Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Društvo je oblikovalo muški i ženski pol tako da ima različita očekivanja od njih, pa se samim tim žene i muškarci prilagođavaju takvim očekivanjima, kompetentne žene nauče da se snalaze i ostanu asertivne, ali vrlo često se žene uklapaju i kreću linijom manjeg otpora- rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, komunikološkinja Marija Todorović - Tatar.
Interpretacija je, prema njenim riječima, najčešće dio svake komunikacije, ali ljudi obično ne nauče da razdvoje opis od interpretacije što je vrlo korisna vještina.
- Da bismo se bolje razumjeli nekad u komunikaciji vrlo je važno je da razdvojimo u glavi opis od interpretacije, to ne znači da je bolji opis ili je bolja interpretacija, to nije neko takmičenje između te dvije stvari, ali je bitno da te dvije godine razdvajamo - rekla je Todorović - Tatar.
Zlatno pravilo NLP-a je, kako je navela, da mapa nije teritorija, to je da onu stvar koju svi znaju - da svi gledaju istu stvar iz različite perspektive, zapravo svi različito interpretiraju.
- U teoriji je to svima poznato, međutim, u praksi kad krećemo da razgovaramo, komuniciramo, nekako zaboravimo na tu činjenicu i onda krenemo da podrazumijevamo da mi svi vidimo isto i onda očekujemo da svi isto na stvari gledamo. Potpuno je svima jasno da različito vidimo svijet, međutim kada dođe do te kominikacije nekako se dešava da to zaboravimo i krećemo da ubjeđujemo jedni druge da je stvarnost onakva kakvom je mi vidimo - istakla je Todorović - Tatar.
Kaže da opis i interpretacija normalno idu skupa, ali ih je i potrebno razdvojiti jer će se lakše naći rješenje teme o kojoj se razgovara.
- Prvo ćemo se dogovoriti o čemu pričamo, kad se dogovorimo o čemu pričamo, hajde da vidimo kako gledamo na određenu temu i onda ćemo da vidimo kakvo je naše zajedničko rješenje - zaključila je Todorović - Tatar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw7VkHs7ZumE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Todorović - Tatar: Za bolje razumijevanje i dobru komunikaciju važno je razdvojiti opis i interpretaciju

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u partnerstvu sa podgoričkim Domom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u okviru implementacije Strategije ranog razvoja, organizovao je trodnevnu stručnu obuku “Rana intervencija i razvoj komunikacije kod djece sa poremećajem iz spektra autizma“.
Kako je saopšteno iz KCCG, učesnici su bili logopedi iz Centra za rani razvoj, centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja, vrtića i Resursnog centra.
Glavna predavačica bila je Nataša Srećković Milenković, specijalista rane intervencije i logoped iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, sa velikim stručnim kompetencijama stečenim u međunarodnim razvojnim centrima, koja je kroz predavanja i praktične radionice prenijela savremene metode podsticanja komunikacije i socijalnih vještina kod djece sa poremećajem iz spektra autizma.
- Program je obuhvatio teme od izuzetne važnosti: značaj i principi rane intervencije, stimulacija početnih komunikacionih i socijalnih vještina kod djece sa PSA, razvoj govora kod djece koja kasne sa progovaranjem, tehnike motivacije i usmjeravanja pažnje, razvoj zajedničke pažnje, uloga igre i naturalističkih pristupa u podsticanju spontanih interakcija - kazali su u KCCG.
Skup je, dodaju oni, otvoren uvodnim izlaganjima o Strategiji ranog razvoja i značaju uvođenja rane intervencije u sistem zdravstvene zaštite.
Osnažujuća poruka događaja, navode u KCCG, jeste da rana intervencija znači ranu šansu. Pravovremenim prepoznavanjem i primjenom savremenih metoda, prema njihovim riječima, stručnjaci mogu značajno uticati na razvoj komunikacije, socijalnih vještina i kvalitet života djece sa poremećajem iz spektra autizma i njihovih porodica.
- Naše zajedničko djelovanje pokazuje da, kada se roditelji i stručnjaci ujedine, stvaramo najjaču mrežu podrške za djecu. Rana intervencija nije samo stručna metoda - to je ulaganje u budućnost - istakla je koordinatorka obuke, dr Iva Ivanović
Obuka je, kažu u KCCG, stručnjacima pružila praktične smjernice i osnažila ih da u svom svakodnevnom radu koriste naturalističke razvojno-bihevioralna intervencija kao vid rane intervencije zasnovan na dokazima.
- U budućnosti je planiran nastavak ovakvih obuka, kao i uspostavljanje supervizijskog rada kako bismo što bolje osnažili naše stručnjake za dobrobit neurorazličite djece - zaključili su u KCCG.

Održana obuka o ranoj intervenciji i razvoju komunikacije kod djece iz spektra autizma: Najjača mreža podrške se stvara kada se ujedine roditelji i stručnjaci

Portparolka Vlade Sjeverne Makedonije Marija Miteva najavila je danas da će od ponedjeljka biti otvorena telefonska linija za direktnu komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u diskoteci u Kočanima.
- Uspostavljamo novu telefonsku liniju za direktnu komunikaciju, kojom upravlja Kancelarija premijera, koja će biti aktivna od ponedjeljka 9. juna, funkcionisaće neprekidno i biće dostupna svim povrijeđenim osobama i njihovim porodicama - rekla je Miteva na konferenciji za novinare.
Istakla je da je Vlada u prvoj fazi pozvala sve povrijeđene osobe i njihove porodice da se jave, da iznesu svoje zahtjeve, predloge i konkretne potrebe.
- Ova linija neće biti samo kontakt - već živi kanal komunikacije, putem kojeg će se održavati dnevna, nedeljna i mjesečna koordinacija, uz redovna ažuriranja i personalizovani pristup za svaki slučaj - rekla je portparolka Vlade Sjeverne Makedonije.
Miteva je objasnila da se ova telefonska linija sada otvara "zato što Vlada vjeruje da podrška ne treba da bude jednokratna, već proces i zato što zna da se zdravstveno i psihološko stanje povrijeđenih mijenja svakog dana i da im je prije svega potrebno vrijeme da se posvete svom oporavku".
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Sjeverne Makedonije, ukupno 187 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima 16. marta zadržano je na liječenju duže od 48 sati.
Od tog broja, kako je rekao direktor tog fonda Sašo Klekovski, 116 je upućeno u inostranstvo, a 71 osoba je liječena u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima stradalo je 59 ljudi, a troje je preminulo kasnije na liječenju u inostranstvu - dva u Litvaniji i jedan u Srbiji.
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
U istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 60 osoba i tri firme, od kojih 46 osoba istražuje Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Vlada S. Makedonije otvara telefonsku liniju za komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u Kočanima i njihovim porodicama

To što izlazi kroz saopštenja Demokrata i audiovizuelne narative je elementarna nepogoda - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E komunikološkinja, Nina Redžepagić.
Sa druge strane, ona smatra da neformalna studentska organizacija „Kamo Śutra“ sa javnošću komunicira jasno, direktno, konkretno i transparentno. Na društvenim mrežama su aktivni i ogradili su se, kako je ukazala, od eventualnih političkih uticaja.
- Jer je cilj ovih protesta vrlo specifičan i odnosi se na preuzimanje odgovornosti za teške zločine koji su se dogodili na Cetinju. Istovremeno, to znači i poziv na promjenu, na društvenu odgovornost. To nije poziv za smjenu vlasti, to je poziv na preuzimanje odgovornosti, da bi građani izgradili povjerenje u institucije i osjećali se sigurnima. Vjerovatno će neko tražiti greške u komunikacijama, ali sve što ću reći jeste da su oni mladi i da imaju pravo na greške jer im mi nijesmo stvorili, niti ostavili neki kvalitetan sistem koji stoji iza njih. Svim srcem podržavam naše studente - poručila je Redžepagić.
Napominje i da je veoma izazovna činjenica što u Crnoj Gori političke javnosti kreiraju lažne vijesti.
- Mi svjedočimo jednom takvom fenomenu. Javnosti, koje bi trebalo da promovišu transparentnu, istinitu, iskrenu, dvosmjernu komunikaciju, kreatori su lažnih vijesti… Pozivam građane da ne dozvole da ih potcjenjuju političari sa TV ekrana. Građani odlično znaju da iza stava, iza riječi moraju da stoje djela. Studenti su jasno pozvali nosioce tih riječi da dostave dokaze, nikad ih nijesmo vidjeli - kaže Redžepagić.
Smatra da se čitava komunikacija Demokrata bazira na strateškim principima razbijanja protesta, na već viđen način.
- Diskreditovanje organizatora, dezinformacije, ubacivanje neželjenih pojedinaca, kreiranje audiovizuelnog sadržaja koji je lažan, montiran na sugestivan način… Dakle, sve je to već viđeno. Na kraju krajeva, to je replika komunikacije koju vidimo u Srbiji, a koja se koristi za razbijanje protesta. Nakon toga, imamo sanaciju štete kroz dvije velike kampanje koju Demokrate vode - kampanju zapošljavanja velikog broja policajki i policajaca, kao i velika hapšenja u tom sektoru. Sve je to skretanje pažnje sa onoga što je važno - navela je ona.
Ovi studenti, podvlači Redžepagić, nijesu kriminalci.
- Niti smo mi koji smo sa njima na tim skupovima. Da bi neko bio kriminalac mora iza sebe da ima krivično djelo, hapšenje, sud, odluku suda... Sve se to radi s jednim jedinim ciljem - da se protesti i blokade razbiju… Nemojmo da se zavaravamo da ljudi ne vide šta se dešava, svi jasno vide - istakla je Redžepagić.
Ona je ocijenila da sistem nije stao uz porodice 13 stradalih na Cetinju, te da je odbacivanje odgovornosti atak na njihova osjećanja.
- Na njhovo i naše povjerenje u institucije, na njihovu i našu sigurnost - dodala je Redžepagić.
Neumjesna je, neadekvatna i politički nekorektna, smatra komunikološkinja, izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da ne bi trebalo tražiti odgovornost političara.
- Mi slušamo o objektivnoj, subjektivnoj, moralnoj odgovornosti. Ne postoje subjektivna i objektivna, ukoliko ne postoji moralna odgovornost. Kao što ne postoji političar s integritetom, ukoliko nema etičku odgovornost. Suština, osnovna vertikala političke funkcije jeste moralna odgovornost. Svima treba da je jasno da oni ne žele da preuzmu nijednu vrstu odgovornosti. Činjenica je da ostaje istorija koja će suditi o ovome, i njihovo biračko tijelo, koje sve više gube - kaže Redžepagić.
Objašnjava da će biti teško iskontrolisati i sankcionisati dezinformacije dok se god ne uvedu zakonska rješenja. Dodaje da mediji koji plasiraju lažne informacije učestvuju u ataku na zdravu misao.
- Jako je bitno da se informacije traže kod kredibilnih izvora, da se provjeravaju. Važno je da nađemo pravu liniju odgovornih, da procesuiramo sve one nosioce govora mržnje i da se prema njima odnosimo kao prema istinskoj opasnosti po naše mentalno zdravlje. Sadržaj koji Demokrate plasiraju je sraman i estetski problematičan, pa smo čak i žrtve jedne loše estetike. Iako je, kako kažu, kič parazit na tijelu umjetnosti, to što izlazi kroz saopštenja i audiovizuelne nekakve narative od strane te grupacije, je zaista elementarna nepogoda - zaključila je Redžepagić.&nbsp;

Redžepagić: Komunikacija Demokrata bazirana na razbijanju protesta - na već viđen način

Nakon što je od prošle godine u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ učenicima tokom nastave zabranjeno korišćenje mobilnih telefona (osim uz odobrenje nastavnika), od početka drugog polugodišta ove godine ukinute su i Vajber grupe preko kojih se odvijala komunikacija sa učiteljima/cama i nastavnicima/ama.
Komunikacija sa učenicima sada je isključivo preko Tims aplikacije, koja je dostupna i roditeljima.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ Dragan Mijušković podsjeća da je uprava ove škole među prvima donijela odluku o zabrani korišćenja mobilnih telefona u toku nastave, i to u novembru 2023. godine.
- Sprovođenje te odluke počelo je u toku drugog polugodišta prethodne godine i mogu da kažem da je za sada to dalo dobre rezultate. U početku je bilo određenog otpora roditelja zbog toga što djeca ne mogu da koriste telefon tokom nastave. Međutim, pojasnili smo da nije zabranjeno korištenje telefona ukoliko to odobri nastavnik. Znači, telefoni mogu da se donesu u školu, za vrijeme nastave se drže se u torbi i ne mogu se koristiti bez dozvole nastavnika – objasnio je Mijušković.&nbsp;
Uprava ove škole napravila je i interni pravilnik kojim je predviđeno izricanje vaspitnih mjera, lakših i težih, ukoliko učenici koriste mobilni telefon bez odobrenja nastavnika.
- Lakša kazna se izriče ukoliko učenik na času koristi telefon bez znanja nastavnika. U tom slučaju nastavnik mu uzima telefon, predaje ga pedagoško-psihološkoj službi ili upravi škole, nakon čega pozivamo roditelja da preuzme telefon. Naravno, ukoliko je djetetu neophodno da koristi telefon, da pozove roditelje ili slično, to može uraditi uz odobrenje nastavnika – navodi Mijušković.
Naglašavajući da je korišćenje telefona zabranjeno samo tokom nastave, podsjeća da je Unesko procijenio da telefoni predstavljaju glavni problem u obrazovanju.
- Teže kazne izričemo onda kada učenik zloupotrebljava mobilni telefon u procesu provjere znanja, bilo da je u pitanju pismena ili usmena. U tom slučaju izriče mu se pismena opomena, a prva sljedeća kazna je ukor direktora. Ukoliko je u pitanju sajber nasilje, tu smo rigorozni i odmah izričemo ukor nastavničkog vijeća – objašnjava Mijušković, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su do sada izrekli samo petnaestak lakših kazni.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ podsjeća da su Vajber grupe u školama nastale u vrijeme pandemije kovid-19, zbog lakše komunikacije, te da su jednostavno zaživjele i ostale u upotrebi u našem obrazovnom sistemu i nakon toga.
- Mi smo na sjednici nastavničkog vijeća u decembru prošle godine donijeli odluku da se sve Vajber grupe ugase i da se komunikacija sa učenicima svodi isključivo preko Tims aplikacije, koju su država Crna Gora i Ministarstvo prosvjete skupo platili. Tu platformu možemo svi da koristimo, dostupna je i roditeljima, koji uz pomoć nje mogu da povjeravaju ocjene djece i sve što razredni starješina upisuje pojedinačno za učenike. Vajber nije poslovna komunikacija i kao direktor ove ustanove insistirao sam od svojih zaposlenih i svih razrednih starješina da se sve Vajber grupe ugase – kazao je Mijušković.

OŠ "Oktoih" sa Vajber komunikacije prešla na Tims

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se i te kako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar, smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Sprem'te se, sprem'te, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS76hR4GG4Ks&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Skupština Crne Gore intenziviraće komunikaciju sa Nordijskim savjetom, što će rezultirati jačanjem saradnje - dogovoreno je na sastanku predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predstavnika tog savjeta. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je Nordijski savjet primjer izuzetne regionalne saradnje i model dobrosusjedskih odnosa. 
 
- On je naglasio da Crna Gora taj savjet vidi kao inspiraciju za jačanje regionalnog sklada i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. 
 
Mandić je rekao da bi podrška Nordijskog savjeta i država koje ga čine - Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, na putu ka Evropskoj uniji (EU) Crnoj Gori mnogo značila, kada se uzme u obzir napredak koji je država postigla u izuzetno kratkom vremenu. 
 
Kako se navodi, članovi Nordijskog savjeta su rekli da su spremni i zainteresovani za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, kroz dijalog i konkretne inicijative u oblastima održivog razvoja, zelene tranzicije, kao i obrazovanja i inovacija. 
 
- Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu intenzivira komunikacija između Skupštine Crne Gore i Nordijskog savjeta, što bi za rezultat imalo jačanje ove izuzetno važne veze i saradnje - zaključeno je u saopštenju.

Skupština će intenzivirati komunikaciju sa Nordijskim savjetom

U kriznim situacijama kada policija i vojska 12 dana traže osumnjičenog za dvostruko ubistvo, nedopustivo je da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Objašnjavaju da ćutanje institucija može biti rizično, jer građani u strahu i neizvjesnosti mogu donositi pogrešne zaključke i odluke. Umjesto spotova, kažu, potrebna je prisutnost ključnih figura. Građani za Tv E kažu, da im sistem bezbjednosti ne uliva mnogo povjerenja.
Potraga za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo, pokazala je, pored ostalog, neodgovornost institucija prema građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, kaže da je komunikacija institucija sa građanima morala da bude drugačija.
- Za ovakav jedan težak zločin, dvostruko ubistvo u mjestu Sokolac, kod Bijelog Polja, Uprava policije i MUP trebalo je da organizuju pres konferenciju. Umjesto toga, imamo jedan muk i nezvanične informacije. Jedini ko se javno obratio, dva dana nakon zločina, bio je general (Zoran) Lazarević. Nije njegovo da se obraća crnogorskoj javnosti, vojska ne hvata počinioce krivičnih djela, već to radi Uprava policije - objašnjava Janjušević.
Stručnjaci napominju da je upravljanje komunikacijskim procesom u kriznim situacijama važno, jer institucija tako umiruje građane, ali i štiti svoj integritet.
- Stekao se utisak da niko tu ništa ne radi, postavljaju pitanja - kako ne mogu da ga nađu, kakav je to teren? Mi smo saznali kakav je to teren od policajaca iz Srbije. U suštini, imate potrebu da zaštitite sopstvenu reputaciju, ukoliko se već time bavite, a onda imate jednu drugu, mnogo važniju potrebu – da spriječite da ljudi emocionalno reaguju u kriznim situacijama - napominje psiholog i komunikolog Radoje Cerović. 
Kada se potraga preselila i u susjednu Srbiju, MUP Crne Gore obajvio je video spot sa kadrovima potrage za Balijagićem po bjelopoljskim selima. Taj potez, smatraju sagovornici Televizije E, bio je neprimjeren. Umjesto spotova, fotografija i prebacivanja odgovornosti na medije, ministar (Danilo Šaranović) i direktor policije (Zoran Brđanin) treba fa odgovore na pitanja od javnog interesa.
- Osnovno pravilo svih policijskih organizacija u svijetu je da policija štiti i radi u interesu građana. Ne može policija biti zatvoreni sistem pogotovo kada je riječ o najtežim oblicima krivičnih djela. Imamo situaciju da je bjelopoljska opština i dio sjevera Crne Gore maltene u vanrednom stanju, djeca ne idu u školu, građani su uznemireni, a dodatno ih uznemiri kada preko medija saznaju da zločinc nesmetano prelazi državnu granicu između Crne Gore i Srbije. I onda imate jednu psihologuju straha - kaže nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
O tom strahu govore i psiholozi. Upozoravaju da odsustvo komunikacije između institucija i građana može imati ozbiljne posljedice.
- U važnim, emocionlano nabijenim situacijama, morate da pokažete prisustvo ne samo na terenu, već i u medijima, sredstvima informisanja, morate da pokažete da ste u tome proaktivni, a ne da čekate da vas neko kontaktira, da neko pita. Prisutnost, što je moguće više, to je apsolutno u interesu institucije - zaključio je Cerović. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKPkMoH0o-8M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj Balijagić: Nedopustivo da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: komunikacija