Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović se na marginama Konferencije Ujedinjenih nacija u Sevilji sastao sa predsjednikom te zemlje Emanuelom Makronom.
- Imao sam srdačan i otvoren razgovor sa predsjednikom Francuske. Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1939941737356550343%3Ft%3D9X0mAm8oLbOs-wKDVjBOzQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Susret Milatovića sa Makronom: Mnogo znači podrška Francuske našem evropskom putu

Za Crnu Goru održivi razvoj nije samo politički cilj – to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj, koja se održava u Sevilji, u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza. Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao je da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.&nbsp; U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti. &nbsp; Predsjednik je naglasio da Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630160632_fdc8dda885541a00ef43784a7a59a73f86e67712c424c80ab288bbfaa57144ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović"> </figure>  Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja – što predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine. - Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove – poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije – kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti. &nbsp;Na taj način pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija - to je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima", naglasio je predsjednik države.&nbsp; Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

Milatović: Održivi razvoj nije samo politički cilj, već način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose

Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor, kazao je poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić govoreći o slučaju ilegalnog naselja nedaleko od Dragalja u kotorskoj opštini, na kojem živi zatvorena ruska zajednica koja u okviru kompleksa ima i crkvu, koju mještani opisuju kao rusku crkvu.
Nenezić je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, ukazao da treba ozbljno shavtiti apel žitelja Dragalja da se ne osjećaju bezbjedno zbog misterioznog naselja na šumovitom području Krivošija. On ukazuje da moramo dobiti odgovor nadležnih, ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše. &nbsp;
Nenezić navodi da na tom mikro lokalitetu, na oko kilometar od glavnog puta, u selu Dragalj u Krivošijama nikada nije bilo kuća, a da je sada na nekih 250 hiljada kvadrata izgrađeno na stotine nelegalnih objekata.
Nenezić, takođe, kaže da mještani navode da žitelji novog naselja, koji su dominantro državljani Rusije, uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom, odnosno da funkcionišu kao zatvorena zajednica.
- Prema riječima starosjedilaca u posljednje tri godine se na prostoru na kojem nikada nije bilo kuća formira na stotine urbanističkih parcela na kojima je izgrađen veliki broj objekata. Starosjedioce brine to što uopšte nisu mogli da ostvare komunikaciju sa “novim mještanima”. Na bilo kakvo njihovo prisustvo oni su se zatvarali u svoje kuće - kazao je Nenezić.
Nenezić je naglasio da od premijera Spajića nije dobio konkretan odgovor u vezi sa naseljem u selu Dragalj.
“Ono što još više brine građane jeste činjenica da premijer nije uvjerio da ima informaciju od bilo koje nadležne institucije, prvenstveno od MUP-a i ANB-a da se bilo šta radi na Dragalju. Ni od premijera ni od potpredsjednika Vlade nijesmo dobili konkretan odgovor da li će država reagovati”, kazao je Nenezić, dodajući da je veliki broj tamošnjih objekata izgrađen u gustoj četinarskoj šumi.
Slučaj Dragalj izazvao je veliku rekciju javnosti navodi Nenezić naglašavajući da brine tajnovitost države Crne Gore, naročito bezbjednosnih struktura.
- Priča o Dragalju je pomenuta u petak, ali i dalje nemamo rekciju i odgovor. Moramo dobiti odgovor nadležnih ukoliko bezbjednosni sektor funkcioniše - navodi Nenezić.
U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske", kaže on.
Na pitanje koliko je ta lokacija važna dovoljno govori podatak da je tamo, navodno na svoju želju, preselio arhimandrid Benedikt, čovjek koji je promijenio dosta lokacija, zaslužan za osnivanje mnogih bratstava, a njegovo poslednje mjesto činodejstvovanja bila je Prevlaka.
Nenezić ukazuje i na važnost saobaćajnice koja prolazi kroz Dragalj, navodeći da je to put koji spaja sjever sa Bokom Kotorskom.
Nenezić, takođe, navodi da kada su posrijedi pravni subjekti koji su vlasnici na tim lokacijama još nije našao firmu koja je aktivna.
- Svaka je ugašena, blokirana, ocijenjena ocjenom B, veoma rizična….”, naglašava Nenezić pitajući se kako jedna firma koja nema eruo na računu, nama platni promet, može da kupi zemljište, izgradi objekat… Mi zakonom o legalizaciji izjednačimo takav objekat sa bilo kojim objektom u Crnoj Gori i omogućavom toj firmi, u dobrom dijelu slučjeva stranom državljaninu, da ima legalan objekat od kojeg će da ubira prihod…. - kaže Nenezić.
Početak gradnje na toj lokaciji poklapa se sa dolaskom Dritana Abazovića na čelo Vlade. Nenezić podsjeća da su prve prijave u vezi sa tim iz novembra 2022. godine.
Na pitanje kako vidi ulogu Dritana Abazovića i u ovakvim slučajevima Nenezić kaže:
- Ja sam siguran da je on samo na klupi za rezervne igrače, da se čuva i da ga čuvaju ukoliko ponovo zatreba da se ponovo nastavi sve ono što je početo 2020 - &nbsp;ocijenio je Nenezić.
Jedno pravno lice, koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti, &nbsp;posebno interesantno. Riječ je, kako je naveo o firmi „Sveti Benedikt“ doo.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu. Osnivač i izvršna direktorica je strana državljanka, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, Darinka Hrnjez. Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikacije. Pitam premijera, kako neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Gornjim Krivošijama gdje nema vode - &nbsp;kazao je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.

Nenezić: Mještani Dragalja zaslužuju odgovor na pitanje ko su ljudi sa kojima dijele prostor

Cilj analize DFC-a je bio da upozori donosioce odluka, s obzirom da se približava članstvo Crne Gore u EU i da se približavaju izbori 2027.godine, za očekivati je da će se Rusija dodatno aktivirati i angažovati da destabilizuje Crnu Goru, eventualno zaustavi proces, ali ako ne zaustavi onda definitivno uspori proces evropskih integracija - to je kazao u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, forenzičar Digitalnog forenzičkog centra ( DFC) Marko Banović.
U najnovijoj analizi DFC-a razotkriva se model ruskog hibridnog djelovanja na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Srbiju kao regionalnim čvorištem za obuku, logistiku i propagandu. Nakon detaljne analize ruskog malignog uticaja u Moldaviji upozorava se da Crna Gora upravo zbog završne faze evropskih integracija i predstojećih izbora 2027. godine jeste potencijalna naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti, u oba slučaja Srbija Aleksandra Vučića se pojavljuje kao punkt sa koga se dalje širi taj uticaj.
Prema njegovim riječima, takav model je jako učinkovit zbog čega se ne koristi samo u Crnoj Gori i Moldaviji, već širom Evrope Rusija sprovodi operacije, i u cilju podrivanja demokratije i širenja svog uticaja, bilo da su dezinformacijske kampanje, sajber (cyber) napadi, izazivanje nereda ili sabotaže.&nbsp;
- Rusija ima širok arsenal hibridnih alatki za destabilizaciju društava. Zašto smo mi istakli Moldaviju? Zato što se mogu povući jasne paralele između Crne Gore i te zemlje i to ne samo u vidu alata koje koristi Rusija da destabilizuje te dvije zemlje, već zato što imamo iste institucionalne slabosti koje omogućavaju dublju penetraciju ruskog uticaja i mnogo snažniju destabilizaciju. Izbori u zemljama kao što su Moldavija i Crna Gora koje imaju manjak demokratskih kapaciteta, slabe institucije, znaju sami po sebi da budu opterećujući za društvo, a kada tome dodate strani uticaj onda zaista imate veliki problem - rekao je Banović.
Ukazuje da postoje paralele i u vezi članstva u EU, jer Rusija ne želi da Moldavija postane članica EU, već želi da je zadrži, kako kaže, u svojoj sferi interesa i kroz hibridne djelatnosti sprovodi svoje interese.
- Isti slučaj je sa Zapadnim Balkanom, Rusija želi da zaustavi integracioni proces kompletnog regiona i ja bih tu citirao bivšeg ambasadora Rusije u Crnoj Gori Maslenikova koji je kazao ,,da proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan direktno stavlja te zemlje u konflikt sa Rusijom”, što znači da je vrlo jasna namjera Rusije i cilj naše analize je bio da upozori donosioce odluka s obzirom da se približava članstvo Crne Gore u EU i da se približavaju izbori 2027. godine &nbsp;za očekivati je da će se Rusija dodatno aktivirati i angažovati da destabilizuje Crnu Goru, eventualno zaustavi proces, a ako ne zaustavi onda definitivno uspori proces evropskih integracija - istakao je Banović.
Naglašava da je ključni instrument djelovanja Rusije na Zapadnom Balkanu upravo Srpska pravoslavna crkva, a naročito u Crnoj Gori gdje ima najveći uticaj na političke procese i koliko veliko povjerenje uživa u društvu.
- Podsjetio bih i kako je patrijarh SPC Porfirije zahvalio Vladimiru Putinu zato što drži kompletan region kao dio ,,ruskog svijeta”. Indikativna je i ta bliska saradnja Rusije i SPC, ali su tu takođe i narativi koje SPC širi u crnogorskom društvi, a prvenstveno se ističe narativ o zaštiti &nbsp;tradicionalnih vrijednosti gdje se Rusija jasno prikazuju kao ključna zaštitnica tih vrijednosti, iako to nijesu nikakve tradicionalne vrijednosti već klasične autoritani metodi koji su u potpunosti suprotni demokratiji, u potpunosti sulrotni onome što su strateški ciljevi Crne Gore, a to je demokratizacija društva i članstvo u EU. Srpska pravoslavna crkva pruža ideološki okvir za djelovanje svih drugih proksija ruskog i srpskog uticaja u Crnoj Gori, tako da je važno da crnogorski donosioci odluka prepoznaju da SPC ima ključnu ulogu u širenju ruskog uticaja u kompletnom regionu, a posebno u Crnoj Gori - naglasio je Banović.
Banović smatra da je posljednjom akcijom hapšenja u operaciji Lugansk Crna Gora pokazala da ima kapaciteta da se suprotstavi ruskom uticaju u Crnoj Gori, što je veoma pozitivan znak.&nbsp;
Podsjeća da su u posljednjih osam godina u DFC- u konstantno upozoravali na djelovanje krajnje desničarskih grupa ruskih i srpskih, koje borave u Crnoj Gori i koje, kako tvrdi, predstavljaju veliku opasnost po demokratiju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Crnoj Gori je oduvijek nedostajala politička volja, zato ti procesi nijesu ranije odrađeni i zato se ranije nijesmo suprotstavili ovim kanalima ruskog uticaja u društvu - rekao je Banović.
Ističe i odgovornost Demokratske partije socijalista koja je bila na vlasti do 2020. godine u dijelu izgradnje snažnih institucija, što smatra njihovim velikim propustom, jer da su institucije jake ne bi bilo važno ko je na vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Definitivno proruskim i prosrpskim strukturama u Crnoj Gori nije u interesu da se suprotstave ruskom uticaju, zato što su oni dio tog uticaja, tako da nijesam optimista kada sagledamo situaciju u našoj zemlji kada su u pitanju političke strukture i podrška koju oni pružaju u borbi protiv stranih uticaja, ali upravo je to naša ključna poruka - da treba da gradimo nezavisne i snažne institucije koje će se, bez obzira ko je na vlasti, suprotstaviti ovim prijetnjama - istakao je Banović.
Smatra da je međunarodna saradnja ključna u oblasti hibridnih prijetnji i vjeruje da će partnerske bezbjednosne službe i druge institucije dati podršku crnogorskim institucijama, jer Evropska komisija i sve zemlje Kvinte podržavaju evropski put Crne Gore.
- Mislim da je i u njihovom strateškom interesu da zaštite euroatlantsku orijentaciju naše zemlje. Evropska komisija u posljednjem Izvještaju jasno je naglasila da Crna Gora mora da osnaži borbu protiv stranih uticaja i hibridnih prijetnji i to je dodatan podstrek za crnogorske vlasti ako zaista žele da daju doprinos da postanemo prva naredna članica Evropske unije, da će se zaista posvetiti ovom problemu - zaključio je Banović.

Banović: Rusija ima širok arsenal hibridnih alatki za destabilizaciju društava

Vlada Crne Gore svake godine otkupom jagnjadi pomaže farmere i penzionere.
Farmerima se jagnjad plaćaju po većoj cijeni od tržišne, a penzioneri ih dobijaju po nižoj cijeni nego u prodavnicama. U tom procesu zarade i klanice koje skladište jagnjad.
Ove godine živa jagnjad su od farmera otkupljivana po 4,75 eura po kilogramu iako je tržišna cijena bila 4 eura.
Problem je nastao jer dio farmera sa sjevera nije uspio da proda jagnjad tokom organizovanog otkupa, zbog čega im je tvrde ugrožena egzistencija. Neotkupljeno je ostalo oko 3.000 jagnjadi.
Sumnjaju da su umjesto njihovih, otkupljena nelegalno uvezena jagnjad iz Srbije gdje koštaju oko 3 eura po kilogramu, a da su prodata po 4,75 eura kao domaća.
Predsjednik Unije stočara sa sjevera Milko Živković za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da njihove sumnje o nelegalnom uvozu treba da ispitaju nadležni organi.
- &nbsp;Činjenica je da su jagnjad iz okruženja prodata po subvencionisanoj cijeni. Ja bih to nazvao ozbiljno organizovanim kriminalnim poslom jer to ne može da radi jedan čovjek. Tu mora da bude uključeno nekoliko institucija – kaže Živković.
U proces otkupa osim Ministarstva poljoprivrede uključene su domaće kompanije, koje vrše otkup i skladištenje, penzioni Fond i Ministarstvo socijalnog staranja.
Vlada je za projekat snadbijevanja penzionera jagnjećim mesom po nižim cjenama obezbijedila 320.000 eura.
Jagnjetina koja se u mesarama prodaje za oko 13 eura po kilogramu penzionerima će se ponuditi za po nešto više od 8 eura.
Uz to penzioneri će moći da je otplate u osam rata.
<h2>Kako je nastao problem</h2>
Unija stočara od Ministarstva poljoprivrede u septembru tražila da se ove, kao i prethodnih godina, otkupi oko 12.000 jagnjadi.
Otkup je završen 28. novembra i sredstava za te namjene potrošena, ali je na terenu ostalo još jagnjadi, potvrdio za RSE ministar poljoprivrede Vladimir Joković:
I sada imamo problem – kazao je Joković.
On tvrdi da je otkupljeno oko 15.000 jagnjadi, što je više od dogovorenog.
Ministar Joković kaže da imaju samo naznake o nelegalnom uvozu.
Objašnjava da je ključni problem nastao što je u Crnoj Gori određena značajno veća otkupna cijena za kilogram nego u Srbiji:
- Imamo naznaka, ali ništa dokazano, da je bilo prebacanja jagnjadi iz Srbije u Crnu Goru. I to iz pograničnih mjesta i drugih susjednih država. Dakle, o tome se radi.
Prethodno je Ministarstvo poljoprivrede saopštilo da su obaviješteni još krajem oktobra o pojačanom prisustvu jagnjadi iz susjednih država koja su u Crnu Goru dospjela preko zelenih granica, o čemu su obavijestili i policiju.
<h2>Ministar “proziva” i stočare</h2>
Joković smatra da je i jedan od uzroka nastalog problema i to što je Unija stočara prijavila manje jagnjadi za otkup od stanja na terenu.
Ukazuje na trend da stočari ne žele tokom turističke sezone da prodaju jagnjad zbog male težine i niske cijene. Podsjeća da tokom sezone Crna Gora uvozi jagnjeće meso.
Kako kaže dio farmera svjesno čeka novembar da jagnjad dostignu maksimalnu kilažu od 40 kilograma da bi ih prodali po subvencionisanoj cijeni, zbog čega se stvaraju viškovi na tržištu.
<h2>Šta kažu farmeri</h2>
Te tvrdnje negira Milko Živković iz Unije stočara.
Navodi da nijesu pogriješili u procjenama jagnjadi i da su viškovi nastali jer su otkupljena nelegalno uvezena jagnjad, da bi bila prodata po subvencionisanoj cijeni.
Kaže da sumnje treba da ispitaju nadležni organi:
- Da ispitaju da li je veći broj od neotkupljenih jagnjadi, ilegalno uvezen iz okruženja, radi preprodaje i zarade od bar euro po kilogramu žive mjere. To je velika zarada za pojedince – kaže Milko Živković.
Ukazuje da su taj posao morali biti uključeni neki veterinari. Prema njegovim riječima svako jagnje mora da ima ušne markice da bi ušlo u sistem subvencija.
Kako farmeri ne bi pretrpjeli još veću štetu Živković traži od Ministarstva i Vlade da se nađe rešenje za otkup preostalih jagnjadi po subvencionisanim cijenama.
Prema njegovim riječima klanična industrija je za to zainteresovana.
<h2>Slučaj najvećeg farmera na sjeveru</h2>
Jedan od farmera koji nije prodao jagnjad, iako se prvog dana prijavio za otkup, je Salun Hasković iz sela Bistrice kod Bijelog Polja.
On ima 500 jagnjadi.
- Od prvog dana su odlagali, zovite u petak, pa zovite u ponedeljak, pa ide sporo otkup i tako je otkupljeno 15.000 jagnjadi, a moja su ostala. I ne samo ja, još je stočara uskraćeno da proda po toj cijeni i u tom roku – kazao je Hasković za RSE.
On tvrdi da u njegovom slučaju nijesu tačni navodi da je izbjegavao da proda jagnjad tokom ljetnje turističke sezone zbog niže cijene:
- Moja jagnjad ne mogu da stignu u tom periodu. Ovce se jagnje u martu i aprilu, tako da su jagnjad tek sad za prodaju.
Hasković kaže da je njegova farma već u minusu jer nije prodao jagnjad a treba ih hraniti svaki dan.
- I da ih prodam po toj subvencionisanoj cijeni ja sam u gubitku a ne po četiri eura koje sad neki nude.. Ako ih ni po četiri eura ne prodam moraću ih pustiti u selo, ili u prirodu da dosade narodu dok ne polipšu (uginu).
Njegova porodica ima jednu od većih farmi i ona im je jedini izvor prihoda:
- Ovo je uništavanje poljoprivrednih proizvođača. Ako nije bilo moguće otkupiti svim stočarima, trebalo je napraviti neki plan koliko komada da se otkupi po domaćinstvu, pa bi se svi snašli za 10-20 odsto viška – kazao je Hasković.
Ističe da farmeri imaju saznanja o neregularnostima i podsjeća da je i Ministarstvo poljoprivrede nedavno saopštilo da sumnja na nelagalni uvoz.
- Jagnjad moraju biti obilježena markicama da bi ušla u program otkupa što otvara pitanje kako su nelegalno uvežena dobila ušne markice. Saznanja imaju veterinarska uprava i veterinarske stanice koliko su komada jagnjadi obilježili po majki-ovci kod pojedinih farmera. Imamo saznanja da su obilježili po pet ili šest jagnjadi po jednoj ovci, a maksimum je do dva jagnjeta za naše uslove držanja – kaže Hasković.

Jagnjad crnogorskih farmera 'zbog nelegalnog uvoza iz Srbije' ostala neotkupljena

Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u Kotoru rumunsku Oradeu 15:11, u utakmici petog kola Lige šampiona.
Kotorski tim rvanširao se rivalu i upisao prvi trijumf u C grupi.
Domaćin je potvrdio da je bolji rival, poveo je na startu 4:1, a prednost je startu druge četvrtine uvećao na 6:2.
Uslijedio je pad u igri kotorskog sastava, koji je rumunski šampion iskoristio i srednom trećeg dijela meča poravnao na 7:7.
Primorac je, golovima Marka Mršića, Nemanje Vica i Stefana Vidovića, kompletirao seriju od 3:0 za vođstvo od 10:7 uoči posljedjih osam minuta, koje je uspio da sačuva do kraja.
Najefikasniji u ekipi iz &nbsp;Kotorana bio je Mršić sa četiri gola, po tri dodali su Savo Ćetković i Balša Vučković, dok su se po jednom upisali Draško Brguljan, Luka Murišić, Stefan Vidović, Đorđije Stanojević i Vico.
U ekipi Oradee najbolji je bio crnogorski reprezentativac Filip Gardašević sa četiri gola.
Drugi crnogorski predstavnik, hercegnovski Jadran, ugostiće sjutra u Trebinju ekipu Pro Reka.

Prvi trijumf Primorca

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.