Konferencija „ProVal 2025“, održana u Budvi u organizaciji Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore, pokazala je da crnogorsko tržište nekretnina i hotelijerstva stoji pred ozbiljnim izazovima - od porasta troškova izgradnje i usporenog povraćaja investicija do niske energetske efikasnosti objekata. Stručnjaci su poručili da bez strateške saradnje, subvencija i veće svijesti o održivosti, crnogorski investitori teško mogu dostići evropske standarde, dok je poruka konferencije bila jasna: vrijeme je za sinergiju znanja, politike i prakse kako bi Crna Gora do 2028. bila spremna za evropske integracije i tržište koje prepoznaje vrijednost u održivom razvoju. U drugom dijelu programa konferencije Nino Beraia iz Gruzijske procjenjivačke kompanije (GVC) je govorila o iskustvu procjene hotela u Tbilisiju, Daniel Manate je imao prezentaciju na temu primjene vještačke inteligencije u procjeni nepokretnosti, sa posebnim osvrtom na njene prednosti i povezane rizike, prof. dr Dragoljub Janković bavio se pristupima procjeni digitalne imovine u kontekstu ESG faktora, dok je Silvija Ilišković Balagović iz kompanije Hotelis d.o.o. održala predavanje na temu “Hoteli kao investicija: kada trošak prelazi vrijednost?”. Ilišković Balagović ukazala je da je COVID pandemija donijela distorziju na građevinskom tržištu, što je jako uticalo na hotelijerski sektor. - Ono što se desilo od tada, prijeti kompletnom hotelskom tržištu. Moja analiza kroz 2020. i 2021. na temelju podataka troškovnika i troškova razvoja oko pet projekata je pokazala da je u prosjeku razvojni trošak bez zemlje iznosio oko 2.500 eura. Prije COVID-a prosječni razvojni trošak bez zemlje je bio negdje između 1.300 i 1.800 eura. Međutim, potpuna distorzija dovela je do značajnog povećanja i taj rast traje do danas. Danas, prema troškovnicima koji su validni za hotele koji se ili planiraju ili su u izgradnji ukupni razvojni trošak bez zemlje je između 3.000 i 5.000 eura po kvadratu. Onda se postavlja pitanje kako je to uopšte isplativo. Tu velikih i pametnih odgovora nema. Ako smo nekada govorili da je isplativost ulaganja u hotele – stopa povrata, u prosjeku neka zlatna sredina bila 10 godina, mi smo došli do toga da vrlo rijetko vidimo da je neki projekat isplativ za manje od 15 godina - ispričala je Ilišković Balagović. Posljednji panel bio je posvećen energetskoj efikasnosti zgrada, te je moderatorka Marijana Vreteničić na početku prezentovala rezultate analize 15 crnogorskih hotela koji su aplicirali za subvenciju za “zelene zgrade”. - Nijedan od postojećih hotela nije zadovoljio klasu A, B ili C, najviše imamo hotela u klasi E – čak sedam, i jedan hotel klase G. Razlog za ovako loše rezultate su loše karakteristike omotača, neefikasni sistemi grijanja i hlađenja, neregulisani sistemi, nedostatak automatike u upravljanju svim sistemima koji postoje u hotelima, kao i nedovoljna upotreba obnovljivih izvora energije. Svi treba da prepoznamo da energetska efikasnost ne treba da bude samo zakonska obaveza, već je to jedna prilika da se pametnije upravlja objektima i da se smanje sami troškovi u korišćenju objekata, u ovom slučaju hotela. Sam sertifikat bi trebao da ima određeni značaj u procjeni, prodaji i kreditiranju objekata. Samo je pitanje kako da zajednički motivišemo investitore i vlasnike hotela da više pažnje obrate na ovu temu - kazala je Vreteničić. Aleksa Ćulafić, predstavnik Ministarstva energetike i rudarstva, kao jedan od učesnika panela pojasnio je da je shodno Pravilniku o minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti zgrada iz 2024. za sve nove zgrade minimalna klasa D, a za sve rekonstruisane zgrade minimalna klasa je F. Najlošija klasa u ovoj hijerarhiji je klasa G. - Ako vidimo da su nam hoteli najčešće unutar klase D, šta onda možemo očekivati od stambenih kuća i drugih komercijalnih objekata? Hoteli najčešće ispune minimalne uslove energetske efikasnosti, a za kuće i komercijalne objekte situacija nije najbolja. Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada - istakao je Ćulafić. Kako bi se sanirao taj problem, Ministarstvo je tokom prošle godine u saradnji sa Eko Fondom osiguralo 7,5 miliona eura subvencija za domaćinstva za sve mjere energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  - Za hotele smo osigurali 2,7 miliona, a za seoska domaćinstva 500.000 eura. Oko 12 miliona eura smo imali subvencije za privredu. U planu je da već naredne godine bude 900.000 eura subvencija za domaćinstva. Sada konačno imamo nove pravilnike, nacionalni softver, Zakon o izgradnji, te očekujemo da će ova oblast masovno da zaživi i da će tu biti i subvencije za investitore koji imaju tu dobru ocjenu energetske efikasnosti - istakao je Ćulafić. Veselinka Mašulović, predstavnica NLB Banke istakla je da njihovi kriterijumi za finansiranje "zelenih zgrada" podrazumijevaju da one minimalno ispunjavaju energetsku klasu A ili B. - Iz svakodnevnog rada sa klijentima mogli smo da zaključimo da su veoma malo informisani o ovim temama. Dodatno, za dostizanje energetske klase A ili B, ljestvica je postavljena prilično visoko. To predstavlja dodatni izazov za investitore i građevinsku industriju. Za dostizanje energetske klase višeg reda neophodno bi bilo izdvojiti značajna finansijska sredstva da bi se unaprijedila energetska efikasnost objekata. Ovdje prije svega mislim na termoizolaciju koja bi trebala biti značajno unaprijeđena, eventualno instalaciju solarnih sistema na krovovima objekata. Uzimajući u obzir da je termoizolacija u Podgorici od svega pet centimetara i da solarni sistemi gotovo nisu prisutni jasno je koliko su ozbiljne investicije potrebne za dostizanje ove energetske klase - ispričala je Mašulović. Silvija Ilišković Balagović je u sklopu ovog panela navela da je vrlo teško očekivati da će hoteli ili bilo koji drugi poslovni subjekti ulagati u svoje nekretnine, a da od toga nemaju direktni povrat novca. - Bez nekog direktnog finansijskog povrata mislim da su sve investicije u održivost postojećih objekata rezervisane za subvencionisanje. U hotelima troškovi energije iznose od tri do osam posto od ukupnih prihoda, što je veliki iznos. Može se reći da svako ulaganje u neke jeftinije izvore energije direktno utiče na rezultate - dodala je Ilišković Balagović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  Nakon inspirativnih prezentacija i panela predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), Sanja Radović sumirala je utiske sa konferencije. - Nadam se da su poruke sa ove konferencije čuli svi koji su trebali. Vidimo da imamo kapaciteta, dovoljno volje i dovoljno podataka, treba nam samo sinergije da budemo na nivou onoga što želimo, a to je da 2028. dostignemo nivo koji će biti dovoljan da postanemo 28. članica EU - poručila je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada, hoteli najčešće unutar klase D

Nakon što ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem, pravni zastupnik porodica Zdravko Đukanović <a href="https://www.antenam.net/clanak/advokat-dukanovic-potez-sdt-a-u-slucaju-medovina-nepravilan-i-rijedak-trazicemo-da-se-spisi-vrate-u-najhitnijem-roku">za Antenu M</a> navodi da je ovakvo postupanje nepravilno kao i da je sama situacija rijetka.
- Ukoliko je SDT-u bilo neophodno da izvrši uvid u spise iz bilo kog razloga u koje mi ne ulazimo, sasvim je sigurno da je taj uvid mogao da se izvrši za mnogo kraći period i da se predmet vrati prije ročišta koje je u srijedu odloženo iz tog razloga. Druga mogućnost je bila da se sačekaju završne riječi koje su trebale da se održe u srijedu i da se nakon toga zatraže spisi predmeta nakon dostavljanja presude. Takvo postupanje bilo bi primjereno i u skladu sa zakonom - poručuje Đukanović.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni sami Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, je ranije za Antenu M poručila da je zbog odluke SDT-a pisala ambasadoru EU u Crnoj Gori Johanu Satleru. 
Đukanović kaže da će SDT-u dostaviti dopis kojim će tražiti da se predmet u najhitnijem roku vrati Osnovnom sudu u Cetinju radi okončanja krivićnog postupka protiv Olivere Krivokapić.
- Takođe ćemo kao punomočnici porodica oštečenih dastaviti krivićne postupke protiv svih drugih odgovornih lica koji su svojim nečinjenjem u značajnoj mjeri doprinijeli da do tragedije u Medovini dođe. Izvan svake, sumnje niko od onih koji su propustili da rade ono što je njihov posao po zakonu, neće ostati bez postupka i utvrđivanja lične odgovornosti - zaključio je advokat.

Advokat Đukanović: Potez SDT-a u slučaju Medovina nepravilan i rijedak, tražićemo da se spisi vrate u najhitnijem roku

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će rodno motivisano ubistvo žena - femicid - biti uvedeno u Krivični zakonik kao poseban oblik teškog ubistva. Kako je kazao za <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/806216/femicid-ce-biti-poseban-oblik-teskog-ubistva.html">Portal RTCG</a>, ova izmjena predstavlja odgovor na alarmantne podatke o ubistvima žena i rodno zasnovanom nasilju.
- Propisivanjem femicida kao posebnog krivičnog djela jasno se prepoznaje motiv i obezbjeđuje precizan i stroži okvir za sankcionisanje - rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog izmjena Krivičnog zakonika upućen je Evropskoj komisiji u junu 2025. godine, a po dobijanju komentara planira se okončanje zakonodavne procedure i upućivanje predloga u parlament.
Božović ocjenjuje da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak u unapređenju pravnog okvira za borbu protiv nasilja.
- Najvažnija promjena odnosi se na stupanje na snagu izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore u decembru 2023. godine, kojima je izmijenjen član 220, koji propisuje krivično djelo nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Pooštrene su kazne za ovo krivično djelo, a ključna promjena je to što se svaki oblik nasilja sa posljedicom, bilo fizičkom ili psihičkom, sada tretira kao krivično djelo, a ne kao prekršaj - istakao je ministar.
Time se, kako je naveo, jasno poručuje da je nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ozbiljno krivično djelo koje zahtijeva odlučnu i adekvatnu reakciju države.
Izmjenama je izvršeno i usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je proširen pojam člana porodice. To je, prema riječima Božovića, omogućilo procesuiranje šireg kruga slučajeva i efikasniju borbu protiv nasilja.
<h2>Ograničavanje ublažavanja kazni za povratnike</h2>
Ministar pravde najavio je i dalji rad na izmjenama Krivičnog zakonika koje se odnose na opšte odredbe o izricanju kazni.
- Predloženim izmjenama nastoji se ograničiti mogućnost ublažavanja kazni ispod zakonskog minimuma u slučajevima ponavljanja krivičnih djela, što je od posebnog značaja u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja - kazao je Božović.
Sve navedene aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju dio sistemskog jačanja krivičnopravnog okvira, koje podrazumijeva povećanje krivične odgovornosti za nasilje, sužavanje prostora za ublažavanje kazni i uvođenje novih krivičnih djela radi efikasnije i strože zaštite žrtava.
Božović naglašava da strože kazne same po sebi nijesu dovoljne da obezbijede potpunu zaštitu žrtava.
- Zato je u fokusu Ministarstva pravde i rad na izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koje su usmjerene na praktičnu zaštitu žrtava u samom postupku, gdje danas najčešće dolazi do njihovog odustajanja - rekao je on.
Ključna novina je uvođenje pojma žrtve kao posebne procesne kategorije.
- Nova rješenja predviđaju pravo žrtve na pravovremeno, potpuno i kontinuirano informisanje o toku krivičnog postupka, pravo na prisustvo lica od povjerenja u svim fazama postupka, pojedinačnu procjenu potreba žrtve, jasno definisane procedure medicinskih pregleda, zabranu sekundarne viktimizacije, kao i mjere zaštite od pritisaka, zastrašivanja i odmazde - istakao je Božović.
Posebno je značajno i pravo žrtve da podnese pritužbu u slučajevima kada nije obaviještena o postupanju nadležnih organa ili donesenim odlukama.
Ministar je podsjetio da je usvojena Strategija za zaštitu prava žrtava za period 2025–2029, kojom se obezbjeđuje usklađivanje nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ispunjavanje obaveza države u okviru Poglavlja 23.
- Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje sekundarne viktimizacije i unapređenje postupanja institucija u svim fazama krivičnog postupka. Operativni ciljevi Strategije dodatno su razrađeni kroz Akcioni plan, sa jasno definisanim mjerama, rokovima i nosiocima aktivnosti - naveo je Božović.
On je naglasio da su ova rješenja od ključne važnosti jer upravo nedostatak informacija, osjećaj nesigurnosti i strah od ponovnog izlaganja traumatičnim iskustvima najčešće dovode do odustajanja žrtava od prijave ili povlačenja iz postupka.
Božović je podsjetio da je nadležnost Ministarstva pravde prije svega normativna i da ono ne odlučuje u pojedinačnim predmetima niti utiče na konkretne odluke sudova i tužilaštava.
- Naša odgovornost je da obezbijedimo jasan, kvalitetan i primjenjiv normativni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima - kazao je on.
Svaka izmjena zakonodavstva prolazi provjeru usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, a paralelno sa tim radi se i na institucionalizaciji primjene zakona. U tom kontekstu, Državno tužilaštvo donijelo je obavezujuća uputstva za postupanje u predmetima nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, dok je Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima.
Na taj način, iako je uloga Ministarstva pravde normativna, kroz stabilna i sa međunarodnim standardima usklađena zakonska rješenja i saradnju sa pravosudnim institucijama stvaraju se temelji za strožu, dosljedniju i predvidiviju praksu u zaštiti žrtava.

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

Više od 1.000 demonstranata, od kojih su mnogi iz mađarske romske zajednice, održalo je danas protest u Budimpešti gdje su pozvali na ostavku mađarskog ministra građevinarstva i saobraćaja Janoša Lazara zbog izjave koju smatraju rasističkom.
Demonstranti su se okupili ispred kancelarija Janoša Lazara, ključnog ministra u desničarsko-populističkoj vladi premijera Viktora Orbana. Zatražili su izvinjenje od Lazara zbog njegove izjave i da podnese ostavku, prenosi N1.
- Nažalost, uvijek smo bili natjerani da se osjećamo kao građani drugog reda - rekao je jedan demonstrant, član romske zajednice koji je doputovao iz južne Mađarske da bi prisustvovao protestu.
Obraćajući se nedavno na jednom forumu, Lazar je rasplamsao tenzije kada je Rome opisao kao „rezervu“ radne snage koja bi mogla da pomogne u ublažavanju hroničnog nedostatka radne snage u Mađarskoj obavljanjem poslova koje mađarska etnička većina smatra nepoželjnim.
- Ako nema migranata, a neko mora da čisti toalete u međugradskim vozovima, onda moramo da iskoristimo naše unutrašnje rezerve - rekao je Lazar, aludirajući na strogo protivljenje Mađarske imigraciji.
On je dodao da se mađarski glasači ne javljaju sa velikim žarom da čiste tuđe toalete, tako da unutrašnju rezervu predstavljaju Romi u Mađarskoj i to je realnost.
Danas su na protestu mnogi držali romske zastave, ali i četke za čišćenje toaleta.
Njegova izjava izazvala je žestoke reakcije i zabrinutost unutar vlade pred parlamentarne izbore zakazane za 12. april.
Mađarska romska populacija, koja broji oko milion ljudi ili više od deset odsto ukupnog broja stanovnika zemlje, predstavlja najveću, ali najmarginalizovaniju manjinu. Romi se tradicionalno suočavaju sa siromaštvom, sistemskom diskriminacijom i povremenim rasnim nasiljem.

Protest u Budimpešti zbog izjave ministra da su Romi rezervna radna snaga za čišćenje toaleta

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba kiša u nižim i snijeg i susnježicu u višim planinskim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

Politika

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Hronika

Krivična prijava protiv Pajković: Osumnjičena da je sa Vukšićevog telefona slala uvredljive fotografije

Društvo

DNP otkazuje podršku državnoj i lokalnoj vlasti, Knežević će sa Mandićem razgovarati o daljem djelovanju koalicije ZBCG

Ekonomija

Novih 16 avio-destinacija iz Podgorice, tri iz Tivta: Katanija, Malme, Keln, Madrid, London-Hitrou…

Tag: konferencija-proval-2025

Ćulafić: Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada, hoteli najčešće unutar klase D

Advokat Đukanović: Potez SDT-a u slučaju Medovina nepravilan i rijedak, tražićemo da se spisi vrate u najhitnijem roku

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

Protest u Budimpešti zbog izjave ministra da su Romi rezervna radna snaga za čišćenje toaleta

Danas oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

PRATITE TVe UŽIVO