U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Konzulat Crne Gore na čelu sa počasnim konzulom Naserom Alimom u Jedrenu u Turskoj svečano je otvoren danas i biće nadležan za oblasti Jedrene, Tekirdag, Kırklareli i Čanakale - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović je, na svečanom otvaranju, ukazala na duboke istorijske i prijateljske veze između Crne Gore i Republike Turske.&nbsp;
- Prošle godine su dvije zemlje obilježile 145 godina diplomatskih odnosa, koji se danas dodatno učvršćuju kroz savezništvo u NATO, intenzivni politički dijalog i plodonosnu ekonomsku i kulturnu saradnju - navela je Đukanović.
Izrazila je očekivanje da će Konzulat u Jedrenu postati važna spona za dalje unapređenje odnosa između Crne Gore i Turske, posebno u oblastima ekonomije, kulture i turizma, te naglasila njegovu ključnu ulogu u pružanju konzularne zaštite i podrške crnogorskim građanima koji žive ili borave na ovom području.&nbsp;
Počasni konzul Naser Alim, ugledni privrednik i doskorašnji predsjednik Tursko-crnogorskog poslovnog savjeta pri Odboru za spoljne ekonomske odnose Turske, izrazio je zadovoljstvo povodom preuzimanja ove odgovorne dužnosti.&nbsp;
Istakao je da će Konzulat aktivno raditi na promociji Crne Gore, jačanju ekonomskih i kulturnih veza, organizovanju zajedničkih manifestacija i predstavljanju turističkih potencijala Crne Gore.&nbsp;
Na prezentaciji investicionih potencijala Crne Gore, uz prisustvo predstavnika Agencije za investicije i Privredne komore Crne Gore, zaključeno je da postoji značajan potencijal za dalji razvoj ekonomske saradnje između Crne Gore i Republike Turske, te da će otvaranje Konzulata doprinijeti boljem povezivanju privrednika, promociji investicija i razvoju poslovnih prilika između dvije zemlje.

U Jedrenu otvoren Konzulat Crne Gore na čelu s počasnim konzulom

Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja regiona koja, od uvođenja višestranačkog sistema, u nacionalnom parlamentu nije imala poslanika iz romske populacije.
- Više od tri decenije se govori o inkluziji Roma, a suština je da i dalje nemamo svog autentičnog predstavnika u crnogorskom parlamentu- kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za afirmaciju romske i egipćanske populacije Nardi Ahmetović.
A predsjednik jedine romske partije u zemlji Mensur Šaljaj smatra da bi prvi poslanik u Skupštini Crne Gore iz romske populacije bio snažan motiv i primjer njihovim mladim generacijama da nastave obrazovanje i da politički djeluju:
- To bi prije svega doprinijelo rušenju predrasuda i stereotipa, smanjenju etničke distance i otvaranju šireg društvenog prostora za rješavanje problema sa kojima se suočavamo svakodnevno- rekao je.
Problem političkog učešća, međutim, nije ograničen samo na Crnu Goru.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti napominje da je Roma 12 miliona u Evropi, ali da su "često izostavljeni iz političkih odluka koje oblikuju njihove živote".
- Parlamentarna zastupljenost je ključna u demokratskom društvu. Imajući vlastite predstavnike, romske zajednice mogu osigurati da se njihovi glasovi čuju i doprinijeti oblikovanju inkluzivnijih politika- kazao je komesar za RSE.
<h2>Iskustvo poslanika iz Hrvatske: Iznosim probleme koji bi ostali nevidljivi</h2>
Tako, na primjer, hrvatska romska populacija posljednjih deceniju i po ima vlastitog predstavnika u parlamentu – Veljka Kajtazija.
- Kao njihova produžena ruka u Saboru iznosim probleme koje je potrebno riješiti, a koji bi možda ostali nevidljivi ili bi se rješavali puno sporije. Ovako institucije i njihovi predstavnici, koji te probleme mogu rješavati, o njima saznaju brže i iz prve ruke- pojašanjava on za RSE.
Sa Savezom Roma - koji okuplja 80 odsto romske populacije u zemlji - radi i na očuvanju i jačanju njihovog identiteta.
To je rezultiralo, između ostalog, otvaranjem romske biblioteke u Zagrebu i Romskog memorijalnog centra u Jasenovcu, logoru u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno preko 16.000 Roma.
Osim u zakonodavnoj, za Rome bi, prema mišljenju sagovornika RSE, bilo dobro da učestvuju i u drugim granama vlasti.
- A za to je potrebno baviti se politikom- naglašava Kajtazi.
<h2>Veličina isti, uslovi različiti</h2>
Tako je jedna od glavnih prepreka za učešće crnogorskih Roma i Egipćana u politici što nemaju ista izborna prava kao pripadnici nacionalnih zajednica slične veličine.
Partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori - Bošnjaka, Albanaca, Hrvata... - imaju niži izborni cenzus za ulazak u parlament u odnosu na ostale partije.
Koliko će iznositi cenzus u suštini zavisi od procenta nacionale zajednice u ukupnom stanovništvu.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023, Romi čine 0,90, a Hrvati 0,83 odsto stanovništva.
Međutim, Hrvati u crnogorskom parlamentu duže od deceniju i po imaju svog poslanika a Romi ga do sada nisu imali.
To omogućava odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje da hrvatska manjina može imati poslanika ukoliko osvoji 0,35 odsto glasova, što je na posljednjim izborima bilo malo više od hiljadu.
Nevladine organizacije su ovo zakonsko rješenje okarakterisale kao diskrimintorno po Rome i duže od deceniju traže da se promijeni u njihovu korist.
<h2>EU godinama traži iste uslove</h2>
Evropska komisija godinama u svojim izvještajima konstatuje da "cenzus za političko učešće Roma u crnogorskom parlamentu koji bi osigurao ravnopravan tretman manjina još uvijek nije smanjen".
Skupština je na predlog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu prije dva mjeseca izmijenila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali se ni te promjene nisu odnosile na Rome.
Na mijenjanju zakona zajedno su radile vlast i opozicija.
- Stoga podstičemo crnogorske institucije da iskoriste predstojeći period izborne reforme kako bi postigle značajan napredak po ovom pitanju- kazali su za RSE iz Delegacije EU u Podgorici.
Iz Skupštine nisu odgovorili zbog čega do sada Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije obuhvatio te promjene.
<h2>Promjene u interesu partija, ne društva</h2>
- Posljednje izmjene izbornog zakona su "nažalost bile usmjerene uglavnom na interese političkih partija", a ne društva- ocjenjuje za RSE prvi odbornik iz romske populacije Mensur Šaljaj.
Međutim, nada se da će do kraja godine i to pitanje biti riješeno.
- Ako se ta nepravda ne ispravi, teško možemo govoriti o demokratskom društvu i evropskim vrijednostima. EU jasno traži da Romi budu politički zastupljeni, a to bi trebalo da bude i obaveza naše države- dodaje.
Crna Gora namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
Jedno od najvažnijih poglavlja u tom procesu - 23 ili Pravosuđe i temeljna prava - uključuje poboljšanje položaja Roma, koji su u izvještajima Evropske komisije okarakterisani kao jedna od najdiskriminisanijih zajednica u zemlji.
Predsjednik Demokratske partije Roma je odborničko mjesto u podgoričkom parlamentu osigurao "preko" izborne liste opozicione Demokratske partije socijalista.
To mu je, ističe, omogućilo da u gradskom parlamentu više puta potencira sređivanje napuštenih stanova u cilju stambenog zbrinjavanja Roma, izgradnju infrastrukture u naseljima u kojima žive i osiguravanje normalnih uslova za život.
U glavnom gradu, prema rezultatima popisa, živi 60 odsto crnogorskih Roma.
- Moja uloga je da insistiram na tome da se glas romske zajednice čuje i uvažava... Nažalost, iako se o ovim pitanjima govorilo, do danas nismo naišli na konkretne rezultate- kazao je za RSE.
Vlast u Podgorici čini koalicija sa državnog nivoa - predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokratama vicepremijera Alekse Bečića i Demokratskim frontom predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Ahmetović: To bi bila korektivna mjera, ne privilegija</h2>
- Izmjena zakona kojom bi se taj mehanizam proširio i na Rome ne bi bila privilegija, već korektivna mjera. To je minimum političke odgovornosti i način da se nadoknadi decenijska isključenost i obespravljenost. Samo tako možemo govoriti o jednakim šansama- kaže za RSE direktor CAREP-a Nardi Ahmetović.
Ističe i da je broj pripadnika romske populacije na popisu dva do tri puta manji u odnosu na procjene crnogorskih i međunarodnih organizacija.
To je, pojašnjava, posljedica toga što se dio njih na popisu izjasnio kao pripadnici drugog naroda.
To direktno utiče na položaj ove zajednice.
- Upravo ta razlika između zvaničnih i stvarnih brojki je razlog što naši problemi nikada ne postaju dio državnih politika, već ostaju 'projektne teme'. Projekat traje 12 ili 36 mjeseci, a onda zajednica ponovo padne u zaborav- upozorava Ahmetović.
Posebno ističe pozitivne posljedice političke participacije u Sjevernoj Makedoniji - zaposlenost visokoobrazovanih Roma u državnim institucijama, povećan broj upisa na svim nivoima obrazovanja i regulisan položaj osoba bez dokumenata.
<h2>Stanje u regionu</h2>
Romska populacija u Sjevernoj Makedoniji prvi put od osamostaljivanja države nema nijednog poslanika u parlamentu.
Na posljednjim izborima 2024. četiri romske partije su bile na izbornoj listi koalicije predvođenom sada vladajućom partijom VMRO-DPMNE. Međutim, niko od romskih kandidata nije izabran za poslanika.
U svim dosadašnjim vladama, pripadnik romske zajednice pokriva mjesto ministra bez portfelja.
U aktuelnom sazivu Skupštine Srbije nema predstavnika romskih partija. U ranijem periodu, poslanici romske nacionalnosti su bili predstavnici drugih partija.
Romska zajednica u Skupštini Kosova ima najmanje jedno garantovano poslaničko mjesto od 120. Postoji mogućnost da osvoje još jedno, ukoliko dobiju najveći broj glasova među Romima, Aškalijama i Egipćanima.
Romi u Bosni i Hercegovini nemaju svoju partiju, iako su po Ustavu nacionalna manjina. Zato se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta, sastavljene od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Zbog toga je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji su tužili BiH zbog uskraćivanja tih prava.
Sud je presudio u njihovu korist 2009, tražeći izmjene izbornog zakona i Ustava BiH.
Međutim, presuda nije sprovedena, jer ne postoji politički konsenzus za to.

Romi žele svog predstavnika u Skupštini Crne Gore kako bi se rušile predrasude

Francuska je postavila oslobađanje talaca koje Hamas drži u Pojasu Gaze kao uslov za otvaranje svoje ambasade u Palestini, izjavio je danas predsjednik Emanuel Makron.
On je u intervjuu za američku televiziju CBS rekao da je puštanje tih talaca na slobodu "jasan uslov prije nego što otvorimo ambasadu". 
 
Očekuje se da će Francuska sjutra na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku formalno priznati nezavisnost Palestine, što je najavila. 
 
Nezavisnost palestinske države podržava 150 zemalja svijeta, kojima su se danas pridružile Velika Britanija, Kanada i Australija.

Makron: Oslobađanje talaca Hamasa uslov za otvaranje francuske ambasade u Palestini

Vojna parada Vojske Srbije održana je u subotu, 20. septembra, u Beogradu. Na paradi, koja je organizirana na platou ispred Palate "Srbija" pod sloganom "Snaga jedinstva", sudjelovalo je više od 10.000 ljudi, uz više od 2.500 jedinica naoružanja i vojne opreme. Najvišim predstavnicima državnog vrha Srbije, gostima iz inozemstva i građanima predstavljeno je više od 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovila. Tokom preleta aviona, uz "migove", letjeli su i francuski "rafali", javili su juče mediji.
Paradi u Beogradu prethodila je proslava "dana srpskog jedinstva", koja se održavala u dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Republike Srbije.
Što režim u Beogradu poručuje paradama državama regije? Pokušava li Srbija prenijeti krizu u BiH i koji su njezini ciljevi u našoj zemlji? Kakav je položaj Milorada Dodika uslijed sve snažnije međunarodne izolacije i prijevremenih izbora u tom dijelu naše države. Kakva je Dodikova budućnos i hoće li ga, i kada, Aleksandar Vučić "pustiti niz vodu"? Na ova i druga pitanja, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, odgovara Sonja Biserko, osnivačica i direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Vučićeva paranoja
Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Biserko, kako tumačite zajedničku proslavu "dana srpskog jedinstva" između bh. entiteta RS i Srbije, posebno u kontekstu operacionalizacije prošlogodišnje deklaracije sa "svesrpskog sabora"? Da li takve proslave i dokumenti zaista jačaju međuetničke veze, ili, naprotiv, produbljuju nepovjerenje i stvaraju dodatne tenzije u regionu? Vi na to godinama upozoravate.
Biserko: Ova parada je upriličena kako biAleksandar Vučićdemonstrirao moć, prije svega kroz kontrolu represivnog aparata. Činjenica da je posljednjih mjeseci smijenio ključne ljude u bezbjednosnom sektoru ukazuje na njegovu sve izraženiju paranoju i nepovjerenje prema sopstvenim saradnicima.
Deklaracijom o jedinstvu Vučić ponovo pokušava da homogenizuje društvo, što čini već duže od godinu dana. PresuduMiloradu Dodikupredstavio je kao napad na čitav srpski narod, studente u Sandžaku označio je kao "džihadiste", a proteste u Vojvodini prikazao kao secesionističke. Sve to ima za cilj da prikrije duboke podjele u društvu pozivanjem na već uobičajene "neprijatelje srpstva".
Pokušaj demonstriranja moći
Radiosarajevo.ba:Kako u tom kontekstu gledate na vojnu paradu održanu 20. septembar u Beogradu, koju ste već djelomično spomenuli? Predstavlja li ona regionalno "zveckanje oružjem" i pokušaj izvoza političke krize iz Srbije ka Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu sve većih izazova s kojima se suočava srbijanski predsjednik Vučić?
Biserko:Parada je organizovana prije svega zbog duboke političke krize u zemlji, kao pokušaj da se demonstrira moć države i zastraše građani prikazom vojne sile. Studenti koji su željeli da prisustvuju paradi i izraze podršku vojsci bili su spriječeni, ali su uspjeli da izvan ograđenog prostora pozdrave vojsku uz povik "pumpaj".
Vojska u Srbiji tradicionalno uživa veliko povjerenje građana, a Vučić očigledno nastoji da taj simbol jedinstva iskoristi za sopstvene političke ciljeve. Ipak, pitanje je koliko je u tome uspio. Namjera parade bila je i da se pokaže vojna nadmoć u regionu. Prikazano je oružje nabavljeno u Moskvi, Pekingu i Parizu, dok se najsnažnijim činilo ono kupljeno u Izraelu. Kao opravdanje za ovakvo vojno nadmetanje Vučić navodi nedavni savez Hrvatske, Albanije i Kosova, kojem bi se, prema njegovim riječima, uskoro mogla pridružiti i Bugarska.
Pokušaj izvoženja krize u BiH
Radiosarajevo.ba:Da li je u tom smislu BiH postala ventil za unutrašnje frustracije i slabosti vlasti u Beogradu?
Biserko:Vučić je godinama bio duboko involviran u politiku RS, koja se posmatra kao dio koncepta "srpskog sveta". Njegov međunarodni ugled, na kojem je dugo radio, počeo je ozbiljno da se urušava nakon ruske agresije na Ukrajinu. Pokušao je da balansira između Moskve i Washingtona, ali bez uspjeha. Iako često nipodaštava EU, ona je ostala jedina strana koja ga suštinski podržava i toleriše. Međutim, povjerenje u njega je sve slabije, naročito nakon rasprave o situaciji u Srbiji u Evropskom parlamentu i najave da će EPP razmatrati status Srpske napredne stranke (SNS).
U tom kontekstu i RS postaje dio promišljenijeg pristupa međunarodne zajednice.Milorad Dodik više nije predsjednik RS, uvedene su mu brojne sankcije, a posljednje i od strane Slovenije, gdje posjeduje značajnu imovinu i ulaganja. Često se ističe da srpski kapital prethodi ruskom uticaju. Vučić je pokušao da unutrašnju krizu u Srbiji "izveze" u RS povodom presude Dodiku, ali bez uspjeha. Jer kriza u Srbiji je prevashodno unutrašnja, generisana lično od strane Vučića i njegove klike.
Beograd je uvjeren da može da ishodi otcjepljenje RS-a
Radiosarajevo.ba:Koliko je realna opasnost od destabilizacije u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini?
Biserko:Činjenica je da je region i dalje fragilan i nekonsolidovan. Koncept "srpskog sveta", lansiran 2013. godine, zapravo predstavlja oživljavanje nikada napuštenog velikodržavnog projekta. Iako je Beograd čitavu deceniju bio percipiran kao faktor stabilnosti, u praksi se radilo na integraciji RS u taj koncept. Tek je ruska agresija na Ukrajinu osvijestila Zapad, koji od tada počinje drugačije da posmatra "srpski svet", ranije shvatan kao praznu mantru.
Od tog trenutka EU ozbiljnije promišlja politiku proširenja (mada još uvijek nedovoljno), dok NATO pomno prati bezbjednosnu situaciju, naročito poslije događaja u Banjskoj.
Brojne posjete visokih zvaničnika EU i NATO-a i njihove jasne izjave ukazuju da neće dozvoliti obnavljanje konflikta. To, međutim, ne znači da neće biti tenzija i incidenata.Rusija u tome igra važnu ulogu, neprestano testirajući spremnost EU i NATO-a da reaguju.

Biserko: Vučić i Dodik su došli do svog političkog kraja

Služba zaštite i spašavanja intervenisala je danas na padinama brda Pestingrad u Kotoru, gdje su dvojica mladića iz Podgorice ostala zarobljena van staze.
- U nedjelju, 21. septembra 2025. godine, u 15:49 časova Služba zaštite i spašavanja Kotor dobila je poziv od muške osobe koja je prijavila da se sa prijateljem nalazi na padinama brda Pestingrad, te da ne mogu pronaći put nazad na stazu i da im je potrebna pomoć- stoji u objavi Službe na Fejsbuku.
Na teren su, dodaju, odmah upućena tri vatrogasca sa odgovarajućom opremom.
- Potraga je trajala skoro dva sata, a mladići su pronađeni oko 17:30 časova- dodaje se.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid02yy2DAap2LzDFCZ8rXJC46phmnxUnk2JQA5qZ4bpfrvEXMAqrykiX8dfrY7t2YbDkl%26id%3D100057441168431&show_text=true&width=500" width="500" height="531" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Mladići iz Podgorice zalutali sa staze u Kotoru: Potraga trajala dva sata

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

Ne branim svoju imovinu, nego svoju državu, poručio je iz Brčela u kojima se održava protestni skup jedan od organizatora Nenad Nikaljević koji je nedavno sa suprugom doživio šikaniranje popova Crkve Srbije, ali i državnih organa. - &nbsp;Crkva Srbije je okupaciona crkva! Ne damo Crnu Goru i njen evropski put! Ovo je skup protiv političkog djelovanja dijela državne uprave koji je dozvolio da se iznutra uništava naša država! Ovo nije skup protiv Boga. Ne može se hristoslavlje izjednačiti sa srboslavljem, to je podvala! Drugo ime za Crnu Goru je vječna borba za slobodu! Ovo je tiha okupacija od strane Crkve Srbije. Zajedno sa Udruženjem Crmničana i svim građanima koji žele da se uključe sastavićemo zahtjeve i poručiti EU sa poglavlje 23 ne može biti zatvoreno diskriminacijom – poručio je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920120956_6cf4975246fa416b93d47d00e2992f336f18a100f99c006a1e5144807a8bb687" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="nenad Nikaljević"> <figcaption>Nenad Nikaljević(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Jovan Lekić, predsjednik Udrženja Crmničana poručio je da će uskoro četiri godine od kada je u Manastiru Brčeli oskrnavljena grobnica crnogorskog mitopolita Arsenija.&nbsp; - Dok ne dobijemo odgovor na to nećemo stati. Ko to radi uporno i danas, kao što se to sistemski radi 106 godina od kad je iskamčena lažna saglasnost za duhovnu eutanaziju i utapanje u SPC. Od toga dana se naša crkva nalazi u neredovnom stanju, ali to ne znači da smo se kao nacionalni Crmogorci odrekli svoga Boga i svojih svetinja – poručio je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025092013090_e0fc239d171a24bff7acc6f925cf704c8274bc2e2474b90838006b018583e9e1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Jovo Lekić"> <figcaption>Jovan Lekić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  On ističe da se nijesmo odrekli ni trobojke kralja Nikole, ni ćirilice, ni vojvode Mirka, niti jedne crkve i manastira u koje moramo ići i pokazati čije su. - &nbsp;Zato smo u obavezi da odbranimo atak na naše kulturno naslijeđe. Danas smo tu da poručimo Crkvi Srboje da želimo da živimo u miri sa svima, ali ne sa onima koji mrze sve crmogorsko i koji čine zlo. Niti će se Crna Gora razgraditi, niti ćemo se mi odreći Boga. Zato molimo SPC da se mane politike i da se drži jevanđelja. Neće im proći povampirenje ratnih zločinaca, s čim o jadu zabaviše zadnjih dana ovaj narod! Iz Crmnice i Manastira u Brčelima poručijemo - odbranićemo naše sakralno blago, groblja, vjeru, crkve i manastire. Vidimo se i da je vječna Crna Gora. Igor Gojnić, diplomirani pravnik, izjavio je da je dugo smatrao nepristojnim isticati porodično porijeklo, ali da je na to bio primoran nakon, kako navodi, uzurpacije porodične imovine. - Uljezi su protivzakonitim radnjama upisali našu imovinu na sebe, tako da grobovi naših predaka sada formalno pripadaju lažnoj religioznoj zajednici, nazvanoj Crkva Srboje. Takvo što ne bi bilo moguće bez pomoći državnih organa - tvrdi Gojnić. Prema njegovim riječima, zbog toga je osnovana nevladina organizacija „Komunica“, s ciljem da se pred sudovima dokaže vlasništvo porodice i mještana, ali, kako kaže, iz Ustavnog suda nikada nijesu dobili odgovor. - Naša groblja su nezakonito upisana na tu vjersku grupu, koja je, pored toga, palila školu, protivpravno se priključivala na vodovodnu mrežu i činila brojne druge nezakonitosti. Bolje bi im bilo da se preimenuju u organizovanu kriminalnu grupu (OKG) - poručuje Gojnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025092013098_43a5671f-c057-468d-ba65-e3cdc13a90db" data-rendition-name="original" width="1260" height="780" loading="lazy" alt="Igor Gojnić"> <figcaption>Igor Gojnić(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Dekan Fakulteta za crnogorski jezik, Aleksandar Radoman, poručio je da danas moramo braniti našu baštinu i dio naše, crnogorske, istorije koju propadnici tuđe crkve prisvajaju i devastiraju.&nbsp; - Kao Crmničanin, ponosan sam što govorim ovđe, kao i zbog Nenada Nilaljevića koji je pokušao da spriječi uzutpatore, kada već to država nije. Djelovane beogradske patrijaršije u Crnoj Gori danas je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko. Zato smo se okupili danas da im pokažemo da nas ne mogu ućutkati i da nećemo ostati nijemi na upit otkud im hrabrost. Ovo nije samo pitanje Brčela i Crmnice, već ustavnog poretka. Zato bi pravosuđe moralo pokrenuti postupak preispitivanja Temeljnog ugovora. Ideologija koji promoviše SPC generator je svih problema u regionu. Crna Gora je platila danak nesvijesti političke elite, koja mora znati da smo svi mi Nenad Nikaljević i da im nećemo dozvoliti devastaciju. Poručujemo im da Crna Gora ne haje za Nemanje, Murate i Bonaparte... – poručio je Radoman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250920130920_d00bf5d56e4a137311f868b1436fab7ea1dc6dceac53b49cedd9f9a136ae8a39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Danijela Jovanović)</figcaption> </figure>  Istoričar Miloš Vukanović poručio je da nije bilo nezavisne Crne Gore 400 godina prije pojave Srpske pravoslavne crkve, ne bi bilo ni ovih manastira.&nbsp; - Crna Gora je trn u oku onima u Beogradu. Ono što se desilo crnogorskim manastirima se ispravno zove kulturocid. Na Crnu Goru su nasrtali i mnogo moćniji, ali smo preživjeli. Preživjećemo i njih. Na nama je da se izborimo pravno, da zapišemo svaku nepravilnost i zaustavimo otimanje – kazao je Vukanović. Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine održava se kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli.. <h2>"Obezbjeđenje" Manastira</h2> U Manastiru Brčeli, kojim stoluje Crkva Srbije uočeno je "obezbjeđenje" slično onome u Cetrinjsom manastiru tokom nasilnog ustoličenja Joanikija MIćovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250920120944_a4c8d5c9777d93bf10adbaa725674d733a887483182da5be211ebb8ff465eca9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250920120944_ce219bf19fc3f25b95fddf9fa5f48014e1382d9b23981f05c1f4e07ef015c232" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obezbjeđenje"> <figcaption>"Obezbjeđenje" Manastira Brčeli(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Poruke iz Brčela: Ne branimo imovinu, branimo državu, djelovanje Beogradske patrijaršije u Crnoj Gori je ne samo antidržavno, već i antihrišćansko

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.