Suočeni sa izuzetno tajanstvenim i složenim ritualom izbora novog pape katolički kardinali su se okrenuli Holivudu kako bi saznali kako bi sve to moglo izgledati, piše portal Politiko.
Koliko god zvučalo neobično, neki od 133 visokorangirana sveštenika koji su ušli u Sikstinsku kapelu, gdje se održava konklava, potražili su smjernice u filmu Rejfa Fajnsa prikladno nazvanom jednostavno "Konklava".
- Neki su ga gledali u bioskopu - priznao je za <a href="https://www.politico.eu/article/cardinals-watch-conclave-movie-for-real-life-guidance/" target="_blank">Politico</a> jedan sveštenik uključen u stvarnu proceduru.
Film, u režiji Edvarda Bergera, prikazuje engleskog glumca Fajnsa u ulozi kardinala Tomasa Lorensa, dekana Kardinalskog kolegijuma. Kao upravitelj konklave, on mora da se nosi s nesložnim kardinalima, pojavom skandaloznih dosijea usmjerenih protiv papinih favorita i pojavom nepoznatog kandidata iz zabačene biskupije.
Sve to zvuči bolno relevantno. Prema riječima sveštenika, film se čak i među kardinalima smatra izuzetno vjerodostojnim, što ga čini korisnim istraživačkim alatom, naročito u trenutku kada mnogi učesnici konklave imaju malo iskustva sa vatikanskom politikom i protokolom.
Većinu kardinala koji su u prethodnim nedjeljama stigli u Rim nakon smrti pape Franje imenovao je upravo preminuli pontif i mnogi od njih nikada nisu učestvovali u konklavi. Kao i u Fajnsovom filmu, mnogi dolaze iz malih, ranije zanemarenih biskupija širom svijeta, podsjeća Politiko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politiko: Kardinali gledali film "Konklava" da bi shvatili kako se bira papa

Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.
Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.
Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

Počeo je izbor novog pape, ali prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave. Crni dim pojavio se sinoć na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nijesu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
Crni dim pojavio se sa sat vremena zakašnjenja, a čitav svijet spekuliše o tome šta je uzrok kašnjenja. S obzirom na to da nijesu izabrali novog papu, glasanje se nastavlja danas.
- Počeli smo se pribojavati da se nije aktivirao kanonski zakon, koji zapravo kaže kardinalima da oni ne moraju glasati prvog dana glasanja. Međutim, opet smo tako komentarisali da bi bilo lijepo da obavijeste tih 45 hiljada ljudi koji su se okupili ovdje juče na Trgu Svetog Petra. Ili barem da obavijeste novinare- objašnjava reporter N1 u Vatikanu Borna Šmer.
On kaže da je, baš kad su novinari o tome počeli da pričaju, u 21 sat se pojavio crni dim.
Prema njegovim riječima, mnogo je objašnjenja, a jedno od njih je da je 80 odsto kardinala novo i da im je ovo prva konklava, te da im je možda trebalo malo vremena da se pripreme.
Drugi mogući razlog, koji se razmatra, je to što je kardinal Kantalamesa predugo držao misu. Da li je to trajalo previše ili je bilo problema u komunikaciji zbog nepoznavanja italijanskog odnosno latinskog jezika.
Kako će glasanje izgledati danas, ostaje da vidimo. Dim bi mogao da se pojavi i nešto ranije, a inače se rezultati glasanja objavljuju nakon dva kruga glasanja, oko podneva i oko 19 sati.
Međutim, ako se recimo u prvom krugu kardinali usaglase, dogovore i ako ta dvotrećinska većina bude postignuta, tada bismo dim mogli da vidimo već oko 10.30, navodi &nbsp;reporter N1.
Prema njegovim riječima 45.000 vjernika došlo je juče na Trg Svetog Petra u Vatikanu i čekalo po okolnim ulicama i trgovima, što je otežavalo i komunikaciju, posebno novinarima.
Italijanski mediji su se, kako navodi, danas raspisali jer im je to, naravno, glavna tema. U novinama mogu da se vide i kladionice, a zavisno od toga da li su lijevo, desno ili centristički orijentisane, mijenja se i raspored kardinala u tabeli.
Nešto što ostaje isto jeste to da je Pjetro Parolin, &nbsp;državni sekretar Svete stolice, uvijek na prvom mjestu. Mnogi tvrde da on možda i ne bi bio idealni zamjenik papi Franju, da on dosta odstupa od nekakvog načina na koji je papa Franjo, poznat po svojoj skromnosti, poniznosti, bliskosti, osmijehu i nekakvoj čovječnosti.
- On je malo drugačiji. Kardinal Parolin je malo krutija ličnost, diplomata u drugom mandatu u Svetoj stolici. Ima mnogo iskustva, kažu neki da bi u ovim izazovnim vremenima, s obzirom na sve što gledamo u svijetu, baš jedan takav diplomata, odmjereni gospodin, možemo reći, dobro došao crkvi- objašnjava reporter N1 Borna Šmer.
Dakle, danas će opet sve oči, kao i juče, biti uprte u dimnjak Sikstinske kapele. Da li će Katolička crkva dobiti 267. poglavara, ostaje da vidimo.

Vatikan: Ko su favoriti za novog papu i zašto je sinoć kasnio crni dim na Sikstinskoj kapeli

Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Danas počinje konklava za izbor novog pape

U Vatikanu su počele konsultacije kardinala, nedjelju dana prije početka konklave 7. maja, na kojoj će biti izabran novi poglavar Rimokatoličke crkve, poslije smrti pape Franje 21. aprila.
- Atmosfera je veoma mirna, to je trenutak za dijalog- rekao je danas kolumbijski kardinal Horhe Enrike Imenes Karvahal.
On je dodao da je dijalog širok i otvoren, navodeći da se u konklavi „ne govori o pritisku, polarizaciji ili manipulaciji“.
- Slušamo jedni druge, i svako će odlučiti pred Bogom- rekao je kardinal.
Svakog jutra, oko 200 „prinčeva Crkve“, od kojih se neki nikada ranije nisu sreli, okuplja se u dvorani Pavla VI u Vatikanu na opštim kongregacijama, sastancima iza zatvorenih vrata gdje raspravljaju o prioritetima za budućnost institucije stare 2.000 godina.
Među njima, 133 kardinala, mlađih od 80 godina, učestvovaće u konklavi, a dva kardinala su najavila svoje odsustvo iz zdravstvenih razloga.
Atmosfera je „porodična, prijateljska i puna poštovanja“, rekao je novinarima argentinski kardinal Anhel Siksto Rosi.
- Slušamo ljude koje možda nikada ranije nismo čuli i to nam daje smjernice-rekao je španski kardinal Kristobal Lopes Romero, nadbiskup Rabata.
Na konklavi će biti potrebne dvije trećine glasova da bi se izabrao papa, čije će ime potom biti objavljeno u poruci „Urbi et orbi“ (Gradu i narodu).
Na pitanje o mogućem trajanju konklave, salvadorski kardinal Gregorio Roza Čaves je pomenuo da će trajati „najviše tri dana“.
Što se tiče vjerovatnoće konsenzusa u kontinuitetu sa papom Franjom, salvadorski kardinal je rekao da je to ono što on osjeća i što se percipira u atmosferi.
Papa Franja preminuo je u 89. godini 21. aprila i sahranjen je u subotu u bazilici Svete Marije Velike.

Vatikan: Počele konsultacije kardinala pred konklavu za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Konklava za izbor novog poglavara Katoličke crkve počeće 7. maja, potvrdio je portparol Vatikana Mateo Bruni. 
 
Kardinali koji će učestvovati u konklavi dogovorili su datum na zatvorenom sastanku u Vatikanu, tačni sedam dana nakon što je papa Franjo preminuo. 
 
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz različitih dijelova svijeta, ima pravo da učestvuje u konklavi i odluči ko će biti novi poglavar crkve koja broji 1,4 milijarde članova. 
 
Najviši crkveni zvaničnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt s vanjskim svijetom, prenosi Hina. 
 
Postupak izbora novogo pape mogao bi potrajati danima ili sjednicama. 
 
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su svega dva dana.

Konklava za izbor novog pape počinje 7. maja

Turisti napolje, kardinali unutra. Vatikan je zatvorio Sikstinsku kapelu, gdje će se kardinali okupiti na konklavi kako bi izabrali novog papu, nakon smrti pape Franja 21. aprila u 88. godini.
Franjo je sahranjen u subotu, nakon što je na Trgu svetog Petra održana ceremonija kojoj su prisustvovali svjetski lideri i stotine hiljada vjernika. Devetodnevni period žalosti mora proći prije nego što počne konkalava – procedura za izbor novog pape.&nbsp;
Ključna priprema je uređivanje Sikstinske kapele za kardinale u crvenim odorama koji će se okupiti u Vatikanu, u srcu Rima, kako bi, kroz drevni proces prikazan i u filmu „Konklava“ iz 2024. godine, izabrali novog poglavara Katoličke crkve.&nbsp;
Jedan od prvih zadataka je postavljanje dimnjaka, kroz koji će se spaljivati glasački listići nakon svakog glasanja.&nbsp;
Posjetioci koji su uspjeli da u nedjelju uđu u Sikstinsku kapelu smatraju se srećnicima, jer nije poznato koliko dugo će konklava trajati, niti kada će kapela ponovo biti otvorena za javnost.&nbsp;
Prema rasporedu određenom crkvenim pravom, konklava može početi tek nakon što istekne devetodnevna žalost, a očekuje se da će započeti između 5. i 10. maja.
Tada će kardinali svečano ući u kapelu i učestvovati u tajnom postupku za koji se vjeruje da je vođen Svetim Duhom, a koji će odrediti ko će biti novi vođa 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu.
Kardinali će biti inspirisani i nevjerovatnom ljepotom fresaka koje su oslikali Mikelanđelo i drugi veliki umjetnici renesanse. Najpoznatija među njima je „Stvaranje Adama“, gdje Božja ruka prenosi iskru života na prvog čovjeka.&nbsp;
Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV, zaštitniku umjetnosti koji je u 15. vijeku nadgledao njenu izgradnju. Kasnije je papa Julije II naručio od Mikelanđela da oslika plafon scenama iz Knjige Postanja, između 1508. i 1512. godine, a zatim i „Posljednji sud“ na zidu oltara.&nbsp;
Kada konklava počne, kardinali će pjevati „Litanije svih svetih“ – svečanu mističnu gregorijansku molitvu kojom prizivaju pomoć svetaca – dok budu ulazili u kapelu i polagali zakletvu o tajnosti. Debela dvostruka vrata će se tada zatvoriti, a majstor liturgije će izgovoriti latinske riječi „Extra omnes“ – „Svi napolje“.
Ova stroga procedura osmišljena je da bi se obezbijedilo da glasanje ostane slobodno od spoljnog uticaja.&nbsp;
Svijet će potom čekati znak da je novi papa izabran. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele značiće da još nije postignut dogovor i da nijesu izabrali papu. Kada novog papu izaberu, iz dimnjaka će se podići bijeli dim i oglasiti zvona.
&nbsp;

Vatikan zatvotrio Sikstinsku kapelu, priprema se za konklavu

Čini se kako je mogući izbor kardinala koji će odlučivati o novom vjerskom lideru 1,4 milijardi katolika širom planete nepredvidiviji nego ikad. Pritom, većina kardinala do sada nije imala priliku da učestvuje u papskoj konklavi, a dodatnu neizvjesnost unosi i to što je njihov sastav, u pogledu lokacija sa kojih dolaze, nikad raznovrsniji.
Ubjedljivu većinu kardinala izabrao je papa Franjo, koji je sahranjen juče. Samo u decembru on je izabrao 12 novih kardinala. Većina njih nikada nijesu ni upoznali jedni druge sve do dolaska u Rim povodom papine smrti.
<h2>“Neki dogovori krenuli još početkom godine”</h2>
Iako konklava tek treba da počne, nema sumnje kako su dogovori u diskreciji već počeli po vatikanskim hodnicima i baštama.
- Zapravo, neki dogovori se sigurno dešavaju već neko vrijeme, zasigurno od početka godine, s obzirom na to da se znalo da je tada zdravstveno stanje pape Franja bilo ozbiljno narušeno- kaže istoričar sa Oksfordskog univerziteta Majls Patiden.
Više od 20 kardinala ‘identifikovani’ su kao mogući ‘kandidati’ za budućeg papu.
Pritom, za očekivati je i da pojedini kardinali, umjesto učešća u ‘trci’, isture svoje kandidate, naročito među kolegama sa manje iskustva.
Među onima koji će lobirati za konzervativnog papu, prvi je u redu definitivno trampovski orijentisani američki biskup Rejmond Burk. Naravno, odmah uz njega je i Gerhard Miler iz Njemačke, koji je prošle sedmice upozorio kako bi se Crkva mogla podijeliti ako ne dođe do izbora ‘tradicionalističkog’ pape.
Progresivni dio predvode Žan-Klod Holrajh iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.
<h2>Papa nije birao sebi slične, već je tražio balans unutar katoličkog svijeta</h2>
Kritičari su papu Franja optuživali kako je pravio ‘krug obožavalaca’ time što je u svom mandatu imenovao više od 100 kardinala.
- Istorija govori da nema tog pape koji je mogao da kontroliše izbor svog nasljednika. Sada ima i velikih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali sve je to dio spectra koji i čiji Katoličku crkvu. Ima mnogo kardinala koji se ne mogu svrstati – onih koji, recimo, imaju jako liberalne poglede na seksualnost, ali konzervativne povodom klimatskih promjena i obratno- ističe Patiden.
On dodaje i kako je papa Franjo, uprkos tome što je bio prepoznat kao progresivac, birao i mnogo kardinala sa kojima je bio u nesaglasju.
- On je imao drugi cilj – da sastav kardinala bude što inkluzivniji. Zato je i težio tome da bira i predstavnike jako malih katoličkih zajednica iz Irana, Alžira ili Mongolije i da napravi balans u odnosu na bogate evropske i sjevernoafričke krajeve- naglašava Patiden.
<h2>Kardinali iz Evrope ovog puta su daleko od većine</h2>
Pri izboru pape Franja 2013, više od polovine kardinala bilo je iz Evrope. Sada je ta brojka pal ana 39 odsto, dok po 18 odsto dolazi iz Azije i Južne Amerike, a 12 procenata iz subsaharske Afrike.
Papa Franjo težio je i da kardinali u prosjeku budu mlađi nego ranije. Sedmorica od 12 imenovanih u decembru prošle godine mlađi su od 60 godina. Mikola Bičok, ukrajinski biskup iz Melburna, ima tek 44 godine.
- Kardinali će biti pod jakim pritiskom da naprave izbor što prije. Oči svijeta uprte su u njih, a katolici širom planete mogli bi biti uznemireni u slučaju da konklava potraje do juna ili jula- navodi Patiden.
Podsjetimo, kao ‘kandidati’ sa najviše šansi pominju se dosadašnji sekretar Vatikana Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.

Vatikan: Konzervativci i progresivci se nadmeću za pontifikat

Sahrana pape Franja održaće se u subotu u 10 sati, saopštio je Vatikan.
Vatikanski kardinali trebalo bi da se sastanu danas kako bi isplanirali pogreb pape Franja, na kojem će prisustvovati lideri iz cijelog svijeta, a uoči konklave sljedećeg mjeseca koja će izabrati novog poglavara Rimokatoličke crkve.
Papa Franjo preminuo je juče u 89. godini nakon što je doživio moždani udar i srčani zastoj. Time je okončana njegova često turbulentna vladavina tokom koje se više puta sukobljavao sa tradicionalistima, ali je i snažno podržavao siromašne i marginalizovane.
Njegova smrt pokrenula je drevne rituale, dok je Crkva sa 1,4 milijarde članova započela tranziciju od jednog pape ka drugom, uključujući lomljenje papinog "Ribarskog prstena" i pečata, kako bi se osiguralo da niko drugi ne bude mogao da ih koristi
- Želimo da zahvalimo Gospodu za darove koje je podario cijeloj Crkvi kroz apostolsko služenje pape Franje, hodočasnika nade - rekao je kardinal Mauro Gambeti, koji je predvodio molitve na Trgu svetog Petra u ponedjeljak uveče.
Svi kardinali koji se sada nalaze u Rimu pozvani su da se okupe u Vatikanu, gdje se očekuje da donesu planove za pogreb. 
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je više puta bio u sukobu sa papom zbog pitanja imigracije, rekao je da će on i njegova supruga otputovati u Rim radi događaja. Među drugim državnicima koji će prisustvovati biće i Havijer Milei, predsjednik papine domovine, Argentine.
Vatikan je saopštio da očekuje da ceremonija bude održana između petka i nedjelje. U prekidu sa tradicijom, papa Franjo je u svom posljednjem testamentu, objavljenom u ponedjeljak, izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svetog Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra.
Okupljeni kardinali takođe će razmotriti svakodnevno upravljanje Crkvom u periodu prije izbora novog pape.
Konklava za izbor novog pape obično se održava 15 do 20 dana nakon smrti poglavara, što znači da neće početi prije 6. maja. Oko 135 kardinala ima pravo učešća u ovom izuzetno tajnom glasanju koje može trajati nekoliko dana.
U ovom trenutku nema jasnog favorita koji bi mogao naslijediti papu Franju.

Sahrana pape Franja u subotu, konklava nakon 6. maja

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: konklava