Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Društvo je oblikovalo muški i ženski pol tako da ima različita očekivanja od njih, pa se samim tim žene i muškarci prilagođavaju takvim očekivanjima, kompetentne žene nauče da se snalaze i ostanu asertivne, ali vrlo često se žene uklapaju i kreću linijom manjeg otpora- rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, komunikološkinja Marija Todorović - Tatar.
Interpretacija je, prema njenim riječima, najčešće dio svake komunikacije, ali ljudi obično ne nauče da razdvoje opis od interpretacije što je vrlo korisna vještina.
- Da bismo se bolje razumjeli nekad u komunikaciji vrlo je važno je da razdvojimo u glavi opis od interpretacije, to ne znači da je bolji opis ili je bolja interpretacija, to nije neko takmičenje između te dvije stvari, ali je bitno da te dvije godine razdvajamo - rekla je Todorović - Tatar.
Zlatno pravilo NLP-a je, kako je navela, da mapa nije teritorija, to je da onu stvar koju svi znaju - da svi gledaju istu stvar iz različite perspektive, zapravo svi različito interpretiraju.
- U teoriji je to svima poznato, međutim, u praksi kad krećemo da razgovaramo, komuniciramo, nekako zaboravimo na tu činjenicu i onda krenemo da podrazumijevamo da mi svi vidimo isto i onda očekujemo da svi isto na stvari gledamo. Potpuno je svima jasno da različito vidimo svijet, međutim kada dođe do te kominikacije nekako se dešava da to zaboravimo i krećemo da ubjeđujemo jedni druge da je stvarnost onakva kakvom je mi vidimo - istakla je Todorović - Tatar.
Kaže da opis i interpretacija normalno idu skupa, ali ih je i potrebno razdvojiti jer će se lakše naći rješenje teme o kojoj se razgovara.
- Prvo ćemo se dogovoriti o čemu pričamo, kad se dogovorimo o čemu pričamo, hajde da vidimo kako gledamo na određenu temu i onda ćemo da vidimo kakvo je naše zajedničko rješenje - zaključila je Todorović - Tatar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw7VkHs7ZumE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Todorović - Tatar: Za bolje razumijevanje i dobru komunikaciju važno je razdvojiti opis i interpretaciju

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u partnerstvu sa podgoričkim Domom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u okviru implementacije Strategije ranog razvoja, organizovao je trodnevnu stručnu obuku “Rana intervencija i razvoj komunikacije kod djece sa poremećajem iz spektra autizma“.
Kako je saopšteno iz KCCG, učesnici su bili logopedi iz Centra za rani razvoj, centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja, vrtića i Resursnog centra.
Glavna predavačica bila je Nataša Srećković Milenković, specijalista rane intervencije i logoped iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, sa velikim stručnim kompetencijama stečenim u međunarodnim razvojnim centrima, koja je kroz predavanja i praktične radionice prenijela savremene metode podsticanja komunikacije i socijalnih vještina kod djece sa poremećajem iz spektra autizma.
- Program je obuhvatio teme od izuzetne važnosti: značaj i principi rane intervencije, stimulacija početnih komunikacionih i socijalnih vještina kod djece sa PSA, razvoj govora kod djece koja kasne sa progovaranjem, tehnike motivacije i usmjeravanja pažnje, razvoj zajedničke pažnje, uloga igre i naturalističkih pristupa u podsticanju spontanih interakcija - kazali su u KCCG.
Skup je, dodaju oni, otvoren uvodnim izlaganjima o Strategiji ranog razvoja i značaju uvođenja rane intervencije u sistem zdravstvene zaštite.
Osnažujuća poruka događaja, navode u KCCG, jeste da rana intervencija znači ranu šansu. Pravovremenim prepoznavanjem i primjenom savremenih metoda, prema njihovim riječima, stručnjaci mogu značajno uticati na razvoj komunikacije, socijalnih vještina i kvalitet života djece sa poremećajem iz spektra autizma i njihovih porodica.
- Naše zajedničko djelovanje pokazuje da, kada se roditelji i stručnjaci ujedine, stvaramo najjaču mrežu podrške za djecu. Rana intervencija nije samo stručna metoda - to je ulaganje u budućnost - istakla je koordinatorka obuke, dr Iva Ivanović
Obuka je, kažu u KCCG, stručnjacima pružila praktične smjernice i osnažila ih da u svom svakodnevnom radu koriste naturalističke razvojno-bihevioralna intervencija kao vid rane intervencije zasnovan na dokazima.
- U budućnosti je planiran nastavak ovakvih obuka, kao i uspostavljanje supervizijskog rada kako bismo što bolje osnažili naše stručnjake za dobrobit neurorazličite djece - zaključili su u KCCG.

Održana obuka o ranoj intervenciji i razvoju komunikacije kod djece iz spektra autizma: Najjača mreža podrške se stvara kada se ujedine roditelji i stručnjaci

Portparolka Vlade Sjeverne Makedonije Marija Miteva najavila je danas da će od ponedjeljka biti otvorena telefonska linija za direktnu komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u diskoteci u Kočanima.
- Uspostavljamo novu telefonsku liniju za direktnu komunikaciju, kojom upravlja Kancelarija premijera, koja će biti aktivna od ponedjeljka 9. juna, funkcionisaće neprekidno i biće dostupna svim povrijeđenim osobama i njihovim porodicama - rekla je Miteva na konferenciji za novinare.
Istakla je da je Vlada u prvoj fazi pozvala sve povrijeđene osobe i njihove porodice da se jave, da iznesu svoje zahtjeve, predloge i konkretne potrebe.
- Ova linija neće biti samo kontakt - već živi kanal komunikacije, putem kojeg će se održavati dnevna, nedeljna i mjesečna koordinacija, uz redovna ažuriranja i personalizovani pristup za svaki slučaj - rekla je portparolka Vlade Sjeverne Makedonije.
Miteva je objasnila da se ova telefonska linija sada otvara "zato što Vlada vjeruje da podrška ne treba da bude jednokratna, već proces i zato što zna da se zdravstveno i psihološko stanje povrijeđenih mijenja svakog dana i da im je prije svega potrebno vrijeme da se posvete svom oporavku".
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Sjeverne Makedonije, ukupno 187 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima 16. marta zadržano je na liječenju duže od 48 sati.
Od tog broja, kako je rekao direktor tog fonda Sašo Klekovski, 116 je upućeno u inostranstvo, a 71 osoba je liječena u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima stradalo je 59 ljudi, a troje je preminulo kasnije na liječenju u inostranstvu - dva u Litvaniji i jedan u Srbiji.
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
U istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 60 osoba i tri firme, od kojih 46 osoba istražuje Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Vlada S. Makedonije otvara telefonsku liniju za komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u Kočanima i njihovim porodicama

To što izlazi kroz saopštenja Demokrata i audiovizuelne narative je elementarna nepogoda - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E komunikološkinja, Nina Redžepagić.
Sa druge strane, ona smatra da neformalna studentska organizacija „Kamo Śutra“ sa javnošću komunicira jasno, direktno, konkretno i transparentno. Na društvenim mrežama su aktivni i ogradili su se, kako je ukazala, od eventualnih političkih uticaja.
- Jer je cilj ovih protesta vrlo specifičan i odnosi se na preuzimanje odgovornosti za teške zločine koji su se dogodili na Cetinju. Istovremeno, to znači i poziv na promjenu, na društvenu odgovornost. To nije poziv za smjenu vlasti, to je poziv na preuzimanje odgovornosti, da bi građani izgradili povjerenje u institucije i osjećali se sigurnima. Vjerovatno će neko tražiti greške u komunikacijama, ali sve što ću reći jeste da su oni mladi i da imaju pravo na greške jer im mi nijesmo stvorili, niti ostavili neki kvalitetan sistem koji stoji iza njih. Svim srcem podržavam naše studente - poručila je Redžepagić.
Napominje i da je veoma izazovna činjenica što u Crnoj Gori političke javnosti kreiraju lažne vijesti.
- Mi svjedočimo jednom takvom fenomenu. Javnosti, koje bi trebalo da promovišu transparentnu, istinitu, iskrenu, dvosmjernu komunikaciju, kreatori su lažnih vijesti… Pozivam građane da ne dozvole da ih potcjenjuju političari sa TV ekrana. Građani odlično znaju da iza stava, iza riječi moraju da stoje djela. Studenti su jasno pozvali nosioce tih riječi da dostave dokaze, nikad ih nijesmo vidjeli - kaže Redžepagić.
Smatra da se čitava komunikacija Demokrata bazira na strateškim principima razbijanja protesta, na već viđen način.
- Diskreditovanje organizatora, dezinformacije, ubacivanje neželjenih pojedinaca, kreiranje audiovizuelnog sadržaja koji je lažan, montiran na sugestivan način… Dakle, sve je to već viđeno. Na kraju krajeva, to je replika komunikacije koju vidimo u Srbiji, a koja se koristi za razbijanje protesta. Nakon toga, imamo sanaciju štete kroz dvije velike kampanje koju Demokrate vode - kampanju zapošljavanja velikog broja policajki i policajaca, kao i velika hapšenja u tom sektoru. Sve je to skretanje pažnje sa onoga što je važno - navela je ona.
Ovi studenti, podvlači Redžepagić, nijesu kriminalci.
- Niti smo mi koji smo sa njima na tim skupovima. Da bi neko bio kriminalac mora iza sebe da ima krivično djelo, hapšenje, sud, odluku suda... Sve se to radi s jednim jedinim ciljem - da se protesti i blokade razbiju… Nemojmo da se zavaravamo da ljudi ne vide šta se dešava, svi jasno vide - istakla je Redžepagić.
Ona je ocijenila da sistem nije stao uz porodice 13 stradalih na Cetinju, te da je odbacivanje odgovornosti atak na njihova osjećanja.
- Na njhovo i naše povjerenje u institucije, na njihovu i našu sigurnost - dodala je Redžepagić.
Neumjesna je, neadekvatna i politički nekorektna, smatra komunikološkinja, izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da ne bi trebalo tražiti odgovornost političara.
- Mi slušamo o objektivnoj, subjektivnoj, moralnoj odgovornosti. Ne postoje subjektivna i objektivna, ukoliko ne postoji moralna odgovornost. Kao što ne postoji političar s integritetom, ukoliko nema etičku odgovornost. Suština, osnovna vertikala političke funkcije jeste moralna odgovornost. Svima treba da je jasno da oni ne žele da preuzmu nijednu vrstu odgovornosti. Činjenica je da ostaje istorija koja će suditi o ovome, i njihovo biračko tijelo, koje sve više gube - kaže Redžepagić.
Objašnjava da će biti teško iskontrolisati i sankcionisati dezinformacije dok se god ne uvedu zakonska rješenja. Dodaje da mediji koji plasiraju lažne informacije učestvuju u ataku na zdravu misao.
- Jako je bitno da se informacije traže kod kredibilnih izvora, da se provjeravaju. Važno je da nađemo pravu liniju odgovornih, da procesuiramo sve one nosioce govora mržnje i da se prema njima odnosimo kao prema istinskoj opasnosti po naše mentalno zdravlje. Sadržaj koji Demokrate plasiraju je sraman i estetski problematičan, pa smo čak i žrtve jedne loše estetike. Iako je, kako kažu, kič parazit na tijelu umjetnosti, to što izlazi kroz saopštenja i audiovizuelne nekakve narative od strane te grupacije, je zaista elementarna nepogoda - zaključila je Redžepagić.&nbsp;

Redžepagić: Komunikacija Demokrata bazirana na razbijanju protesta - na već viđen način

Nakon što je od prošle godine u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ učenicima tokom nastave zabranjeno korišćenje mobilnih telefona (osim uz odobrenje nastavnika), od početka drugog polugodišta ove godine ukinute su i Vajber grupe preko kojih se odvijala komunikacija sa učiteljima/cama i nastavnicima/ama.
Komunikacija sa učenicima sada je isključivo preko Tims aplikacije, koja je dostupna i roditeljima.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ Dragan Mijušković podsjeća da je uprava ove škole među prvima donijela odluku o zabrani korišćenja mobilnih telefona u toku nastave, i to u novembru 2023. godine.
- Sprovođenje te odluke počelo je u toku drugog polugodišta prethodne godine i mogu da kažem da je za sada to dalo dobre rezultate. U početku je bilo određenog otpora roditelja zbog toga što djeca ne mogu da koriste telefon tokom nastave. Međutim, pojasnili smo da nije zabranjeno korištenje telefona ukoliko to odobri nastavnik. Znači, telefoni mogu da se donesu u školu, za vrijeme nastave se drže se u torbi i ne mogu se koristiti bez dozvole nastavnika – objasnio je Mijušković.&nbsp;
Uprava ove škole napravila je i interni pravilnik kojim je predviđeno izricanje vaspitnih mjera, lakših i težih, ukoliko učenici koriste mobilni telefon bez odobrenja nastavnika.
- Lakša kazna se izriče ukoliko učenik na času koristi telefon bez znanja nastavnika. U tom slučaju nastavnik mu uzima telefon, predaje ga pedagoško-psihološkoj službi ili upravi škole, nakon čega pozivamo roditelja da preuzme telefon. Naravno, ukoliko je djetetu neophodno da koristi telefon, da pozove roditelje ili slično, to može uraditi uz odobrenje nastavnika – navodi Mijušković.
Naglašavajući da je korišćenje telefona zabranjeno samo tokom nastave, podsjeća da je Unesko procijenio da telefoni predstavljaju glavni problem u obrazovanju.
- Teže kazne izričemo onda kada učenik zloupotrebljava mobilni telefon u procesu provjere znanja, bilo da je u pitanju pismena ili usmena. U tom slučaju izriče mu se pismena opomena, a prva sljedeća kazna je ukor direktora. Ukoliko je u pitanju sajber nasilje, tu smo rigorozni i odmah izričemo ukor nastavničkog vijeća – objašnjava Mijušković, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su do sada izrekli samo petnaestak lakših kazni.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ podsjeća da su Vajber grupe u školama nastale u vrijeme pandemije kovid-19, zbog lakše komunikacije, te da su jednostavno zaživjele i ostale u upotrebi u našem obrazovnom sistemu i nakon toga.
- Mi smo na sjednici nastavničkog vijeća u decembru prošle godine donijeli odluku da se sve Vajber grupe ugase i da se komunikacija sa učenicima svodi isključivo preko Tims aplikacije, koju su država Crna Gora i Ministarstvo prosvjete skupo platili. Tu platformu možemo svi da koristimo, dostupna je i roditeljima, koji uz pomoć nje mogu da povjeravaju ocjene djece i sve što razredni starješina upisuje pojedinačno za učenike. Vajber nije poslovna komunikacija i kao direktor ove ustanove insistirao sam od svojih zaposlenih i svih razrednih starješina da se sve Vajber grupe ugase – kazao je Mijušković.

OŠ "Oktoih" sa Vajber komunikacije prešla na Tims

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se i te kako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar, smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Sprem'te se, sprem'te, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS76hR4GG4Ks&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Skupština Crne Gore intenziviraće komunikaciju sa Nordijskim savjetom, što će rezultirati jačanjem saradnje - dogovoreno je na sastanku predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predstavnika tog savjeta. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je Nordijski savjet primjer izuzetne regionalne saradnje i model dobrosusjedskih odnosa. 
 
- On je naglasio da Crna Gora taj savjet vidi kao inspiraciju za jačanje regionalnog sklada i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. 
 
Mandić je rekao da bi podrška Nordijskog savjeta i država koje ga čine - Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, na putu ka Evropskoj uniji (EU) Crnoj Gori mnogo značila, kada se uzme u obzir napredak koji je država postigla u izuzetno kratkom vremenu. 
 
Kako se navodi, članovi Nordijskog savjeta su rekli da su spremni i zainteresovani za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, kroz dijalog i konkretne inicijative u oblastima održivog razvoja, zelene tranzicije, kao i obrazovanja i inovacija. 
 
- Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu intenzivira komunikacija između Skupštine Crne Gore i Nordijskog savjeta, što bi za rezultat imalo jačanje ove izuzetno važne veze i saradnje - zaključeno je u saopštenju.

Skupština će intenzivirati komunikaciju sa Nordijskim savjetom

U kriznim situacijama kada policija i vojska 12 dana traže osumnjičenog za dvostruko ubistvo, nedopustivo je da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Objašnjavaju da ćutanje institucija može biti rizično, jer građani u strahu i neizvjesnosti mogu donositi pogrešne zaključke i odluke. Umjesto spotova, kažu, potrebna je prisutnost ključnih figura. Građani za Tv E kažu, da im sistem bezbjednosti ne uliva mnogo povjerenja.
Potraga za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo, pokazala je, pored ostalog, neodgovornost institucija prema građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, kaže da je komunikacija institucija sa građanima morala da bude drugačija.
- Za ovakav jedan težak zločin, dvostruko ubistvo u mjestu Sokolac, kod Bijelog Polja, Uprava policije i MUP trebalo je da organizuju pres konferenciju. Umjesto toga, imamo jedan muk i nezvanične informacije. Jedini ko se javno obratio, dva dana nakon zločina, bio je general (Zoran) Lazarević. Nije njegovo da se obraća crnogorskoj javnosti, vojska ne hvata počinioce krivičnih djela, već to radi Uprava policije - objašnjava Janjušević.
Stručnjaci napominju da je upravljanje komunikacijskim procesom u kriznim situacijama važno, jer institucija tako umiruje građane, ali i štiti svoj integritet.
- Stekao se utisak da niko tu ništa ne radi, postavljaju pitanja - kako ne mogu da ga nađu, kakav je to teren? Mi smo saznali kakav je to teren od policajaca iz Srbije. U suštini, imate potrebu da zaštitite sopstvenu reputaciju, ukoliko se već time bavite, a onda imate jednu drugu, mnogo važniju potrebu – da spriječite da ljudi emocionalno reaguju u kriznim situacijama - napominje psiholog i komunikolog Radoje Cerović. 
Kada se potraga preselila i u susjednu Srbiju, MUP Crne Gore obajvio je video spot sa kadrovima potrage za Balijagićem po bjelopoljskim selima. Taj potez, smatraju sagovornici Televizije E, bio je neprimjeren. Umjesto spotova, fotografija i prebacivanja odgovornosti na medije, ministar (Danilo Šaranović) i direktor policije (Zoran Brđanin) treba fa odgovore na pitanja od javnog interesa.
- Osnovno pravilo svih policijskih organizacija u svijetu je da policija štiti i radi u interesu građana. Ne može policija biti zatvoreni sistem pogotovo kada je riječ o najtežim oblicima krivičnih djela. Imamo situaciju da je bjelopoljska opština i dio sjevera Crne Gore maltene u vanrednom stanju, djeca ne idu u školu, građani su uznemireni, a dodatno ih uznemiri kada preko medija saznaju da zločinc nesmetano prelazi državnu granicu između Crne Gore i Srbije. I onda imate jednu psihologuju straha - kaže nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
O tom strahu govore i psiholozi. Upozoravaju da odsustvo komunikacije između institucija i građana može imati ozbiljne posljedice.
- U važnim, emocionlano nabijenim situacijama, morate da pokažete prisustvo ne samo na terenu, već i u medijima, sredstvima informisanja, morate da pokažete da ste u tome proaktivni, a ne da čekate da vas neko kontaktira, da neko pita. Prisutnost, što je moguće više, to je apsolutno u interesu institucije - zaključio je Cerović. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKPkMoH0o-8M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj Balijagić: Nedopustivo da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: komunikacija