Više malih drvoprerađivača koji su se javili Portalu ETV poručuju da je spas za crnogorske šume osnivanje državnog preduzeća za upravljanje šumama, ali samo pod uslovom da menadžment ne bude zapošljavan „po partijskim linijama ili da kadar dođe iz 'šumske mafije' koja bi tako nastavila sa nemilosrdnom eksploatacijom i pustošenjem šuma“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205060248_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205060248_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Zloupotrebe na svakom koraku</figcaption></figure>  - Dajemo punu podršku Andriji Deliću (državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede) i Ranku Kankarašu (načelnik Direkcije za šumarstvo). Njihove akcije usmjere su na spašavanje crnogorskih šuma i obračun sa šumskom mafijom i koncesionarima koji nemilice pljačkaju šume – kategorični su oni. Zakonom o šumama predviđeno je osnivanje državnog preduzeća za upravljanje šumama, ali Vlada još nije ispunila tu zakonsku obavezu. DRVOPRERAĐIVAČI UNIŠTENI Upozoravaju da su aktuelni čelnici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i područnih jedinica samo nastavili sa starim praksama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205060248_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260205060248_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="delić"><figcaption>Andrija Delić</figcaption></figure>  - Manipuliše se odlukama drveta za ogrejv, odlukama za poklon tehničke građe - ko ih je ovlastio da poklanjaju državnu imovoinu, ali su svi ti podaci sakriveni. Za ogrjevno drvo na jedno ime ima po pet-šest odluka. A pitanje je i ko je i kako donosio odluke kome treba dodijeliti drva za ogrijev, a kome ne. Inspektori koji su radili kontrole su iz Uprave za šume i kako oni mogu objektivno da kontrolišu poslodavca? Nije bilo nikakve kontrole, a problem je zloupotreba naloga. Tehničari i lugari su morali da rade kako im šefovi kažu, jer bi ostali bez posla. Ono što je dato po koncesijama danas se preprodaje, a to nije dozvoljeno ugovorom, međutim velike koncesionare ne kontroliše niko. Dobra šuma je posječena, bolesna stabla su ostala u šumi – kažu oni. Drvoprerada je, upozoravaju, propala ovim načinom gazdovanja šumama. - I veliki i mali drvoprerađivači su uništeni. Model je - posijeci i prodaj. Godinama se ukazuje na propuste i ništa. Danas je kriv onaj ko ukazuje na povredu državne imovine, a ne oni koji je povrjeđuju. Šume su uništene i krajnje vrijeme je da se reaguje i spašava što se spasiti može – kategorični su naši sagovornici. Tvrde da čak ima šumskih odjeljenja koja su prodata koncesoniaru iz Srbije, ali se nadaju da će Delić i Kankaraš, sve to istražiti i procesuirati. PO PET-ŠEST ODLUKA NA JEDNO IME - Na spiskovima onih koji su dobijali ogrjevna i tehnička drva ima onih koji su dobili, tri, četiri, pet odluka. Ima inženjera i lugara i vjerujem da ta lica pojedina ni ne znaju da su na spisku, da su dobili ta drva. Najveća zloupotreba počinje od fiktivnih zapisnika manjkova i odluka o dodjeli ogrjevnog i tehničkog drveta. Zašto se za 2023, 2024. i 2025. ne zna ko je dobio drva – ogorčeni su naši sagovornici. Objašnjavaju da još nijesu spremni da imenom izađu u javnost, jer je šumska mafija i dalje snažna, podsjećajući na nedavnu objavu Andrije Delića koji je saopštio da su tokom kontrola eksplatacije šuma u Beranama i Rožajama zastrašivani i pucnjavom. - Kad se puškama obračunavaju sa kontrolorima, što bi tek nama radili. Ali, ove kontrole se neće zausatviti. Na proljeće će se istraživati i odjeljenja u pograničnim zonama – dodaju oni. Tvrde da šumama na teritoriji Rožaja upravlja jedna porodica i da bez njihovog naloga i odobrenja šumari ne smiju ništa da urade. - Uvođenjem koncesija 2006. godine uništen je komplet drvoprerađivački sektor. Od tada, maltene šest firmi u Croj Gori vodi glavnu riječ. Nikad nije bilo da se građa u dubećem stanju plaća - čamova od 10 do 17 eura, a bukova od tri do sedam eura, a onda se prodaje kubik čamovine 100 eura. Niti u jednom odjeljenju nije bilo primopredaje - ni prijema, ni razduženja od strane inspekcija... A kazne koje su izricane kretale su se od nekoliko stotina eura do maksimalno 1.000. I svima je bilo dobro – pričaju sagovornici Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205060252_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260205060252_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad" data-rendition-name="original" width="1536" height="746" loading="lazy" alt="kankaraš"><figcaption>Ranko Kankaraš</figcaption></figure>  Ogorčeni su i na Institut za šumarstvo i tvrde da „niti obilaze šume, niti prate što se radi u crnogorskim šumama“. UVESTI BAR-KOD Koncesionari, kažu oni, za sobom ostavljaju uništene šume. - Ostaju stabla oboljela, izvaljena, polutrula, stabla koje su zvaršila životni vijek. U šumu uđu ogromne, teške mašine i kada je zemlja natopljena poslije snjega i kiša, kada tim mašinama vuku građu kada završe posao staze kojima su vukli trupce su pune ogromnih rupa, skoro pa da su jame. Nekada davno, kada je postojalo odgovorno gazdovanje šumama, mogli su da uđu samo traktori koji zauzimaju manje prostora i tako se čuvao eko sistem. A sad su koncesionari mašine od po dvjesta i nešto konja i one vuku za sobom po 30-40 kubika. Ne možemo ni prebrojati koliko unište mladica – pričaju naši sagovornici. Smatraju da državno preduzeće za gazdovanje šumama treba da se bavi „isključivo čišćenjem šuma kroz sanacione mjere i prodajom na lager“. - Na lagerima bi bile prva, druga, treća klasa, drvo za ogrijev, za pelet, itd... Prioritet bi trebalo da ima lokalno stanovništvo, a viškove neka daju na tender. Ako ima viškova nek' ide i van države. Treba da uvedu i bar-kod na pločice i prilikom kontrole, kada se zaustavi kamion, provjerom preko aplikacije odmah se zna odakle ta pločica potiče. Potrebno je uraditi nove čekiće i uvesti doznačni biro, koji bi bio centralizovan. Svaka otpremnica se slika, preko aplikacije šalje se u doznačni biro, broj otpremnice, pločice, broj stabala, koliko kubika, relacija – smatraju naši sagovornici. Tvrde i da su protiv formiranja državnog preduzeća ljudi u Upravi za šume koji su u „dilu sa koncesionarima“. - Više ne bi bilo privilegija za koncesionare, ne bi imali čekić, pločicu, blokove kod sebe, nego bi kompletan sistem bio izmijenjen. Ukinula bi se maloprodaja za građane, ne bi bilo preprodaje šuma... Samo državno preduzeće za upravljanje šumama može spasiti crnogorske šume – zaključuju sagovornici Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205060252_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260205060252_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc" data-rendition-name="original" width="393" height="408" loading="lazy" alt="rajković"><figcaption>Miloš Rajković</figcaption></figure>  KRIVIČNA PRIJAVA Više građana Rožaja, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš predali su 30. januara Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama krivičnu prijavu zbog bespravne sječe šume u više odjeljenja u Gazdinskoj jedinici Paučinske šume i jednom odjeljenju šume u Lovničkim šumama, u Rožajama. - Krivična prijava je rezultat velikog broja prijava za bespravne sječe na prostoru Rožaja koje su prijavili građani u tom gradu i prva je u nizu krivičnih prijava koje će biti podnijete u narednom periodu, nakon kompletiranja dokaza i relevantne dokumentacije za ostale gazdinske jedinice – saopštili su u utorak Delić i Kankaraš. Pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205060252_8fe664c5433e4f4772f65460e9795aba1ae1931a9e84c03ae189b672bf154eed.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260205060252_8fe664c5433e4f4772f65460e9795aba1ae1931a9e84c03ae189b672bf154eed" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Šume u Rožajama uništene</figcaption></figure>  Krivična prijava je podnešena protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Krivičnom prijavom oni se terete „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Resorni ministar Vladimir Joković ćuti, a ne reaguje ni premijer Milojko Spajić. Milioni kubika drvne mase, saopštio je nedavno Andrija Delić, i stotine miliona eura (280 miliona) završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koncesionari jači od države

Službenici Uprava policije rasvijetlili su slučaj paljenja vozila u Tivtu i lišili slobode H. D. iz Berana, osumnjičenog da je izazvao požar na automobilu koji koristi svešteno lice Mijajlo Backović. Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat postupali su po prijavi da je 4. februara 2026. godine, u naselju Učuri, došlo do požara na putničkom vozilu marke „Range Rover“, beogradskih registarskih oznaka. Usljed dejstva plamena oštećeno je i drugo vozilo, u vlasništvu lica B. B, koje se nalazilo parkirano u neposrednoj blizini. Preduzetim kriminalističko-operativnim mjerama i radnjama, u kratkom roku je identifikovan i lociran H. D, povratnik u izvršenju krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205080248_df3d9a8a3f5e5fa3dceca395ac5570b861c1ba4f40f071bd53a90e43ad287333.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205080248_df3d9a8a3f5e5fa3dceca395ac5570b861c1ba4f40f071bd53a90e43ad287333" data-rendition-name="original" width="1200" height="1491" loading="lazy" alt="auto"> </figure>  Po nalogu državnog tužioca u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, osumnjičeni je nakon kriminalističke obrade lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti. Iz Uprave policije saopšteno je da se nastavljaju dalje mjere i radnje u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja, utvrđivanja svih okolnosti, kao i eventualne povezanosti drugih lica sa ovim krivičnim djelom.

Tivat: Rasvijetljeno paljenje vozila Backovića, uhapšen osumnjičeni iz Berana

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirano dese nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdato je 588 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Najavljeno usklađivanje penzija od svega 0,38 odsto od 1. januara 2026. godine, koje će se isplatiti 20. februara, izazvalo je ogorčenje penzionera i njihovih udruženja, jer u praksi znači povećanje minimalne penzije od svega oko 1,70 eura, a prosječne oko dva eura.
Kako se navodi u saopštenju koje potpisuju više samostalnih udruženja penzionera, ovakvo „povećanje“ nije zaštita životnog standarda, već institucionalno ismijavanje penzionera koji su tokom cijelog radnog vijeka uplaćivali doprinose.
– Ne govorimo o apstraktnim procentima, već o realnoj šteti. Kada neko nakon dvije godine zamrzavanja minimalne penzije dobije povećanje koje ne pokriva ni cijenu hljeba i mlijeka, to nije politika solidarnosti, već politika ravnodušnosti i cinizma – ističe se u saopštenju.
Posebna odgovornost, kako navode, leži na Fond PIO Crne Gore, čiji Upravni odbor donosi odluke koje direktno utiču na egzistenciju više od 65.000 penzionera, oslanjajući se, kako tvrde, na pogrešnu metodologiju i netačne podatke koje godinama isporučuje Monstat.
Udruženja navode da javnost nikada nije dobila jasan uvid u obračun usklađivanja, niti precizno objašnjenje metodologije, već se penzionerima plasiraju opšte fraze o navodnoj brizi za njihov standard.
Podsjećaju i da su u ranijim saopštenjima ukazivali na nepravilnosti u obračunima tokom 2025. godine, te da su, prema njihovim računicama, penzioneri samo na tri prethodna usklađivanja – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – zakinuti ukupno 8,79 odsto.
Ukazuju i na ozbiljan gubitak kupovne moći minimalne penzije od 450 eura usljed inflacije. Prema podacima Monstata, prosječna inflacija u 2024. godini iznosila je 3,3 odsto, a u 2025. godini 3,9 odsto, što je, kako navode, dovelo do kumulativnog realnog gubitka od gotovo 483 eura za dvije godine, odnosno oko 32 eura mjesečno.
– Penzioneri gotovo četiri petine svojih primanja troše na hranu, ljekove i komunalije, pa je stvarni udar na njihov standard još veći. U tom kontekstu, povećanje od 0,38 odsto je društveno neprihvatljivo i ponižavajuće – poručuju iz udruženja.
U saopštenju se postavljaju i direktna pitanja članovima Upravnog odbora Fonda PIO – da li smatraju da je 1,70 eura mjesečno ozbiljna mjera, da li bi prihvatili takvo „usklađivanje“ sopstvenih plata i ko je glasao za, kako navode, sramotnu odluku.
Takođe zahtijevaju da Fond PIO javno objavi kompletnu metodologiju obračuna usklađivanja penzija, uključujući korišćene podatke, periode i ponderisanja, kao i zapisnike sa glasanja Upravnog odbora.
Udruženja traže i hitne kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, kao i otvaranje javne rasprave o reformi penzijskog sistema i uvođenju mehanizama zaštite od daljeg urušavanja životnog standarda penzionera.
– Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo. Pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura nije zaštita standarda, već institucionalno potcjenjivanje i otvoreno ponižavanje – zaključuje se u saopštenju koje potpisuje NVO Udruženje penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka, uz podršku više samostalnih udruženja penzionera.

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Hronika

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Sinoć zapaljeno auto koje koristi sveštenik Mijajlo Backović

KRUNIĆ: Provjeravali smo podatak da li Milović planira da kupi banku, Katnić nikada nije tražio da izmijenim neki dokument

Mitrović ostavila pismo porodici: Ne mogu da trpim nepravdu; Piperović: I ja sam zatečen

Tag: koncesionari

Koncesionari jači od države

Tivat: Rasvijetljeno paljenje vozila Backovića, uhapšen osumnjičeni iz Berana

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO