Košarkaška reprezentacija Crne Gore duelom sa Portugalom, u četvrtak u Podgorici, počeće novi ciklus kvalifikacija, sa novim selektorom i znatno podmlađenim sastavom, saopšteno je iz Košarkaškog saveza.
Rivali u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, koje će 2027. godine biti odigrano u Kataru, biće Portugal, Rumunija i Grčka.
Trener Budućnosti, koji će reprezentaciju voditi u novembarskom "prozoru", Andrej Žakelj kazao je da stručni štab i igrači imaju veliku želju da se maksimalno pripreme, odigraju borbeno i čvrst mečeve sa POrtugalom i Rumunijom.
- Sigurno neće biti lako - imamo momke koji su prvi put sa nama. Drago nam je da su mladi uz nas. Od sjutra ćemo biti svi na okupu. Da stvorimo pozitivnu, radnu atmosferu i da u četvrtak, nadam se uz pomoć navijača probamo da pobijedimo - rekao je Žakelj na konferenciji za novinare.
Komentarišući rivale on je istakao da će Portugal biti bez NBA igrača Nemijasa Kete, a u Podgoricu dolaze nakon što su na Evropskom prvenstvu u osmini finala eliminisani od Njemačke.
- Portugal neće biti u najjačem sastavu, u kojem je bio na Evropskom prvenstvu. Oni godinama igraju zajedno, nemaju igrača koji igraju u Evroligi, pa su uvijek na okupu. Igraju vrlo dobru, timsku košarku. Nezgodan su tim. Vidjećemo u kojem će sastavu Rumunija igrati - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će dres Portugala nositi Deron Fets Rasel, koji je bio u Mornaru, a sada u Klužu.&nbsp;
- Rasel im je novi plejmejker. Znamo njihove kvalitete. Trener Kluža je selektor. Rumuniju ćemo analizirati poslije Portugala - istakao je Žakelj.
Prema njegovim riječima, pristup i rad su drugačiji, nego u klubu.&nbsp;
- Nemamo mnogo vremena. U reprezentaciji su momci koji žele da su tu. Treba im pružiti podršku, da napravimo dobru, radnu atmosferu, da nađemo energiju. Najveći izazov je da napravimo hemiju koliko je to moguće, da na terenu znamo šta radimo i da se maksimalno borimo. Maksimalna borba i energija - mislim da su to najbitnije stvari u ovom kratkom periodu - objasnio je Žakelj.
U reprezentaciju su se vratili Petar Popović, koji je propustio Evropsko prvenstvo i Kendrik Peri koji se prvobitno oprostio nakon kvalifikacija za prethodni kontinentalni šampionat.
Novi ciklus označio je i podmlađivanje selekcije, pa su se na spisku našli Maksim Brnović (17, Žalgiris), Vuk Ivelja (17, SC Derbi) i Đorđe Gulić (17, Milano).
Direktor reprezentacije Dragan Vukčević kazao je da Žakelj ima zadatak da sa podmlađenom reprezentacijom napravi odmah na startu jedan veliki uspjeh pobijedi reprezentaciju Portugala.&nbsp;
- Tu je i povratnik u reprezentaciju, Kendrik Peri. Mislim da svi naši reprezentativci sa njim potpuno drugačije nastupaju na utakmicama i da je on jedan pravi lider na terenu koji će pomoći mladim igračima koji su po prvi put u reprezentaciji, a koji će uz njega postati nosioci reprezentacije - rekao je Vukčević.
On je saopštio da se od reprezentacije oprostilo nekoliko igrača koji su godinama bili uzdanice.
- Stariji igrači su se već odavno zahvalili za učešće u reprezentaciji. Ovu bih priliku iskoristio da im se u ime Košarkaškog saveza zahvalim za sve što su uradili za našu reprezentaciju. Iz opravdanih razloga nisu mogli da se odazovu, što zbog povreda, što zbog ličnih obaveza. Hvala im na svemu što su uradili za našu državu, reprezentaciju - rekao je Vukčević.
On je precizorao da su se sa spiska Zvezdana Mitrovića i Andreja Žakelja iz opravdanih razloga zahvalili na pozivu Nikola Ivanović i Danilo Nikolić.&nbsp;
- Pogotovo Nikola Ivanović koji ima zdravstvenih problema i da bi produžio svoju karijeru. On je to i u prošlom prozoru, kad je selektor bio Boško Radović, sa svim medicinskim dokumentima potvrdio. U pitanju je Ahilova tetiva, s kojom ima problema već godinama unazad. Oni su se zahvalili i neće više nastupati za reprezentaciju Crne Gore - rekao je Vukčević.
On je naglasio da se od reprezentacije oprostio i Bojan Dubljević.
- Kada je u pitanju Dino Radončić, on nije ovog puta nije bio pozvan jer nije oporavljen od povrede meniskusa i nije našao klub do prije mjesec i više dana. Vjerovatno selektor nije imao potrebu da ga pozove za ovaj prozor. Svi ostali igrači su se odazvali - zaključio je Vukčević.
Po tri selekcije iz grupe B će se plasirati u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija.&nbsp;
Iz druge faze tri selekcije iz grupe idu na Mundobasket.
Za prvo okupljanje pozvani su igrači Kendrik Peri (Unikaha), Igor Drobnjak (Spartak), Danilo Ivanović (Podgorica Bemax), Ognjen Čarapić (Pečuj, Mađarska), Jovan Kljajić (Granada), Petar Popović (Igokea), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (Duna, Mađarska), Danilo Lacmanović (Podgorica Bemax), Marko Simonović (Turk Telekom), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Aleksa Ilić (SC Derbi), Filip Anđušić (SC Derbi), Maksim Brnović (Žalgiris), Đorđe Gulić (Milano) i Vuk Ivelja (SC Derbi).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski košarkaši počeli pripreme za start kvalifikacija

Selektor Košarkaške reprezentacije Crne Gore Boško Radović kazao je da je zadovoljan igrom u većem dijelu meča protiv Turske, navodeći da su crnogorski košarkaši više dobili nego izgubili u Istanbulu.
U pojednjoj provjeri uoči Evropskog prvenstva, Crna Gora je juče u Istanbulu izgubila od Turske 96:85.
On je naglasio da je crnogorska selekcija igrala protiv evropske velesile koja je na svakoj poziciji pokrivena evroligaškim i NBA igračima.
- Nemamo za čim da žalimo. Bila je dobra posljednja provjera, ponovo tridesetak dobrih minuta i posebno prvo poluvrijeme - napadački veoma dobro, a odbrambeno smo mogli i bolje. U trećoj četvrtini smo imali pet-šest minuta praznog hoda, gdje je Turska napravila razliku - rekao je Radović.
On je istakao i da je domaćin bio "debelo potpomognut sudijskim odlukama u nizu".
- Imali smo izuzutno dobre minute u igri. Osim nekoliko igrača ovo je mlad sastav, imamo dosta debitanata i za njih je to veliko iskustvo da u Istanbulu igraju protiv tako kvalitetne reprezentacije - rekao je Radović.
Crnogorski košarkaši u pripremama za predstojeće Evropsko prvenstvo odigrali su pet pripremnih utakmica.
Savladali su Bosnu i Hercegovinu (102:90) i Izrael (88:76), a poraženi od Francuske (81:75), Grčke (69:61) i Turske u Istanbulu (96:85).
Govoreći o startu Evropskog prvenstvai duelom u Tamoereu protiv svjetskog prvaka, selekcije Njemačke, Radović je kazao da ostaje još nekoliko dana treninga i video analiza za pripremu meča.
- Da budemo apsolutno pripremljeni za ono što nas očekuje u Tampereu - zaključio je Radović.
Crna Gora će grupnu fazu Eurobasketa igrati u Tampereu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska.
Prema rasporedu prvo kolo na programu je 27. avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom.
Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije

500x500

Radović zadovoljan igrom u većem dijelu meča sa Turskom: Domaćin debelo potpomognut sudijskim odlukama

Košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Istanbulu, u kontrolnom meču, od Turske 96:85.
U generalnoj probi za Evropsko prvenstvo, izabranici selektora Boška Radovića dvije i po četvrtine bili su ravnopravni, a povoljnijeg rezultata koštao ih je slabiji finiš trećeg dijela meča.
Domaćin je uoči posljendjih deset minuta stekao dvocifrenu prednost (76:64), koju je u 37. minutu uvećao na 20 poena (93:73).
Crna Gora je do kraja uspjela da ublaži poraz.
Početak duela nije najavljivao takav epilog, jer su crnogorsi košarkaši vodili 5:2 i 10:4, na polovini meča bilo je 49:47, dok je početkom treće četvrtine prednost iznosila šest poena (55:49).
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Igor Drobnjak sa 23, Marko Simonović ubacio je 20, dok je Kyle Allman ubacio 13 poena.
Kapiten Nikola Vučević i Andrija Slavković meč su završili sa po devet poena.
U turskoj selekciji najbolji je bio Alperin Šengun sa 26 poena.
Crna Gora grupnu fazu Eurobasketa igraće u Tampereu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska.
Prema rasporedu prvo kolo na programu je 27. avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom.
Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije.

Poraz crnogorskih košarkaša u generalnoj probi za EP

Košarkaška reprezentacija Crne Gore odigrala je prvi kontrolni meč u sklopu pripreme za Evropsko prvenstvo, a selektor Boško Radović i ljubitelji košarke, mogu da budu zadovoljni prikazanim protiv Francuske u gradiću Mujeron, iako je jedan od favorita za osvajanje medalje na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta slavio sa 81:75.
Najefikasniji u sastavu Crne Gore, bili su Nikola Vučević sa 19, Marko Simonović sa 14, Igor Drobnjak sa 10, Đorđije Jovanović sa devet, Andrija Slavković sa osam, Vladimir Mihailović sa sedam poena. Prevagu na tasu Francuske, donijeli su Sar sa 19, Hifi sa 14, Kulibali sa 10, Maledon sa sedam poena.
Crna Gora je osjetno oslabljena uoči šampionata Evrope. Zbog povreda, porodičnih i NCAA obaveza u timu nema Bojana Dubljevića, Nikole Ivanovića, Nemanje Radovića, Marka Todorovića, Petra Popovića, Dina Radončića, Luke Bogavca, Andrije Grbovića, Davida Mirkovića, Fedora Žugića….
Selektor Boško Radović je izabrao 15 najboljih momaka u ovom momentu, na početku priprema svi iz državnog tima su najavili da će se ponašati fajterski, da će se boriti za svaku loptu i pedalj parketa, bez obzira na ime rivala sa druge strane. Tako je bilo u prvom kontrolnom meču, tako će sigurno biti i na Evropskom prvenstvu.
Francuska je serijom 10:0 dobila prvu dionicu sa 24:13. Crna Gora je na poluvremenu imala deficit od 11 poena – 38:27. Uslijedila je sjajna reakcija Crne Gore koja je uoči posljednjeg kvartala imala minus od četiri poena, ali je bila u igri – 55:59. Ipak, Francuska je uspjela da podigne nivo igre u odbrani, Crna Gora je napravila nekoliko grešaka u napadu, Francuska je ponovo stekla dvocifrenu prednost, Crna Gora zaprijetila, stigla do 74:77, ali je bilo kasno za preokret.
Crna Gora je na Eurobasketu u grupi sa Litvanijom, Njemačkom, Švedskom, Finskom i Velikom Britanijom

Crnogorski košarkaši pružili odličan otpor Francuzima u prijateljskom meču

Košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je u izuzetno uzbudljivom meču protiv selekcije Estonije rezultatom 79:74, u okviru borbe za plasman među četiri najbolje ekipe. Iako su naši momci prikazali sjajnu reakciju u drugom poluvremenu, za potpuni preokret ipak je nedostajalo malo.
Već u prvoj četvrtini Estonija je nametnula jak ritam i preuzela kontrolu nad igrom. Precizni u šutu i brzi u tranziciji, Estonci su otvorili meč serijom pogodaka i riješili uvodni period u svoju korist rezultatom 27:12. Naša selekcija je teško dolazila do rješenja u napadu, a problemi u organizaciji igre dodatno su otežali povratak.
U drugoj četvrtini Crna Gora je pokušala da pronađe ritam i smanji zaostatak, ali protivnik je nastavio sa disciplinovanom igrom na oba kraja terena. Na poluvrijeme se otišlo sa značajnih 50:30 u korist Estonije.
Treća četvrtina donijela je potpuno drugačiju sliku. Naši reprezentativci su zaigrali borbeno, organizovano i odlučno. Predvođeni sjajnim Iveljom i Nikezićem, pokazali su karakter i serijom poena uspjeli da potpuno vrate neizvjesnost u meč. Ovaj period Crna Gora je dobila sa 25:8, pa se u odlučujuću dionicu ušlo sa samo tri poena zaostatka – 58:55 za Estoniju.
U posljednjih deset minuta vodila se izjednačena borba. Na šest minuta do kraja Crna Gora je stigla na korak do potpunog preokreta – 63:62, ali je Estonija odgovorila mini-serijom za novih +5. Iako su naši ušli u završnicu sa aktivnim rezultatom (74:70 minut i po prije kraja), nedostajalo je koncentracije i realizacije u ključnim napadima, pa je protivnik priveo utakmicu kraju i upisao pobjedu rezultatom 79:74.
Crna Gora će takmičenje na turniru nastaviti u borbi za plasman od 5. do 8. mjesta.

1250x600

1084x550

Velika borba, ali nedostajalo malo: Crna Gora poražena od Estonije

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Hrvatsko-bosanski književnik Miljenko Jergović dobitnik je Lajpciške književne nagrade za evropsko razumijevanje za 2026, javila je danas agencija dpa.
Jergović je nagrađen za zbirku priča Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered.
Zbirka je na njemačkom objavljena ove godine, saopštio je Lajpciški sajam knjiga.
Autor, prema riječima žirija, „sa velikom istrajnošću ispituje pukotine u istoriji Zapadnog Balkana“.
Nagrada za knjigu iznosi 20.000 evra. Biće uručena 18. marta na otvaranju Lajpciškog sajma knjiga.
Miljenko Jergović je rođen 1966. godine u Sarajevu, a od 1993. živi u Zagrebu.

Miljenko Jergović dobitnik nagrade Lajpciškog sajma knjiga

Učenica devetog razreda Osnovne škole "Vuko Jovović" iz Danilovgrada Jana Brajović osvojila je prvo mjesto na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije", drugo mjesto usvojila je učenica devetog razreda Osnovne škole "Dašo Pavičić" iz Herceg Novog Sofia Stepchenko, dok je treće mjesto osvojio učenik osmog razreda Osnovne škole "Štampar Makarije" iz Podgorice Ognjen Andrić - saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Cilj konkursa je, kako navode u saopštenju, bio je da se kroz kreativni likovni izraz učenici podstaknu na razmišljanje o štetnim posljedicama korupcije, kao i o značaju etičnog i odgovornog ponašanja u društvu.
- Na konkurs je pristiglo 220 likovnih radova učenika iz 34 osnovne škole, a prvih dvanaest nagrađenih i odabranih radova biće uvršteno u kalendar Agencije za sprečavanje korupcije za 2026. godinu - istaknuto je u saopštenju.
Pored nagrađenih radova, komisija je izdvojila i devet učeničkih radova koji su se posebno istakli kreativnošću, originalnim likovnim rješenjima i interesantnim idejama:
Mia Barjaktarović, VIII-1, OŠ „Kekec“, Bar;
Ognjen Jelovac, IX-1, OŠ „Ristan Pavlović“, Pljevlja;
Ina Bojanić, VIII-3, OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica;
Tara Nikolić, VIII-7, OŠ „Drago Milović“, Tivat;
Dara Mićković, IX-5, OŠ „Oktoih“, Podgorica;
Lena Macanović, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Jovana Dragićević, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Meliha Hot, IX-1, OŠ „25. maj“, Rožaje;
Biljana Kovačević, IX-1, OŠ „Vuk Karadžić“, Berane.
- Stručnu komisiju činili su Nina Sekulović iz Agencije za sprečavanje korupcije, Borjan Radović iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i akademska slikarka Gordana Trebješanin. Prilikom vrednovanja radova, komisija je posebno cijenila originalnost, autentičnost i kvalitet umjetničkog odgovora na zadatu temu - navodi se u saopštenju.
Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da, kroz zajedničke aktivnosti, snaže svijest mladih o društvenoj odgovornosti, etičkim principima, transparentnosti i integritetu.&nbsp;
- Slične inicijative biće realizovane i u narednom periodu kroz edukativne programe, radionice i kontinuiranu saradnju sa obrazovnim ustanovama - najavili su iz ASK-a.

Brajović, Stepchenko i Andrić nagrađeni za najbolje radove na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije"

Djeca u Crnoj Gori sve ranije koriste internet i društvene mreže, a istovremeno su sve izloženija digitalnom nasilju, štetnim sadržajima i manipulativnim materijalima koje proizvodi vještačka inteligencija, saopštila je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.
Prema podacima na koje se poziva, 73 odsto djece uzrasta od 9 do 15 godina ima profil na društvenim mrežama, 41 odsto je vidjelo uznemirujući sadržaj, dok je 32 odsto doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. Kaluđerović smatra da ovi podaci zahtijevaju hitnu reakciju države.
Ona je najavila da će uskoro u skupštinsku proceduru predati Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojim bi Crna Gora postala prva država na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika, u skladu sa EU Child Safety Standard 2024–2027 i Rezolucijom Evropskog parlamenta 2025/2060(INI).
Predloženi zakon uvodi, kako je istakla, niz mjera, među kojima su zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, obavezna provjera starosti i roditeljska verifikacija za djecu od 13 do 16 godina, primjena safe-by-design i privacy-by-default standarda, zabrana deepfake, manipulativnih i seksualizovanih sadržaja usmjerenih prema maloljetnicima, regulisanje algoritama kako bi se spriječila manipulacija djecom, obavezni programi digitalne pismenosti za djecu, roditelje i nastavnike i kazne do 10 odsto globalnog prihoda za platforme koje prekrše obaveze.
Kaluđerović je istakla da je u izradi zakonskih rješenja značajno doprinijela saradnja sa stručnjacima iz oblasti digitalne bezbjednosti, posebno ističući doprinos Žane Mihaljević, koja je, kako navodi, kroz iskustvo u evropskoj praksi zaštite djece dala konkretne i ključne preporuke.
Za punu primjenu novih pravila, prema njenim riječima, biće potrebne izmjene niza propisa — od zakona o medijima, elektronskim komunikacijama i zaštiti podataka, do zakona iz oblasti obrazovanja, informacione bezbjednosti i Krivičnog zakonika.
- Naša djeca moraju imati internet kao mjesto učenja, igre i komunikacije, ali nikada izvor opasnosti ili štetnog sadržaja - poručila je Kaluđerović, naglašavajući da predloženi zakon predstavlja odlučan korak ka stvaranju bezbjednijeg digitalnog okruženja.
Zaključila je da ostvarivanje ovih ciljeva zahtijeva koordinisano djelovanje škola, roditelja, psihologa, IT stručnjaka, ministarstava i svih institucija koje rade sa djecom, jer se samo zajedničkim radom može obezbijediti da mališani odrastaju u sigurnom digitalnom prostoru.

Kaluđerović: Crna Gora postaje prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika na internetu

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: kosarkaska-reprezentacija-crne-gore