U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner.
Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene.
- Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Dodaje da paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti.
- &nbsp;Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru - naveo je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2011%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajinski-biznismen-umijesan-u-veliki-korupcijski-skandal-pobjegao-u-poljsku-luksuznim-taksijem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu.
Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera.
Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
<h2>Promjene u roku od sedmicu</h2>
Zelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije".
Takođe je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije.
- Za sedmicu treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma - kazao je Zelenski.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026".
- U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim - dodao je Zelenski.
<h2>Bjekstvo u Poljsku</h2>
Lista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog.
Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren.
Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju.
Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je takođe optužen i napustio zemlju.
Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta.
<h2>Istaknute ličnosti</h2>
Još jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike.
Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu.
Dana 12. novembra, ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni".
Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji.
U saopštenju na platformi Iks (X), ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture".
- Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine - dodaje se u saopštenju.
Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu.

500x500

1250x600

1084x550

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

Kosovska ministarka trgovine i dva visoka službenika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja u korist treće strane i odavanje državnih tajni u istrazi koja je potresla premijera Albina Kurtija, saopštilo je u srijedu tužilaštvo.
Rozeta Hajdari i još dvoje visokih službenika osumnjičeni su da su, u korist turskog biznismena koji je takođe optužen, omogućili sklapanje ugovora o kupovini nafte i pšenice vrijednih nekoliko miliona eura, i to po cijenama znatno iznad tržišnih.
Procijenjena šteta za kosovske javne finansije iznosi oko tri miliona eura, navelo je tužilaštvo. Prema optužnici, koju je prenio lokalni medij „Betimi për Drejtësi“ (Zakletva za pravdu), ugovori su se odnosili na kupovinu nafte iz Poljske i pšenice iz Turske tokom pandemije kovida-19.
Kosovo je, navodno, robu kupilo po cijenama koje su višestruko premašile tržišne, zaobilazeći postupak javnih nabavki, a pritom roba nikada nije ni isporučena.
Hajdari je reagovala na Fejsbuku, navodeći da će objaviti detaljnu izjavu kada dobije zvaničnu obavijest o optužnici. Dodala je da je ponosna na svoj rad koji je, prema njenim riječima, omogućio da Kosovo ima „rezerve osnovnih proizvoda u vrijeme kada smo bili ranjivi“.
Kosovski premijer Albin Kurti, koji je već bio na funkciji 2022. godine kada su ti ugovori potpisani, više je puta odbio da odgovori na pozive pravosuđa, koje želi da ga sasluša u vezi s ovom aferom.

Kosovska ministarka optužena za korupciju, napravila štetu od tri miliona eura

Sjeverna Makedonija je, preko struktura i organa za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta Evropske unije (EU), donijela odluku o privremenoj obustavi isplata sredstava iz IPARD programa.
To je saopštilo danas Ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije, navodeći da je odluka je donijeta nakon aktuelnog razvoja događaja u Agenciji za finansijsku podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju oko moguće korupcije u raspodjeli te pristupne pomoći za ruralni razvoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je 6. novembra zbog osnovanih sumnji u koruptivne aktivnosti uhapsila direktora te agencije i još četiri osobe zbog davanja i primanja mita, kako bi novac iz IPARD programa bio odobren firmi koja ne ispunjava uslove.
U saopštenju se navodi da su o obustavljaju isplate sredstava iz IPARD programa obaviješteni Evropska komisija i službe u Briselu su obaviještene o ovoj odluci istog dana, koji su, ističe se, povratno izvijestile i pozdravile odluku nacionalnih struktura.
- Trenutno, Nacionalne strukture za upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta već preduzimaju dodatne mjere i aktivnosti u vezi sa aktuelnim dešavanjima - piše u saopštenju Ministarstva finansija Sjeverne Makedonije.
Dodaje se da je od 2009. godine Sjeverna Makedonija je od Evropske komisije dobila pravo da decentralizuje upravljanje sredstvima iz IPA/IPARD instrumenta.

Sjeverna Makedonija obustavila isplatu sredstava iz IPARD programa zbog korupcije

Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) saopštio je da sprovodi "veliku operaciju" zajedno sa Specijalizovanim antikorupcijskim tužilaštvom, s ciljem razotkrivanja korupcije u koju je uključena "visokorangirana kriminalna organizacija" u energetskom sektoru.
NABU je 10. novembra na društvenim mrežama objavio da istraga traje već 15 mjeseci, te da je prikupljeno oko 1.000 sati audio snimaka.
- Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su njeni članovi izgradili široku korupcionu šemu kako bi uticali na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na akcionarsko društvo "Energoatom".
Biro ne otkriva detalje o tekućim istragama, ali je saopštio da će ih objaviti naknadno.
Poslanik u parlamentu Jaroslav Železniak potvrdio je da se pretresi sprovode u kompaniji Energoatom i u rezidenciji bivšeg ministra energetike Hermana Haluščenka, koji obavlja funkciju ministra pravde.
Navodno je pretresena i kuća biznismena i suvlasnika studija "Kvartal 95" Timura Mindiča.
Iako je Ukrajina pohvaljena zbog napretka u suzbijanju korupcije, zapadne vlade, antikorupcijski nadzornici i analitičari smatraju da je potrebno još rada kako bi se korupcija u potpunosti iskorijenila.
OECD je ranije ove godine u izvještaju naveo da su "rizici od korupcije i dalje visoki u kontekstu ruske invazije punog razmjera na Ukrajinu".
Istraga objavljena 10. novembra dodatno naglašava zašto su građani Ukrajine i zapadne vlade ranije ove godine izvršili pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče zakon koji je umanjivao nezavisnost vodećih antikorupcijskih tijela u zemlji.
Taj potez, koji je kasnije povučen, izazvao je najveće proteste u Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine.
U julu, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) otkrilo je da porodica jednog visokog ukrajinskog carinskog zvaničnika posjeduje portfelj luksuznih nekretnina i automobila.
Anatolij Komar je bio šef odjela Carinske službe zaduženog za naplatu carina na uvoz i izvoz nafte, gasa i druge energije u februaru 2022. godine, neposredno prije početka ruske invazije punog razmjera.
U to vrijeme, Komarova mjesečna plata iznosila je oko 2.000 dolara, dok je glavni izvor prihoda porodice dolazio od njegove supruge, Marije, koja radi kao turistički vodič i nudi onlajn kurseve. Njen prijavljeni prihod bio je znatno veći - oko 8.000 dolara mjesečno.
Međutim, detaljna analiza porodičnih troškova sugeriše da bi za takav stil života bio potreban znatno veći prihod.
Na pitanje kako se finansira luksuzan način života, Komar je za Radio Slobodna Evropa rekao da ne želi komentarisati lične stvari. Kada je dodatno pritisnut izjavio je da troškove pokriva "kum" koji je "prilično imućna osoba", ali nije dao dodatna pojašnjenja.

Velika antikorupcijska operacija u ukrajinskom energetskom sektoru

Ukrajinske vlasti saopštile su danas da je bilo hapšenja u vezi sa "šemom korupcije velikih razmjera" u koju su umiješani politički zvaničnici u sektoru odbrane, a to se dogodilo ubrzo poslije kontroverze o nezavisnosti antikorupcijskih tijela.
Zakon usvojen krajem jula predviđao je stavljanje Nacionalne agencije za borbu protiv korupcije i Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije pod nadzor generalnog tužioca, kojeg je imenovao predsjednik.
Taj zakon je veoma loše prihvaćen u civilnom društvu i u Evropskoj uniji, što je izazvalo prve proteste velikih razmjera u Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine.
Predsjednik Volodimir Zelenski je na kraju promijenio kurs i u četvrtak je potpisao novi zakon kojim se vraća nezavisnost ovih tijela.
Nacionalna agencija za borbu protiv korupcije saopštila je danas da je, u saradnji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije, otkrila "šemu korupcije velikih razmjera u koju je umiješan poslanik parlamenta u nabavku dronova i opreme za elektronsko ratovanje".
Lokalni političari i pripadnici Nacionalne garde optuženi su za umiješanost.
Četiri osobe su uhapšene, saopštila je agencija, bez navođenja njihovih položaja ili identiteta.
Zelenski je izrazio "zahvalnost agencijama za borbu protiv korupcije na njihovom radu".
- Važno je da institucije za borbu protiv korupcije djeluju nezavisno, a zakon usvojen u četvrtak im garantuje sve alate neophodne za istinsku borbu protiv korupcije - rekao je predsjednik Ukrajine.
Suočen sa prvom ozbiljnom političkom krizom od stupanja na dužnost prije šest godina, Zelenski je u početku pokušao da brani početni zakon, optužujući nadležne organe za neefikasnost i da su pod "ruskim uticajem".
Zelenski je potom rekao da je "saslušao" demonstrante, predlažući novi tekst zakona.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nekoliko slučajeva korupcije, endemskog problema u zemlji, izbilo je unutar oružanih snaga i Ministarstva odbrane.
Pripadnici Nacionalne garde osumnjičeni za umiješanost u ovaj slučaj korupcije su suspendovani, rekao je ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
Prema istrazi, od 2024. do 2025. godine, optuženi su pronevjerili javna sredstva namijenjena potrebama vojske.
To je uključivalo kupovinu malih FPV (First Person View) dronova i sistema za radio-elektronsko ratovanje.

U Ukrajini hapšenja u slučaju korupcije u sektoru odbrane

Više desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Madridu na demonstracijama koje je organizovala glavna konzervativna opoziciona stranka, protiv vlade socijalističkog premijera Pedra Sančesa, optužujući je za korupciju.
Demonstranti su se okupili na Trgu Španije u centru glavnog grada, poručujući Sančesu da podnese ostavku.
Narodna stranka sazvala je skup nakon što su procureli audio snimci koji navodno pokazuju da članica Socijalističke partije vodi kampanju blaćenja policijske jedinice koja istražuje tvrdnje o korupciji, a u koju su navodno umiješani supruga, brat i bivša desna ruka Pedra Sančesa.
Članica Socijalista je negirala optužbe, rekavši novinarima da je sprovodila istraživanje za knjigu i da ne radi u ime stranke ili Pedra Sančesa, a potom je i napustila Socijalističku partiju.
Lider Narodne partije Alberto Nunjes Fejho optužio je vladu za "mafijašku praksu" u ovoj aferi, tvrdeći da je Sančes u centru višestrukih korupcionaških skandala.
Narodna partija je procenila da je više od 100.000 ljudi prisustvovalo današnjem skupu pod sloganom "Mafija ili demokratija".
Predstavnik vlade u Madridu procijenio je da je na demonstracijama bilo između 45.000 i 50.000 ljudi.

Španija: Velike demonstracije protiv premijera Pedra Sančesa zbog korupcije

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) saopštilo je danas da je podiglo optužnicu protiv bivšeg albanskog predsjednika i lidera Slobodarske partije Iljira Mete, kao i njegove bivše supruge Monike Kriemadi, za korupciju, pranje novca i prikrivanje imovine.
Metin advokat Kujtim Čakrani rekao je medijima da je njegov klijent obaviješten o sve tri optužbe, za koje je naveo da su neosnovane, ističući da je istraga završena u trenutku kada su se završili izbori, prenio je Albanian post. 
Meta, koji je u pritvoru, prvi put je komunicirao sa novinarima iz prostorija ispred zgrade Specijalnog tužilaštva SPAK-a, kada je preko telefona svog advokata rekao da jedva čeka da ode na sud kako bi, kako je naveo, mogao da čestita tužiocima SPAK-a na 83 mandata koje su dali Socijalističkoj partiji Edija Rame, sa Radnom grupom protiv opozicije, prenosi Tanjug.
Dodao je da neće tražiti obustavljanje postupka.
- Jedva čekam da izađem u prvi red i čestitam im na 83 mandata koje su im dali sa svojom Radnom grupom protiv opozicije, ali istovremeno sa svojom Radnom grupom da ne djeluju protiv izbornih terorista Edija Rame, u zamjenu za mandat koji očekuju od Edija Rame, da bude doživotni - kazao je Meta.

Bivši albanski predsjednik optužen za korupciju i pranje novca

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da agencija za javne nabavke te organizacije sarađuje sa policijom u istrazi navoda o korupciji i prevarama u vezi sa kupovinom vojne opreme.
Agencija NATO za podršku i nabavke (NSPA) pomaže članicama NATO i njihovim partnerima da kupe odbrambenu opremu i druge bezbjednosne sisteme i podršku. NATO kao organizacija ne poseduje oružje.
Agencija EU za pravosuđe Evrodžast (Eurojust) saopštila je danas da je pružila podršku prekograničnoj istrazi o navodnoj korupciji u koju su umiješani sadašnji i bivši zaposleni NSPA. Istraga se proteže na Španiju i Luksemburg.
Rute je dodao da NATO "blisko sarađuje sa svim relevantnim organima".
Belgijski tužioci su saopštili da su dvojica osumnjičenih u zapadnom regionu Flandriji privedena na ispitivanje zbog tih optužbi. Jedan je uhapšen, drugi pušten. Nisu saopštena imena, niti detalji o njima.
Tužioci su rekli su da se istraga fokusira na moguće "nepravilnosti" u dodjeli ugovora odbrambenim kompanijama za kupovinu vojne opreme poput municije i dronova.
Tužioci sumnjaju da su zaposleni u agencijama možda dali povjerljive informacije kompanijama kako bi im pomogli da dobiju ugovore i da je novac možda opran preko konsultantskih firmi osnovanih u tu svrhu.

Rute: Agencija za nabavke NATO pod istragom zbog korupcije povezane sa vojnim ugovorima

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: korupcija