Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

U sudstvu se teško može naći sudija koji želi ili smije da donese odluku o opasnim ljudima o kojima govorimo. Teško će se naći sudija koji može stati na stranu pravde, jer bi time doveo u opasnost sebe, ali i svoju porodicu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na okruglom stolu „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“ koji se održava u Vili Gorica.
Mandić je u ovodnom obraćanju rekao da je cilj ove inicijative suzbijanje organizovanog kriminala i jačanje bezbjednosti.
- Cilj događaja je okupljanje relevantnih institucija, stručnjaka i donosilaca odluka radi razmatranja pravnog okvira i mogućnosti za suzbijanje organizovanog kriminala kroz njegovo prepoznavanje kao oblik terorizma. Inicijativa ima za cilj jačanje bezbjednosti i stabilnosti društva, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama - naveo je on.
&nbsp;Njegova inicijativa o proglašenju kriminalnih organizacija terorističkim organizacijama dobila je, kaže, podršku premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića.
- Posljednji je momenat da počnemo borbu za ozdravljenje države - dodao je on.
Ne smijemo, podvlači on, dozvoliti da Crna Gora postane talac kriminalaca.
- Koji su potkopali institucije ove države. Naša obaveza je stvaranje sistema u okviru kojeg nijedan kriminalac neće biti iznad zakona - istakao je Mandić.
<h3>Božović: Imamo mnogo hrabrih sudija</h3>
Ministar pravde Bojan Božović na početku izlaganja odgovorio je na Mnadićevu konstataciju, da se u sudstvu teško mogu naći sudije koje smiju donijeti odluku o opasnim ljudima, navodeći da Crba Gora iapk ima hrabrih sudija.
- Vjerujem da imamo mnogo hrabrih sudija spremnih da donesu odluku - rekao je Božović.
Božović je istakao da je resor kojim rukovodi pokrenuo pitanje potpisivanja sporazuma sa SAD, koje će omogućiti još bolju i tješnju saradnju.
Najavio je izmjene zakona koje treba da doprinesu boljoj procesnoj disciplini u sudnicama, ali i u djelu kaznene politike po pitanju nelegalnog držanja oružja.
<h3>"Samo šok terapija može oteti državu iz zagrljaja narko kartela"</h3>
Lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević, kazao je da je DF još 2015. godine uočio da organizovani kriminal u Crnoj Gori ima politički begraund, konkretno, kako kaže, u kabinetima predsjednika države i Vlade.
- Osim političkog i idološki begraund klasifikuje ih za terorističke organizacije - kazao je on.
Medojević smatra da samo "šok terapija" može djelovati kako bi se država otela iz zagrljaja narko kartela.
Navodi da se mora izmijeniti i zakon, kako bi se olakšao operativni rad na otkrivanju i sprječavanju krivičnih djela.
- Bio sam u Istanbulu na jednoj bezbjednosnoj konferenciji i teško podnosim ko je od strane ove vlasti imenovan da predatavlja moju državu tamo, to sam baš teško podnio jer sve to doživljavam lično. I dan danas mi je život ugrožen zbog nekih taloga u bezbjednosnom sektoru - kazao je on.
Poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković rekao je da ga čudi Medojevićeva nesenzibilnost za ljudska prava.
- Mislim da je dobro da ste kao Savjet za bezbjednost na ovaj način izrazili volju da se borimo protiv organizovanog kriminala - kazao je Laković dodajući da je od volje do realizacije dug put.&nbsp;
Laković je istakao da se kasni sa primjenom modernih tehnologija u smislu presrijetanja komunikacija, jer su komunikacije "maltene armatura" OKG.
Dodao je da će usvajanjem zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom doprinjeti borbi, a da se tek ako sve što nam zakonski okviri omogućavaju ne da rezultat, treba se okrenuti radikalnim mjerama.
Predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Jovan Vučurović pozdravio je inicijativu Mandića, ističući da organizovani kriminal drži Crnu Goru okupiranom 30 godina.&nbsp;
Poslanica Pokreta Evropa sad, Jelena Nedović, kazala je da Vlada treba da pokaže snagu, a akcenat treba staviti na pravosudne i policijske mjere, poput oduzimanja imovine i korišćenje naprednih tehnologija.
- Kada pogledamo gdje je Crna Gora, a gdje su druge države, moramo primjetiti da druge države ulažu sredstva u vještačku inteligenciju - kazala je ona navodeći značaj tehnologije i vještačke inteligencije u istragama.

Mandić: U sudstvu se teško može naći sudija koji smije da donese odluku o opasnim ljudima

Premijer Milojko Spajić ocijenio je na današnjoj pres konferenciji da je najveći problem u bezbjednosnom pogledu to što se ne donose prvostepene presude, ali i da sada nije vrijeme da se mjeri bilo čija odgovornost.
- Možete da zamislite koliko je teško, a naročito imajući u vidu da Uprava policije posluje u odnosu na izmjene Zakona o MUP-u ima dosta ograničene mogućnosti pratnje kriminalnih lica, a naročito imajući u vidu činjenicu da samo na Cetinju imamo preko 120 propadnika jednog ili drugog klana koji su potencijalne mete ili počinioci - rekao je on.
Dodatno je, podvlači, kompleksno nedonošenje prvostepenih presuda - a zbog toga, kako je rekao, trenutno je na slobodi 40 kriminalaca.
- Imali smo produktivnu i dugu diskusiju sinoć na Vijeću za nacionalnu bezbjednost i došli smo do zaključka operativnih koraka koji su zajednički: imali smo predstavnika opozicije predsjednika odbora za bezbjednost Filipa Adžića, predstavnike sudske vlasti i tužilaštva i svi smo se složili. Jedan od koraka je zakon koji je PES predložio juče: onemogućavanje zloupotrebe advokata u postupku koji se vodi pred sudom - naveo je Spajić.
Ovo, kaže, nije samo stav izvršne vlasti nego svih koji su sinoć bili na Vijeću za nacionalnu bezbjednost.
- To ne znači da će bilo ko automatski dobiti pet godina pritvora. To je maksimalno koliko neko može da dobije i isključivo za najteža krivična djela. To je strategija koja će da promijeni dosadašnju strategiju advokata da odugovlače proces. Na primjer: ako se jedan od okrivljenih ne pojavi - nema ročišta. Zbog te slabosti sistema imamo situaciju kakvu imamo - smatra Spajić.
<h2>Molba parlamentu da usvoji izmjene KZ - da bi se pritvor mogao produžavati do pet godina</h2>
Ti ljudi su, cijeni Spajić, najbezbjedniji upravo u zatvoru.
- Kada izađu postaju meta. Jedan od dvojice koji su ubijeni skoro, izašao je iz zatvora prije 15 dana jer nije bilo presude - istakao je Spajić.
On je zamolio parlament da usvoji prijedlog poslanika PES-a - kojim je predviđeno da se pritvor može produžiti i do pet godina, a ne maksimalno tri kako je sada moguće, sve dok nema prvostepene presude.
- Nadam se da će parlament imati više svijesti nakon nemilih događaja. Ukoliko bilo ko od predstavnika poslaničkih klubova ima zamjerku, može direktno sa mnom da razgovara i da ubijedim svakoga da je ovaj zakon dobar - poručio je Spajić.
<h2>Preispitivanje odgovornosti - kad bude vrijeme za to</h2>
Poručio je da će sva odgovornost biti preispitana - ali kad bude vrijeme za to.
Kada se završi slučaj Alije Balijagića koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu, a kojeg naša i srpska policija potražuju još od 25. oktobra, i nedonošenje presuda, premijer misli da će biti bolja situacija.
- Ne pada nam na pamet da u sred postupka naprimjer potrage za Balijagićem za traženje odgovornosti bilo koga. Podrobno ćemo preispitati to bez izuzetka. Od najnižeg do najvišeg nivoa. Imamo internu a MUP će imati i eksternu provjeru. MUP već ima odjeljenje koje to radi - poručio je Spajić dodajući da su zabrinuti zbog situacije sa Alijom Balijagićem.
Biće, tvrdi, vrlo transparentno.
- Doći će vrijeme za odgovornost. I ja sam frustriran, ali nije sada vrijeme da mjerimo odgovornost - naveo je Spajić.
Na pitanje je li država zakasnila sa reakcijom na sjeveru, nakon dvostrukog ubistva Madžgalja, premijer je podsjetio da su policija i Vojska tamo poslale 200 ljudi.
- Znate li šta znači odvojiti 200 ljudi za jedan slučaj? I ja sam pitao je li to zakašnjela reakcija, dobio sam odgovor, ali nije vrijeme sada za to. Imamo vremena da izmjerimo svačiju odgovornost. Nadamo se da će Balijagić biti uhapšen i da će biti vremena za ispitivanje odgovornosti, ali sada nije vrijeme da se to radi - rekao je Spajić, dodajući da ne brani nikoga u sistemu.
<h2>Izvršna spremna da pomogne sudskoj vlasti za bolje uslove</h2>
Rekao je da će se danas održati Sudski savjet na temu broja sudija, naročito u Specijalnom odjeljenju.
- Očekujemo pomak da se obezbijede dodatni kapaciteti. Izvršna vlast je spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi u sudovima. Jedan od razloga je nedostatak sudija i operativnog drugog kadra. Sada gradimo institucije - naveo je Spajić.
Ministarstvo pravde je, kaže, već poslalo Evropskoj komsiiji i Savjetu Evrope koji će da riješe 90 odsto akutnih problema sudija.&nbsp;
- Jedna od njih su blok suđenja koja su bitna da ne bi odlagali suđenja. To treba da bude nema danas - ajmo sjutra. Izmjene zakona podrazumijevaju proceduru da se savjetujemo sa GREKO i Evropskom Komisijom. Ministar pravde nas je obavijestio i mislim da će ta reforma brzo da uslijedi - kazao je Spajić.
Imamo, naglašava, i problem oko Ustavnog suda.
- Koji je takođe poništavao pritvor: dva puta potvrdi, treći put ne. Da se to ne bi dešavalo potreban nam je predsjednik Ustavnog odbora. Insistiraću na tome - rekao je premijer.
<h2>Vanredno stanje ne bi doprinijelo situaciji</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali uvođenje vanrednog stanja, premijer je pitao čemu bi to doprinijelo.
- Razumijem stav građana i potpuno se saosjećam sa njima, ali država radi sve što je u našoj moći i ubijeđen sam da će to dati rezultate. Tako ne bi doprinijeli situaciji na bilo koji način - istakao je on.

Anja Ivanović

Spajić: Ovo nije trenutak da se mjeri bilo čija odgovornost, nedonošenje prvostepenih presuda je najveći problem

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović boravi u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj Konfederaciji povodom svečanog otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.
Otvaranje Ambasade, kako se navodi u saopštenju, predstavlja važan iskorak u jačanju diplomatskog prisustva Crne Gore i daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa Švajcarskom.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da ovaj čin predstavlja jasan izraz posvećenosti Crne Gore jačanju saradnje i političkog dijaloga sa Švajcarskom, naglašavajući da Crna Gora visoko cijeni dugogodišnje prijateljske veze sa ovom državom i zahvalna je na kontinuiranoj podršci švajcarske strane crnogorskim vanjskopolitičkim prioritetima i reformskom procesu.
- Otvaranje Ambasade u Bernu je jasan i opipljiv izraz naše posvećenosti daljem jačanju bilateralne saradnje u brojnim &nbsp;blastima, kao i održavanju kontinuiranog, neposrednog i konstruktivnog političkog dijaloga između Crne Gore i Švajcarske - poručio je ministar Ibrahimović.
U okviru posjete, Ibrahimović se sastao s potpredsjednikom Švajcarske i šefom diplomatije Injaciom Kasisom, sa kojim je razgovarao o unapređenju političkog dijaloga, jačanju bilateralne saradnje i daljem razvoju ekonomskih odnosa.&nbsp;
- Posebno je istaknuto da je ekonomska saradnja najdinamičnija oblast bilateralnih odnosa, o čemu svjedoči podatak da je Švajcarska bila među najvećim stranim investitorima u Crnoj Gori tokom posljednjih pet godina. Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Švajcarska dijele slične stavove o brojnim međunarodnim pitanjima, te da ih povezuju zajedničke vrijednosti u pogledu očuvanja mira, stabilnosti i prosperiteta - zaključuje se u saopštenju MVP..&nbsp;

Ibrahimović: Ambasada Crne Gore u Bernu potvrda snažnih odnosa Crne Gore, Švajcarske i naše dijaspore

Kabinet predsjednika Jakova Milatovića odbacio je tvrdnje Tužilačkog savjeta da je predsjednik vršio pritisak na tužilaštvo, poručujući da javna kritika rada institucija ne može biti sporna i da tužilaštvo mora jednako efikasno postupati u svim predmetima.
Iz Kabineta je saopšteno da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas od Tužilačkog savjeta dobio mišljenje prema kojem je medijskom objavom u vezi s prijetnjama koje su mu bile upućene od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja izvršio neprimjeren pritisak na tužilaštvo.
- U odnosu na navedeno mišljenje Tužilačkog savjeta, ističemo da predsjednik Milatović u cjelosti poštuje nezavisnost tužilačke organizacije, kao i doprinos koji profesionalni i odgovorni pojedinci unutar te institucije, a posebno Specijalno državno tužilaštvo, daju borbi protiv svih vidova kriminala - navode u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju iskazanu ažurnost Tužilačkog savjeta u ovom slučaju u odnosu na pritužbu osnovnog državnog tužioca Marka Ivanovića, koji se, kako kažu, nije ni udostojio da lično sasluša Predsjednika države u predmetnom slučaju, ali zato jeste da se obrati Savjetu u vezi sa navodima iz pritužbe predsjednika Milatovića na njegov rad koji su mediji prenijeli.
- Istovremeno, sigurno postoje i brojni drugi predmeti od znatno većeg društvenog značaja u kojima javnost godinama očekuje jasne i konačne odgovore tužilaštva i pravosuđa. Ovdje, prije svega, mislimo na sumnjivo sticanje imovine brojnih pojedinaca u Crnoj Gori, uključujući i bivšeg predsjednika države i njegovo blisko okruženje - navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Kako dodaju, Kabinet predsjednika očekuje da se ista efikasnost takođe pokaže i u postupcima koji decenijama opterećuju crnogorsko društvo, kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi zastarjelosti poput Telekoma i Limenke.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozivamo Tužilački savjet da u skladu sa svojim nadležnostima dâ svoj doprinos kako bi javnost dobila odgovor da li je do takvih ishoda došlo usljed tužilačkih propusta i da li će i ko će odgovarati za iste - kazali su.
Kako naglašavaju, predsjednik Crne Gore je javno saopštio razloge za podnošenje pritužbe na odluku ODT-a.&nbsp;
- Javna komunikacija razloga iz pritužbe ne može se tumačiti kao pritisak na institucije, jer bi u suprotnom svaka pritužba, ali i javna izjava zvaničnika i političara o radu institucija mogla biti dovedena u pitanje. Tom logikom bi se i skoro svako skupštinsko zasijedanje moglo tumačiti kao neprimjeren uticaj na rad tužilaštva, uključujući i nedavno izlaganje predsjednika Skupštine i oštre kritike brojnih poslanika koje su na kraju rezultirale neusvajanjem izvještaja o radu Tužilaštva - rekli su.
Kako dodaju, nadaju se da ni ostali akteri (nezavisni intelektualci, NVO, stručna javnost, i sl), koji takođe svakodnevno, javno upućuju opaske i kritike na račun tužilaštva, u odnosu na konkretne postupke koje sprovodi taj organ, ne vrše neprimjeren uticaj na njegov rad.&nbsp;
- U krajnjem, građani Crne Gore očekuju odlučne i vidljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vladavina prava se gradi ispravljanjem višedecenijske nepravde. To je obaveza prema građanima i temelj povjerenja u pravni poredak. U ostvarivanju navedenih ciljeva svaka institucija u Crnoj Gori će, kao i do sada, imati čvrstog i pouzdanog saveznika u Predsjedniku države -zaključuje seusaopštenju Milatovićevog kabineta.

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

NVO Centar za Građanska Prava podnio je prijavu protiv Radovana Savatovića (Hrvatska) zbog, kako navode, prijetnji smrću, javnog podsticanja na nasilje, govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti, izvršenih putem društvene mreže Facebook, usmjerenih prema poslaniku u Skupštini Crne Gore, Oskaru Huteru i njegovoj porodici, objavljenih 15.01.2026. godine, na zvaničnoj FB stranici Demokratske Partije Socijaista Crne Gore. - Zar ovaj isp*dak fašizma jos škevri smrt Huterima i Huterčićima - piše u tom statusu. Kako poručuju iz NVO, "civilizovanost se mjeri načinom na koji izražavamo neslaganja i različitosti, na ovu i ovakvu mjeru ne pristajemo."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127170136_217ee85f2aa183e5df539f1269b8c62b095d25a777898e0cb54fdc1ea1a0f616" data-rendition-name="original" width="1073" height="781" loading="lazy" alt="Prijetnje Huteru"> </figure>

Oskaru Huteru i porodici zaprijećeno smrću na Fejsbuku; CGP podnio krivičnu prijavu

Crnoj Gori je odobreno 13,07 miliona eura na dva projekta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija -za izgradnju četiri nova vrtića i dvije osnovne škole širom Crne Gore, navedeno je u zajedničkom saopštenju MPNI i Ministarstva evropskih poslova.&nbsp; Sredstva su odobrena danas na sjednici Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), koja je održana u Splitu, a iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan i doprinosa bilateralnih donatora ZIO, za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja, s Kako se dodaje, odobrenim grantom u iznosu od 5,82 miliona eura biće podržana izgradnja četiri vrtića, u Baru, Beranama, Ulcinju i Podgorici (City kvart), u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 27,6 miliona eura. Dodatno, grant u iznosu od 7,25 miliona eura, uz podršku Evropske investicione banke (EIB), namijenjen je izgradnji dvije osnovne škole, u Podgorici (City kvart) i u Tuzima (Karabuško polje), čija ukupna vrijednost iznosi 29,5 miliona eura. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da ovi projekti potvrđuju da evropske integracije donose konkretne i vidljive koristi građanima. - Benefiti pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom su vidljivi i dostupni našim građanima. Posebno me raduje što su ova sredstva usmjerena ka obrazovanju - oblasti koja direktno utiče na kvalitet života i dugoročni razvoj društva. Kroz Plan rasta Crna Gora koristi evropska sredstva na način koji donosi trajne vrijednosti, posebno za najmlađe generacije - kazala je Gorčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120516124_f6f10238b02e16563e68985720c89d7f23ab80da329c9294a923077f1e74759a" data-rendition-name="original" width="730" height="521" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"> <figcaption>Maida Gorčević(Photo: MEP)</figcaption> </figure>  Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da se radi o zrelim projektima, budući da se značajan dio njih već nalazi u fazi izgradnje ili u završnim fazama izbora izvođača. - Na ovaj način direktno odgovaramo na potrebe lokalnih zajednica i stvaramo bolje uslove za boravak i obrazovanje djece, u skladu sa savremenim evropskim standardima. Već sada se sa izvjesnošću može reći da će ovi vrtići i škole biti završeni prije ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, te će predstavljati trajna i vidljiva obilježja – istinske pokazatelje uspješne saradnje između Crne Gore i Evropske unije u periodu pristupanja naše zemlje evropskoj porodici naroda - poručila je Jakšić-Stojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> </figure>  Jakšić-Stojanović zahvalila je državama članicama EU koje su bilateralni donatori Zapadnobalkanskog investicionog okvira što su prepoznali važnost projekata koje je MPNI kandidovalo, kao i na kontinuiranoj podršci razvoju obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, koja omogućava da se ovi važni projekti pretvore u konkretne i trajne benefite za našu djecu i zajednice. Odobravanje ovih projekata, kako se navodi u saopštenju, dodatno potvrđuje funkcionalnost Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, kao i kapacitet institucija Crne Gore da strateški planiraju, kvalitetno pripremaju i uspješno realizuju projekte od posebnog društvenog značaja. - Evropska unija, kroz svoje institucije i finansijske mehanizme, potvrđuje ulogu vodećeg i pouzdanog partnera u najvećem investicionom ciklusu u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. Od kraja 2023. godine do danas, za infrastrukturne projekte i reformu obrazovnog sistema odobreno je više od 37,5 miliona eura bespovratnih sredstava, uz gotovo 70 miliona eura kreditne podrške - ističe se. Vlada Crne Gore, zaključuju, nastavlja snažno partnerstvo sa Evropskom unijom, sa jasnim ciljem – razvoja dostupnog, inkluzivnog i konkurentnog obrazovnog sistema, koji će biti u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i u službi svakog djeteta u Crnoj Gori.

Tag: kriminal

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Mandić: U sudstvu se teško može naći sudija koji smije da donese odluku o opasnim ljudima

Spajić: Ovo nije trenutak da se mjeri bilo čija odgovornost, nedonošenje prvostepenih presuda je najveći problem

Ibrahimović: Ambasada Crne Gore u Bernu potvrda snažnih odnosa Crne Gore, Švajcarske i naše dijaspore

Kabinet predsjednika: Smije li se kritikovati (ne)rad tužilaštva?

Oskaru Huteru i porodici zaprijećeno smrću na Fejsbuku; CGP podnio krivičnu prijavu

Preko 13 miliona eura EU sredstava za nove škole i vrtiće u Crnoj Gori

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO