Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kojom je nekadašnji predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević oslobođen optužbe, a njegov sin Milan i firma Carinvest oglašeni krivima i osuđeni za uzurpiranje pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve, potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda. Time je Viši sud ukinuo presudu Osnovnog suda u Kotoru i vratio predmet na ponovno odlučivanje. Osnovni sud u Kotoru je 21. oktobra oslobodio Marka Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223081220_2b171bfa8bb981164f9ede392b53a6cef03505fc2bfa5bb166ee99e8bca65c53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241223081220_2b171bfa8bb981164f9ede392b53a6cef03505fc2bfa5bb166ee99e8bca65c53" data-rendition-name="original" width="768" height="516" loading="lazy" alt="Marko Carević"> <figcaption>Marko Carević(Photo: Opština Budva - arhiva)</figcaption> </figure>  Televizija Vijesti juče je objavila da će postupak protiv Marka Carevića 28. decembra morati da bude obustavljen jer tada nastupa apsolutna zastara krivičnog gonjenja u odnosu na njega. Slučaj Krimovica javnosti je otkrio MANS u februaru 2020, tužilaštvo je podiglo optužnicu tek dvije i po godine kasnije, a suđenje je trajalo dvije godine. Podsjetimo, MANS je 2020. objavio da je poljoprivredni kompleks na Krimovici, koji je gradila firma Carinvest napravljen na pola miliona kvadrata državnog zemljišta, gdje su sagrađni objekti bez građevinske dozvole. MANS je tada saopštipo i da ta uzurpacija traje od 2015. Prema njihovim informacijama krajem novembra 2021. kompanija “Carinvest” je u kotorskom Osnovnom sudu predala tužbu protiv Crne Gore tražeći da joj se prizna vlasništvo nad preko 620 hiljada metara kvadratnih državnog zemljišta na Krimovici u opštini Kotor. Tražili su da kompanija zauzvrat u budžet države uplati 1,2 miliona eura, odnosno 1,93 eura po metru kvadratnom. Prema pisanju medija, Marko Bato Carević je bio na čelu Carinvest-a do kraja decembra 2018, kada je mjesto ustupio sinu Milanu, pošto je od januara 2019. obavljao funkciju predsjednika Opštine Budva. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uzurpacija zemljišta na Krimovici: Viši sud ukinuo presudu Carevićima, zastarijeva optužba bivšem čelniku Budve

Osnovni sud u Kotoru je oslobodio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura, piše Radio Slobodna Evropa. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi istraživanjem korupcije. MANS je tada tvrdio da uzurpacija traje od 2015. i da je Carević na skoro 50 hektara državnog zemljišta izgradio poljoprivredni kompleks, sa više objekata za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina. Dvije ipo godine kasnije, u avgustu 2022. Tužilaštvo u Kotoru je pokrenulo postupak protiv Marka Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole. <h2>Tužilaštvo godinama istraživalo slučaj</h2> Carević je uzurpirao to zemljište, kako tvrdi MANS, od 2015. dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), a Carević je bio funkcioner opozicionog proruskog Demokrtskog fronta. MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je "uradilo sve kako bi legalizovalo" Carevićev kompleks. Carević je kao funkcioner proruskog Demokratskog fronta na čelu Opštine Budva postavljen 2019. DPS je izgubila vlast u Budvi 2016. a na državnom nivou 2020.godine. <h2>MANS: Presuda govori o zarobljenom sudstvu</h2> Dejan Milovac iz MANS-a za RSE kaže da očekuje da se Tužilaštvo uloži žalbu na presudu kojom je Marko Carević oslobođen optužbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dejan Milovac"><figcaption>Dejan Milovac(Photo: MANS/Facebook)</figcaption></figure>  - Odluka Suda je besprizorna i sramotna i još jednom pokazuje koliko je crnogorski sudski sistem zarobljen - kazao je Milovac. MANS dodaje da je kotorski sud za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. - Ono što sada možemo da vidimo da je Marko Carević oslobođen odgovornosti što je u potpunosti u suprotnosti sa onim što su činjenice koje govore da je on bio direktno uključen u uzurpaciju zemljišta i nelegalnu gradnju i da je sve do 2021. bio i odgovorno lice u kompaniji 'Carinvest', koja se tereti za to krivično djelo - rekao je Milovac. <h2>Sud utvrdio uzurpaciju državne imovine</h2> Milovac smatra da je dobro što je sudskom odlukom iako nepravosnažnom, utvrđeno da je došlo do uzurpacija državne imovine i nelegalne gradnje. - Sada bi država trebalo da u jednom postupku u svoj posjed vrati to zemljište. Odnosno da gospodin Carević i njegova kompanija plate stvarnu štetu od toga, tako da kažem, nezakonitog korišćenja tog zemljišta od 2015. godine - dodao je on. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje. MANS navodi da je dosuđeni iznos od 100 hiljada eura " sramotan" i da predstavlja tek djelić štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije, od strane Carevića, blizu pola miliona kvadrata na Krimovici pored Budve. <h2>Milovac: Na potezu Tužilaštvo i država</h2> Milovac očekuje da nakon presude Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore napravi procjenu štete koju je država imala od "nezakonitog korišćenja" te imovine. - Da se jednostavno, kao i svi drugim postupcima, naplati od gospodina Carevića - zaključio je Milovac. Marko Carević je ranije kazao da su optužbe MANS-a da on nelegalno gradi na državnoj zemlji "stoprocentna neistina", i pokušaj da se lično i politički diskredituje. Carevićeva kompanija u novembru 2021. tražila je od države da joj se prizna vlasništvo nad više od 620 hiljada državnih kvadrata na Krimovici. Iz advokatske kancelarije koja zastupa Careviće saopšteno je da su razočarani presudom. Kako su naveli, ona je posljedica želje pravosudnih organa da zadovolje medijske i želje pojedinih nevladinih organizacija. Na zvaničnom sajtu kompanije Carevića reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, pogone za proizvodnju hrane...

Portal ETV

Carević oslobođen optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona državnog zemljišta u Krimovici

Ko god da je smislio aktuelni način kontrole potrošnje ljekova i podjelu medikamenata u striktnim okvirima planiranog godinu unaprijed, nema veze sa zdravstvom, niti sa realnim potrebama pacijenata, posebno onih najtežih. Podatak koji je Standard objavio da 40 pacijenata sa karcinomom pluća, u martu u Specijalnoj bolnici u Brezoviku, niije dobilo terapiju, iz Ministarstva zdravlja su juče pravdali “kratkotrajnim logističkim zastojem koji nije uticao na zdravlje pacijenata”!? Taj tzv logistički zastoj je nastao zbog odluke FZZO i Ministarstva finansija da ne da više ljekova od onoga što je propisano, iako istih ljekova ima u magacinima Montefarma!
To je suština problema sa mogućim katastrofalnim posljedicama po pacijente sa najtežim bolestima. Drugo, možda i važnije, je i činjenica da je ovaj stav resornog ministarstva medicinski neutemeljen i potencijalno opasan.
Više ljekara koji se brinu o onkološkim pacijentima Standardu je saopštilo da ne znaju na osnovu kojih studija i analiza se izveo ovakav zaključak, koji je bez presedana u savremenoj nauci.
- Imunoterapija, uključujući atezolizumab (Tecentriq), koristi se u liječenju karcinoma pluća u jasno definisanim vremenskim razmacima, koji su zasnovani na kliničkim ispitivanjima i smjernicama međunarodnih stručnih tijela (ESMO, NCCN i drugih). Bilo kakvo prekidanje ili odlaganje terapije – osim u slučajevima medicinski opravdanih razloga (toksičnost, infekcija, pogoršanje opšteg stanja) – može direktno uticati na tok bolesti - stručno su precizirali specijalisti koji su u ovoj fazi borbe za zdravlje pacijenta željeli da ostanu anonimni.
Sagovornici Standarda su istakli ključne medicinske činjenice:
- Uspješnost imunoterapije zavisi od redovnog održavanja imunološke aktivacije.
- Izostanak doze može rezultirati smanjenjem efikasnosti, mogućim napredovanjem bolesti, pa čak i gubitkom kontrole nad metastatskim procesom.
- Čak i ukoliko pacijent nema trenutno kliničko pogoršanje, ne znači da biološki mehanizmi bolesti nisu već aktivirani usljed prekida liječenja.
Dakle jasno je iz navedenog da “kratkotrajni logistički problem” itekako može ugroziti zdravlje pacijenata sa karcinomima.
Pored medicinskih posljedica, postoji i etički aspekt. Kada pacijent zna da mu je propisana i prethodno dostupna terapija uskraćena iz nemedicinskih razloga (logistika, administracija, budžetski limiti), to urušava povjerenje u sistem i remeti osnovna prava na jednak pristup liječenju.
Ljekari, sagovornici Standarda, smatraju da je neophodno ispitati uzroke nestašice i spriječiti njihovo ponavljanje. Javnosti predstaviti tačan broj pogođenih pacijenata, trajanje prekida, i kliničke posljedice i obezbijediti da nijedan pacijent u budućnosti ne bude izložen sličnom riziku zbog sistemskih propusta.
- Lijek koji je odobren, finansiran i propisan – nije luksuz, već terapijska obaveza zdravstvenog sistema. Potrebno je da se HITNO obavijeste pacijenti o mogućim posljedicama i javnosti predstave konkretni koraci za sistemsko rješavanje problema - smatraju ljekari.
Izvor Standarda sa Instituta za onkologiju smatra da je odluka Fonda i ministarstva o potrošnji jedne dvanaestine planiranih ljekova na mjesečnom nivou, neodrživa.
- Prije svega jer se ne može preczno planirati priliv novih pacijenata, posebno onkoloških, jer to zavisi od više karika u putu pacijenta, slobodnih termina na operacije, čekanja PH nalaza, dijagnostike…. To se prosto ne može izbalansirati na mjesečnom nivou. Možda, ali samo možda na tri ili šest mjeseci…- kaže sagovornik Standarda. Osim toga, godišnji plan za ljekove se pravi u oktobru, novembru tekuće za narednu godinu.
- Prvi nedostatak toga je to što se planiranje pravi na osnovu potrošnje iz predhodne godine, bez preciznih pidataka o opterećenju malignim bolestima, jer CG nema dobro ažuriran registar za rak. Sve ovo znači da su podaci neprecizni - kaže izvor.
On ukazuje i na drugi problem a to je da se lista ljekova ažurira dva ili tri puta godišnje.
- Plan potrošnje je napravljen, a može se desiti da se za neki lijek ažuriranjem liste proširi indikacija, a samim tim i potrošnja ili da se uvede novi lijek, a on nije ni stavljen u plan jer se to tada nije znalo - precizira izvor sa Instituta za onkologiju.

OPASNO GURANJE PROBLEMA POD TEPIH: Ko će biti odgovoran ako “logistički” zastoj u distribuciji ljekova ugrozi živote pacijenata sa najtežim bolestima?

U okviru nacionalne saobraćajne akcije „Autobus“, službenici Uprave policije kontrolisali su 196 vozača autobusa, a kod njih deset otkriveno je prisustvo alkohola iznad dozvoljene granice.
Tokom ove pojačane kontrole, provjereno je ukupno 166 autobusa, od kojih je osam isključeno iz saobraćaja zbog tehničkih nepravilnosti ili drugih utvrđenih propusta. Policija je vozačima izdala 61 prekršajni nalog, dok su protiv sedam prevozničkih firmi podnesene prekršajne prijave.&nbsp;
- Posebno apelujemo na vozače autobusa da budu svjesni opasnosti upotrebe alkohola za vrijeme upravljanja autobusom, kao i obaveze pridržavanja odredbi Zakona o radnom vremenu i pauzama u toku radnog vremena mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prevozu, kao i poštovanja svih ostalih odredbi Zakona na bezbjednosti saobraćaja na putevima, naročito onih koje se odnose na brzinu upravljanja – navodi se u saopštenju Uprave policije.

U akciji „Autobus“ sankcionisano deset vozača zbog alkohola

Predsjednik države Jakov Milatović otvorio je treći po redu ESG Adria Samit koji se održava od 9- 11. aprila u Porto Montenegru, u Tivtu, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu na otvaranju ovogodišnjeg ESG Samita, posvećenog stubovima održivosti – ekologiji, društvenoj odgovornosti i dobrom upravljanju. Velika mi je čast što sam danas ovdje sa vama, kao što sam bio i prethodne dvije godine. Održavanje ovog važnog događaja polako postaje lijepa tradicija, a dobro je poznato koliko mi u Crnoj Gori cijenimo tradiciju i njegujemo njene principe. Suština tradicije nije samo u njenom trajanju, već u kontinuitetu, u prihvatanju i prenošenju vrijednosti i praksi - poručio je Milatović.
On je kazao da uticaj koji Samit ima u Adria regionu i šire, pokazuje da novi koncepti mogu postati tradicija kada ih zajednica prepozna kao značajne i počne redovno da ih primjenjuje.
- Zato je zaista zadovoljavajuće vidjeti kako se Tivat, kao grad domaćin, ali i cijela naša zemlja, uspješno pozicioniraju na evropskoj mapi održivosti – prije svega kroz ideje i ljude. Spoj prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa i tradicionalnog gostoprimstva stvara savršen ambijent za održavanje ovog događaja. Hvala Porto Montenegru i hvala Tivtu! A kada toj jednačini dodamo ljude – lidere, donosioce odluka, stručnjake i mlade iz svih sektora društva – tada sa sigurnošću možemo reći da gradimo jake temelje za prosperitetnu budućnost - rekao je Milatović.
Dodao je da svaki stub ESG koncepta nosi veliku važnost: ekološka održivost znači očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije, društvena odgovornost podrazumijeva pravednije i inkluzivnije zajednice, dok dobro upravljanje obezbjeđuje transparentnost, integritet i pravnu sigurnost.
- Za Adria region, ESG nije samo globalni trend – to je nužnost. To su temelji na kojima moramo zajedno graditi bolje društvo. A da bismo izgradili takvo društvo – potrebni su nam ljudi. Zato želim da ove godine poseban fokus stavim na ulogu mladih i značaj obrazovanja. Naša omladina nije samo budućnost – ona je i sadašnjost. Njihova energija, inovativnost i ideje su ključni za stvaranje svijeta u kojem je održivost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Milatović.
Ali, doaje, da bi mladi aktivno učestvovali u ESG procesima, moramo ih obezbijediti kvalitetnim obrazovanjem koje će ih osnažiti znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje izazova sa kojima se suočavaju.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora biti usmjeren ka razvoju kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i ekološke svijesti, kako bi mladi postali pokretači pozitivnih promjena u društvu. Zato mi je danas, sa ovog mjesta, zadovoljstvo da najavim jednu važnu inicijativu koju ću, kao predsjednik Crne Gore, pokrenuti zajedno sa kompanijom Sustineri Partners i u saradnji sa kompanijom Mtel, zlatnim partnerom Samita, kojom ćemo finansijski podržati mlade iz Crne Gore koji su upisali studije na vrhunskim svjetskim univerzitetima – obezbjeđujući na taj način sredstva za izvrsnost - naglasio je Milatović.
Saopštio je da prosperitetnija Crna Gora dolazi kroz obrazovanje, i da on u tome vidi dobru platformu i način da se podrže mladi, osnaže da budu nosioci promjena i uključe u procese donošenja odluka za bolju i evropsku Crnu Goru.
- Danas ne otvaramo samo jedan Samit – otvaramo dijalog, umove i vrata budućnosti koja koristi svima nama. Hvala vam i želim vam uspješan Samit - zaključio je Milatović.

Milatović otvorio ESG Adria Samit u Tivtu: Finansijska podrška za mlade iz Crne Gore na vrhunskim svjetskim univerzitetima

Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Upravu policije da u što hitnijem roku rasvijetli sinoćnje događaje u Nikšiću i o svim relevantnim detaljima obavijesti javnost.
- Hitna i efikasna akcija Uprave policije u otkrivanju počinilaca paljenja i oštećenja automobila i njihovo procesuiranje od strane tužilaštva je veoma važna u kontekstu održavanja lokalnih izbora u Nikšiću. Naime, već su se pojavile spekulacije o mogućim političkim motivima vezanim za ovaj događaj, pa je ovakva akcija nužna za smirivanje potencijalnih tenzija koje bi mogle eskalirati na izborni dan - ističe Koprivica.&nbsp;
Miran, kako kaže, i na pravilima zasnovan izborni postupak je osnova demokratskog poretka, a izbori koje eventualno karakteriše nasilje nekoliko dana prije izbora su daleko od međunarodnih standarda fer procesa.
Koprivica je mišljenja da je zato veoma važno da javnost dobije tačnu, objektivnu i kompletnu informaciju o počiniocima, ali i o njihovim motivima i eventualnim nalogodavcima, jer se na taj način, kako dodaje, mogu preduprijediti veoma negativne posljedice po izborni proces i slobodu građana i građanki da učestvuju ili ne učestvuju u izborima.
Takođe, ističe Koprivica, ovo treba biti i opomena da se podignute tenzije mogu prenijeti i na sam izborni dan i signal da nadležni državni organi moraju biti spremni da efikasno odgovore na bilo kakvo potencijalno ugrožavanje prava građanki i građana da glasaju slobodno.
- Ključni zadatak državnih organa je da, s jedne strane imaju veoma aktivan odnos prema eventualnim počiniocima krivičnih djela koje imaju veze sa izborima, a s druge, da imaju uzdržanost od prekomjernih reakcija koje bi se na bilo koji način mogle razumjeti kao pritisak u toku izbornog postupka. Njihov najvažniji zadatak je, da sa svoje strane, omoguće zakonit izborni proces, ali i osjećaj bezbjednosti svih učesnika/ca izbora i građana/ki Nikšića - naglasio je izvršni direktor CDT-a.&nbsp;
Građanke i građane Nikšića podsjeća na njihovo pravo da glasaju po svom ubjeđenju, te da niko nema pravo da nedozvoljenim sredstvima utiče na njihov izbor – da li će izaći na izbore i za koga će glasati.
- Pozivamo i izborne liste koje učestvuju na lokalnim izbornima u Nikšiću, njihove simpatizere i aktiviste, da se zakonito ponašaju, da se uzdrže od nasilja i da omoguće biračima da slobodno i neometano glasaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Koprivica: Policija hitno da rasvijetli incidente u Nikšiću i obezbjedi miran izborni dan

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.