Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Marija Žižić

1084x550

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

Sudsko vijeće Almira Đokaja odbilo je prijedlog odbrane da se advokat Dimitrije Dapčević za kojeg SDT tvrdi da je za kriminalnu organizaciju Radoja Zvicera oprao 2, 6 miliona eura brani sa slobode. Prema ocjeni sudskog vijeća i dalje postoje razlozi za pritvor. Odbrana Dimitrija Dapčevića ranije je ponudila milion i 350.000 eura jemstva da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode i o tome će odlučiti vijeće Višeg suda. Jemstvo za Dapčevića je ponuđeno u nekretninama koje su ponudili njegovi kumovi, porodica i prijatelji. Branioci Dapčevića, advokati Miloš Vuksanović i Draško Dapčević saopštili su i da garantuju da njihov klijent neće pobjeći, da je 11 mjeseci u pritvoru, ima porodicu a kao još jedan razlog naveli su i da ukoliko bi optuženi pobjegao oni bi prestali da bave advokaturom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205140216_41fd1cff7d7e7f7da8956c492d9ad41a00f1ebb31952c62ca6b5089563d127ec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205140216_41fd1cff7d7e7f7da8956c492d9ad41a00f1ebb31952c62ca6b5089563d127ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Draško Dapčević"> <figcaption>Draško Dapčević(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Draško Dapčević je dodao i da svojom čašću i pozivom to garantuje. Međutim, sudsko vijeće je smatralo da pritvorski razlozi ostaju. Optuženi Dapčević je danas bio i spreman da iznese odbranu do dijela koji je odnosi na vještačenje. Rekao je da je optužnica kontradiktorna i proizvoljna i da zahtijeva od tužioca Zorana Vučinić da mu dostavi lap top, mobilni kako bi imao pristup kompletnoj korespondenciji i da bi se mogao izjasniti i u tom segmentu. Tužilac Vučinić je prihvatio zahtjev optuženog, jer su okončana vještenja. Suđenje se nastavlja 19.marta. Dapčević je uhapšen u aprilu zbog sumnje da je pomoću fiktivnih kupoprodajnih ugovora i ugovora o pozajmicama, sa ofšor destinacija i iz različitih evropskih država, lično ili preko svojih računa u poslovnim bankama, preuzimao novac kavačkog klana i potom da uvodio u legalne tokove. Zadatak Dapčevića, prema sumnjam SDT-a, bio je da pronalazi načine prikrivanja porijekla novca stečenog prodajom kokaina. Advokat je na ročištu za kontrolu optužnice kategorično negirao optužbe, tvrdeći da su paušalne i zlonamjerne.

1250x600

Advokat Dapčević ostaje u pritvoru iako su njegovi branioci garantovali da će se ispisati iz Advokatske komore ukoliko pobjegne

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića, Petra Lazovića, Milete Ojdanića i ostalih članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge - saošteno je iz ove sudske instance.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
Vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, vratilo je, kako podsjeća Pobjeda, ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe. Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo dopunilo optužni akt, opet je predat sudu na kontrolu. Prema navodima optužnice, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma.
Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“.
Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe.

Potvrđena optužnica protiv Milovića, Božovića, Lazovića i ostalih zbog stvaranja kriminalne organizacije

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv još pet pripadnika kriminalne organizacije Vladana Radomana i Filipa Ivanovića, a koji su trebali da izvedu likvidacije Cetinjana Aleksandra i Božidara Jabučanina i Kića Paovića.
Na optužnici, koja je u četvrtak dostavljena Višem sudu na kontrolu, Vasilije Boljević, Radovan Vujović, Željko Roganović, Miloš Mijanović i Srđan Vušurović se terete da su u drugoj polovini 2019. godine postali pripadnici ove kriminalne organizacije, a Vušurović se dodatno tereti da je 2. decembra 2020. godine pokušao ubistvo Aleksandra Jabučanina.
Prema navodima optužnice, u koju je Pobjeda imala uvid, Cetinjanin Aleksandar Jabučanin spriječio je svoju likvidaciju kada je 24. novembra 2020. godine prijavio policiji da je preko kamera vidio da osoba sa kačketom, tamnim naočarima i maskom na glavi, telefonom snima njegova garažna mjesta u podzemnoj garaži zgrade u kojoj živi.
Jabučanin je tada policiji saopštio da se osjeća ugroženo i da strahuje za svoj i život porodice.
Njegove slutnje o ugroženoj bezbjednosti obistinile su se osam dana kasnije kada je policajac na ulazu u podzemnu garažu zaustavio Srđana Vušurovića koji je u torbici držao pištolj sa metkom u cijevi.
- Po naredbi sudije za istragu, sadržaj video-nadzora iz podzemne garaže je izuzet a 2. decembra, na ulazu u podzemnu garažu objekta u kojem stanuje Jabučanin. policajac koji je obezbjeđivao taj reon prepoznao je lice sa snimka i zaustavio ga.
Vušurović je saopštio svoj identitet i naveo da u torbici ima pištolj koji je predao policajcu – navodi se u optužnici. Vušurović je tada procesuiran zbog nedozvoljenog držanja oružja, a 2021. godine, nakon što je izdržao zatvorsku kaznu za ovo krivično djelo, on je napustio Crnu Goru.
Četiri godine kasnije, analiza komunikacija preko ,,Skaj“ aplikacije, koju je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, razotkrila je da je Vušurović, kako se i sumnjalo došao ispred zgrade Jabučanina da bi ga ubio.
- Vušurović je početkom novembra 2020. godine iz Srbije ušao u Crnu Goru i iznajmio stan u Bulevaru Džordža Vašingtona. On je u više navrata kao i 24. novembra 2020. godine ušao u podzemnu garažu i fotografisao garažna mjesta u vlasništvu Jabučanina. Nakon toga, 2. decembra sa pištoljem ,,HS“ brisanog fabričkog broja, sa metkom u cijevi došao je do zgrade Jabučanina kako bi ga ubio. Međutim, on je uhapšen na ulazu u podzemnu garažu – navodi se u optužnici Specijalnog tužilaštva.
,,Skaj“ je razotkrio da su na listi meta za egzikucuju pored Aleksandra bili njegov brat Božidar Jabučanin i sugrađanin Kićo Paović.
Jabučanin je prilikom saslušanja u istrazi kazao da ne poznaje Vušurovića, ali da je siguran da iza plana napada na njega i brata stoje nekada njegovi dobri drugovi Taso Jovanović i Miloš Đuričković
- Moj brat Božidar i ja smo bili prijatelji sa Tasom Jovanovićem i Milošem Đuričkovićem koji su se udružili u kriminalnu organizaciju i siguran sam da su oni ,,naučili“ okrivljenog Vušurovića da puca na mene – kazao je Aleksandar Jabučanin u istrazi.
Objasnio je da je u periodu od 2015. godine do 2106. na Cetinju držao lokal, a česti gosti su mu bili braća Đuričković i Mario Milošević.
- Loša energija koja je bila među nama bila je jedan od razloga što sam taj lokal zatvorio, jer nijesam mogao nikom da naredim da ne dolazi u moju kafanu – pojasnio je Aleksandar Jabučanin.
Kićo Paović, jedan od meta za likvidaciju ove grupe, kazao je da poznaje optužene, ali da ni sa kim od njih nije u sukobu. 
On je pred tužiocem negirao bilo kakvu vezu sa kriminalom i istakao da ne strahuje od kriminalnih grupa, ali da se osjeća ugroženo od policije koja mu ne da mira posljednjih nekoliko godina.
Treća meta ove kriminalne organizacije Božidar Jabučanin je u bjekstvu, a javnosti je poznat kao pripadnik kriminalne organizacije Milete Ojdanića i policajca Ljuba Milovića koju je SDT optužilo zbog šverca 4,3 tone kokaina, za pranje oko 7.000.000 eura, ali i za izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja…
Specijalno tužilaštvo je prethodno kao članove kriminalne organizacije, koju su formirali Radoman i Ivanović, identifikovalo Bobana Sjekloću, Iliju Ivanovića, Iliju Milanovića, Nikolu Martinovića, Mitra Milanovića, Velibora Stanišića, Stevana Đurišića i Miloša Jokovića.
Protiv njih je 18. aprila prošle godine podignuta optužnica zbog učešća u organizaciji i ubistvu Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju 2020. godine.
Tada je iz SDT-a saopšteno da je ova grupa planirala ubistva Vasa Gazivode – oca pokojnog Andrije Gazivode, Miloša Jovanovića, ali i pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja.
Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je 17. februara 2020. godine kada je, kako se navodi u optužnici, N. N. pripadnik ove grupe, sa nadimkom ,,Karlito“, u njega ispalio 15 metaka.
Kao saizvršioce ovog zločina SDT je označilo Filipa Ivanovića i Velibora Stanišića dok su Nikola Martinović i Boban Sjekloća optuženi za pomaganje.
Samo dvadeset dana kasnije, 27. februara 2020. godine, na meti ove grupe našao se Cetinjanin Petar Muhadinović koji je poginuo u vožnji od eksplozije bombe koja je bila postavljena ispod terenca kojim je upravljao. Tom prilikom lakše je povrijeđen maloljetni M. K. koji se u trenutku eksplozije našao u blizini automobila Muhadinovića.
Za teško ubistvo Muhadinovića optuženi su Filip Ivanović i Nikola Martinović.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva su, pored Radomana, Ivanovića, Stanišića, Martinovića i Sjekloće, Ilija Ivanović, Mitar i Ilija Milanović, Stevan Đurišić i Miloš Joković.

Jabučanin spriječio svoju likvidaciju

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac oglasio se povodom izjave predsjendika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je uvredljivo govorio o Crnoj Gori.
Podsjetimo, Vučić je govoreći o odnosima sa Hrvatskom kazao kako neće da glumi Crnu Goru.&nbsp;
- Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... Stvarno ne mogu da budem toliko jadan. Predsjednik Jakov Milatović reaguje čak i u vezi otvaranja brze hrane KFC, ali zato kad predsjednik Srbije Vučić ponižava državu Crnu Goru Jakov ne smije da progovori - napisao je Klikovac na <a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1999180143705698612" target="_blank">mreži X</a>.&nbsp;
Ćutanje je, kaže, odobravanje.&nbsp;
- O čemu se radi? Od čega postoji strah? - pitao je on.

Klikovac: Dok Vučić ponižava Crnu Goru, Milatović ne smije da progovori

Savjetnica za ljudska prava Ujedinjenih nacija Anet Lanting kazala je da su UN zabrinute zbog tužilačkog progona šest crnogorskih medija. &nbsp;
-Pratimo slučaj i nastavićemo to da radimo – napisala je lanting u odgovoru na Non pejper glavnih urednika šest crnogorskih medija koji su targetirani u Naredbi za sprovođenje istrage da su dio mreže malignog medijskog uticaja koju je formirao biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;
Skandaloznim aktom Specijalnog državnog tužilaštva targetirani su Televizija E, Portal ETV, Portal Analitika, M Portal, Portal Standara i Antena M. Glavni urednici medija su informisali međunarodnu javnost Non pejperom da su ,,meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, dovodeći u kontekst organizovane kriminalne grupe. &nbsp;
Iz Ujedinjenih nacija da su njihova tijela zabilježila ,,progres Crne Gore ali i da su zabrinuti zbog slučaja progona medija”. Zato su i dali preporuke Crnoj Gori u ovom slučaju. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
 
&nbsp;

UN: Pratimo slučaj i zabrinuti smo zbog tužilačkog progona medija

Lokalne organizacije i neformalne grupe mogu napredovati kada prepoznaju sopstvene potrebe i dobiju podršku da ih sprovedu u djelo, jer zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
To je poručeno na događaju "Podrška rješenjima koja vode zajednice zadruštvenu koheziju u Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Podgorici i Pljevljima", koji je implementiran kroz program „Zajedno za opšte dobro“. Kroz ovaj programu je u pet crnogorskih opština realizovano petnaest lokalne inicijative koje su doprinijele jačanju društvene kohezije, solidarnosti i aktivnog uključivanja građana u unapređenje svojih zajednica. Događaj je organizovala nevladina organizacija Juventas.
Programski direktor u Juventasu Jovan Bojović je rekao da nas je ovaj projekat podsjetio koliko je društvena kohezija važna za svaku zajednicu.
- Ona se ne stvara sama po sebi gradi se kroz povjerenje, međusobno poštovanje i solidarnost, kroz spremnost da jedni druge čujemo i podržimo - istakao je Bojović.
Bojović je naglasio da zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
- Vi ste najbolje osjetili potrebe svoje zajednice i uz podršku programa ‘Zajedno za opšte dobro’ sproveli inicijative koje su dale izuzetne rezultate - zaključio je Bojović.
Projektna menadžerka UNDP-ja Tamara Čirgić je rekla da su tokom protekle dvije godine pokušali da promovišu model unapređenja Društvene kohezije i pilotirali ga u pet opština, navodeći da se nada da će i nakon implementacije ovoga projekta sredinom naredne godine nastaviti taj model da živi.
- Nakon lokalnih dijaloga uslijedile su lokalne povelje, to je bio јedan korak koјim su lokalne samouprave, u koјima smo radili, pokazale da žele da urade nešto sa preporukama građana, da ih pretoče u konkretne mјere, u konkretna dokumenta, u konkretne korake kako bi se neke od tih izazova prevazišlo - rekla je Čirgić.
Ukazala je da su povelјe na skupštinama opština usvojene u opštinama Ulcinj, Bijelo Polјe i Bar, navodeći da su dobili najavu danas, nakon јako inkluzivnog procesa i rada radne grupe, da će biti usvojena i u Glavnom gradu.
- To je bilo ono što su opštine uradile kao reakciju na preporuke koјe smo mi tada dali tokom lokalnog dijaloga - rekla je Čirgić.
Smatra da su lokalne inicijative pokazale da kultura i sport i razni kreativni modeli mogi da budu način na koji unapređujemo društvenu koheziju.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić poručila je da je društvena kohezija ključna za razvoj svakog modernog grada, a navodeći da Podgorica svoje politike gradi na povjerenju i zajedničkom djelovanju sa građanima.
Kako je istakla, Glavni grad vjeruje da najbolje ideje dolaze upravo iz zajednice, zbog čega je snažno podržao projekat „Zajedno za opšte dobro“. 
Podsjetila je da je Glavni grad učestvovao u formiranju resursne grupe, organizovanju lokalnog dijaloga u Podgorici, kao i u radu Laboratorije inovacija kroz koju su već sprovedene tri građanske inicijative.
Navela je da je u nacionalnom dijalogu vođen razgovor o povjerenju i preporukama za buduće djelovanje, dok je izrada Povelje o društvenoj koheziji predstavljala centralni korak, na čijem je radu, kako je rekla, lično koordinirala.
- Nacrt Povelje već je predat Skupštini Glavnog grada i očekujem da će biti usvojen na zadovoljstvo svih građana - kazala je Ljiljanić.
Ukazala je da Povelja obuhvata akcionu orijentaciju sa posebnim fokusom na kulturu, turizam, mlade, obrazovanje, prevenciju nasilja, pristupačnost i bezbjednu saobraćajnu infrastrukturu.
Ljiljanić je naglasila da upravo u tom segmentu očekuje da Povelja doprinese rješavanju saobraćajnih izazova sa kojima se grad suočava.
- Glavni grad već duže radi na jačanju povjerenja i da nova Odluka o mjesnim zajednicama prvi put omogućava građanima da direktno biraju svoje predstavnike - navela je Ljiljanić.
Pojasnila je će savjeti u mjesnim zajednicama imati između pet i sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika.
- S obzirom na to da je Podgorica dobila kandidaturu Evropske prijestonice mladih, zalagaću se da polovina članova budu mladi - dodala je Ljiljanić.
Prema njenim riječima, ovakav model omogućava da se potrebe svakog naselja bolje razumiju i da Glavni grad blagovremeno može da reaguje i unaprijedi životne uslove tamo gdje je to najpotrebnije.
- Pokazujemo da društvena kohezija nije samo koncept, nego konkretan način da unaprijedimo kvalitet života svih sugrađana - zaključila je Ljiljanić.
Projektni koordinator u Juventasu Miloš Milačić je, predstavljajući rezultate projekta rekao da su u pet opština: Podgorici, Baru, Pljevljima, Ulcinju i Bijelom Polju imali veliko zadovoljstvo da sarađuju sa organizacijama i neformalnim grupama koje su dale veliki doprinos realizaciji aktivnosti.
Milačić je istakao da je program okupio širok spektar partnera od udruženja mladih preduzetnika i grupa koje rade na jačanju građanske participacije, do organizacija koje podržavaju ranjive grupe, unapređuju ekološku kulturu, osnažuju žene i stvaraju nove kulturne sadržaje.
Milačić je ukazao je na konkretne rezultate po opštinama od inovativnog e-dnevnika za podršku žrtvama onlajn nasilja u Baru, preko Dana mentalnog zdravlja i speed dating susreta OSI–poslodavci u Bijelom Polju, festivala zajedništva i sportskih aktivnosti u Pljevljima, do učionice na otvorenom, stand-up scena i gastronomskih radionica u Ulcinju.
- U Podgorici su istaknute inicijative za smanjenje generacijskog jaza, unapređenje transparentnosti mjesnih zajednica i upcycling programe. Ove inicijative pokazale su da lokalne zajednice imaju ogromnu kreativnost i kapacitet potrebna im je samo prava prilika da to pokažu - kazao je Milačić.

Društvena kohezija je snažnija kada su građani dio procesa

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, ponegdje je kratkorajno moguća slaba do umjerena oblačnost, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima, mjestimično je moguća magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, dominantno sjeverni, krajem dana i tokom noći ponegdje moguć kratkotrajno pojačan.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus tri do 8, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.
&nbsp;Nešto niža temperatura moguća je po kotlinama, gdje će se magla zadržati veći dio dana.

Sjutra sunčano, do 19 stepeni

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: kriminalna-organizacija