Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Marija Žižić

1084x550

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

Sudsko vijeće Almira Đokaja odbilo je prijedlog odbrane da se advokat Dimitrije Dapčević za kojeg SDT tvrdi da je za kriminalnu organizaciju Radoja Zvicera oprao 2, 6 miliona eura brani sa slobode. Prema ocjeni sudskog vijeća i dalje postoje razlozi za pritvor. Odbrana Dimitrija Dapčevića ranije je ponudila milion i 350.000 eura jemstva da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode i o tome će odlučiti vijeće Višeg suda. Jemstvo za Dapčevića je ponuđeno u nekretninama koje su ponudili njegovi kumovi, porodica i prijatelji. Branioci Dapčevića, advokati Miloš Vuksanović i Draško Dapčević saopštili su i da garantuju da njihov klijent neće pobjeći, da je 11 mjeseci u pritvoru, ima porodicu a kao još jedan razlog naveli su i da ukoliko bi optuženi pobjegao oni bi prestali da bave advokaturom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205140216_41fd1cff7d7e7f7da8956c492d9ad41a00f1ebb31952c62ca6b5089563d127ec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205140216_41fd1cff7d7e7f7da8956c492d9ad41a00f1ebb31952c62ca6b5089563d127ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Draško Dapčević"> <figcaption>Draško Dapčević(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Draško Dapčević je dodao i da svojom čašću i pozivom to garantuje. Međutim, sudsko vijeće je smatralo da pritvorski razlozi ostaju. Optuženi Dapčević je danas bio i spreman da iznese odbranu do dijela koji je odnosi na vještačenje. Rekao je da je optužnica kontradiktorna i proizvoljna i da zahtijeva od tužioca Zorana Vučinić da mu dostavi lap top, mobilni kako bi imao pristup kompletnoj korespondenciji i da bi se mogao izjasniti i u tom segmentu. Tužilac Vučinić je prihvatio zahtjev optuženog, jer su okončana vještenja. Suđenje se nastavlja 19.marta. Dapčević je uhapšen u aprilu zbog sumnje da je pomoću fiktivnih kupoprodajnih ugovora i ugovora o pozajmicama, sa ofšor destinacija i iz različitih evropskih država, lično ili preko svojih računa u poslovnim bankama, preuzimao novac kavačkog klana i potom da uvodio u legalne tokove. Zadatak Dapčevića, prema sumnjam SDT-a, bio je da pronalazi načine prikrivanja porijekla novca stečenog prodajom kokaina. Advokat je na ročištu za kontrolu optužnice kategorično negirao optužbe, tvrdeći da su paušalne i zlonamjerne.

1250x600

Advokat Dapčević ostaje u pritvoru iako su njegovi branioci garantovali da će se ispisati iz Advokatske komore ukoliko pobjegne

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića, Petra Lazovića, Milete Ojdanića i ostalih članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge - saošteno je iz ove sudske instance.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
Vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, vratilo je, kako podsjeća Pobjeda, ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe. Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo dopunilo optužni akt, opet je predat sudu na kontrolu. Prema navodima optužnice, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma.
Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“.
Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe.

Potvrđena optužnica protiv Milovića, Božovića, Lazovića i ostalih zbog stvaranja kriminalne organizacije

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv još pet pripadnika kriminalne organizacije Vladana Radomana i Filipa Ivanovića, a koji su trebali da izvedu likvidacije Cetinjana Aleksandra i Božidara Jabučanina i Kića Paovića.
Na optužnici, koja je u četvrtak dostavljena Višem sudu na kontrolu, Vasilije Boljević, Radovan Vujović, Željko Roganović, Miloš Mijanović i Srđan Vušurović se terete da su u drugoj polovini 2019. godine postali pripadnici ove kriminalne organizacije, a Vušurović se dodatno tereti da je 2. decembra 2020. godine pokušao ubistvo Aleksandra Jabučanina.
Prema navodima optužnice, u koju je Pobjeda imala uvid, Cetinjanin Aleksandar Jabučanin spriječio je svoju likvidaciju kada je 24. novembra 2020. godine prijavio policiji da je preko kamera vidio da osoba sa kačketom, tamnim naočarima i maskom na glavi, telefonom snima njegova garažna mjesta u podzemnoj garaži zgrade u kojoj živi.
Jabučanin je tada policiji saopštio da se osjeća ugroženo i da strahuje za svoj i život porodice.
Njegove slutnje o ugroženoj bezbjednosti obistinile su se osam dana kasnije kada je policajac na ulazu u podzemnu garažu zaustavio Srđana Vušurovića koji je u torbici držao pištolj sa metkom u cijevi.
- Po naredbi sudije za istragu, sadržaj video-nadzora iz podzemne garaže je izuzet a 2. decembra, na ulazu u podzemnu garažu objekta u kojem stanuje Jabučanin. policajac koji je obezbjeđivao taj reon prepoznao je lice sa snimka i zaustavio ga.
Vušurović je saopštio svoj identitet i naveo da u torbici ima pištolj koji je predao policajcu – navodi se u optužnici. Vušurović je tada procesuiran zbog nedozvoljenog držanja oružja, a 2021. godine, nakon što je izdržao zatvorsku kaznu za ovo krivično djelo, on je napustio Crnu Goru.
Četiri godine kasnije, analiza komunikacija preko ,,Skaj“ aplikacije, koju je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, razotkrila je da je Vušurović, kako se i sumnjalo došao ispred zgrade Jabučanina da bi ga ubio.
- Vušurović je početkom novembra 2020. godine iz Srbije ušao u Crnu Goru i iznajmio stan u Bulevaru Džordža Vašingtona. On je u više navrata kao i 24. novembra 2020. godine ušao u podzemnu garažu i fotografisao garažna mjesta u vlasništvu Jabučanina. Nakon toga, 2. decembra sa pištoljem ,,HS“ brisanog fabričkog broja, sa metkom u cijevi došao je do zgrade Jabučanina kako bi ga ubio. Međutim, on je uhapšen na ulazu u podzemnu garažu – navodi se u optužnici Specijalnog tužilaštva.
,,Skaj“ je razotkrio da su na listi meta za egzikucuju pored Aleksandra bili njegov brat Božidar Jabučanin i sugrađanin Kićo Paović.
Jabučanin je prilikom saslušanja u istrazi kazao da ne poznaje Vušurovića, ali da je siguran da iza plana napada na njega i brata stoje nekada njegovi dobri drugovi Taso Jovanović i Miloš Đuričković
- Moj brat Božidar i ja smo bili prijatelji sa Tasom Jovanovićem i Milošem Đuričkovićem koji su se udružili u kriminalnu organizaciju i siguran sam da su oni ,,naučili“ okrivljenog Vušurovića da puca na mene – kazao je Aleksandar Jabučanin u istrazi.
Objasnio je da je u periodu od 2015. godine do 2106. na Cetinju držao lokal, a česti gosti su mu bili braća Đuričković i Mario Milošević.
- Loša energija koja je bila među nama bila je jedan od razloga što sam taj lokal zatvorio, jer nijesam mogao nikom da naredim da ne dolazi u moju kafanu – pojasnio je Aleksandar Jabučanin.
Kićo Paović, jedan od meta za likvidaciju ove grupe, kazao je da poznaje optužene, ali da ni sa kim od njih nije u sukobu. 
On je pred tužiocem negirao bilo kakvu vezu sa kriminalom i istakao da ne strahuje od kriminalnih grupa, ali da se osjeća ugroženo od policije koja mu ne da mira posljednjih nekoliko godina.
Treća meta ove kriminalne organizacije Božidar Jabučanin je u bjekstvu, a javnosti je poznat kao pripadnik kriminalne organizacije Milete Ojdanića i policajca Ljuba Milovića koju je SDT optužilo zbog šverca 4,3 tone kokaina, za pranje oko 7.000.000 eura, ali i za izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja…
Specijalno tužilaštvo je prethodno kao članove kriminalne organizacije, koju su formirali Radoman i Ivanović, identifikovalo Bobana Sjekloću, Iliju Ivanovića, Iliju Milanovića, Nikolu Martinovića, Mitra Milanovića, Velibora Stanišića, Stevana Đurišića i Miloša Jokovića.
Protiv njih je 18. aprila prošle godine podignuta optužnica zbog učešća u organizaciji i ubistvu Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju 2020. godine.
Tada je iz SDT-a saopšteno da je ova grupa planirala ubistva Vasa Gazivode – oca pokojnog Andrije Gazivode, Miloša Jovanovića, ali i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja.
Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine kada je, kako se navodi u optužnici, N. N. pripadnik ove grupe, sa nadimkom ,,Karlito“, u njega ispalio 15 metaka.
Kao saizvršioce ovog zločina SDT je označilo Filipa Ivanovića i Velibora Stanišića dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje.
Samo dvadeset dana kasnije, 27. februara 2020. godine, na meti ove grupe našao se Cetinjanin Petar Muhadinović koji je poginuo u vožnji od eksplozije bombe koja je bila postavljena ispod terenca kojim je upravljao. Tom prilikom lakše je povrijeđen maloljetni M. K. koji se u trenutku eksplozije našao u blizini automobila Muhadinovića.
Za teško ubistvo Muhadinovića optuženi su Filip Ivanović i Nikola Martinović.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva su, pored Radomana, Ivanovića, Stanišića, Martinovića i Sjekloće, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković.

Jabučanin spriječio svoju likvidaciju

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

U emisiji Srećan dan govorimo o suicidu kod mladih. Sa Biljanom Andrijašević, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom, razgovaramo o znacima upozorenja koje ne smijemo ignorisati, načinima pružanja podrške i ulozi porodice, škole i društva u prevenciji.&nbsp;
Donosimo i priču o Teatru iskrenosti. Stefan Simić, pisac, govori o snazi riječi, autentičnosti i hrabrosti da se emocije pretoče u umjetnost koja prepoznaje i liječi.
A u segmentu Srećni AI pitamo se: Svi žele iskrenost – ali zašto se često naljutimo kada je dobijemo?
Lajk ili istina? Razmišljamo o granicama otvorenosti u digitalnom dobu.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan" na TV E: Sa psihološkinjom Biljanom Andrijašević o suicidu kod mladih, s piscem Stefanom Simićem o autentičnosti...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo Međuvladinu konferenciju u Briselu, na kojoj Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja kao važan korak na evropskom putu.&nbsp;
Dok se, zahvaljujući diplomatskim pregovorima, zatvaraju poglavlja iz sektora poljoprivrede, iz Poljoprivrednog klastera najaviljuju protest ispred Vlade za 17. decembar - saznajemo koji su njihovi zahtjevi?
Pitamo i da li akcija "limitirane cijene" donosi rezultate? Pored osnovnih životnih namirnica koje gotovo svakodnevno poskupljuju, uskoro i nove cijene plastičnih kesa - hoće li to natjerati građane da ih konačno izbace iz upotrebe.&nbsp;
Za kraj, donosimo i zanimljivu priču zabiljezenu u šumi - snimljen ris u Parku prirode Piva pa pitamo šta to znači za očuvanje biodiverziteta Crne Gore?&nbsp;

Budilnik na TV E: O zatvaranju pet poglavlja, protestu poljoprivrednika, akciji "limitirane cijene"

Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.
Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.
Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.
Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.
U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.
Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.
Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.
Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.
- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.
Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;
- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.
"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.
Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;
- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.
Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.
Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.
Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.
- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.
Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.
Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.
- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: kriminalna-organizacija