Ustavni sud Crne Gore prvi put održao je konsultacije sa studentima prava, što predstavlja početak nove prakse i otvaranje institucije prema budućim pravnicima, ali i onima koji su još uvijek u školskim klupama, saopšteno je iz te sudske instance.
Konsultacije su održane u okviru konkursa za najbolji studentski esej, kojim Ustavni sud obilježava 120 godina od donošenja prvog pisanog krovnog akta – Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Predsjednica suda Snežana Armenko poručila je da je riječ o iskoraku koji je bio neophodan i koji se pokazao kao potpuno opravdan.
- U šezdeset godina dugoj tradiciji Ustavni sud nikada nije imao ovakav oblik saradnje sa studentima. Krajnje je vrijeme da se institucije i cjelokupno društvo okrenu mladima kao budućim naraštajima. Ljudska prava i Ustav vama ostaju, a jednog dana ćemo vam predati štafetu da je nosite, kao i mi sada - kazala je Armenko studentima.
Studenti prava, koji svoje eseje mogu predati do 5. decembra, imali su priliku da kroz neformalan razgovor podijele svoja razmišljanja o temi konkursa „Od slobode do ustavnosti – žive li ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Sa studentima su, pored predsjednice suda, razgovarale i sutkinje Desanka Lopičić i Momirka Tešić, sekretarka suda Biljana Damjanović i ustavnosudski savjetnici Dijana Drobnjak i Milan Vukčević.
U znak podrške daljem studiranju, studentima je poklonjen „Komentar Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore“, čiji su autori Mladen Vukčević i Snežana Armenko.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Početak nove prakse: Ustavni sud prvi put održao konsultacije sa studentima prava

Predsjednik i poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kazao je, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da ukoliko se realizuje planirana investicija da će to dovesti Ulcinj do bankrota. Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručio je da u zavisnosti kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali novi detalji tako će se i odrediti, ali da su u ovom trenutku više nego skeptici.
- Koliko vidim sve se svodi na jednu priču, da će jedna mega investicija koja je krenula sa 20 milijardi pa je sad stigla na 35 milijardi, neki mostruozni klanovi koji se predviđaju za Ulcinj, da se zakupi Velika plaža, i to treba da zna javnost - poručuje Zenka.
Istakao je da su Ulcinjani uložili ogromna sredstva u razvoj svoga grada, sve bazirajući na turizam, te da se ne radi o maloj sumi.
- U Ulcinju imate konkretne investicije od preko 10 milijardi eura koje su građani investirali u djelatnost turizma - kazao je Zenka.
Poručio je da se na ovaj način tjera jedan grad u bankrot i pred provaliju.
- Nećemo sto Luštica Bay na Velikoj plaži, nećemo 40 hiljada novih ljudi na Velikoj plaži - poručio je Zenka.
Crna Gora će, kaže Zenka, izgubiti mnogo.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović istakao je da treba uzeti u obzir lokalnu samoupravu i stanovništvo u Ulcinju, posebno što je proces počeo na veoma netrasparentan način što je, kako kaže, stvorilo određene sumnje.
Naglasio je da su danas čuli da se ne znaju još konkretno svi detalji i to je nešto što ih čini opreznim.
- Niko nije protiv investicija, samo da su one pametne i dugoročno održive, i da nisu na štetu lokalnog stanovništva i grada - kaže Vuksanović.
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuksanović je kazao da je premijer pominjao i moguće investicije na Buljarici, Jazu i Luštici, ali da danas nisu išli u detalje, te da je Spajić kazao da još ne zna detalje.
- Sve to utiče na našu bojazan prema svemu, svjesni smo da su nam potrebne investicije, ali ne bilo kakve - poručuje Vuksanović.
Kazao je da bi, prema njegovom mišljenju, za mjesec mogla početi rasprava u Skupštini.
Na pitanje da li će dati podršku sporazumu, Vuksanović je kazao da će se odrediti u zavisnosti od toga kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali detalji sporazuma.
- Kako bude tekla rasprava i kako budemo otkrivali nove detalje i sve što je potrebno za ovaj proces tako ćemo se i odrediti. U ovom trenutku mi smo i više nego skeptici - poručuje Vuksanović.
Prema informacijama Portala ETV, partije manje brojnih naroda trebalo bi danas da održe sastanak ovim povodom.

Vuksanović: Skeptični smo u vezi sporazuma sa UAE; Zenka: Investicije će otjerati Ulcinj u bankrot

Lideri Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka i Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović su na konsultacijama sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saznaje Portal ETV.
Prema našim informacijama, partije manje brojnih naroda će narednih dana imati sastanak ovim povodom.
Spajić je konsultacije sa poslaničkim klubovima ovim povodom započeo prije pet dana. Tada su u njegovom Pokretu Evropa sad (PES) saopštili da podržavaju ovaj sporazum, to je najavila i Bošnjačka stranka, kao i Socijalistička narodna partija (SNP). Sam Spajić je rekao da cijela Vlada stoji iza ovog sporazuma.
U DPS-u su poručili da nijesu protiv investicija, te da će se naknadno izjasniti..
Spajić je 28. marta potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata i to uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju. Nakon toga je organizovan protest u Ulcinju sa kojeg su mnogobrojni građani poručili da neće dozvoliti da Spajić izda 12 kilometara Velike plaže na 99 godina, te da &nbsp;neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržnih centara što bi, kako su ocijenili, trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more...
Vlada je juče uputila SkupštiniZakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. To su učinili po hitnom postupku - iako se u obrazloženju, koje je sastavni dio predloga zakona, navodi da za hitnu proceduru zapravo ne postoje razlozi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-gaf-spajica-hitna-procedura-bez-hitnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U toku konsultacije Zenke i Vuksanovića sa Spajićem oko UAE, narednih dana se sastaju partije manjina

Premijer Milojko Spajić počeo je danas konsultacije koje se odnose na Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) počinju danas, potvrđeno je Portalu ETV u Vladi.
Spajić će na ovu temu narednih dana razmijeniti mišljenja sa predstavnicima poslaničkih klubova. Prvi razgovar odvija se u Vladi sa predstavnicima poslaničkog kluba Evrope sad, na čijem se čelu nazali Spajić, a nakon toga premijer će se susresti sa predstavnicima Bošnjačke stranke.
Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su, 28. marta u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju, sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju, koje treba da ratifikuje skupština Crne Gore.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan.
Prema ovom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa UAE, u Crnoj Gori mogu da budu realizovani projekti na jugu i sjeveru, a premijer je najavio investicije u vrijednosti od 35 milijardi eura, koje su planirane da budu realizovane na Velikoj plaži u Ulcinju.
Plan o investicijama u megaprojekat Ulcinj nije naišao na odobravanje opozicije i dijela lokalnih lidera.&nbsp;
Ulcinjani će u subotu na Dan opštine organizovati veliki protest na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na okupljanje je pozvao predsjednik Opštine Genci NImanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je jedinstven – Ulcinj nije na prodaju, nisu mu potrebni megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnimanbegu-ulcinj-govori-jednim-glasom-u-subotu-svi-na-protest&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lokalni parlament je ranije usvojilo zaključke u kojima je konstatovano da su investicije poželjne, ali da su se Vlada i premijer oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Nevladine organizacije, predvođene Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), pokrenule su peticiju u borbi za očuvanje Velike plaže i poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Ocijenili su da se sporazumom investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0833%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpokrenuta-peticija-za-spasavanje-velike-plaze-za-buduce-generacije-ne-za-privatne-interese&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Takav sporazum ne samo da nije ustavan i krši zakone države, već ne poštuje ni međunarodne konvencije, čija potpisnica je i Crna Gora, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine - ocijenila je grupa NVO.
Velika plaža, duga 13 kilometara i prosječno široka 60 metara, udaljena je pet kilometara od Ulcinja, najjužnijeg grada na crnogorskoj obali koji je uz granicu sa Albanijom.

Tamara Klikovac

Spajić počeo konsultacije o Sporazumu sa UAE

Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već pauzirala - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
Konsultacije u tom pogledu, kako je rekao gostujući na Televiziji Crne Gore, au u toku.
Vjeruje, kako je dodao, da će tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba "sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu".
- I sasvim sigurno ćemo u narednim mjesecima imati i stav hrvatske strane. Pored ostalog i o poglavlju 31. A ja sam siguran da to poglavlje može da se vrlo brzo zatvori - naveo je Ivanović.

Ivanović: Hrvatska nam nije blokirala zatvaranje poglavlja, nego pauzirala

Predsjednik Vlade Milojko Spajić počeće danas konsultacije u vezi sa platformom “Barometar 26” koju je nedavno predstavio javnosti.
- Tim povodom premijer će danas u 16 sati primiti predstavnike Pokreta Evropa sad, dok će se sat kasnije sastati i sa predstavnicima Albanskog foruma - saopšteno je iz Vlade.
Podsjećaju da je cilj platforme “Barometar 26” okupljanje svih relevantnih društvenih aktera u cilju preuzimanja zajedničke obaveze zatvaranja 30 pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.

Spajić počinje konsultacije sa političkim partijama za Platformu Barometar 26

Roditelji djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u Bijelom Polju imaju priliku da u utorak, 26. novembra, učestvuju u konsultacijama o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori i na taj način se direktno uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema od 2025-2035. godine. Događaj će početi u 17 sati, u sali Skupštine opštine Bijelo Polje (Ulica slobode).
Konsultacije organizuje udruženje Roditelji, u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-om, Evropskom unijom i Fond UN za izgradnju mira. 
Organizaciju događaja podržala je Opština Bijelo Polje, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Opštine Bijelo Polje i udruženja Roditelji. Nakon toga, roditelji će moći da nadležnima u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou. 
U ime Opštine Bijelo Polje prisutnima će se obratiti potpredsjednik Tufik Bojadžić, a u konsultacijama sa roditeljima učestvovaće i sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu Haris Malagić. 
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija sa roditeljima će razgovarati generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Roditelji, koji žele da učestvuju u konsultacijama, prisustvo mogu potvrditi putem mail adrese <a href="mailto:udruzenje@roditelji.me">udruzenje@roditelji.me</a> ili broja telefona +382 20 51 19 83. 
Svi predlozi i komentari biće dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koje je zaduženo za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine.
Planiranim konsultacijama prethodio je i uputnik koji je udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa UNICEF-om, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore, iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja.
Konsultacije sa roditeljima o obrazovanju organizovane su u prethodnih mjesec dana u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Nikšiću, a planirano je da se, nakon roditelja iz Bijelog Polja, o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju i roditelji iz Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava.

Konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu sjutra u Bijelom Polju

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra konsultacije o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori sa roditeljima djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u Nikšiću. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da će se na taj način roditelji djece direktno uključiti u proces planiranja reforme obrazovnog sistema. 
 
Konsultacije organizuje Udruženje Roditelji, u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. 
 
Iz Udruženja Roditelji kazali su da je organizaciju događaja podržala Opština Nikšić, čiji će predstavnici, kako se navodi, učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
 
Kako je saopšteno, roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti predstavnici MPNI, Skupštine opštine Nikšić i Udruženja Roditelji. 
 
- Nakon toga, roditelji će moći da nadležnima u MPNI prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da će se, u ime Skupštine opštine Nikšić obratiti predsjednik Nemanja Vuković, a u konsultacijama sa roditeljima, pored predstavnika MPNI, učestvovaće i sekretar Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Dejan Ivanović. 
 
- Svi predlozi i komentari biće dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koje je zaduženo za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine - navedeno je u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, konsultacije sa roditeljima u Nikšiću održaće se u Sali 1 Skupštine opštine, u 17 sati. 
 
Konsultacije sa roditeljima o obrazovanju već su organizovane u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, a nakon Nikšića, planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju roditelji i predstavnici lokalne uprave iz Bijelog Polja i Bara.

U Nikšiću sjutra konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu

Udruženje Roditelji organizovaće danas u Pljevljima konsultacije o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori za roditelje djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u tom gradu. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da će na taj način roditelji moći direktno da se uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema od 2025-2035. godine. 
 
Oni su kazali da konsultacije organizuju u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu“, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. 
 
Kako su rekli iz Udruženja Roditelji, partner događaja je Opština Pljevlja, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
 
- Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak, potpredsjednik Opštine Pljevlja Darko Gazdić i izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaju da će nakon toga roditelji moći nadležnima u MPNI i sekretarki Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Sanji Đondović da prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou. 
 
Iz Udruženja Roditelji su rekli da će svi predlozi i komentari biti dostavljeni MPNI, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koji je zadužen za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine. 
 
Oni su podsjetili da je planiranim konsultacijama prethodio i uputnik koji je Udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa UNICEF-om, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja. 
 
Konsultacije će početi sjutra u 17 sati, u sali Skupštine opštine Pljevlja, u ulici kralja Petra I br. 25, zgrada SDK. 
 
Iz Udruženja su naveli da će nakon Podgorice i Pljevalja konsultacije sa roditeljima biti organizovane u još pet opština. 
 
- Planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju i roditelji iz Ulcinja, Herceg Novog, Nikšića, Bijelog Polja i Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava - kazali su iz Udruženja Roditelji.

U Pljevljima konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu

Revizija nastavnih planova i programa, preobimno gradivo, neprilagođeno uzrastu djece, ali i nedovoljna zastupljenost pojedinih predmeta samo su neka od pitanja kojima bi se morala baviti predstojeća reforma obrazovnog sistema, na koja su sinoć ukazali roditelji ali i predstavnici resornog Ministarstva.
Kroz taj proces ići će se, kako je najavila ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić Stojanović, postepeno, po ciklusima osnovnoškolskog obrazovanja.
Tokom Konsultacija sa roditeljima o obrazovnom sistemu, koje su održane u Glavnom gradu, ona je istakla, da se bez izgradnje novih i rekonstrukcije i dogradnje postojećih škola i vrtića ne može raditi na unapređenju nastave i rješavanju konkretnih problema, poput smjena i organizacije nastave. Zbog toga je, kako je pojasnila, to trenutno prioritet u radu ovog resora. 
Konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu organizuje udruženje Roditelji, u okviru projekta "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore”, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom UN-a za izgradnju mira. Partner događaja održanog u zgradi Skupštine opštine bio je Glavni grad. 
Roditelji su imali priliku u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima Ministarstva, UNICEF-a i Glavnog grada ukažu na probleme i prenesu sugestije i predloge kojim se tiču promjena u obrazovanju. 
Ministarka Jakšić Stojanović je ukazala na brojne probleme koje su zapazili do sada, a koji za posljedicu imaju da djeca ne uživaju u procesu učenja kao što bi to trebalo da bude.
- Mislim da ne morate da budete preveliki stručnjak za obrazovanje da zaključite da nešto nismo uradili kako treba ako pokazujemo toliko dugo vremena loše rezultate u matematici i prirodnim naukama. Ne samo da nam tu fali časova, nego mi se često čini da se gradivo, koje imamo, ne prelazi na adekvatan način, koji je prilagođen djeci tog uzrasta - istakla je Jakšić Stojanović, dodajući da je neophodno raditi i na reviziji udžbenika.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinic Bojović ocijenila je da je kvalitet obrazovnog procesa u Crnoj Gori bolna tačka našeg društva. Smatra da nemamo mnogo čemu da se nadamo ako značajno ne unaprijedimo kvalitet obrazovanja, koliko god da u drugim segmentima ima kvalitetnih pomaka. 
- Riječ eksperata u ovoj oblasti svakako treba da bude od presudnog uticaja, ali uvjerena sam da je veoma važno da se čuje glas šire zajednice, posebno roditelja. Drago mi je da MInistarstvo prepoznaje ovu potrebu - istakla je Borovinić Bojović. 
Podsjetila je da da lokalna samouprava, prema važećoj legaslativi, nema ingerencije u odnosu na obrazovni proces, ali i ukazala na logističku podršku koju pružaju školama i vrtićima. 
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei je kazao da je obrazovanje pravo i da ono društvu omogućava da da izgradi ljudsko biće, a ne radnika. Ocijenio je da Crna Gora nije izuzetak kada je riječ o krizi učenja i sticanja znanja, već se to dešava širom Evrope i u cijelom svijetu.
UNICEF će, kako je kazao Servadei, pomoći u svemu što može, posebno da cijeli proces reforme bude jako inkluzivan.
- Nažalost, još imamo djece koja su isključena iz obrazovanja, ne mogu da pohađaju škole. Ali tu su i kvaliteti koji se mogu iskoristiti. Naravno da ne postoji čarobni štapić koji nam omogućava da sve završimo odjednom, ali Crna Gora ima pozitivne strane i sve potrebne uslove da sprovede uspješnu obrazovnu reform - smatra Servadei. 
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore” sprovedeno i online istraživanje, u kojem je učestvovalo preko 5.500 roditelja.
- Većina njih dala je srednju ocjenu situaciji u obrazovanju, a trećina je onih koji su ga negativno ocijenili. To šalje jako snažnu poruku onima koji donose odluke kada je riječ o reformi obrazovnog sistema - istakla je Mihailović.
Roditelji, koji su učestvovali u konsultacijama u Podgorici, ukazali su na veliki broj problema sa kojima se suočavaju djeca sa smetnjama u razvoju – nedovoljan broj asistenata i način njihove obuke, sporan rad pojedinih resursnih centara, neadekvatnu podršku u obrazovanju djeci sa oštećenjem vida, nepostojanje fakulteta na kojem bi se školovali defektolozi i logopedi… 
Neka od roditeljskih pitanja odnosila su se na nedostatak prostora u vrtićima, vršnjačko nasilje, nedovoljnu zastupljenost stručne nastave u pojedinim srednjim školama, preobimno gradivo, provjeru rada prosvjetnih radnika...
Konsultacije sa roditeljima nastaviće se sljedećeg utorka u Pljevljima, a u planu je da do početka decembra tim Ministarstva prosvjete, UNICEF-a i udruženja Roditelji, uz podršku lokalnih uprava, događaje organizuje i u Ulcinju, Herceg Novom, Nikšiću, Bijelom Polju i Baru. 
Svi predlozi i komentari roditelja biće dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koje je zaduženo za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine.

Reforma bi trebalo da obuhvati reviziju nastavnih planova i programa, preobimno gradivo...

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: konsultacije