Olujni jugo i jaka kiša večeras su nanijeli veliku štetu na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/792846/vjetar-odnio-dio-limenog-prekrivaca-s-krova-skole-u-kotoru-kisa-poplavila-vise-prostorija">piše Portal Vijesti</a>.
Vjetar je, kako nezvanično saznaju, odnio veći dio limenog prekrivača sa krova škole, a kiša je onda prodrla u zgradu i poplavila više prostorija, najviše na dijelu gdje se nalazi fiskulturna sala.
Zbog vanrednih okolnosti učenici ove dvije obrazovne ustanove sjutra neće ići u školu, već će im nastava do daljnjeg biti organizovana onlajn.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vjetar odnio dio limenog prekrivača s krova škole u Kotoru, kiša poplavila više prostorija

Kotorska policija uhapsila je sinoć dvije osobe zbog vožnje pod dejstvom alkohola, odnosno vožnje bez vozačke dozvole.
Uhapšen je državljanin Srbije M.A. (35) zbog vožnje pod dejstvom alkohola od 2,75 g/kg. Kažnjen je sa 985 eura.
Takođe, uhapšen je Nikšićanin D.K. (35) koji se nije zaustavio na izdat znak spot i koji je upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita.
Kažnjen je sa 1.075 eura.

Kotor: Uhapšena dva muškarca, jedan vozio pijan, drugi bez vozačke dozvole

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

1250x600

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Čuveni časopis Vogue Arabio uvrstio je Kotor u najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja.
Tako se crnogorski primorski grad našao na listi pored Kapadokie (Turska), Pulje (Italija), Kazbegi i Gudaurija (Gruzija), Akabe (Jordan), Tangera (Maroko) i 
Bakalara (Meksiko).
- Osim uobičajenih izbora, parovi sve češće biraju spoj klasičnih i neočekivanih destinacija za svoj veliki dan. Vjenčanje je ona životna prilika koja treba da se odvija na mjestu koje djeluje duboko lično, mjestu koje odražava vašu dušu. Ipak, tokom dugog perioda, destinacijska vjenčanja bila su vezana za iste slike: osunčane toskanske vinograde ili razglednički savršene vile nad vodom na Maldivima. Lijepo, svakako, ali sve predvidljivije. Iako destinacijska vjenčanja bilježe snažan rast, a globalno tržište bi, prema procjenama, do 2035. godine moglo dostići vrijednost od 68 milijardi dolara, interesovanja su se promijenila. Ulaskom u 2026. godinu, parovi ispisuju novu priču: napuštaju klasične lokacije u korist autentičnih, nekonvencionalnih destinacija koje imaju dušu - stoji, pored ostalog <a href="https://www.voguearabia.com/article/wedding-locations-for-2026">u tekstu koji je objavio Vogue Arabia</a>.
U dijelu koji se odnosi na Kotor, autor teksta ističe da je Crna Gora i dalje u velikoj mjeri neotkrivena, što privlači parove koji žele intimna ekskluzivna vjenčanja, daleko od glavnih dešavanja.
- Pejzaž se prirodno smjenjuje od surovih planina do srednjovjekovnih gradova i duž bistrog pojasa jadranske obale. Romantika se krije u detaljima. Kotor, sa kaldrmisanim ulicama, vjekovnim crkvama i baroknim palatama, djeluje kao da je zaustavljen u vremenu — naročito tokom večeri osvijetljenih svijećama - ističe se.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQXkTljAR23%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ljepotom je prostor u članku zaslužio i Perast za koga autor navodi da nudi nježniji kontrast. 
- Grad bez automobila i neodoljivo šarmantan, sa crkvama uz obalu i istorijskim fasadama, savršen je za intimna vjenčanja. Heritage Grand Perast dočarava romantiku zaliva kroz panoramske poglede i nenametljiv mediteranski šarm, dok hoteli Forza Terra i Forza Mare, smješteni u UNESCO-om zaštićenom Kotoru, predstavljaju jednu od najprefinjenijih adresa u Crnoj Gori za vjenčanja obilježena elegancijom - navedeno je u tekstu.

Vogue Arabia uvrstio Kotor među najpoželjnije svjetske destinacije za vjenčanja: "Romantika se krije u detaljima"

Kotor je u prvoj noći 2026. godine protekao u izuzetno svečanoj atmosferi, uz muzički program u kojem su građani i posjetioci uživali u melodijama mlade nade Jakova Jozinovića, kao i u prepoznatljivom glasu i dobro poznatim hitovima Marije Šerifović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DebPBSe5cJfc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Gradski trg bio je ispunjen brojnim posjetiocima, a koncert je obilježen snažnom emocijom, vrhunskim izvođenjem i izuzetnim prijemom publike, koja je tokom cijele večeri ispratila izvođače aplauzima i pjesmom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_2c16210b834af0f98cd367c83906b179f3bcc833f26a542c2d272de84985e3d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102110152_2c16210b834af0f98cd367c83906b179f3bcc833f26a542c2d272de84985e3d4" data-rendition-name="original" width="994" height="760" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  Kako je poručio Jakov Jozinović, Crna Gora za njega ima posebno mjesto još od samih početaka njegove karijere, a emocije koje dobija od publike predstavljaju snažan podstrek za dalji rad. - Još od mog prvog dolaska u Podgoricu, kada sam prvi put nastupio u Crnoj Gori, znao sam da su Crnogorci posebna publika – publika koju izuzetno volim i koja mene izuzetno voli i cijeni. Ta energija je nevjerovatna i uvijek se osjeti - kazao je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DItxdn9p3hhA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema njegovim riječima, upravo se to potvrdilo i tokom ove večeri u Kotoru. - Ova noć me je dodatno ispunila i dala mi snagu za dane koji dolaze. Naravno da uvijek postoji mala doza treme i razmišljanja o tome kako će publika prihvatiti moje pjesme, ali sam siguran da će ta ljubav biti uzajamna - istakao je Jozinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_17e06c04dc4a574cae9c0ab809eec1c2e90349b82f444e95c59b761fdf84aac6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260102110152_17e06c04dc4a574cae9c0ab809eec1c2e90349b82f444e95c59b761fdf84aac6" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  Jozinović je istakao da mu je najveća nagrada iskrena povezanost sa publikom. - Ako su me ljudi prihvatili kao izvođača i dolazili na moje koncerte i prije nego što su upoznali moje autorske pjesme, siguran sam da će prihvatiti i sve što dolazi. Najvažnije mi je da ostanem isti, da uživam u trenutku i budem svjestan svega lijepog što mi se dešava. Ovo je zaista jedan blagoslov - dodao je on. Na kraju, uputio je i novogodišnju poruku publici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102110152_3d4cf78d8f11d4793cf11e8d39ba78f575db9963df4ecfc9e9193715aae4274e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260102110152_3d4cf78d8f11d4793cf11e8d39ba78f575db9963df4ecfc9e9193715aae4274e" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Nastupi u Kotoru"> </figure>  - Želim svima srećnu 2026. godinu, puno zdravlja, ljubavi i barem jedan dolazak na moj koncert - poručio je Jozinović. Kroz tri praznične noći, Kotor je na autentičan i prepoznatljiv način obilježio novogodišnje praznike, nudeći raznovrstan muzički program i jedinstvenu atmosferu koja je spojila tradiciju, savremeni izraz i duh grada. Uz veliki odziv publike i pozitivne utiske posjetilaca, još jednom je potvrđeno da Kotor ostaje jedna od najatraktivnijih prazničnih destinacija, koja umije da dočeka i isprati Novu godinu u svom prepoznatljivom stilu.

(FOTO i VIDEO) Kotor u ritmu melodija: Prva noć 2026. uz Jakova Jozinovića i Mariju Šerifović

U Budilniku na Televiziji E pitamo hoće li Crna Gora do prvog februara 2026. ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor na listi svjetske kulturne baštine. 
Provjerićemo zbog čega Nezavisni sindikat policije traži od Vlade povlačenje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i na šta upozoravaju. 
Govorimo i o tome koliko se u Crnoj Gori često zloupotrebljava upotreba dronova i u kojim situacijama se najviše krše propisi. 
Bliži se kraj godine pa prenosimo i praznično raspoloženje iz Baru, otkrivamo kakav je novogodišnji repertoar i očekivanja organizatora. Postavljamo i pitanje - koliko novca je potrebno izdvojiti za jedno praznično putovanje i da li doček Nove godine u krugu porodice ponovo postaje popularniji izbor?
Budite uz Televizije E od sedam do devet sati!

Budilnik: Hoće li Crna Gora ispuniti zahtjeve UNESCO-a i sačuvati Kotor?

Ministarstvo javnih radova raspisalo je otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji Internog odjeljenja u okviru Kliničko-bolničkog centra Kotor.
Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 1,39 miliona eura, štopodrazumiejva građevinske radove u postojećem objektu zdravstvene ustanove.
Cilj projekta je unapređenje uslova za liječenje pacijenata i rada zdravstvenog osoblja na Internom odjeljenju KBC Kotor, kroz adaptaciju postojećih prostora i infrastrukture.
Minimalni garantni rok za izvedene radove je 24 mjeseca, dok je maksimalni 60 mjeseci, računajući od dana završnog izvještaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Ponude za učešće u tenderu mogu se podnijeti do 22. januara 2026. godine.

Adaptacija internog odjeljenja Kliničko-bolničkog centra Kotor za 1,39 miliona eura

Sačuvaćemo status Kotora u UNESCO po svaku cijenu, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na Iks mreži. &nbsp;
Prema njegovim riječima, zbog više od deset godina ignorisanja upozorenja Komiteta za svjetsku baštinu, u julu je od nas zatraženo da najkasnije do februara naredne godine pronađemo način da primjenimo preporuke koje se odnose na status na listi svjetske baštine.&nbsp;
- U međuvremenu smo sa nivoa Nacionalne komisije ostvarili zavidne rezultate na planu izmjene zakona koje smo danas predstavili i generalnom direktoru UNESCO-a Kaledu El-Enaniju. Iako nam predstoji zahtjevan proces da ove preporuke dodatno upodobimo sa potrebom daljeg razvoja, danas smo u sjedištu UNESCO-a u Parizu napravili važan korak u tom pravcu.&nbsp;
- Status Kotora mora ostati trajno sačuvana vrijednost i podsjetnik na bogatu istoriju i kulturu Boke Kotorske i cijele Crne Gore - zaključio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2002061999425892456%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Po svaku cijenu ćemo zaštititi status Kotora na listi svjetske baštine

Ukoliko se preporuke iz posljednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. - status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore u sklopu najave da će premijer Milojko Spajić danas posjetiti sjedište UNESCO-a u Parizu.
On će razgovarati sa novoizabranim generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elunduom Asomom.
- Sastanci su prilika da se iskaže neupitna posvećenost Vlade očuvanju statusa prirodnih i kulturno-istorijskih dobara Crne Gore upisanih u Listu svjetske baštine UNESCO i spremnost da, u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, ispuni preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine - saopšteno je iz Vlade.
Oni su podsjetili da je tokom 47. sjednice održane od 6. do 16. jula o.g. u Parizu, stručni tim zajedničke misije Komiteta za svjetsku baštinu, usvojio izvještaj za Kotor čime je Crnoj Gori dat rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja za prirodni i kulturno-istorijski region Kotora. Nakon toga, premijer Milojko Spajić preuzeo je predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO što predstavlja prvi put da se na čelu ovog tijela nalazi predsjednik Vlade.
U delegaciji predsjednika Vlade su i Majda Adžović, ministarka javnih radova i Petra Zdravković, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Spajić danas u Parizu: Status Kotora u UNESCO bi mogao biti doveden u pitanje ako se do 1. februara ne sprovedu preporuke

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/plivanje-za-gvozdeni-krst">Srpska pravoslavna crkva, Crkva Srbije, Beogradska patrijaršija, kako je kome milije, tj. njena ispostava u Crnoj Gori, još jednom nam je pokazala koje su njene tekovine i njena vjerovanja</a>. Osam decenija nakon poraza naci-fašizma, nikako da se odvoje od te ideologije koja je iza sebe ostavila milione i milione ubijenih.&nbsp;
Toliko su uspjeli da nacizam vežu za dogmu, da se svakom normalnom vjerujućem čovjeku gadi njihovo djelovanje. Međutim, nije to ništa začuđujuće, štaviše, očekivano je. Što bi naš narod rekao - od koga je dosta je. Uspjeli su izgleda da sveti bogojavljenski krst zamijene Hitlerovim gvozdenim. Očigledno da im je taj miliji, a bio je mio i Pavlu Đurišiću, onomad kad je sa njim zakitio prsi.
Umjesto poruka mira, ljubavi, praštanja, čišćenja od grijeha i svega ostalog pozitivnog što uranjanje u vodu toga dana treba da prikazuje, dobili smo još jedno nacionalističko „orgijanje“ i klicanje ratnim zločincima. Neđe je neko rekao da srpsku crkvu više ne zove srpskom, nego četničkom, budući da je ona agresivno zauzela taj stav.
U osnovi, pravoslavna crkva bi trebala da je saborna, da okuplja vjerujući narod bez obzira na različite političke stavove vjernika. Međutim, srpska crkva je postala crkva samo četnika. Nije ni crkva Srba, jer svaki časni i pošteni Srbin koji ne pristaje na ovu nacionalističku hajdučiju biva prognan kao i ja koji sam Crnogorac.&nbsp;
Da su crkva četnika nisam rekao ja, to govore njihova djela, iako i danas ima onih koji pokušavaju da ubijede crnogorsko građanstvo da je SPC crkva i Crnogoraca. Nije. Nit je bila niti će ikada biti. Crnogorci i ono što srpska crkva baštini i sprovodi ne mogu u istu gajbu. Uz sve svoje probleme, smatram da je crnogorska ideja još uvijek neukaljana, pogotovo jer nikad nije sprovođena preko zločina i na neljudski način.
Ne mogu a da ovo ne povežem sa Botunom, tom nesrećnom pričom 30. avgusta potonulog u bazene neizgrađenog kolektora. Kneževićeva stranka je podnijela uslove u kojima traže da se uvede trobojka, srpski jezik i dvojno državljanstvo, a kako bi se smanjile tenzije oko Botuna. Ako ja dobro kapiram, ako se uvedu trobojka i srpski, fekalije neće smrđeti? Recimo, da sprovođenje mojih političkih i ideoloških nauma zavisi od ucjenjivanja oko kolektora, vjerovatno bih batalio svu moguću politiku. Bilo bi mi to poniženje vlastite ideje. Međutim, ima nas svakakvih.
Traži se i da se Mujović zakune na ikonu da kolektor neće smrđeti, iako smo već utvrdili da je trobojka filter za neprijatne mirise, poput jelkice na retrovizoru. Ta zakletva bi komotno mogla da bude izvršena na ikoni svetog Popa Mace, koji je u ime srpstva i gvozdenog krsta čekićem razbijao glave pljevaljskih domaćica.
Volio bih da se neki istoričar zakopa i vidi da li je i pop Maca u svojem peru plivao za krst. Plivao ili ne, utabao je puteve ovih modernih plivača i bacača.&nbsp;

Plivanje za gvozdeni krst

27.01.
01:26h
Čuli ste.
Iz Ministarstva za medije (zove li se tako, nijesam siguran) nagovijestili &nbsp;su promjenu legislative koja će inaugurisati u pravnom poretku - inspektora za medije.
Odmah ste pogodili koja partija kontroliše taj resor.
I sada, zamislite širinu, dubinu, intelektualnu podlogu, dobrodušnost, nepristrasnost medijskog Herkula Poaroa, kojeg će, izvjesno je, kontrolisati Boris, dobri nam Bogdanović.
Kako će tek taj da raspoređuje sunčeve zrake, vitamin D, kako će taj da preore medijsku scenu (snagom 1500 novih policajaca), kamen neće ostati kad uleti u medije koji onako "glorifikuju" Bokija i njegove.
Ajte, sad krenite da istražujete, komentarišete resore koje tako uspješno vode pioniri SNP-a koji su svoj prvi trening (medijski) imali na Moldavki S.Č.
Zamislite da je onda postojao budući Poaro za medije koji svako jutro sluša Dragana Koprivicu iz mediapoola-a SNP-a u čijoj su pozadini virili iza zavjese Bečić, Bogdanović i još neki.
Koprivica nije bio tu.
Školovali su ga za Bemax.
Uništenje cigareta koje će neko da plati, učili ga i računanju do 28 miliona evra koje je skoro naplatio od Bemaxa koristeći iskustva stečena na kursevima SNP-a - tate od Demokrata.
I još nekih.
Inspektor će da bi predupredio haos unaprijed pozvati Šukovića, Darka, naravno, Đuranovića, ženu mu, Danu Nikolić, Kaćušu i ostale rakete koje smetaju i prenijeti im Bokijeve pozdrave uz želju za uspješnu saradnju.
Reći će da ne pripada niti jednoj partiji i da mu se Demokrate najmanje dojme.
Što će imenovani pozdraviti aplauzom.
Posebno, Dana i Kaćuša.
Draško će mejbi na tradicionalan način hicima iz pištolja (kojeg će mu pozajmiti Tigar iz onog kontigenta koji je ostao nezaplijenjen u soliteru od strane bezbednjaka Adžića i Abazovića, za koje su Krcun i Leka Ranković male bebe) proslaviti dolazak inspektora.
Ja ću prestati da pišem, jer će mi strah paralisati desnu ruku (lijeva mi ionako služi da njome ovu operem).
I svi siti.
I neki mediji u još većem broju. Kao oduzimači vitamina D, kiseonika.
Zato planiram da u zatvor Acu i Zoranu ponesem masku za kisik, da bi u navali Bogdanovićevih novih policajaca i medijskih inspektora mogli da otmu malo bjelopavlićkog zraka prije nego li Boki zatvori vazdušni prostor.
P.S: Don Žuanom su se ozbiljno bavili Puškin, Kjerkegor, Bajron, Molijer. I Mocart.
U literaturi je ipak ženomrzac, što se za komesara Demokrata ne bi moglo reći.
A postojao je taman koliko i ženoljubac Kazanova.
Dakle, kao nepostojeći ušli su udžbenike najvećih umova.
Komesar Boki jeste um, ali oni gore nijesu među nama, i vjerovatno pate na nebu za propuštenom prilikom da ga ovjekovječe, kao onog junaka sa Iberijskog poluostrva.
Zato će ovo Balkansko imati priliku ubuduće da piše podvige medijskog inspektora i njegovog izumitelja, makar Kazanova zainat pretekao znate koju ekipu, u zavođenju ljepšeg pola.
I to sve bez potrebe da neko bez kiseonika ostane koristeći blagodeti sunca.
I vitamina D.
Zbog kojeg su i ovi odlučili da im ime partije počinje baš tim slovom.

Medijski inspektor

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Tag: kotor