Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore biće održana 4. novembra u 14 sati, dan nakon održavanja konsultativnog saslušanja ministra zdravlja Vojislava Šimuna, ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i direktora FZO Vuka Kadića na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Ovo saslušanje se održava na temu „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“.
Kako je saopšteno iz FZO, predložene tačke dnevnog reda Konstitutivne sjednice su verifikacija mandata predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda i predlaganje i izbor zamjenika UO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje 4. novembra

Nenad Rašić, predsjednik stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice, piše Danas.
Time je poslije gotovo pola godine završena konstitutivna sjednica devetog saziva, prenosi Kossev.
Za Nenada Rašića glasao je 71 poslanik, devet je bilo protiv, a 24 uzdržana.
Njegova stranka ima samo jedan mandat dok ostalih devet, prema Ustavu Kosova, pripada Srpskoj listi, čiji kandidati nisu prethodno dobili dovoljan broj glasova za ovu funkciju.
- Od danas, Skupština Republike Kosova je potpuno konstituisana - rekao je Dimalj Baša, predsjednik kosovske skupštine iz Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija.
Time je, kako kaže, ispunjena i obaveza prema Ustavnom sudu, koji je prije samo dva dana dao rok od 12 dana da se okonča konstituisanje.
Međutim, Srpska lista ima pravo na žalbu, čime bi se ponovio scenario – privremene mjere Ustavnog suda, a potom nova procedura i mogućnost novih izbora, koji bi mogli i da se čak spoje i sa predsjedničkim.
Rašić je jedan od pet potpredsjednika Skupštine Kosova.
Aljbuljena Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje, Fljora Čitaku iz Demokratske partije Kosova i Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova izabrani su u avgustu.
Za potpredsjednicu iz redova drugih manjinskih naroda tada je izabrana Emilija Redžepi.
U avgustu, šest mjeseci poslije održavanja izbora i isto toliko duge institucionalne krize, izabran je i predsjednik kosovske skupštine na rekordnom 57. zasijedanju.
Poslanicima su prije nekoliko mjeseci potvrđeni mandati, ali je višemjesečni izbor prvog čovjeka parlamenta nedjeljama kočio proces kako bi skupština bila formalno konstituisana.
Na sjednici 26. avgusta izabran je Dimalj Baša, poslanik Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, sa 73 glasa za i 30 poslanika protiv.
Dobio je glasove i Demokratske partije Kosova (PDK), iako su pojedini poslanici unaprijed izjavili da ga „ne smatraju kompetentnim“, prenosi Kossev.
Podržali su i ga i pojedini poslanici stranke Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Prema pisanju medija, među onima koji su bili protiv su Demokratski savez Kosova (LDK), Srpska lista i Nisma Fatmira Ljimaja.
Baša je četvrti predloženi kandidat Samoopredjeljenja za predsjednika skupštine, pošto podršku većine nisu dobile Aljbuljena Hadžiju, Donika Gervala i Hekuran Murati.
U prvom obraćanju u Skupštini, Baša je pozvao Srbiju, za koju je rekao da ima „pretenzije na teritoriji njihove zemlje“, da prizna Kosovo.
- Pozivam na demokratizovanu Srbiju, koja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, na dobrosusjedske odnose koje gradimo, da razmišljamo o izgradnji generacija sa međusobnim poštovanjem i tolerancijom, a ne sa mržnjom i sukobima - rekao je on, prenosi Kosovo onlajn.
<h2>Kako je tekla saga?</h2>
Sjednice skupštine su zakazivane i prekidane nedjeljama.
Ustav, pa i zakoni su mnogo loše napisani i njima nisu predviđene situacije poput ove, objasnio je ranije Ognjen Gogić, politikolog iz Kosovske Mitrovice.
- To je pravna praznina. Nedorečenost i nepotpunosti su, između ostalog, dovele do ovakve situacije - kaže on za BBC na srpskom.
Najvišim pravnim aktom Kosova propisano je da predsjednika skupštine predlaže stranka sa najviše glasova na izborima, što nigdje drugdje nije ustanovljeno kao odredba, ukazuje Gogić.
Navodi primjer Srbije, gdje se skupština konstituiše potvrdom mandata dvije trećine poslanika.
<h2>Politički inat</h2>
Ova pravna saga imala je i drugu stranu medalje – političku.
Po osvajanju najvećeg broja glasova na februarskim parlamentarnim izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Ali bez konstituisane skupštine, ne može ni da se napravi vlada.
Kurtijev plan remetilo i to što veće opozicione stranke ne žele u koaliciju sa njim.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta – 10 srpski predstavnici i 10 ostali – Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj vlastima u Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
- Niko iz opozicije nije rekao da hoće da formira vladu i da hoće predsjednika skupštine. Mogli su da ponude Kurtiju kandidata, ali nisu. Niko i neće sa Kurtijem, opozicija nije zadovoljna rezultatima i hoće nove izbore - ukazuje Gogić.
Poslanici opozicionih partija optuživali su Kurtija da namjerno sabotira formiranje skupštine.
- Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo. Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti - poručio je ranije Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsednika LDK na koaliciju, što je Ljumir Abdidžiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a nije odustao od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što je opozicija tražila.

Skupština Kosova konačno konstituisana, potpredsjednik iz srpske zajednice

Suljo Mustafić i u naredne četiri godine biće na čelu Bošnjačkog vijeća, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici u Rožajama petog saziva Bošnjačkog vijeća, na kojoj su verifikovani mandati novim vijećnicima i izabran predsjednik krovne institucije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
- Suljo Mustafić, profesor književnosti i jezika, dosadašnji predsjednik Bošnjačkog vijeća, obnašaće tu funkciju i u narednom četvorogodišnjem mandatu. Mustafića je za tu funkciju predložilo više vijećnika zbog, kako je navedeno, dosadašnjeg zapaženog zalaganja u sferi afirmacije identiteta Bošnjaka - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Mustafić se u uvodnom obraćanju zahvalio vijećnicima na podršci i najavio brojne aktivnosti koje će, kako je istakao, predstavljati kontinuitet rada na polju realizacije programa koji ističu bogatu kulturnu i društvenu baštinu bošnjačkog naroda.
Mustafić je kazao i da je neophodno snažnije institucionalno djelovanje u pravcu daljeg uključivanja Bošnjaka u sve društvene tokove u zajedničkoj domovini, te da će Bošnjačko vijeće i u narednim godinama biti važan činilac u domenu isticanja bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom.
On je dodao i da je ponosan na rad prethodnog saziva Vijeća a posebno na saradnju koja je u ostvarena u domenu regionalnog povezivanja sa nacionalnim vijećima i ustanovljavanju regionalnog Matičnog društva bošnjačkih vijeća.
Novi saziv Bošnjačkog vijeća broji 52 vijećnika – 26 iz redova državnih i lokalnih funkcionera i 26 izabranih na elektorskoj skupštini koja je protekle sedmice održana u Rožajama.
Bošnjačko vijeće je, kako navode, najveće predstavničko tijelo Bošnjaka u Crnoj Gori a čine ga ugledni članovi zajednice koji dolaze iz različitih društveno – političkih sfera.
Članovi novog saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori su: Suljo Mustafić, Ervin Ibrahimović, Mirsad Rastoder, Kenana Strujić Harbić, Ernad Suljević, Alen Balić, Sanel Balić, Rahman Husović, Almir Avdić, Samir Agović, Mehmed Adrovic, Amer Smailović, Nihad Canović, Mirsad Azemović, Damir Gutić, Admir Šahmanović, Maida Gorčević, Selma Omerović, Jasmin Ćorović, Mirsad Nurković, Ermin Čindrak, Seid Hadžić, Armen Šehović, Elvir Zvrko, Edina Dešić, Admir Adrović, Almir Muratović, Edvin Bektešević, Naida Nišić, Rifat Agović, Dženisa Mujević, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilovic, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević i Haris Šahman.

Mustafić ostaje na čelu Bošnjačkog vijeća: Ostajemo važan činilac u isticanju bogatstva različitosti koje Crnu Goru čini jedinstvenom

Snažnija podrška sudstvu, jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), te osnaživanje radnih grupa za pregovaračka poglavlja 23 i 24, uz precizno definisanje rokova za sprovođenje reformi iz evropske agende, doprinijeće ispunjavanju uslova za članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, poruka je konstitutivne sjednice Savjeta za vladavinu prava.
Na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Momo Koprivica, razmatrani su mehanizmi prevazilaženja prepreka za unapređenje stanja vladavine prava.
Poseban značaj dat je izradi akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, budući da oni sadrže ključne obaveze za unapređenje stanja u ovoj važnoj oblasti. S tim u vezi, naglašen je značaj preciznog definisanja obaveza i postavljanja realnih rokova, uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade da se sve obaveze iz evropske agende ispune do kraja 2026. godine, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije.
- Posebno je bilo riječi o potrebi jačanja kadrovskih i administativnih kapaciteta u izvšnoj i sudskog grani vlasti, s posebnim fokusom na stvaranje boljih uslova za rad u pravosuđu. Članovi Savjeta su se saglasili da se pitanja nedostatka sudija kao i snaženja prostornih kapaciteta sudstva i državnog tužilaštva moraju prioritetno rješavati, budući se ova pitanja reflektuju na cjelokupnu pravnu sigurnost u zemlji. S tim u vezi, formulisan je set konkretnih preporuka i zaduženja nadležnim organima u pogledu unapređenja uslova rada institucija, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i Agencije za sprječavanje korupcije - saopšteno je iz Vlade.
Predsjednik Savjeta je izrazio očekivanje odgovornog postupanja i potpune posvećenosti svih članova Savjeta ispunjenju zavrnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Najavio je da će se Savjet sastajati, po pravilu, jednom mjesečno kako bi se obezbijedio adekvatan nadzor i praćenje realizacije obaveza u oblasti vladavine prava.
- Tokom sjednice je naglašena i potreba sistemskog usklađivanja s GRECO preporukama u oblasti borbe protiv korupcije, a dat je i osvrt na ostale aktuelnosti iz pregovaračkog procesa, kao što su potreba upodobljavanja sastava pregovaračkih radnih grupa za poglavlja 23 i 24 i izrada Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025-2026. - navedeno je u saopštenju Vlade.
Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Savjeta, a utvrđeni su i osnovni pravci u pogledu metodologije predstojećeg rada ovog tijela.
Zamjenica predsjednika Savjeta je ministarka evropskih poslova, a članovi su predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, direktor Agencije za spečavanje korupcije, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, &nbsp;direktor Uprave policije, glavni pregovarač, pregovarač za klaster I i šefovi pregovaračkih grupa za poglavlja 23 i 24.&nbsp;
Član Savjeta je i jedan predstavnik NVO sektora. Savjet za vladavinu prava biće motor ubrzanja ispunjenja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja su od presudnog značaja za okončanje pristupnih pregovora sa EU.&nbsp;
&nbsp;

Savjet za vladavinu prava: Precizno definisati rokove u cilju ispunjavanja uslova za članstvo u EU do 2028. godine

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana danas sa početkom u 11 sati.
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista (DPS) imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrate 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13.
Lista „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata.

Danas konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada, na kojoj će biti verifikovani mandati odbornicima, biće održana sjutra. 
 
Na dnevnom redu sjednice je i izbor predsjednika lokalnog parlamenta, ali za tu funkciju još nije predložen nijedan kandidat. 
 
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada. 
 
Prema rezultatima lokalnih izbora koji su održani 29. septembra, u novom sazivu parlamenta Demokratska partija socijalista imaće 19 odbornika, koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore 14, a koalicija Za budućnost Podgorice 13. 
 
Lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović” osvojila je šest mandata, Evropski savez tri i Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret po dva mandata. 
 
Sjednica Skupštine Glavnog grada počeće u 11 sati.

Sjutra konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada

Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Šta horoskopske znakove očekuje do kraja godine, u emisiji E-uživo, otkrila je astrološkinja Natalija Boljević.
- Biće burnih dešavanja, pogotovo za prvi vatreni zodijački znak Ovan. Obzirom da će planete Mars i Venera boraviti, za koji dan, u desetoj kući – znači da se osobe rođene u znaku Ovna pripreme za velike promjene, kada je polje posla u pitanju. Ukoliko treba da dobiju neko unapređenje, treba da se izbore za to do kraja ove godine ili najkasnije do polovine januara - kazala je Boljević.
Bikovi, kako je navela, treba u narednom periodu dobro da vode računa o potpisivanju dokumentacije, iz prostog razloga što planeta Merkur boravi preko njihove osme kuće, te tako može da dođe do određenih komplikacija.
- Ali – isto tako – mogu imati jako puno uspjeha vezano za polje inostranstva, saradnje sa inostranstvom, na poslovnom polju, ali isto jedna zanimljivost da mogu upoznati osobu – svoju ljubav u inostranstvu ili na nekom putu do kraja ove godine - &nbsp;istakla je ona.
Blizanci će, u narednom vremenskom periodu, imati puno uspjeha ukoliko krenu da realizuju neke nove poslovne projekte.
- To je za njih jedan vrlo dinamičan vremenski period, ali – isto tako – i period čišćenja je, jer Merkur vlada njihovom sedmom kućom, pa prosto treba da dobro povedu računa sa kim će sarađivati sljedeće godine - kazala je sagovornica TV E.
Kad je riječ o četvrtom zodijačkom znaku - Raku – oni svakako uživaju još uvijek zbog toga što je Jupiter, planeta sreće – u znaku Raka.
- Prosto donosi im jako veliki uspjeh, prosperitet, ali – ako se, recimo – osobe rođene u tom znaku odluče za kupovinu nekretnine – onda je do kraja godine jako pozitivan vremenski period. Ali, isto tako – kada su partnerski odnosi u pitanju – tu treba malo više da vode računa, jer može da dođe do konfliktnih situacija, a pogotovo nakon 15. do 31. decembra - kazala je ona.
Kada su Lavovi u pitanju, za ovaj peti zodijački znak – Boljević je kazala da će do kraja godine imati jako puno pozitivnih dešavanja vezanih za polje posla.
- Osobe rođene u znaku Lava – ukoliko žele da promijene posao, to će za njih da bude izuzetno povoljan period – do kraja ove godine, ili – ukoliko smatraju da treba da dobiju neko unapređenje – neka se izbore za to, jer im ovaj period jako ide na ruku - kazala je ona.
Boljević se osvrnula i na to šta očekuje šesti zodijački znak.
- Djevice sada, pošto imamo planetu Mars preko njihove pete kuće, treba dobro da obrate pažnju na ljubavne veze. Ne na bračnu zajednicu – oni koji su u brakovima, nego osobe koje su u vezama – da ne naprave neki ishitreni potez koji bi mogao da ih košta određenih problema, a – isto tako tu je i planeta Mars, pa osobe rođene u znaku Djevice, koji su roditelji – treba malo više da obrate pažnju na djecu kada je saradnja u pitanju, komunikacija, iz prostog razloga što tu može da dođe do nekih konfliktnih situacija -istakla je ona.
Kad je riječ o Vagama – fokus će biti na porodičnim dešavanjima.
- Vage, u ovom vremenskom periodu, imaju dosta, onako da kažem – dešavanja, kada je porodica u pitanju. Najviše će fokus biti na porodici, na porodičnim dešavanjima, ili – recimo, one osobe rođene u tom znaku koje žele da se upuste u neke projekte vezane za nekretnine, vezane za kupovinu, prodaju, adaptaciju, to je jako povoljan period – od 15. do 31. decembra - kazala je ona.
Kad je riječ o narednom periodu – Škorpije bi mogle da imaju nesuglasice.
- Škorpioni će malo imati nekih, da kažem, nesuglasica, kada su bliski saradnici u pitanju, bliski krvni srodnici. Isto tako – vezano za saobraćaj, prosto – treba da raščiste kompletnu situaciju, zato što planeta Mars i Venera prolaze preko njihove treće kuće, ali - isto tako – kada su u pitanju poslovne aktivnosti, tu mogu imati jako puno uspjeha, jer to će za njih da bude odličan vremenski period - kazala je Boljević.
Dinamičan period, kako je kazala, slijedi za deveti zodijački znak – Strijelca.&nbsp;
- Merkur je u znaku Strijelca, već od 12. Tako da Strijelčevi treba da se usredsrede na nove planove, na nova dešavanja po pitanju polja posla, pogotovo Strijelčevi koji su vezani za poslove sa inostranstvom, za komunikacije, za javne poslove ili oni koji su, na neki način, vezani za pozornicu, tako da će za njih ovo da bude jedan vrlo dinamičan vremenski period - kazala je ona.
Osvrnula se i na dešavanja koja čekaju osobe u znaku Jarca.
- To je za njih onako, da kažem, dosta dinamičan vremenski period, zato što dvije planete su od 15. i kasnije – 24. u znaku Jarca, tako da obratiće punu pažnju na sebe, na svoje neke planove. Jarčevi su, inače – to je najracionalniji zodijački znak, ali, prosto, kada je tu Mars – onda je to akcija lična, u smislu polja vezanog za posao, za karijeru, za neke nove stvari ukoliko žele neko unapređenje ili ukoliko žele neke nove planove. Ili, recimo, da se usavršavaju po pitanju posla kojim se bave – to su sve oblasti koje su jako dobre da napreduju u periodu do 31. decembra - kazala je Boljević.
Na polju posla, do kraja decembra – uspjeh očekuje Vodolije.
- Vodolije u ovom vremenskom periodu imaju jako puno uspjeha kada su u pitanju poslovi, pogotovo poslovi koji su vezani za tehniku, elektroniku, komunikacije, ali – sa druge strane – nije dobar period za ulaganje, nije dobar period za nove neke projekte. Recimo, koji nijesu započeti u proteklom periodu, a oni koji su započeti kao što sam već rekla – maksimalno je dobar period”, kazala je sagovornica TV E.
Boljević se osvrnula i na posljednji zodijački znak – Ribe.
- Želim da naglasim da je planeta Neptun počela 10. decembra da ide direktno, što znači da se oslobađaju svih tih nekih negativnosti, maglovitosti, nekakvih – da kažem – iluzija. Za naredni period – mogu da kažem – da će za njih da bude mnogo, mnogo pozitivniji. Pogotovo, decembar mjesec, koji će za njih da donese jako veliku sreću i uspjeh, pogotovo kada je u pitanju polje vezano za posao - kazala je ona.

Astrološka analiza Natalije Boljević – evo šta nas očekuje do kraja godine

Crnogorski bokseri odlično su otvorili nastup na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj, upisavši prvog takmičarskog dan dvije ubjedljive pobjede i jedan poraz, saopšteno je iz Bokserskog saveza.
- Sjajno izdanje u kategoriji do 50 kilograma Nikola Raičević, koji je pružio vrhunsku partiju i ostvario sjajnu pobjedu nad domaćim reprezentativcem, Njemcem Davidom Khaledom. Raičević je od prve do posljednje sekunde nametnuo ritam, kontrolisao distancu i taktički odradio meč na zavidnom nivou, ostavljajući Njemca bez rješenja, pa je jednoglasna odluka sudija bio očekivani ishod. U osmini finala čeka ga u subotu duel sa Grkom Dimostenisom Zikosom, koji je u šesnestini finala eliminisao Italijana Brajana Lo Pikola. Borba sa Grkom predstavljaće za Raičevića novi veliki izazov, ali i priliku da nastavi pobjednički niz- navodi se u saopštenju,
Pravi spektakl priredio je Matija Roganović, koji je u kategoriji do 80 kilograma u potpunosti demolirao Albanca Rezarta Muhu. Roganović je dominirao od samog starta, a borba je prekinuta u drugoj rundi nakon čak tri brojanja, što je potvrdilo njegovu nadmoć i fizičku spremu. Na putu do četvrtfinala u subotu će mu rival biti Izraelac George Araf, koji je u šesnaestini eliminisao Hrvata Jakova Nemeta.
Nažalost, u kategoriji do 48 kilograma, Luka Otašević nije uspio da napravi iznenađenje protiv talentovanog Engleza Vilijama Saundersa. Otašević tokom cijelog meča nije mogao da skrati distancu i dođe do svoje idealne pozicije za napad. Visoki i pokretljivi Saunders uspješno je koristio prednost u dužini ruku, održavajući Luku na odstojanju i kontrolišući tok borbe do kraja.
Selektor reprezentacije, Nikola Ružić, nije krio zadovoljstvo nakon uvodnog dana takmičenja.
- Zadovoljan sam prvim danom. Momci su pokazali borbenost, taktiku i hladnu glavu. Ovo je odličan početak i podstrek za nastavak šampionata. Prvog dana smo upisali dva trijumfa i jedan poraz, što je potvrda da su naši bokseri stigli u Njemačku spremni, motivisani i odlučni da ostave dubok trag na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu- rekao je Nikola Ružić.
Četvrti crnogorski predstavnik na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj Strahinja Mrdak će sjutra &nbsp;u ring u šestaestini finala kategorije do 52 kilograma, u kojoj će mu rival biti njemački bokser Ahmed Sarmaut.

Evropsko prvenstvo za juniore: Blistali Raičević i Roganović

Nova epizoda emisije "Sjenke” &nbsp;emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E.
U novoj epizodi, donosimo detalje o tome &nbsp;ko je Podgoričanin Milan Vujotić.&nbsp;
Za koje se zločine tereti ovaj visokorangirani član kavačkog kriminalnog klana, ali i ko je planirao njegovu likvidaciju? 
 
Što se desilo sa Vujotićem nakon što je pred turskim nadležnim organima oslobođen optužbe da je učestvovao u ubistvu vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića? 

Emisiju "Sjenke” pogledajte večeras od 23 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTch-ZDNmBUU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

''Sjenke'' na TV E: Ko je Milan Vujotić

Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: konstitutivna-sjednica