U Vatikanu su počele konsultacije kardinala, nedjelju dana prije početka konklave 7. maja, na kojoj će biti izabran novi poglavar Rimokatoličke crkve, poslije smrti pape Franje 21. aprila.
- Atmosfera je veoma mirna, to je trenutak za dijalog- rekao je danas kolumbijski kardinal Horhe Enrike Imenes Karvahal.
On je dodao da je dijalog širok i otvoren, navodeći da se u konklavi „ne govori o pritisku, polarizaciji ili manipulaciji“.
- Slušamo jedni druge, i svako će odlučiti pred Bogom- rekao je kardinal.
Svakog jutra, oko 200 „prinčeva Crkve“, od kojih se neki nikada ranije nisu sreli, okuplja se u dvorani Pavla VI u Vatikanu na opštim kongregacijama, sastancima iza zatvorenih vrata gdje raspravljaju o prioritetima za budućnost institucije stare 2.000 godina.
Među njima, 133 kardinala, mlađih od 80 godina, učestvovaće u konklavi, a dva kardinala su najavila svoje odsustvo iz zdravstvenih razloga.
Atmosfera je „porodična, prijateljska i puna poštovanja“, rekao je novinarima argentinski kardinal Anhel Siksto Rosi.
- Slušamo ljude koje možda nikada ranije nismo čuli i to nam daje smjernice-rekao je španski kardinal Kristobal Lopes Romero, nadbiskup Rabata.
Na konklavi će biti potrebne dvije trećine glasova da bi se izabrao papa, čije će ime potom biti objavljeno u poruci „Urbi et orbi“ (Gradu i narodu).
Na pitanje o mogućem trajanju konklave, salvadorski kardinal Gregorio Roza Čaves je pomenuo da će trajati „najviše tri dana“.
Što se tiče vjerovatnoće konsenzusa u kontinuitetu sa papom Franjom, salvadorski kardinal je rekao da je to ono što on osjeća i što se percipira u atmosferi.
Papa Franja preminuo je u 89. godini 21. aprila i sahranjen je u subotu u bazilici Svete Marije Velike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vatikan: Počele konsultacije kardinala pred konklavu za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Konklava za izbor novog poglavara Katoličke crkve počeće 7. maja, potvrdio je portparol Vatikana Mateo Bruni. 
 
Kardinali koji će učestvovati u konklavi dogovorili su datum na zatvorenom sastanku u Vatikanu, tačni sedam dana nakon što je papa Franjo preminuo. 
 
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz različitih dijelova svijeta, ima pravo da učestvuje u konklavi i odluči ko će biti novi poglavar crkve koja broji 1,4 milijarde članova. 
 
Najviši crkveni zvaničnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt s vanjskim svijetom, prenosi Hina. 
 
Postupak izbora novogo pape mogao bi potrajati danima ili sjednicama. 
 
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su svega dva dana.

Konklava za izbor novog pape počinje 7. maja

Turisti napolje, kardinali unutra. Vatikan je zatvorio Sikstinsku kapelu, gdje će se kardinali okupiti na konklavi kako bi izabrali novog papu, nakon smrti pape Franja 21. aprila u 88. godini.
Franjo je sahranjen u subotu, nakon što je na Trgu svetog Petra održana ceremonija kojoj su prisustvovali svjetski lideri i stotine hiljada vjernika. Devetodnevni period žalosti mora proći prije nego što počne konkalava – procedura za izbor novog pape.&nbsp;
Ključna priprema je uređivanje Sikstinske kapele za kardinale u crvenim odorama koji će se okupiti u Vatikanu, u srcu Rima, kako bi, kroz drevni proces prikazan i u filmu „Konklava“ iz 2024. godine, izabrali novog poglavara Katoličke crkve.&nbsp;
Jedan od prvih zadataka je postavljanje dimnjaka, kroz koji će se spaljivati glasački listići nakon svakog glasanja.&nbsp;
Posjetioci koji su uspjeli da u nedjelju uđu u Sikstinsku kapelu smatraju se srećnicima, jer nije poznato koliko dugo će konklava trajati, niti kada će kapela ponovo biti otvorena za javnost.&nbsp;
Prema rasporedu određenom crkvenim pravom, konklava može početi tek nakon što istekne devetodnevna žalost, a očekuje se da će započeti između 5. i 10. maja.
Tada će kardinali svečano ući u kapelu i učestvovati u tajnom postupku za koji se vjeruje da je vođen Svetim Duhom, a koji će odrediti ko će biti novi vođa 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu.
Kardinali će biti inspirisani i nevjerovatnom ljepotom fresaka koje su oslikali Mikelanđelo i drugi veliki umjetnici renesanse. Najpoznatija među njima je „Stvaranje Adama“, gdje Božja ruka prenosi iskru života na prvog čovjeka.&nbsp;
Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV, zaštitniku umjetnosti koji je u 15. vijeku nadgledao njenu izgradnju. Kasnije je papa Julije II naručio od Mikelanđela da oslika plafon scenama iz Knjige Postanja, između 1508. i 1512. godine, a zatim i „Posljednji sud“ na zidu oltara.&nbsp;
Kada konklava počne, kardinali će pjevati „Litanije svih svetih“ – svečanu mističnu gregorijansku molitvu kojom prizivaju pomoć svetaca – dok budu ulazili u kapelu i polagali zakletvu o tajnosti. Debela dvostruka vrata će se tada zatvoriti, a majstor liturgije će izgovoriti latinske riječi „Extra omnes“ – „Svi napolje“.
Ova stroga procedura osmišljena je da bi se obezbijedilo da glasanje ostane slobodno od spoljnog uticaja.&nbsp;
Svijet će potom čekati znak da je novi papa izabran. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele značiće da još nije postignut dogovor i da nijesu izabrali papu. Kada novog papu izaberu, iz dimnjaka će se podići bijeli dim i oglasiti zvona.
&nbsp;

Vatikan zatvotrio Sikstinsku kapelu, priprema se za konklavu

Čini se kako je mogući izbor kardinala koji će odlučivati o novom vjerskom lideru 1,4 milijardi katolika širom planete nepredvidiviji nego ikad. Pritom, većina kardinala do sada nije imala priliku da učestvuje u papskoj konklavi, a dodatnu neizvjesnost unosi i to što je njihov sastav, u pogledu lokacija sa kojih dolaze, nikad raznovrsniji.
Ubjedljivu većinu kardinala izabrao je papa Franjo, koji je sahranjen juče. Samo u decembru on je izabrao 12 novih kardinala. Većina njih nikada nijesu ni upoznali jedni druge sve do dolaska u Rim povodom papine smrti.
<h2>“Neki dogovori krenuli još početkom godine”</h2>
Iako konklava tek treba da počne, nema sumnje kako su dogovori u diskreciji već počeli po vatikanskim hodnicima i baštama.
- Zapravo, neki dogovori se sigurno dešavaju već neko vrijeme, zasigurno od početka godine, s obzirom na to da se znalo da je tada zdravstveno stanje pape Franja bilo ozbiljno narušeno- kaže istoričar sa Oksfordskog univerziteta Majls Patiden.
Više od 20 kardinala ‘identifikovani’ su kao mogući ‘kandidati’ za budućeg papu.
Pritom, za očekivati je i da pojedini kardinali, umjesto učešća u ‘trci’, isture svoje kandidate, naročito među kolegama sa manje iskustva.
Među onima koji će lobirati za konzervativnog papu, prvi je u redu definitivno trampovski orijentisani američki biskup Rejmond Burk. Naravno, odmah uz njega je i Gerhard Miler iz Njemačke, koji je prošle sedmice upozorio kako bi se Crkva mogla podijeliti ako ne dođe do izbora ‘tradicionalističkog’ pape.
Progresivni dio predvode Žan-Klod Holrajh iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.
<h2>Papa nije birao sebi slične, već je tražio balans unutar katoličkog svijeta</h2>
Kritičari su papu Franja optuživali kako je pravio ‘krug obožavalaca’ time što je u svom mandatu imenovao više od 100 kardinala.
- Istorija govori da nema tog pape koji je mogao da kontroliše izbor svog nasljednika. Sada ima i velikih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali sve je to dio spectra koji i čiji Katoličku crkvu. Ima mnogo kardinala koji se ne mogu svrstati – onih koji, recimo, imaju jako liberalne poglede na seksualnost, ali konzervativne povodom klimatskih promjena i obratno- ističe Patiden.
On dodaje i kako je papa Franjo, uprkos tome što je bio prepoznat kao progresivac, birao i mnogo kardinala sa kojima je bio u nesaglasju.
- On je imao drugi cilj – da sastav kardinala bude što inkluzivniji. Zato je i težio tome da bira i predstavnike jako malih katoličkih zajednica iz Irana, Alžira ili Mongolije i da napravi balans u odnosu na bogate evropske i sjevernoafričke krajeve- naglašava Patiden.
<h2>Kardinali iz Evrope ovog puta su daleko od većine</h2>
Pri izboru pape Franja 2013, više od polovine kardinala bilo je iz Evrope. Sada je ta brojka pal ana 39 odsto, dok po 18 odsto dolazi iz Azije i Južne Amerike, a 12 procenata iz subsaharske Afrike.
Papa Franjo težio je i da kardinali u prosjeku budu mlađi nego ranije. Sedmorica od 12 imenovanih u decembru prošle godine mlađi su od 60 godina. Mikola Bičok, ukrajinski biskup iz Melburna, ima tek 44 godine.
- Kardinali će biti pod jakim pritiskom da naprave izbor što prije. Oči svijeta uprte su u njih, a katolici širom planete mogli bi biti uznemireni u slučaju da konklava potraje do juna ili jula- navodi Patiden.
Podsjetimo, kao ‘kandidati’ sa najviše šansi pominju se dosadašnji sekretar Vatikana Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.

Vatikan: Konzervativci i progresivci se nadmeću za pontifikat

Sahrana pape Franja održaće se u subotu u 10 sati, saopštio je Vatikan.
Vatikanski kardinali trebalo bi da se sastanu danas kako bi isplanirali pogreb pape Franja, na kojem će prisustvovati lideri iz cijelog svijeta, a uoči konklave sljedećeg mjeseca koja će izabrati novog poglavara Rimokatoličke crkve.
Papa Franjo preminuo je juče u 89. godini nakon što je doživio moždani udar i srčani zastoj. Time je okončana njegova često turbulentna vladavina tokom koje se više puta sukobljavao sa tradicionalistima, ali je i snažno podržavao siromašne i marginalizovane.
Njegova smrt pokrenula je drevne rituale, dok je Crkva sa 1,4 milijarde članova započela tranziciju od jednog pape ka drugom, uključujući lomljenje papinog "Ribarskog prstena" i pečata, kako bi se osiguralo da niko drugi ne bude mogao da ih koristi
- Želimo da zahvalimo Gospodu za darove koje je podario cijeloj Crkvi kroz apostolsko služenje pape Franje, hodočasnika nade - rekao je kardinal Mauro Gambeti, koji je predvodio molitve na Trgu svetog Petra u ponedjeljak uveče.
Svi kardinali koji se sada nalaze u Rimu pozvani su da se okupe u Vatikanu, gdje se očekuje da donesu planove za pogreb. 
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je više puta bio u sukobu sa papom zbog pitanja imigracije, rekao je da će on i njegova supruga otputovati u Rim radi događaja. Među drugim državnicima koji će prisustvovati biće i Havijer Milei, predsjednik papine domovine, Argentine.
Vatikan je saopštio da očekuje da ceremonija bude održana između petka i nedjelje. U prekidu sa tradicijom, papa Franjo je u svom posljednjem testamentu, objavljenom u ponedjeljak, izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svetog Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra.
Okupljeni kardinali takođe će razmotriti svakodnevno upravljanje Crkvom u periodu prije izbora novog pape.
Konklava za izbor novog pape obično se održava 15 do 20 dana nakon smrti poglavara, što znači da neće početi prije 6. maja. Oko 135 kardinala ima pravo učešća u ovom izuzetno tajnom glasanju koje može trajati nekoliko dana.
U ovom trenutku nema jasnog favorita koji bi mogao naslijediti papu Franju.

Sahrana pape Franja u subotu, konklava nakon 6. maja

Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potiču iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Evrope.
Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualizovanom procesu zvanom konklava, koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.
Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju učestvuje oko 120 kardinala.
Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:
<h2>Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanske kancelarije za evangelizaciju)</h2>
Nazivan je „azijskim Franjom“ zbog svog fokusa na socijalnu pravdu, Tagle se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije - kao što je Franjo bio prvi papa iz Amerike. Na papiru, Tagle ima sve kvalifikacije za papu.
Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji Karitas internacionalis, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži, kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila sa te funkcije 2022. godine.
<h2>Kardinal Pjetro Parolin (70, Italija, državni sekretar Vatikana)</h2>
Potencijalni most između različitih frakcija u Crkvi, Parolin je Franjin državni sekretar od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova funkcija je druga po rangu u hijerarhiji, odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritikovali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor vratio bi papstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Italijani.
<h2>Kardinal Piter Turkson (76, Gana, vatikanski zvaničnik i diplomata)</h2>
Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franja ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regiona gdje crkva ima najveći porast članstva, dok u Evropi blijedi, dodatno pojačavaju njegov profil.
<h2>Kardinal Mark Uele (79, Kanada, bivši načelnik vatikanske biskupske kancelarije)</h2>
Kao veteran vatikanskih struktura sa međunarodnim iskustvom, Uele se dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina našao se na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.
<h2>Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinšase)</h2>
Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinuje čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje blagosiljanju istopolnih parova podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.
<h2>Mateo Cupi (69, Italija, nadbiskup Bolonje)</h2>
Često zvan „italijanski Bergoljo“ zbog sličnosti sa papom Franjom, Cupi je „sveštenik sa ulice“ koji se zalaže za siromašne i migrante i izbkegava luksuz - ponekad koristi bicikl umkesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.
<h2>Žan-Mark Avelin (66, Francuska, nadbiskup Marselja)</h2>
Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu sa Franjom, naročito u vezi sa imigracijom i muslimansko-hrišćanskim odnosima. Ako bude izabran, Avelin bi bio prvi francuski papa još od 14. vijeka i najmlađi nakon Jovana Pavla II. Razume italijanski, ali ga ne govori tečno - što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.
<h2>Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Estergom-Budimpešte)</h2>
Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio da izgradi mostove sa Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i tokom konklave 2013. godine. Govori više jezika, uključujući italijanski, iako ga ne smatraju naročito harizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papstvo.
<h2>Kardinal Mario Grek (68, Malta, generalni sekretar Biskupskog sinoda)</h2>
Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima - u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze sa različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.
<h2>Kardinal Huan Hose Omelja (79, Španija, nadbiskup Barselone)</h2>
Blizak papi Franji, Omelja vodi skroman život uprkos visokoj crkvenoj funkciji. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.
<h2>Kardinal Džozef Tobin (72, SAD, nadbiskup Njuarka)</h2>
Iako je malo vjerovatno da će papa biti iz SAD, Tobin je najrealniji kandidat među Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori italijanski, španski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.
<h2>Kardinal Anđelo Skola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)</h2>
U konklavi 2013. godine, Skola je bio jedan od favorita. Njegove pristalice hvale njegovu teološku oštrinu i dobar ugled među onima koji se zalažu za centralizovaniju crkvu. Međutim, on je premašio gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu van izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.
Ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.“
Taj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama, sugeriše da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu, nekoga čija vladavina neće trajati predugo.

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

Izrael je intenzivirao vojnu kampanju u Siriji pokretanjem vazdušnih napada u ruralnim područjima Damaska i prijetnjama sirijskom rukovodstvu, navodeći kao razlog nemire u okruzima naseljenim Druzima ranije ove sedmice.
Napadi, za koje Sirija tvrdi da su ubili civile, uključujući Druze, dogodili su se u četvrtak nakon što je nasilje izbilo u utorak i srijedu u područjima Ašrafijat Sahnaja i Jaramana u blizini Damaska.
Prema sirijskim zvaničnicima, sukobe je izazvala audio poruka koja se pripisuje druzijskim liderima, a koja je sadržavala navodne uvrede protiv poslanika Muhameda.
Prijavljeno je da je ubijeno 16 osoba, uključujući pripadnike sigurnosnih snaga, prenosi Anadolija.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane nazvali su vazdušne napade "operacijom upozorenja" kako bi se odvratila šteta od zajednice Druza.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar pozvao je na međunarodnu akciju kako bi se zaštitile manjine u Siriji od "režima i njegovih terorističkih bandi".
Ministar odbrane Israel Katz izdao je javnu prijetnju da će "ako šteta nanesena Druzima u Siriji ne prestane, odgovoriti vrlo oštro."
Sirija je osudila napade kao kršenje svog suvereniteta.
Ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani rekao je da država mora riješiti unutrašnja pitanja "kroz dijalog među svojim zajednicama", upozoravajući na stranu intervenciju.
Direkcija za opštu sigurnost saopštila je da je mir uspostavljen u pogođenim područjima nakon razgovora s lokalnim liderima, a najavljeno je primirje i plan za prikupljanje oružja u Jaramani i Ašrafijat Sahnaji.
Sirijske vlasti saopštile su da su nasilje podstakli "odmetnici" koji su nastojali da stvore sektaške tenzije.
Vlada je naglasila da se svi Sirijci, uključujući Druze, tretiraju jednako pred zakonom.
Izraelski napadi u srijedu navodno su ciljali područja oko Ašrafijat Sahnaje, dok je sirijska državna novinska agencija SANA saopštila da su napadi rezultirali civilnim žrtvama, uključujući Druze.

Izraelski vazdušni napadi na Siriju intenzivirani nakon nemira u Damasku

Kremlj je saopštio da želi da Kijev pruži jasan odgovor na njegov poziv za primirje koje bi trajalo od 8. do 10. maja, iako su ruske snage nastavile da bombarduju civilne ciljeve u Ukrajini.
- Mi ćemo, naravno, čekati ne dvosmislene, već konačne izjave i, što je najvažnije, akcije usmjerene na deeskalaciju sukoba tokom prazničnih dana &nbsp;rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Njegov komentar uslijedio je nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio ruski prijedlog o primirju kao "predstavu".
Do ovoga dolazi nakon što su snage Rusije kasno u petak i u ranim jutarnjim satima u subotu pokrenule veliki napad na Ukrajinu, gađajući više oblasti raketama i dronovima, izvijestile su lokalne vlasti.
Ukrajinska vojska izvijestila je da su na Harkivsku, Sumsku, Donjecku i Mikolajivsku oblast lansirane dvije balističke rakete Iskander-M te ukupno 183 udarna i mamac-drona.
Vlasti su saopšile da je 77 dronova tipa Shahed, kao i drugih bespilotnih letjelica, oboreno iznad Ukrajine, te da je 73 drona-mamaca također oboreno "bez negativnih posljedica".
Sjeveroistočni grad Harkiv, koji se nalazi blizu ruske granice, bio je najteže pogođen u ovom napadu dronovima. Grad je pogođen na 12 lokacija u četiri gradska okruga &nbsp;kasno u petak, što je rezultiralo desetinama povrijeđenih.
Lokalne vlasti su izvijestile da je najmanje 51 osoba povrijeđeno, a osam je hospitalizirano. Među žrtvama je i 11-godišnjakinja te 16-godišnjakinja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na društvenim mrežama da "niti jedan vojni cilj nije pogođen".
Moskva je više puta negirala optužbe da namjerno gađa civilne ciljeve u Ukrajini, iako su napadi na bolnice, škole, energetska postrojenja i stambene zgrade više puta dokumentovani.

Rusija traži konačan odgovor na primirje nakon što je Zelenski odbacio Putinov plan

Crnogorski film "Obraz", reditelja Nikole Vukčevića, osvojio je dvije nagrade na internacionalnom festivalu u Saragosi.
Pomenutom ostvarenju je pripalo priznanje namijenjeno najboljem reditelju i najboljem scenariju.
"Obraz" je bio dio glavnog programa festivala, u kojem je bilo po pet igranih i dokumentarnih ostvarenja.
Festival u Saragosi specijalizovan je za istorijski žanr i svake godine okuplja autore koji na inovativan način istražuju teme iz prošlosti.&nbsp;
Ove godine, "Obraz" je dijelio selekciju sa filmovima koji su već prikazani na najznačajnijim svjetskim festivalima, uključujući i Veneciju.
U filmu glavnu ulogu tumači Edon Rizvanolli, a pored njega igraju i Nikola Ristanovski, Igor Benčina, Alban Ukaj, Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja, kao i crnogorski glumci &nbsp;Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović u svojoj poslednjoj filmskoj ulozi.
Uloge djece tumače Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović - koji su uloge dobili na višemjesečnim kastinzima.
Film je inspirisan motivima antologijske pripovijetke "Obraz (Legenda o Nuru Doki)" crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića.&nbsp;
Scenario potpisuju Ana Vujadinović &nbsp;i Melina Pota, dok je režiser Nikola Vukčević bio saradnik na scenariju.

Uspjeh za crnogorski film: "Obrazu" Nikole Vukčevića dva priznanja u Saragosi

Ovogodišnja proslava Mjeseca Evrope i obilježavanje Dana Evrope, u duhu zajedništva svih crnogorskih opština, započela je trkom „Biogradska gora vertikal”. Trku kroz netaknutu prašumu Nacionalnog parka Biogradska gora organizovale su Turističke organizacije Kolašina i Mojkovca, uz podršku Delegacije Evropske unije kroz projekat „Opštine za EU”. Na startu trke okupilo se više od 40 učesnika iz različitih krajeva države i regiona.
&nbsp;U ime diplomatskog kora i Delegacije Evropske unije, prisutnima se obratio ambasador Slovačke Republike u Crnoj Gori, Boris Gandel. Otvarajući proslavu Dana Evrope i samu trku, ambasador Gandel je ukazao na napredak koji je Crna Gora ostvarila na svom evropskom putu, ali i podsjetio na jasno postavljene ciljeve izvršne vlasti.
- Iskreno želim da Crna Gora što prije stigne do cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Nadam se da će se to desiti do 2028. godine, kako je i najavila trenutna vlada. Danas vi simbolično trčite ka svom cilju, kao što i Crna Gora ide ka Briselu. Dan Evrope nas podsjeća na vrijednosti koje dijelimo – mir, jedinstvo, slobodu i međusobnu podršku - poručio je Gandel.
Dan Evrope, koji se obilježava svakog 9. maja, slavi mir, jedinstvo i saradnju među evropskim narodima. Ovaj datum predstavlja priliku da se istaknu ključne vrijednosti Evropske unije – demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i solidarnost – te da se dodatno naglasi važnost procesa evropske integracije za budućnost Crne Gore.
&nbsp;Vršiteljka dužnosti rukovoditeljke Službe za EU integracije Opštine Kolašin, Milosava Bulatović, osvrnula se na značaj podrške koju Evropska unija pruža crnogorskim opštinama.
- Zahvaljujemo Delegaciji Evropske unije na podršci. Ova trka nije samo trka, nije samo put ka usponu – ona simbolizuje napor koji ulažu Opština Kolašin, naše turističke organizacije i NVO sektor da svi zajedno, na našem putu ka Evropi, usvajamo evropske vrijednosti i gradimo budućnost - &nbsp;istakla je Bulatović.
Učesnici su pokazali izuzetnu izdržljivost i sportski duh, a najbolji su bili Dušan Krstić, prvo mjesto, Brano Baltić, drugo mjesto, i Saša Radenović, treće mjesto. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Žudana Đokić, druga je bila Daria Bušikova, dok je treće mjesto osvojila Nataša Đurović. Njihov trud i posvećenost dodatno potvrđuju da ne postoje prepreke koje se ne mogu prevazići kada se ide ka cilju.
Ovog maja, Crna Gora proslavlja Mjesec Evrope u svim opštinama, kroz niz kulturnih, sportskih, ekoloških i edukativnih događaja koji povezuju građane sa evropskim vrijednostima. Trka „Biogradska gora vertikal” simbolično je označila početak ove proslave, ističući zajedništvo, predanost i istrajnost kao temelje uspješnog evropskog puta Crne Gore.

Trkom „Biogradska gora vertikal” simbolično započelo obilježavanje Dana i Mjeseca Evrope širom Crne Gore

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Tag: konklava