Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Miraš Dušević

1250x600

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Kotoranin Radoje Zvicer, koji prema operativnim podacima domaćih i međunarodnih bezbjednosnih službi, slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana tereti se za više teških krivičnih djela. Istrage protiv njega su pokrenute, a kasnije i napisane optužnice na osnovu Skaj komunikacija koje su crnogorskim i srpskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Ta dekodirana aplikacija kojom se služila mafija nije razotkrila samo Zvicerovu ulogu u teškim zločinama već, po tvrdnjama istražitelja, i ko su njegovi najbliži saradnici, ali i koji policijski službenici su mu, navodno, godinama pružali zaštitu i kao pripadnici njegove kriminalne grupe učestvovali u mnogim krivičnim djelima. 

U novoj epizodi "Sjenki" koja se emituje večeras u 22 sata na TV E, pogledajte ko su policijski službenici koji su, prema tvrdnjama istražitelja, sarađivali sa Zvicerom, ali i dokle se stiglo sa postupcima protiv pripadnika srpske policije koji se sumnjiče za pomaganje klanu na čijem se čelu nalazi Veljko Belivuk. 

Crnogorske istražitelje sredinom 2021. godine savjetovali su iz Europola da obrate pažnju na policajca Ljuba Milovića i još jednog aktivnog policajca, kada su dostavili prvi paket skaj komunikacija. 

- Negdje početkom maja 2021.godine pojedini mediji su objavili, a pozivajući se na dokumenta iz Europola, da su Petar Lazović i Ljubo Milović duboko involvirani u kriminalne aktivnosti i da postoje na stotine poruka vezanih za to. U tom dokumentu, njih dvojica su označeni kao članovi kavačkog klana koji su uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju, ali i da su uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana - rekla je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković. 

Sa druge strane, advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović, ističe da za optužbe ne postoji niti jedan materijalni dokaz. 

- Tamo se govori o oružju, o količinama droge koje nema ni u tragovima. Ono o čemu postoje tragovi u materijalnom smislu riječi, kada su u pitanju narkotici, postoje narkotici koji su otkriveni zahvaljujući operativnim podacima koje je u Specijalno policijsko odjeljenje donio Petar Lazović. Tako su u zemljama Evropske unije otkrivene ogromne pošiljke kokaina, za koje je operativne podatke pribavio Petar Lazović - istakao je Martinović. 

Nijesu hapšeni samo službenici policije. Zbog navodne odluke da u jednom predmetu ne goni pripadnika kavačkog kriminalnog klana Duška Roganovića, u decembru 2022. godine uhapšen je i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović. 

Novinar Draško Đuranović smatra da su optužbe protiv Čađenovića besmislene. 

- Zašto kažem da je besmislena? Vi imate podatak da je za vrijeme dok je na čelu bio Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac SDT-a, i dok je specijalni tužilac bio Čađenović, da je pokrenuto, podignuto 90 optužnica za više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Tako da ta priča da Čađenović nije htio da goni jednog člana kriminalne grupe zato što je navodno on bio blizak tom članu kriminalne grupe, zaista je vrlo teško dokaziva i na kraju vidjećemo u sudskom procesu kako će to izaći - rekao je za "Sjenke" Đuranović. 

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i visoki policijski funkcioner Zoran Lazović uhapšeni su u aprilu 2024. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim, kao razlog za njihovo hapšenje i utamničenje, našao je u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima, saradnicima kavačkog mafijaškog klana, Veljku Belivku i Marku Miljkoviću. 

Advokat Nikola Martinović, komentarišući dolazak Miljkovića i Belivuka u Crnu Goru, poručuje da su činjenice "potpuno nesporne u dosadašnjem toku postupka". 

- Oni su u Crnu Goru došli po zahtjevu srpske policije koja je tada pustila da i Miljković i Belivuk izađu iz Srbije i dođu u Crnu Goru - dodao je on. 

Novinar Draško Đuranović osvrnuo se i na izjave svjedoka, policijskih službenika, koji su tokom istrage u ovom slučaju saslušani pred Specijalnim državnim tužilaštvom. 

- Na osnovu svjedočkih iskaza Milorada Žižića, na osnovu svjedočkih iskaza Dragana Radonjića, vrlo je jasno da je beogradska policija tražila zabranu skidanja ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću - ističe Đuranović. 

- Mnogi pripadnici policije, koji su bili uključeni u tu policijsku akciju, dajući svoj iskaz dali su i sud o samoj akciji praćenja Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. I svi do jednoga, uključujući sve visoke funkcionere, načelnike kriminalističke policije, načelnike centara bezbjednosti, direktora policije i direktora ANB-a, dali su bukvalno jednu istu ocjenu – da se radi o jednoj od najbolljih policijskih akcija koja je sprovedena kao školski primjer dobrog policijskog rada - naglašava advokat Martinović. 

Epizodu "Sjenki" pogledajte večeras od 22 sata.

“Sjenke" na TV E: Zvicerove veze sa policijom i skidanje zabrane ulaska njegovim prijateljima Belivuku i Miljkoviću

Policija traga za ubicom Vaska Lješkovića koji je juče, u 15:25 sati, iz snajpera likvidiran ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj na Cetinju. Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Istražitelji vjeruju da se radi o nastavku obračuna kriminalnih grupa i da iza ove likvidacije stoje osobe povezane sa kavačkim kriminalnim klanom. Inspektori su juče pretraživali teren kako bi došli do tragova koji bi doprinijeli rasvjetljavanju ubistva. Istraga ukazuje da je zločin izveden na način koji je karakterističan za profesionalno organizovane egzekucije. Indicije ukazuju da je ubica imao najmanje jednog pomagača, a prema prvim podacima na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda dok je bio u dvorištu kuće ograđenom visokim betonskim zidom. U Lješkovića je ispaljen jedan hitac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928080940_744ea8899607a933c62335d5781aae644f2173a586c3e1a23275527cef683be1" data-rendition-name="original" width="544" height="697" loading="lazy" alt="Vasko Lješković"> <figcaption>Vasko Lješković</figcaption> </figure>  Policija se juče oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navela da je „neposredni izvršilac sa veće udaljenosti osmatrao V. LJ. i lišio ga života“. Naveli su i da cetinjska policija u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i taktičkim jedinicama Sektora policije posebne namjene preduzimaju intenzivne aktivnosti sa Višim državnim tužilaštvom kako bi rasvijetlili uzločin. Prema informacija portala ETV, Lješković je bio blizak Goranu Radomanu koji je ubijen 19. februara 2015. godine na Novom Beogradu. Radoman je prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana i jedan od odgovornih za nestanak oko 300 kilograma kokaina u Valensiji. Ljudi sa kojima je Radoman krijumčario drogu smatrali su da ih je prevario. Došlo je do svađe unutar klana, a Radoman je to platio glavom. Za tri i po mjeseca na Cetinju su se dogodila tri ubistva. U samom centru grada na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali su Cetinjani Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, dok su njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica povrijeđeni. Napadač je na stablu, na sedam metara visine postavio eksploziv koji je usmjerio prema vratima teretane, a onda, sa bezbjedne razdaljine posmatrao i daljinskim upravljačem aktivirao napravu u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan sastali. Prema evidencijama bezbjednosnih službi i oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu. Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe.

Marija Žižić

Lješković likvidiran na kućnom pragu, potraga za ubicom i logističarima

Cetinjanin Milan Kršić, koji je u policijskim evidencijama označen kao pripadnik škaljarskog kriminalnog klana, uhapšen je danas u Budvi.
Prema pouzdanim informacijama Portala ETV, policija je u stanu u kojem je boravio sa dvije muške osobe za kojima se traga pronašla fantomke i oružje zbog čega se vjeruje da su njegovim hapšenjem spriječili dvije likvidacije, kako pretpostavljaju, pripadnika suprostavljenog kriminalnog klana - kavačkog.
Naš sagovornik navodi da istražitelji, vjeruju da će utvrditi i ko je konkretno bio meta. Operativne informacije ukazuju ko je trebalo da bude likvidiran. Navodno se radi o osobama koje su i ranije bile meta.
Kršić je hapšen i početkom 2021. godine na Jahorini, sa još dvojicom pripadnika škaljarskog klana Filipom Roganovićem i Bobanom Sjekloćom, zbog sumnje da su planirali likvidaciju nekog od članova suparničkog kavačkog klana.
Kako su tada pisali mediji iz regiona, sumnja se da je meta napada bila Tamara Zvicer, supruga Radoja Zvicera, jednog od vođe kavačkog klana, koja je sa porodicom i prijateljima boravila u jednom od najluksuznijih hotela na Jahorini.
Policija je došla do informacija da se tri veoma opasne osobe nalaze u jednom hotelu na području Jahorine i provjerama su ti podaci potvrđeni. Veoma brzo je organizovana akcija, poslije koje je uslijedilo hapšenje pomenute trojke.

U Budvi uhapšen "škaljarac", sumnja se da je pripremao dva ubistva

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: kriminalni-klanovi