Inspekcija za hranu je tokom decembra prošle godine utvrdila brojne nepravilnosti, izrekla 35 prekršajnih naloga i novčane kazne od skoro 10.000 eura, dok je sa granice vraćeno 1,8 tona konzerviranog voća i povrća, pokazuje Izvještaj o radu ove inspekcije.
Prema izvještaju, nadzor je izvršen u 289 objekata u kojima se obavlja djelatnost poslovanja hranom. Kontrolom su obuhvaćeni svi odobreni objekti za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane životinjskog porijekla, u skladu sa zahtjevima Evropske komisije, s ciljem provjere usaglašenosti sa EU standardima bezbjednosti i higijene.&nbsp;
Pojačan nadzor sproveden je i u ugostiteljskim i trgovačkim objektima u turističkim opštinama na primorju i sjeveru Crne Gore, uoči novogodišnjih praznika i početka zimske turističke sezone, zbog povećanog prometa hrane.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, inspektori su preduzeli 82 upravne mjere. Donijeto je 36 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, tri o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane, jedno o zabrani rada zaposlenima, kao i 42 ukaza o otklanjanju nedostataka.
Prema izvještaju, izrečeno je 35 prekršajnih naloga, a ukupna vrijednost novčanih kazni iznosila je 9.600 eura. Tokom istog perioda izvršene su i 34 kontrole radi provjere izvršenja ranije naloženih mjera.
<h2>Na granicama kontrolisano skoro 2.000 pošiljki hrane</h2>
Na granicama je u decembru 2025. godine pregledano 1.914 uvezenih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla, kao i 566 pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom. Za laboratorijska ispitivanja bezbjednosti hrane uzeto je 235 uzoraka, dok je dodatno uzeto 10 uzoraka predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
Nakon sprovedenih kontrola, inspektori su donijeli 1.913 rješenja o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane, kao i 566 rješenja o stavljanju na tržište predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
Zabranjen je uvoz jedne pošiljke konzerviranog voća i povrća, težine 1.874,88 kilograma, zbog neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima.
Za obavljene preglede uvoznih pošiljki, u skladu sa Zakonom o administrativnim taksama, naplaćene su naknade u iznosu od 85.510,22 eura.
<h2>Prijave potrošača</h2>
Inspekciji za hranu je tokom decembra podnijeto 16 prijava potrošača.&nbsp;
One su se najčešće odnosile na proizvode sa isteklim rokom upotrebe, promijenjenu boju, miris ili ukus hrane, kao i na nehigijenu objekata u kojima se rukuje hranom.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inspekcija za hranu izrekla 10.000 eura kazni, sa granice vraćeno 1,8 tona konzerviranog voća i povrća

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Portal ETV

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Predsjednik Odbor za bezbjednost i odbranu i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da će to skupštinsko tijelo nastaviti da, u skladu sa zakonskim i poslovničkim obavezama i ovlašćenjim,a cjelishodno i objektivno vrši kontrolu i nadzor nad službama bezbjednosti i pored činjenice da njima resorno upravljaju koalicioni partneri PES-a.
Kako je naveo na mreži X, to je važno da bi građani imali uvid u zakonitost i efikasnost njihovog rada.
- I na tome dalje gradili povjerenje u državu i njene institucije - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1989318751443988909%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989318751443988909%7Ctwgr%5E51d72d47894ef73e58184b2fa97f79c15b0a85c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Odbor će nastaviti da nadzire službe bezbjednosti iako njima upravljaju koalicioni partneri

Evropska unija (EU) je od nedjelje (12. oktobra) uvela Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni alat koji će biometrijskim podacima - otiscima prstiju i fotografijama lica - zamijeniti pečate u pasošima. Cilj sistema, kažu u Briselu, jeste efikasnija kontrola granica, borba protiv ilegalnih migracija i praćenje boravka stranaca u šengenskom prostoru. 
EES se odnosi na sve državljane trećih zemalja koji u EU borave do 90 dana, uključujući i građane Zapadnog Balkana. Na prvim prelascima biće im uzeti biometrijski podaci, a potom će se provjera vršiti putem baze podataka.
<h2>Hrvatska spremna za aktiviranje EES-a</h2>
Sistem će se postepeno uvoditi do aprila 2026. godine. Veće članice, poput Njemačke i Francuske, u početku će raditi sa smanjenim brojem provjera kako bi se izbjegle gužve, dok će manje zemlje, poput Estonije i Luksemburga, odmah primijeniti punu verziju sistema. 
Na graničnim prelazima Hrvatske već su postavljeni digitalni kiosci i biometrijske kamere, a prema informacijama N1 televizije, uvođenje sistema odvijaće se postepeno. Od nedjelje će se EES koristiti četiri sata dnevno, u novembru osam, u decembru 12, a od aprila naredne godine sistem će raditi 24 sata na svim prelazima, uključujući aerodrome i luke.
EES je, kako tvrde evropski zvaničnici, digitalni sistem koji će ojačati bezbjednost i spriječiti zloupotrebu viza. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da sistem ima i političke i društvene posljedice - posebno za zemlje koje još čekaju članstvo u Uniji.
<h2>„Kontrola umjesto povjerenja"</h2>
Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić smatra da uvođenje EES-a ne treba posmatrati izolovano, već u kontekstu globalnih trendova i „sve šire kontrole i ograničavanja sloboda“.
- Svaki propis valja kontekstualizovati. Na strateškom nivou smo već godinama svjedoci jačanja desnice i populista, koji kroz politiku bezbjednosti zapravo grade mehanizme kontrole građana. To vodi apsolutizaciji nadzora i sužavanju sloboda - ocijenio je Prohić.
Prema njegovim riječima, nova granična pravila samo su jedan od alata tog procesa. 
- Ideološki cilj takvog pristupa jeste da se ljudi naviknu na to da su stalno praćeni. Kada živite u strahu, lakše vas je kontrolisati. Gubite samopouzdanje, snižavate nivo aspiracija, zadovoljni ste s manje - kaže Prohić.
<h2>„Mentalni" Berlinski zid</h2>
On podsjeća da se kroz različite politike - od digitalnog nadzora do kontrole novčanih tokova - stvaraju nove forme zavisnosti i podložnosti. 
- Novi sistem granica uklapa se u istu logiku: potpuna vidljivost, ali i potpuna ranjivost građana - ističe Prohić.
Upozorava i na simboličku dimenziju uvođenja EES-a za zemlje poput Bosne i Hercegovine (BiH).
- Prva implicitna poruka je da su građani ovog regiona građani drugog reda. Kolokvijalno rečeno - treba da se izuju kad ulaze u EU. Podaci koje će davati o sebi "dobrovoljno", ako žele ući u to "carstvo", mogu se zloupotrijebiti, a to je i atak na privatnost - smatra Prohić.
U analizi za Dojče vele naglašava da novi sistem nije samo tehničko pitanje bezbjednosti, već i psihološka granica koja učvršćuje postojeće nejednakosti. 
- Ovo je neka vrsta mentalnog Berlinskog zida. Diskriminacija je postala sofistikovanija, ali suštinski ostaje ista - ograničava pristup, povjerenje i dostojanstvo onih koji su "izvan" - ističe Prohić.
<h2>Reakcije građana: između razumijevanja i otpora</h2>
D. R. (Mostar) vjeruje da će u početku biti gužvi na granicama, ali da bi novi sistem dugoročno mogao smanjiti čekanja.
- To će sigurno olakšati ljudima koji svakodnevno zbog posla putuju u Hrvatsku, na primjer na relaciji Trebinje-Dubrovnik. EU na ovaj način štiti svoje spoljne granice i pokušava da kontroliše ulaske. Ne vidim to kao poruku nama, jer niti mi radimo na EU putu, niti EU trči da nas primi - naveo je.
Drugačije misli D. D. (Istočno Sarajevo), koja strahuje da će EES stvoriti nove barijere.
- Ovo je dodatna administrativna prepreka koja će pogoršati kretanje ljudi i roba. Kao da nam se poručuje da nismo poželjni. Jasno je da su mjere bezbjednosti potrebne, ali Evropa bi trebala tražiti načine za povezivanje, a ne produbljivanje podjela - ocijenio je.
Sličan ton ima i M. M. (Sarajevo), koji naglašava simboličku težinu novih procedura.
- EES ima snažnu poruku - da nismo dio tog kluba. EU se sve više zatvara, a dodatne kontrole i procedure samo naglašavaju tu granicu. To može usporiti i poslovanje, posebno firmama iz regiona koje već rade u otežanim uslovima - ističe.
<h2>Tehnologija, bezbjednost i povjerenje</h2>
Ipak, dio građana u EES-u vidi i poticaj za domaće reforme. 
M. D. (Sarajevo) smatra da nove procedure ne treba tumačiti kao poruku isključenosti.
- Ne mislim da nam EU ovim poručuje da nismo dobrodošli. Više je to podsjetnik da moramo sami raditi na približavanju. Ako želimo da budemo dio Unije, na izborima trebamo da biramo ljude koji će stvarno sprovoditi reforme - naveo je.
EES, zajedno s planiranim ETIAS sistemom za elektronsko odobrenje putovanja koji stupa na snagu naredne godine, dio je šire strategije digitalizacije evropskih granica. Državljani zemalja van EU tada će morati da popune onlajn formular, da plate 20 eura i da sačekaju elektronsku dozvolu za ulazak u šengenski prostor.
Evropska komisija tvrdi da je riječ o „neinvazivnim“ mjerama koje povećavaju sigurnost i ubrzavaju prelazak granica. Međutim, kritičari ističu da digitalizacija granica ne rješava suštinske političke probleme - nepovjerenje i neravnopravnost.
Naposljetku, kako tvrde ispitanici Dojče velea u BiH, EES predstavlja mnogo više od tehničkog rješenja. On otvara i pitanja granica između bezbjednosti i slobode, između povjerenja i kontrole.

Novi sistem ulaska u EU: Digitalne granice i mentalni zidovi

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2025, sprovodi sveobuhvatnu provjeru imovine i prihoda 488 funkcionera i drugih zakonskih obveznika.
Kako je saopšteno iz ASK, do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka.
- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone - navedeno je u saopštenju ASK-a.
U Agenciji napominju da svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. 
- Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima - poručeno je iz ASK-a.
ASK je pozvao građane da prijave sumnju o neslaganjima u prijavljenoj imovini i prihodima javnih funkcionera.

ASK: Kontrola 488 funkcionera, pokrenuta 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka

U okviru akcije "Mladost" pripadnici Uprave policije, samostalno i u saradnji sa inspekcijama, sproveli su na teritoriji cijele kontrole ugostiteljskih objekata i kladionica radi zaštite maloljetnika.
Kontrolisano je 147 ugostiteljskih objekata, 47 kladionica i kazina, ali i 44 operativno interesantnih lica.
Kako je saopšteno iz policije, jedan maloljetnik je zatečen u konzumiranju alkohola, a odgovorni je sankcionisan.
Takođe, sankcionisano je i pet osoba bez prijavljenog boravka. Oduzeta je i manja količina kokaina.
- Uprave policije sprovela je i sprovodi ovakve akcije u cilju zaštite djece i mladih kao posebno ranjive kategorije - navedeno je u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1959610403681427661&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kontrolisano 147 ugostiteljskih objekata, 47 kladionica i kazina, 44 OIL, oduzet kokain...

Poreska uprava Crne Gore, putem Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora, tokom ljetnje turističke sezone intenzivira kontrole poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, s posebnim fokusom na oblast turizma i ugostiteljstva.
U prethodnoj sedmici, inspektori su sproveli 61 kontrolu kod izdavalaca smještaja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 34 poreska obveznika. Po tom osnovu izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 67.000 eura.
Poreska uprava najavljuje nastavak pojačanih aktivnosti i u narednom periodu, uz apel izdavaocima smještaja da registruju svoju djelatnost i usklade poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.
Za poreske obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere – od izricanja prekršajnih naloga, do privremene zabrane obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
Od 1. maja do 20. jula 2025. godine, izvršeno je ukupno 1.715 kontrola regularnosti poslovanja, a nepravilnosti su utvrđene kod 307 poreskih obveznika. U tom periodu izdato je 414 prekršajnih naloga, uz ukupno izrečene novčane kazne od 1.265.800 eura.
Zaduženje po osnovu kazni iznosi 610.503 eura, od čega je do sada naplaćeno 372.618 eura, odnosno 61%. Naplata se odnosi na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili kaznu u zakonskom roku od osam dana, uz zakonsko umanjenje od jedne trećine.
Privremena zabrana obavljanja djelatnosti izrečena je kod 11 poreskih obveznika.
Poreska uprava poziva građane da svojim prijavama nepravilnosti doprinesu suzbijanju sive ekonomije i stvaranju fer tržišnog ambijenta, putem besplatne telefonske linije Kol centra – 19707, kao i platforme „Budi odgovoran“.

Poreska uprava pojačala kontrole izdavanja smještaja tokom ljetnje sezone

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) će u narednim mjesecima biti intenzivnije kontrolisati bolovanja.
Oni kažu da je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- U tom smislu, molimo građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad - poručili su oni.
Ukazali su i da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.&nbsp;
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu poštovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - naveli su u FZO.
Podsjećaju da se zbog neopravdanog korišćenja prava na privremenu spriječenost za rad troše ogromna novčana sredstva koja mogu biti uložena u mnogo korisnije svrhe, kao što su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija, te nabavka savremene medicinske opreme.
- Istovremeno, ističemo da ovakav vid racionalizacije troškova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena - istakli su u FZO.
Oni su najavili i početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnaže sistem javnog zdravstva, na korist građana i države

FZO će tokom ljeta intenzivnije kontrolisati bolovanja

Tokom vikenda, u periodu od 30. maja do 1. juna 2025. godine, saobraćajna policija širom Crne Gore lišila je slobode ukupno 64 vozača. U tom periodu registrovano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe zadobile teške, a 12 osoba lake tjelesne povrede.
Najveći broj vozača uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom alkohola – ukupno 42. Još 21 vozač lišen je slobode zbog upravljanja vozilom pod uticajem opojnih droga, dok je jedno lice uhapšeno zbog drugih težih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Najveći broj lišenja slobode evidentiran je u Podgorici – 14 vozača, zatim u Danilovgradu (9) i Kotoru (6).
Tokom kontrola, službenici policije izdali su 1.230 prekršajnih naloga, podnijeli 140 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka.
Policija podsjeća da je na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja za teretna motorna vozila, autobuse i kampere na pojedinim dionicama puteva, u periodu od 9. maja do 15. septembra 2025. godine. Vozačima se savjetuje da se detaljno informišu o zabrani i poštuju propisana ograničenja.
Uprava policije nastavlja sa lokalnim i nacionalnim akcijama pojačane kontrole saobraćaja, posebno fokusiranim na motocikliste i mlade vozače. Iz te institucije apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise, redovno kontrolišu tehničku ispravnost svojih vozila i posjeduju svu neophodnu dokumentaciju i opremu.

Tokom vikenda lišena slobode 64 vozača

Mirovni pregovori sa Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije - objavio je danas Kremlj. 
 
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.
Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.
Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.
Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.
Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju - koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.

Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine

Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
- SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori - kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
- Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve - kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
- Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem - zaključio je Joković.

Joković: Vlada da formira Radnu grupu za zahtjeve DNP

Najmanje četiri radnice poginule su u eskploziji u fabrici keksa u centralnoj Grčkoj, saopštile su vlasti.
Jedna osoba se vodi kao nestala.
Šest radnica i vatrogasac su povrijeđeni i hospitalizovani nakon eksplozije u fabrici Violanta, blizu grada Trikale, oko 320 kilometara sjeverno od Atine.
Eksplozija se desila tokom noćne smjene, a požar je uništio fabriku.
Policija je saopštila da se sumnja da se eksplozija dogodila u blizini peći koje rade 24 sata dnevno.
Ekipe istražitelja su na terenu i uzrok će tek biti utvrđen.

Eksplozija u fabrici keksa u Grčkoj, poginule četiri radnice

Najmanje sedam osoba poginulo je u zimskoj oluji koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države (SAD) i ostavivši stotine hiljada domaćinstava bez električne energije.
&nbsp;Škole i putevi širom zemlje su zatvoreni, a brojni letovi otkazani, jer su se, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, po život opasni vremenski uslovi proširili od Teksasa do Nove Engleske.
&nbsp;Najmanje dvije osobe umrle su od hipotermije u saveznoj državi Luizijani, dok su smrtni slučajevi povezani s olujom zabilježeni i u Teksasu, Tenesiju i Kanzasu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Prema podacima stranice poweroutage.us, do nedjelje poslijepodne više od 800 hiljada domaćinstava ostalo je bez struje. U isto vrijeme, FlightAware je izvijestio da je otkazano više od 11 hiljada letova.
&nbsp;Obilne sniježne padavine, susnježica i ledena kiša, opasna pojava kod koje se ohlađene kapi kiše odmah lede na površini, mogle bi potrajati danima.
&nbsp;Oluja bi mogla pogoditi oko 180 miliona Amerikanaca, što je više od polovine stanovništva.
&nbsp;Ministarstvo zdravlja Luizijane potvrdilo je u nedjelju da su dva muškarca preminula od hipotermije.
&nbsp;Gradonačelnik Ostina u Teksasu rekao je da je zabilježena smrt povezana s izlaganjem hladnoći.
&nbsp;Zvaničnici u Kanzasu naveli su da je žena, čije je tijelo pronađeno u nedjelju poslijepodne prekriveno snijegom, „vjerovatno podlegla hipotermiji“.
&nbsp;U Tenesiju su prijavljene tri smrti povezane s vremenskim uslovima.
&nbsp;Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani napisao je na mreži Iks (X) da je najmanje pet osoba u gradu preminulo u subotu, ali je dodao da uzrok smrti još nije utvrđen.
&nbsp;- Ovo je podsjetnik da svake godine Njujorčani stradaju zbog hladnoće - naveo je Mamdani.
&nbsp;Meteorolozi upozoravaju da je jedna od najvećih opasnosti ove oluje led, koji može lomiti drveće, rušiti dalekovode i činiti puteve izuzetno opasnima.
&nbsp;U Virdžiniji i Kentakiju vlasti su reagovale na stotine saobraćajnih nesreća.
&nbsp;I Kanada je pogođena obilnim snijegom, uz stotine otkazanih letova. Zvaničnici procjenjuju da će u provinciji Ontario pasti između 15 i 30 centimetara snijega.

Sniježna oluja u SAD-u: Najmanje sedam mrtvih i 800 hiljada bez struje

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Tag: kontrola