strožijim kaznama institucija i u škola, te kroz radionice prevencije i bolju dostupnost psihološko-pedagoških službi, kao i uvođenje školskog policajca.
- Skoro dvije petine učenika/ca (39.1 odsto) izjavilo je da su se nekad osjećali uvrijeđeno ili povrijeđeno zbog komentara ili slike koju je neko od njihovih vršnjaka/kinja ili poznanika/ca postavio na društvenoj mreži (Instagram, TikTok, Snapchat, Facebook, X), dok 60.9 odsto učenika/ca nije imalo takvo iskustvo - pokazuje istraživanje CGO.

Svaki peti učenik poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo

U emisiji Srećan dan ugostićemo Igora Todorovića, jednog od najznačajnijih regionalnih modnih dizajnera, koji će novu klekciju predstaviti publici u Podgorici.&nbsp;
Igor kaže da moda ponovo mora postati lični izraz, a ne prolazni trend. Gledaocima Televizije E otkriva što danas znači autentičnost u modi i kako je vratiti u fokus.&nbsp;
O problemu alkoholizma, zašto se poriče i kako ga prepoznati, razgovaraćemo sa psihološkinjom Monikom Sekulović.&nbsp;
Za dobru energiju zadužen je Taško Ademović uz muziku koja budi raspoloženje.
&nbsp;Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E – jutro koje inspiriše.

''Srećan dan'' na TV E: O modi sa Igorom Todorovićem

U kordonu policije bilo je korektnih momaka koji su profesionalno radili posao i kojima su građani davali sirće i mlijeko kao pomoć u ispiranju očiju od velike količine suzavca koji su ispalili na njih njihovi nadređeni, što se vidi na snimcima kako ulijeću kao bijesni psi i prskaju sve redom , čak i ljude od 80 godina, pa bi zbog njihovih navoda da je povrijeđeno 6 policajaca nužno bi bilo da se vide te fotografije i dokumentacija o tim povredama - rekao je &nbsp;gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Njegovi inicijali se nalaze na spisku procesuiranih, kaže Đuričković, zbog protesta kod vila Gorica uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, mada još uvijek nije zvanično obaviješten od policije.
- Očekujem da budem na toj listi, da dobijem zvaničnu potvrdu povodom toga. Ako je to tako to dovoljno govori o sposobnosti policije, imajući u vidu da jesam odbornik i bavim se manje - više javnim poslom, javni sam funkcioner i zabavno je to što policija ne može da identifikuje lica čije smo inicijale vidjeli na spisku, a manje - više je riječ o ljudima koji su poznati javnosti, dostupni i vrlo lako je doći do njih. Ovo što je policija danas izjavila je još jedna bezočna manipulacija, oni se &nbsp;bave nekim protokolarnim radnjama, &nbsp;jesu ili nijesu nešto podnijeli. U redu, time će se baviti advokati kad dođe vrijeme za to u sklopu suđenja, ali ono što je simptomatično je njihov odnos prema ovom slučaju u kom se vrh policije bavi manipulacijama i &nbsp;lažima. To je jednostavno tako, jer se vidi targetiranje ljudi koji su procesuirani od strane policije, načina na koji su oni dostavljali informacijama potpuna je laž da su ti ljudi dobili pozive, a oni su dobili pozive tek kad su u medijima pročitali svoje ime i prezime, i za to treba neko da odgovara- rekao je Đuričković.
Smatra da Uprava policije sa čelnikom moraju prestati da, kako kaže, bezočno lažu i da budu instrument političkog obračuna sa ljudima koji su iskazivali revolt toga i treba, ako ne ništa drugo, poručuje on, da podnesu ostavku za to.&nbsp;
- Već sada je jasno da je on instrument i nedopustivo je da se prvi čovjek policije bavi lažima. Ja mislim da učesnici protesta nijesu ništa zgriješili. Toga dana su u vili Gorica bili ljudi koji su u ovom međuvremenu dokazali da su nedostojni nagrade koju su dobili, da je zakon prekršen prilikom dodjele nagrada. Imate jednog dobitnika nagrade koji nije ništa drugo bez lupež telefona, imate i onoga drugoga koji nema nijednu kvalifikaciju da javno nastupa, a kamoli da dobije Trinaestojulsku nagradu i kad pogledate taj sastav ljudi sa druge strane kordona vrlo vam je jasno ko je na pravoj strani istorije- istakao je Đuričković.
Potrudiće se, poručuje on, da javnost upoznaju sa biografijama procesuiranih ljudi, jer su to ljudi koji bi trebalo da budu zvanice, smatra on, na dodjeli te &nbsp;nagrade, a neki da je čak i dobiju.
- Na ceremoniji &nbsp;prilikom dodjele nagrade imali ste priliku da vidite da je tu sastav poprilično problematičan, da su to opskurni likovi i likovi koji ne baštine vrijednosti imena te nagrade koju nose, to su ljudi koji su negatori ove države i ljudi koji krše zakon i koji nijesu dostojni da uđu u taj objekat, a kamoli da dobiju neke nagrade i ono što je simptomatično da ni nakon 5 mjeseci, iako imate građane koji su procesuirani i koje policija lažima i manipulacijama proganja, sa druge strane vi imate lopove, kriminalce i ostale koji imaju apanaže od strane države i uživaju sve moguće privilegije- naglasio je Đuričković.
Smatra da ima elemenata organizovane kriminalne grupe, jer ta čitava ,,ergela” ljudi na čelu sa predsjednikom Skupštine, ministarkom kulture, članovima žirija koji su sticajem okolnosti, kako tvrdi, članovi nekih političkih partija jasno je da je to bila organizovana akcija.
- O toj akciji, o tom činu šta su oni napravili toga dana i koliko je njima u stvari želja bila i cilj da ponize Crnu Goru, da ponize upravo tu nagradu koja je simbol nekih tekovina u Crnoj Gori govori podatak da &nbsp;se od tog događaja i te dodjele ogradio čitav pristojni, civilizovani svijet. Od njih se ogradio i jedan od kandidata za dodjelu nagrade Miloš Karadaglić, od njih se ogradio maltene i čitav diplomatski kor koji ih je tog dana ignorisao prilikom dodjele nagrade, a uobičajeno je da bude prisutan. Koliko je to bilo ispod nivoa, koliko je to bilo nedopustivo dovoljno govori podatak da čak ni dio njihovih koalicionih partnera, koji za njih dižu ruke i omogućavaju im da rade sve ovo što rade zarad ličnog interesa i fotelja, čak ni oni nijesu imali želudac da se pojave na takvom skupu &nbsp;i da aplaudiraju takvoj dodjeli nagrada, čak jedan značajan dio njih- podsjetio je Đuričković.
Dodaje da je toga dana među &nbsp;policajcima koja je obezbjeđivala događaj, što u uniformi, što u civilu bilo osoba koje su izazvali nerede, kako kaže, očajnom reakcijom.
- Po svim principima je opravdan revolt građana na koji je policija reagovala na način tako što se ponašali kao grupa huligana sa druge strane koja je tu došla da se obračuna sa nekom grupom građana- zaključio je Đuričković.

Đuričković: Uprava policije i njen čelnik bezočno manipulišu

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: krivicna-djela