Kralj Čarls III je izjavio danas da je "šokiran" zbog napada nožem u vozu u istočnoj Engleskoj, u kojem je povrijeđeno najmanje deset ljudi.
- Moja supruga (kraljica Kamila) i ja smo apsolutno užasnuti i šokirani ovim strašnim napadom nožem. Duboko saosjećamo sa svima pogođenima i njihovim voljenima - naveo je kralj u saopštenju na društvenim mrežama.
Britanska policija danas je saopštila da u ovoj fazi isključuje terorizam kao motiv napada nožem u vozu nedaleko od Kembridža.
- U ovoj fazi, ništa ne ukazuje na to da je u pitanju bio teroristički incident - rekao je Džon Lavles, šef britanske policije nadležne za željeznički saobraćaj.
On je na konferenciji za novinare potvrdio da su dvije osobe uhapšene zbog sumnje na pokušaj ubistva, navodeći da je riječ o jednom 32-godišnjem i jednom 35-godišnjem britanskom državljaninu, kao i da je jedan od njih karipskog porekla.
Deset ljudi je povrijeđeno u napadu, a njih devet ima povrede opasne po život.
Napad nožem bio je juče, u vozu Donkaster-London Kings Kros. Voz je bio neplanirano stao na stanici Hantingdon kako bi policija intervenisala.
Stanica Hantingdon se nalazi u oblasti univerziteta u Kembridžu, oko 120 kilometara sjeverno od Londona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kralj Čarls Treći o napadu nožem u vozu u Engleskoj: Užasnut sam

Princ Endru izgubiće svoju titulu i iseliće se iz rezidencije Rojal Lodž, saopštila je Bakingemska palata.
- Princ Endru će od sada biti poznat kao Endrju Mauntbaten Vindzor - navodi se u saopštenju, koje je prenio Bi-Bi-Si.
U zvaničnom saopštenju Bakingemske palate navedeno je:
- Njegovo Veličanstvo (kralj Čarls) je danas pokrenulo zvaničan postupak za oduzimanje načina oslovljavanja, titula i počasti princu Endrjuu. Njegov zakup na rezidenciji Rojal Lodž do sada mu je pružao pravnu zaštitu da nastavi da tamo živi. Sada mu je zvanično uručen nalog za raskid zakupa i on će se preseliti u drugu privatnu rezidenciju. Ove mjere se smatraju neophodnim, bez obzira na to što on i dalje poriče optužbe koje su protiv njega iznijete - navodi se.
Njihova Veličanstva žele jasno da stave do znanja da su njihove misli i najdublje saučešće bile, i ostaće, uz žrtve i preživjele svih oblika zlostavljanja, dodaje se u saopštenju Bakingemske palate.
Prema dostupnim informacijama, princ Endrju će se preseliti u jednu od rezidencija na privatnom imanju Sandringem u Norfolku.
Troškove će privatno snositi kralj.
Endrjuove ćerke, princeze Eugenija i Beatris, zadržaće svoje titule, prenosi Bi-Bi-Si.
Podsjetimo, princ Endrju je bio jedan od ljudi povezanih sa Džefrijem Epstinom. Epstin je osuđeni seksualni prestupnik koji je decenijama organizovao mrežu za seksualno zlostavljanje maloljetnica, često u društvu bogatih i moćnih ljudi — među kojima su bili političari, biznismeni i poznate ličnosti.
Princ Endru optužen da je imao seksualni odnos s jednom od Epstinovih žrtava dok je bila maloljetna. Endru je optužbe negirao, ali je 2019. povučen sa javnih dužnosti, a 2022. van suda postigao nagodbu sa ženom koja ga je tužila.

1250x600

1084x550

Princ Endru ostaje bez titule

Kultura i kreativne industrije treba da budu u centru nacionalnih planova za razvoj, da se povežu sa obrazovanjem, ekonomijom i da se otvore veći javni i privatni finansijski tokovi za taj sektor.
To je poručeno tokom prijema koji je britanski kralj Čarls III organizovao u palati Svetog Džejmsa u Londonu u okviru Samita lidera Zapadnog Balkana, a kojem su prisustvovali predstavnici crnogorskog kreativnog sektora: dizajner, producent, kreativni direktor kreativne agencije DAA Nikola Bada Radonjić, direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, scenaristkinja, rediteljka i producentkinja Gana Čomagić, kao i multimedijalni umjetnik Rade Vukčević, na poziv Britanskog savjeta.
Događaj je okupio vodeće ličnosti iz kreativnih industrija, diplomatije i civilnog sektora, a kralj Čarls je zajedno sa britanskim premijerom Kirom Starmerom i ministarkom vanjskih poslova Ivet Kuper istakao dostignuća regiona, naglašavajući ključnu ulogu koju kreativni sektor, mladi talenti i civilno društvo imaju u jačanju regionalne saradnje i kulturne diplomatije.
- Crna Gora i ostale zemlje Zapadnog Balkana su dokazale da zajedničkom saradnjom i djelovanjem u oblastima kreativne ekonomije možemo napraviti vidljiv i konkurentan uticaj izvan granica regiona, za šta je definitvno dokaz i ovaj prijem kojim će se, siguran sam, naše kulturne veze dodatno ojačati - kazao je Radonjić.
Božović je istakla da je ovo je izuzetna prilika za Filmski centar Crne Gore i kreativnu industriju.
- Prisustvo na ovakvom skupu potvrđuje prepoznatljivost crnogorskog filma i kreativnog sektora na međunarodnoj sceni. Razgovori koje smo vodili otvaraju nove mogućnosti za koprodukcije, razmjenu znanja i jačanje kulturnih veza između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva. Kreativne industrije su mostovi koji povezuju narode i grade budućnost - kazala je Božović.

Predstavnici crnogorskog kreativnog sektora kod kralja Čarlsa III: Kultura i kreativne industrije da budu u centru nacionalnih planova za razvoj

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Direktor Predsjedničke biblioteke Ajzenhauer Tod Arington napustio je svoju dužnost nakon što se zalagao protiv poklanjanja mača iz zbirke kralju Čarlsu tokom nedavne državne posjete Donalda Trampa, prema izvještajima američkih medija u četvrtak.
Arington je napustio svoju dužnost u ponedjeljak nakon što mu je rečeno da "podnese ostavku ili će biti otpušten", rekao je za SiBiEs njuz (CBS News), koji nije precizirao ko je prenio poruku istoričaru.
Biblioteka i muzej, smješteni u rodnom gradu bivšeg američkog predsjednika Dvajta Ajzenhauera u Ebilenu u Kanzasu - dio su Nacionalne uprave za arhive i evidenciju (Nara).
Arington se navodno odupirao zahtjevu Trampove administracije da Čarlsu pokloni jedan od Ajzenhauerovih mačeva, koji je trebalo simbolizovati odnos SAD-a i Velike Britanije, te istaknuti saradnju dvije zemlje u Drugom svjetskom ratu.
Prije nego što je postao predsjednik 1953. godine, Ajzenhauer je pomogao u vođenju savezničkih snaga protiv nacističke Njemačke.
Trampova administracija je na kraju Čarlsu dala repliku mača koju je donirala vojna akademija "West Point", u kojoj je Ajzenhauer počeo svoju vojnu karijeru.
Njujork tajms je izvijestio da je Aringtonova smjena možda bila povezana i s raspravama o planovima za izgradnju novog obrazovnog centra u biblioteci Ajzenhauer.
U razgovoru za Dejli mejl u četvrtak, Arington je izjavio da pokušava vratiti svoj posao.
- Jako sam tužan i uzrujan, i iskreno shrvan, i pokušao sam kontaktirati nadređene u Nacionalnom arhivu kako bih u osnovi rekao da ću učiniti sve što je potrebno da se ovo preokrene - rekao je on.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar novinske agencije AFP.
Ostavka Aringtona, koji je imao višedecenijsku karijeru u saveznoj vladi, dolazi u trenutku kada Tramp uspostavlja neviđenu kontrolu nad američkim kulturnim institucijama od svog povratka na dužnost u januaru. Sproveo je masovna otpuštanja više tradicionalno nestranačkih ili dvostranačkih odbora, a kontrolu su preuzeli njegovi saveznici.

Tramp smijenio arhivistu jer mu nije dopustio da Ajzenhauerov mač pokloni kralju Čarlsu

Britanski kralj Čarls III svečano je danas dočekao francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Vindzoru, u prvoj zvaničnoj posjeti jednog evropskog lidera Ujedinjenom Kraljevstvu od izlaska zemlje iz Evropske unije.
Ceremonijalni susret u dvorcu Vindzor protekao je u toploj atmosferi, uz prisustvo kraljice Kamile i prve dame Francuske, Brižit Makron.&nbsp;
- Parove su dočekali konjanici u svečanim plavim uniformama sa crvenim perjem, a osmijesi i prijateljski gestovi dodatno su naglasili simboliku obnove odnosa između dvije zemlje- navode iz Bakingemske palate.
Predsjednik Makron, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu, naglasio je putem društvene mreže X &nbsp;da „ima mnogo toga što možemo zajedno graditi“, dok se očekuje da kralj Čarls u govoru kasnije tokom dana istakne „brojne složene prijetnje“ sa kojima se Britanija i Francuska suočavaju.
U pratnji princa Vilijama i princeze Ketrin, gosti su se ukrcali u kočije i učestvovali u svečanoj povorci kroz Vindzor, koja je završena u dvoranskom dvorištu srednjovjekovnog zamka zapadno od Londona.
Posjeta dolazi u trenutku kada novoizabrani premijer Kir Starmer nastoji da ojača odnose sa evropskim saveznicima, dok kralj Čarls koristi svoj uticaj kako bi diplomatskoj inicijativi dao svečani ton.
- Naše dvije nacije dijele ne samo vrijednosti, već i neumornu odlučnost da ih sprovodimo u svijetu- poručio je 76-godišnji monarh, koji se i dalje oporavlja od raka.
Iako će trodnevni boravak francuskog predsjednika u Britaniji uključivati sastanke o spoljnoj politici i ekonomiji, prvi dan posjete posvećen je ceremonijama.&nbsp;
Posljednja državna posjeta Francuske dogodila se prije 16 godina, kada je kraljica Elizabeta II ugostila tadašnjeg predsjednika Nikolu Sarkozija.
Makron se ranije tokom dana pridružio kralju Čarlsu u nadgledanju počasne garde, a planirano je da zajedno ručaju i obiđu Kraljevsku kolekciju, zbirku umjetničkih djela i namještaja koju je kraljevska porodica prikupljala kroz vjekove.
Zdravstveno stanje kralja takođe je privuklo pažnju: primijećeno je da mu je desno oko crveno, a iz Bakingemske palate su saopštili da je riječ o kapilaru koji je pukao, što nije povezano s njegovim postojećim zdravstvenim stanjem.
Iz protokola Bakingemske palate poručili su da će dan &nbsp;biti zaokružen svečanom državnom večerom u dvorcu Vindzor, na kojoj će oba lidera održati govore pred oko 150 zvanica.
- Divno je što se vraćamo tradiciji dočeka evropskih lidera- izjavio je lord Alaster King, koji će u srijedu biti domaćin banketa u čast predsjednika Makrona.

Kralj Čarls ugostio Makrona: Britanski monarh potencira zbližavanje sa evropskim zemljama

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore čestitalo je službeni rođendan britanskom kralju Čarlsu. Čestitka je objavljena na nalogu Ministarstva na mreži X.&nbsp;
- Najljepše želje za uspjeh i prosperitet našim britanskim prijateljima i saveznicima, povodom proslave službenog rođendana njegovog veličanstva kralja Čarlsa III - navodi se u čestitki.
Britanski suvereni pored datuma kada su rođeni, od sredine 18. vijeka proslavljaju i službeni rođendan i to svake druge subote u junu.
Ceremonija se tradicionalno održavala u četvrtak, sve do odluke kraljice Elizabete II koja ju je pomjerila u subotu kako bi se omogućilo javnosti da prisustvuje paradi.
Kralj Čarls rođen je 14. novembra 1948. godine. Na prijesto je stupio nakon smrti svoje majke 8. septembra 2022. godine kao najstarije od njeno četvoro djece.

MVP Crne Gore čestitalo službeni rođendan kralju Čarlsu

Britanski kraljevski par, kralj Čarls Treći i kraljica Kamila, odlučili su da tokom svog putovanja po Italiji, tokom kojeg proslavljaju dvadesetu godišnjicu braka, nenajavljeno posjete papu Franja, koji se prethodnih mjesec dana borio sa teškom upalom pluća.
Iz Bakingemske palate prenose da su kralj i kraljica bili oduševljeni što je papa bio dovoljno dobrog zdravstvenog stanja da ih primi u posjetu.
Oni su ranije planirali posjetu papi, međutim, u to vrijeme je Franjo hsopitalizovan.
Papa je Čarlsu i Kamili poželio sve najbolje za godišnjicu braka.

Kralj Čarls i kraljica Kamila došli u iznenadnu posjetu papi Franju

Britanski kralj Čarls Treći izjavio je da se neće protiviti ukoliko Australija želi da postane Republika, navodeći da usvaja "antikonfrontacioni pristup".
Kralj se oglasio pred posjetu Australiji tokom koje će razgovarati sa australijskim aktivistima koji se zalažu da Australija postane Republika.
Predstavnici Australijskog republikanskog pokreta (ARM) trebalo bi da se kasnije ovoga mjeseca sastanu sa kraljem Čarlsom na njihov zahtev, javio je "Dejli mejl".
Pomoćnik sekretara britanskog kralja Nejtan Ros rekao je australijskim antimonarhistima da će kralj Čarls, kao Ustavni monarh, postupati po savjetu svojih ministara i da će, u skladu sa tim, odluku o tome da li će Australija postati Republika, doneti australijska javnost.
Portparol Bakingemske palate rekao je da kralj Čarls, kao i njegova majka kraljica Elizabeta Druga prije njega, smatra da je to pitanje za australijski narod.
ARM navodi da se, u ime australijskog naroda, zalaže za to da Australija bude Republika sa Australijancem kao šefom države.
U Australiji je 1999. godine održan referendum o tome da li da država postane Republika, na kojem je 54,9 odsto građana glasalo protiv.
Australijski premijer Entoni Albaneze je ranije rekao da "Australija treba da ima Australijanca za šefa države", ali je nedavno izjavio da održavanje novog referenduma nije prioritet.
Poseta kralja Čarlsa Australiji biće njegova najznačajnija prekomorska turneja od kako mu je dijagnostikovan rak i prva posjeta Australiji od kako je stupio na prijesto.

Kralj Čarls: Neću se protiviti ako Australija želi da postane Republika

Način na koji je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća, uključujući i Antenu M, predstavlja prvi primjer podmuklog institucionalnog obračuna sa medijima u Crnoj Gori. To može biti uvertira za svirep način obračuna sa njima nepoćudnim medijima, ocijenio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, "jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli".&nbsp;
- Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje - rekao je Šuković.
<h2>Napadi i reakcije</h2>
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
- Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve - istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
- Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima - naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
- Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti - rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
- Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima - rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
- Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima - naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
- U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali - istakao je on.
<h2>"Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost"</h2>
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
- Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno - poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
- Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru - naglasio je on.
<h2>DNP manipuliše Botunjanima</h2>
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
- Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše - zaključio je Šuković.

Šuković: Način SDT-ovog pokušaja diskreditaciej moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

Tri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na putu Bijelo Polje-Ribarevine u mjestu Kruševo, prenose Vijesti iz Bijelog Polja.
U nezgodi, koja se dogodila oko 17 sati kod Ogiške pijace, učestvovala su dva vozila. Nije poznat stepen povreda učesnika nezgode.
Saobraćaj se odvija jednom trakom, naizmjenično.

Udes na putu Bijelo Polje-Ribarevine, povrijeđene tri osobe

Platforma TikTok oformila je danas svoj američki entitet "TikTok U.S." nakon višegodišnjih pregovora sa kineskim vlasnikom te društvene mreže, kompanijom BajtDens (ByteDance), čiju aplikaciju koristi više od 200 miliona Amerikanaca.
Kompanija je potpisala sporazume sa američkim firmama "Orakl" (Oracle), "Silver Lejk" (Silver Lake), kao i investicionom firmom "MGX" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o formiranju nove zajedničke kompanije - TikTok U.S, koja će raditi pod "definisanim zaštitnim mjerama koje štite nacionalnu bezbjednost kroz sveobuhvatnu zaštitu podataka, bezbjednost algoritama, moderiranje sadržaja i softverske garancije za korisnike u SAD", navodi se u saopštenju.
Sporazumom se pohvalio i predsjednik SAD Donald Tramp, koji je na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu "što je sarađivao sa nama i, na kraju, odobrio sporazum".
Tramp je dodao da se nada da će ga "dugo u budućnosti pamtiti oni koji koriste i vole TikTok".
Novi izvršni direktor američkog dijela kompanije će biti Adam Preser, a on će sarađivati sa sedmočlanim, većinski američkim odborom direktora, u kom je i izvršni direktor TikToka Šu Ču.
Sporazum okončava višegodišnju neizvjesnost oko sudbine popularne platforme u SAD, imajući u vidu da je Kongres ranije usvojio zakon kojim bi se aplikacija zabranila američkim korisnicima ukoliko se ne pronađu američki vlasnici.
Tramp je na početku svog drugog mandata potpisao izvršnu naredbu kojom kompanija ipak nastavlja sa radom.
Pored naglaska na zaštiti podataka, gdje se podaci američkih korisnika čuvaju lokalno u sistemu kojim upravlja "Orakl", zajedničko preduzeće će se fokusirati i na algoritam aplikacije, koji korisnicima preporučuje sadržaj, a koji će se testirati i ažurirati na podacima američkih korisnika, saopštila je kompanija.
Kompanije "Orakl", "Silver Lejk" i "MGX" sada imaju po 15 odsto udijela u vlasništvu, dok kineskom Bajtdensu ostaje 19,9 odsto zajedničkog udijela.
Neki korisnici TikToka u SAD su zbog novog vlasništva najavili da će prestati da koriste aplikaciju i deinstalirali je pod obrazloženjem da nove zaštitne mjere mogu da uključuju praćenje korisnika i saradnju sa Imigracionom i carinskom službom (ICE), koja u posljednje vrijeme sprovodi intenzivne racije u brojnim gradovima i deportuje imigrante.

TikTok: Novi američki entitet, zaštita podataka i kontrola algoritama za 200 miliona korisnika

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Tag: kralj-carls-treci