Treće izdanje Kotor Winter Fest-a u organizaciji Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor će biti otvoreno 29. novembra na Gradskoj rivi, svečanim paljenjem novogodišnje rasvjete i nastupom globalne DJ zvijezde – Fedde Le Granda.&nbsp; Nakon velikog otvaranja Kotorane i sve posjetioce koji odluče da zimske praznike provedu u Kotoru očekuje dva mjeseca izuzetnog kulturno-zabavnog programa sve do 31. januara, kada će scena na Gradskoj rivi biti domaćin još jednog muzičkog spektakla – ovoga puta u režiji svjetski poznatog DJ Kurd Mavericka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115091112_e448c1399b24f9a55d02f8a63e456da431396567e10b3942864805284ab82269.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115091112_e448c1399b24f9a55d02f8a63e456da431396567e10b3942864805284ab82269" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Kotor Winter Fest"> </figure>  - U periodu od dva mjeseca očekuje nas mnogo interesantnih nastupa kako domaćih, tako i stranih izvođača. Tokom trećeg Kotor Winter Fest-a ugostićemo Eda Majku, Borisa Režaka, Elemental, Sandija Cenova, Creative Band i mnoge druge. Imaćemo nastupe mladih, još uvijek nedovoljno poznatih, neafirmisanih muzičara iz Crne Gore – Bustin Džiber, Labia, premijerni nastup mješovitog beogradsko-kotorskog benda Kol Centar. Na Gradskoj rivi će tokom Kotor Winter Fest-a biti programa za sve ukuse - najavio je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.&nbsp; Posebno atraktivan program najavljen je za novogodišnje praznike.&nbsp; - Na glavnom gradskom trgu 30. decembra imaćemo nastupe Aleksandra Sofronijevića i Stele Rade što će biti jedna sjajna kombinacija različitih muzičkih pravaca i očekujemo jednu divnu noć. U Novu godinu, 31. decembra, će nas uvesti Ansambl Toć, a nakon njih imaćemo koncert koji smo jako dugo čekali - nastupiće Parni valjak sa njihovim novim pjevačem Igorom Drvenkarom. Za reprizu Nove godine, 1. januara 2026. nastupiće mlada regionalna muzička senzacija Jakov Jozinović, a nakon njega, imaćemo koncert Marije Šerifović koji već dugo godina pripremamo i čekamo - istakao je Ristić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115091112_874bc7ca3dd3a259a68deabfca57f4e361561038123227d9fbd878d631a9e032.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115091112_874bc7ca3dd3a259a68deabfca57f4e361561038123227d9fbd878d631a9e032" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Kotor Winter Fest"> </figure>  Turistička organizacija Kotor poseban fokus je stavila i na najmlađe, te je pripremila i bogat dječji praznični program.&nbsp; - Od 13. decembra do 17. januara imaćemo programe prilagođene najmlađima. Imaćemo različite koncerte, animacije, radionice. Dječja Nova godina će ovog puta biti realizovana u novom gradskom parku na prostoru nekadašnje “Livnice” gdje ćemo imati nastup najmlađe sekcije Srpskog pjevačkog društva "Jedinstvo", Djeda Mraza, vilenjake, podjelu paketića. U parku ćemo takođe imati nove sadržaje – klizalište i karusel - naveo je direktor TO Kotor.&nbsp; Uz sve najavljene sadržaje i ove godine će biti organizovan program u sklopu segmenta “Od Božića do Božića” koji TO Kotor realizuje u saradnji sa NVU “Karampana”.&nbsp; - Mnogo je interesantnih dešavanja, lijepih koncerata, mnogo razloga da i ove godine naši sugrađani provedu vrijeme sa nama kako na Rivi, tako i na glavnom gradskom trgu i novom parku. Pozivam sve drage goste i prijatelje iz okolnih gradova, ali i iz cijele Crne Gore i regiona da nam se pridruže, te da najljepše dane i najveselije praznike provedu sa nama - poručio je Ristić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zimske čarolije uz bogat muzički program i novo klizalište: Fedde Le Grand otvara Kotor Winter Fest

Drugi “Kotor Winter Fest” biće svečano otvoren na kotorskoj Gradskoj rivi ove nedjelje 1. decembra u 20 sati, uz svečano paljenje novogodišnje rasvjete i koncert splitskog benda Daleka obala. Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Kotor. piše Mediabiro. - Projekat koji smo počeli prošle godine pokazao se kao jako dobar, ocjene naših sugrađana ali i gostiju su bile nešto što nas je zaista podstaklo da ove godine probamo da napravimo jedan iskorak, da program dopunimo i učinimo još boljim. Na Novogodišnjem bazaru će i ove godine biti sedam kućica, bina, gotovo svakodnevni muzički programi, a u saradnji sa Kulturnim centrom imamo ponudu njihovih predstava i bioskopskih projekcija tokom decembra - kazao je direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić. Nakon svečanog otvaranja uz kultnu Daleku obalu, Kotorane i mnogobrojne posjetioce u narednom periodu očekuju nastupi crnogorskih bendova i DJ-eva svake subote u organizaciji TO Kotor, a svakog petka u organizaciji zakupaca kućica. Sedmog decembra će nastupiti „Akademija“ bend, dok je 14. decembar rezervisan za jednog od najboljih regionalnih DJ-eva Marka Nastića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129131144_7718f81d0a38f65afa62a5cc700d041938dd73d9f56cb6bf9915e3a4fb155562.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129131144_7718f81d0a38f65afa62a5cc700d041938dd73d9f56cb6bf9915e3a4fb155562" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Jovan Ristić"> <figcaption>Jovan Ristić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Novi sadržaj je da ćemo petkom tokom dana imati after work party sa lokalnim bendovima i muzičarima. Program će počinjati u 13 časova na Gradskoj rivi. Takođe 18. januara ćemo imati nastup Cambi benda. U susret Badnjem danu 22. decembra po prvi put će u Kotoru nastupiti mladi muzičar iz Hrvatske Bruno Rački sa svojim bendom. Za Badnji dan 6. januara ćemo imati nastup Tap 011, a na samom zatvaranju 01. februara je planiran koncert Aleksandre Radović, koji smo planirali za Dan grada, ali će nakon odlaganja biti realizovan u sklopu Kotor Winter Fest-a - istakao je Ristić. Osim navedenih izvođača, u dva mjeseca zimskog programa sve posjetioce očekuje i niz drugih interesantnih koncerata, a poseban muzički spektakl TO Kotor priprema za četiri dana u okviru novogodišnjih praznika. - Kada je u pitanju novogodišnji program 30. decembra na glavnom gradskom trgu će nastupiti VIS Tetra, a zatim Dejan Petrović Big Band, 31. će kao predgrupa nastupiti Ansambl Toć, a poslije njih Zabranjeno pušenje sa Sejom Sexonom zaokružuje godinu u kojoj su proslavili 40 godina od albuma Das ist Walter, te je zagarantovana sjajna svirka i zabava. Prvog januara nastavljamo sa nastupom mlade hrvatske zvijezde Stele Rade, a nakon nje i koncertom Dubioze Kolektiv. Stela i Dubioza inače sarađuju zajedno i ta njihova zajednička energija će biti zalog da će sigurno biti odlična zabava i da će vjerovatno privući veliki broj ljudi. Drugog januara imamo koncert Parnog valjka sa novim pjevačem, a prije njih i sjajnog podgoričkog benda Rotko Stjuart - najavio je direktor TO Kotor. TO Kotor je i ove godine pripremila raznovrstan program i za najmlađe koji počinje 30. decembra. Predviđeno je tradicionalno održavanje „Bajke za nazdravlje“, posjeta Djeda mraza i vilenjaka porodilištu i dječjem odjeljenju Kliničko-bolničkog centra Kotor, dok će centralni dio programa pod nazivom „Čekajući Djeda Mraza“ i koncert dječjeg hora Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ (SPD) „Muzikom za djecu“, biti održani na glavnom gradskom trgu. - Pozivam sve sugrađane, naše goste iz regiona i stanovnike susjednih gradova da nam se pridruže da provedemo ta dva mjeseca u dobrom ritmu onako kako Kotor to i organizuje. Rekao bih da Kotor ima najljepši trg i uslove za sjajnu zabavu - naveo je Ristić. Očekuje se da će praznična sezona u Kotoru biti kruna uspješne turističke godine u ovom primorskom gradu. - Po broju gostiju koji su posjetili naš grad, bili izletnici ili turisti koji su boravili u našem gradu, ova sezona je bila rekordna. Iz godine u godinu nam raste broj dana boravka gostiju koji su u hotelskom i privatnom smještaju. Sve ono što nudimo kao dopunske programe, ali i sam taj osjećaj koji gosti imaju boraveći u našem gradu je, rekao bih, sve bolji i bolji - naveo je direktor. Iako ima puno razloga za optimizam, dodaje da i dalje postoji dosta prostora za napredak kako bi Kotor postao još ugodnije mjesto za boravak i život. - Ova sezona za nama je ipak i sezona koju su obilježile velike gužve u saobraćaju, nažalost i radovi koji se izvode na saobraćajnicama. U određenoj mjeri smo u saradnji sa agencijama uspjeli da regulišemo kretanje gostiju kroz grad, sve manje je pritužbi na buku, sve manje je onih koji se žale na nepropisno odlaganje smeća u gradskoj zoni. Ima puno prostora da se unapređuje u narednim godinama i da bude sve bolje i bolje - podvukao je Ristić.

Kotor Winter Fest: Dva mjeseca uzbudljivog zimskog programa, svečano otvaranje uz koncert “Daleke obale”

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je danas optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d.direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama „Generalštaba“.
Osumnjičenima se stavlja na teret da su izvršili dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 359 stav 1 i falsifikovanje službene isprave iz čl. 357 stav 2 u vezi stava 1 KZ.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obeležja krivičnog dela.

Tužilaštvo Srbije podiglo optužni predlog protiv Nikole Selakovića, Gorana Vasića i drugih u predmetu „Generalštab“

Prema podacima iz otvorenih izvora za praćenje letova i podacima avijacije SAD-a, značajno su povećane aktivnosti zračnog transporta američke vojske u Portoriku.
Istraživači obavještajnih podataka otvorenih izvora koji prate kretanje američkih vojnih aviona izvještavaju o ponovljenim dolascima američkog ratnog zrakoplovstva i američke mornarice u i oko Portorika, posebno u blizini bivše pomorske stanice Roosevelt Roads i obližnjih aerodroma.
Nedavni podaci praćenja pokazuju da više transportnih aviona američkih zračnih snaga C-17A Globemaster III i C-130J Hercules leti između kopnenog dijela SAD-a i Portorika. Ovi avioni se obično koriste za brzo kretanje osoblja, opreme i zaliha.
Takođe je vidljiva aktivnost američke mornarice. Snimci leta prikazuju avion C-2A Greyhound kako djeluje u tom području, letjelicu koja se obično povezuje s misijama dostave za nosače aviona.
Podaci o praćenju pokazuju najmanje dva aviona za elektronsko ratovanje EA-18G Growler koji djeluju unutar Regije letnih informacija Maiquetía, koja pokriva zračni prostor u blizini Venecuele.
Dodatni avioni F/A-18 Super Horneti su uočeni sjeverno od ostrva ABC - Aruba, Bonaire i Curaçao, lokacija koje američka vojska rutinski koristi za prednje prisustvo i planiranje za nepredviđene situacije.
Lokacija Portorika čini otok strateškim središtem za američke vojne operacije na Karibima i sjeveru Južne Amerike. Otok nudi pristup ključnim pomorskim putevima, blizinu partnerskih zemalja SAD-a i dosezanje područja gdje Washington i dalje ima stalne sigurnosne probleme, uključujući misije za borbu protiv narkotika i praćenje autoritarnih režima.

Amerikanci povećavaju aktivnosti zračnih snaga oko Venecuele, sve više aviona pristiže u Portoriko

Izvršni direktor Rudnika uglja, Nemanja Laković, rekao je da je jedino trajno rješenje za zagađeni vazduh u Pljevljima završetak projekta toplifikacije i ekološke rekonstrukcije, ističući da će tim završetkom građani dobiti kvalitetniji život uz ogromno smanjenje zagađenja. On je rekao da kotlarnice i individualna ložišta već decenijama najviše utiču na kvalitet vazduha.
Povodom prekomjernog zagađenja vazduha u Pljevljima, Laković je u emisiji “Link” na RTCG kazao da se ovo u Pljevljima dešava u proteklih 30 godina, te da su ekstremna zagađenja postala rutina.
- Moramo reagovati što prije. Najveći zagađivači su kotlarnica u Skerlićevoj, individualna ložišta, pa i TE. Ono što treba da vidimo jeste koje mjere sprovodi Vlada i sve što možemo lično da uradimo da unaprijedimo životnu sredinu u Pljevljima - rekao je Laković.
Laković je rekao da je trenutno aktuelno da je završena prva faza toplifikacije, dok druga i treća faza ulaze u pregovarački postupak koji sprovodi Ministarstvo javnih radova, a postupak je u toku.
- Kada se završe toplifikacije druge i treće faze, kotlarnice u centru grada biće isključene sa mreže i prestaće taj izvor zagađenja. Ono što treba da se radi, a u šta treba da bude uključena Opština Pljevlja, jeste projektovanje sekundarne mreže toplifikacije koja će isključiti što veći broj individualnih ložišta, kojih trenutno ima između 4 i 5 hiljada u gradu, i preko 20–30 kolektivnih ložišta - rekao je Laković.
Kada se sve to uradi, Laković se nada se može očekivati bolji zdravstveni bilten u Pljevljima i manja zagađenost.
- Tako da to moramo ubrzavati koliko god možemo. Vlada radi sve što može da ubrza rješenje u Pljevljima, koje već 30 godina ugrožava naš grad - kazao je on.
Laković je rekao da je u saradnji sa Agencijom za životnu sredinu, naručena još jedna mjerna stanica koja će biti postavljena u centru grada, kod hotela Pljevlja.
- Ne želimo da bilo koju informaciju krijemo od građana Pljevalja. Problem moramo da ogolimo do kraja da bismo ga riješili i nadam se da ćemo to brzo učiniti - rekao je Laković.
On je rekao da je neosporno da ekološka rekonstrukcija još nije završena i podsjetio da je u februaru ove godine potpisan aneks ugovor sa kineskim partnerima i kompanijom Bemaks, kojima je dat rok do maja da završe ekološku rekonstrukciju, tako da je sada kotao u probnom periodu.
- U Pljevljima znamo da je zagađenje vazduha konstantno i da su najveći zagađivači kotlarnice i individualna ložišta. Mi smo za to da se utvrdi koliko zagađenja dolazi iz TE i da dobijamo sve tačne podatke, ne skrivajući ništa od građana, i da reagujemo onako kako ekološka inspekcija nalaže, jer je zdravlje građana prioritet - rekao je on.
Laković je kazao da je Rudnik uglja i Termoelektrana čine jedinstven sistem. Jedna od interventnih mjera koju je jeste gašenje kotlarnice u Skerlićevoj i zabrana prodaje uglja za individualna ložišta.
- Mi smo apsolutno spremni da zabranimo prodaju uglja, ali treba da utvrdimo kako to implementirati u zakonske norme. Ta mjera je kasnila za ovu godinu jer su svi koji su htjeli već nabavili ugalj, jer smo u sredini grejne sezone. Ja sam za to da sljedeće godine napravimo plan i kroz subvencije građanima, koje dobijaju iz Eko fonda, nađemo alternativne modele grijanja u Pljevljima - rekao je on.
Komentarišući izjavu predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, koji je rekao da se hitno moraju smanjiti individualna ložišta na minimum, a s druge strane, trebalo bi za Pljevljake dati subvencije za električnu energiju i do 50 odsto, kako bi to bio dio rješenja, Laković je kazao da su subvencije aktuelne tri godine od strane EPCG.
- Sada Svjetska banka radi studiju koja će uključivati popis individualnih ložišta u Pljevljima. Grijanje na struju za čitav grad nije moguće, jer mreža ne može da primi dodatne trafostanice. Dio građana jedino može da se grije na struju - rekao je Laković.
On je istakao da je jedino trajno rješenje završetak projekta toplifikacije.
- Kada se taj projekat završi, kotlarnice će biti ugašene, individualna ložišta će biti preusmjerena na struju ili alternativno grijanje. Kada se završi ekološka rekonstrukcija i sve profunkcioniše, Pljevlja će imati znatno manju zagađenost. Žao mi je što to nije urađeno na vrijeme, jer bi TE minimalno doprinosila zagađenju u Pljevljima - rekao je Laković.

Laković: Trajno rješenje za zagađeni vazduh u Pljevljima je toplifikacija i ekološka rekonstrukcija

Evropska unija mora ove sedmice donijeti „veoma važne“ odluke o finansiranju Ukrajine na presudnom samitu, ali pregovori o korišćenju zamrznute ruske imovine postaju sve teži, izjavila je danas visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
- Još nijesmo stigli do rješenja i sve je teže, ali radimo na tome i još imamo nekoliko dana. „Nećemo napustiti sastanak dok ne dobijemo rezultat - rekla je Kalas novinarima.
Lideri 27 zemalja Evropske unije okupiće se u Briselu u četvrtak kako bi pokušali da dogovore plan dugoročnog finansiranja Kijeva.
Ključni akter je Belgija, koja čuva najveći dio imovine Centralne banke Rusije zamrznute u EU, a koja se do sada protivila prijedlogu da se ta sredstva iskoriste za davanje „reparacionog zajma“ od 90 milijardi eura Ukrajini.
Ovu inicijativu podržava veći broj država članica EU, koje smatraju da je to najbolji način da se Ukrajini pomogne da pokrije sve veće budžetske manjkove dok se rat Rusije protiv te zemlje približava četvrtoj godini. Međutim, nekoliko zemalja, uključujući Italiju, saopštilo je da dijele zabrinutost Belgije.
Belgijska vlada strahuje da bi mogla da se suoči sa ozbiljnim pravnim i finansijskim odmazdama Rusije ukoliko se taj potez sprovede, te insistira na čvrstim garancijama da će ostale zemlje EU dijeliti rizik.
Izvršna vlast EU predstavila je ono što naziva „trostepenom odbranom“ kako bi zaštitila Belgiju i međunarodnu depozitnu instituciju Euroclear, koja drži tu imovinu, ali to za sada nije uspjelo da razbije zastoj.
Centralna banka Rusije je prošle sedmice poslala jasnu poruku, saopštivši da je pokrenula sudski postupak protiv Eurocleara.
Rasprava u EU o korišćenju zamrznute ruske imovine odvija se u trenutku kada Sjedinjene Američke Države intenziviraju napore da okončaju rat Rusije u Ukrajini.

Kalas: EU se ove sedmice suočava sa „veoma važnim“ odlukama o finansiranju Ukrajine

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.