To što izlazi kroz saopštenja Demokrata i audiovizuelne narative je elementarna nepogoda - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E komunikološkinja, Nina Redžepagić.
Sa druge strane, ona smatra da neformalna studentska organizacija „Kamo Śutra“ sa javnošću komunicira jasno, direktno, konkretno i transparentno. Na društvenim mrežama su aktivni i ogradili su se, kako je ukazala, od eventualnih političkih uticaja.
- Jer je cilj ovih protesta vrlo specifičan i odnosi se na preuzimanje odgovornosti za teške zločine koji su se dogodili na Cetinju. Istovremeno, to znači i poziv na promjenu, na društvenu odgovornost. To nije poziv za smjenu vlasti, to je poziv na preuzimanje odgovornosti, da bi građani izgradili povjerenje u institucije i osjećali se sigurnima. Vjerovatno će neko tražiti greške u komunikacijama, ali sve što ću reći jeste da su oni mladi i da imaju pravo na greške jer im mi nijesmo stvorili, niti ostavili neki kvalitetan sistem koji stoji iza njih. Svim srcem podržavam naše studente - poručila je Redžepagić.
Napominje i da je veoma izazovna činjenica što u Crnoj Gori političke javnosti kreiraju lažne vijesti.
- Mi svjedočimo jednom takvom fenomenu. Javnosti, koje bi trebalo da promovišu transparentnu, istinitu, iskrenu, dvosmjernu komunikaciju, kreatori su lažnih vijesti… Pozivam građane da ne dozvole da ih potcjenjuju političari sa TV ekrana. Građani odlično znaju da iza stava, iza riječi moraju da stoje djela. Studenti su jasno pozvali nosioce tih riječi da dostave dokaze, nikad ih nijesmo vidjeli - kaže Redžepagić.
Smatra da se čitava komunikacija Demokrata bazira na strateškim principima razbijanja protesta, na već viđen način.
- Diskreditovanje organizatora, dezinformacije, ubacivanje neželjenih pojedinaca, kreiranje audiovizuelnog sadržaja koji je lažan, montiran na sugestivan način… Dakle, sve je to već viđeno. Na kraju krajeva, to je replika komunikacije koju vidimo u Srbiji, a koja se koristi za razbijanje protesta. Nakon toga, imamo sanaciju štete kroz dvije velike kampanje koju Demokrate vode - kampanju zapošljavanja velikog broja policajki i policajaca, kao i velika hapšenja u tom sektoru. Sve je to skretanje pažnje sa onoga što je važno - navela je ona.
Ovi studenti, podvlači Redžepagić, nijesu kriminalci.
- Niti smo mi koji smo sa njima na tim skupovima. Da bi neko bio kriminalac mora iza sebe da ima krivično djelo, hapšenje, sud, odluku suda... Sve se to radi s jednim jedinim ciljem - da se protesti i blokade razbiju… Nemojmo da se zavaravamo da ljudi ne vide šta se dešava, svi jasno vide - istakla je Redžepagić.
Ona je ocijenila da sistem nije stao uz porodice 13 stradalih na Cetinju, te da je odbacivanje odgovornosti atak na njihova osjećanja.
- Na njhovo i naše povjerenje u institucije, na njihovu i našu sigurnost - dodala je Redžepagić.
Neumjesna je, neadekvatna i politički nekorektna, smatra komunikološkinja, izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da ne bi trebalo tražiti odgovornost političara.
- Mi slušamo o objektivnoj, subjektivnoj, moralnoj odgovornosti. Ne postoje subjektivna i objektivna, ukoliko ne postoji moralna odgovornost. Kao što ne postoji političar s integritetom, ukoliko nema etičku odgovornost. Suština, osnovna vertikala političke funkcije jeste moralna odgovornost. Svima treba da je jasno da oni ne žele da preuzmu nijednu vrstu odgovornosti. Činjenica je da ostaje istorija koja će suditi o ovome, i njihovo biračko tijelo, koje sve više gube - kaže Redžepagić.
Objašnjava da će biti teško iskontrolisati i sankcionisati dezinformacije dok se god ne uvedu zakonska rješenja. Dodaje da mediji koji plasiraju lažne informacije učestvuju u ataku na zdravu misao.
- Jako je bitno da se informacije traže kod kredibilnih izvora, da se provjeravaju. Važno je da nađemo pravu liniju odgovornih, da procesuiramo sve one nosioce govora mržnje i da se prema njima odnosimo kao prema istinskoj opasnosti po naše mentalno zdravlje. Sadržaj koji Demokrate plasiraju je sraman i estetski problematičan, pa smo čak i žrtve jedne loše estetike. Iako je, kako kažu, kič parazit na tijelu umjetnosti, to što izlazi kroz saopštenja i audiovizuelne nekakve narative od strane te grupacije, je zaista elementarna nepogoda - zaključila je Redžepagić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Redžepagić: Komunikacija Demokrata bazirana na razbijanju protesta - na već viđen način

Nakon što je od prošle godine u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ učenicima tokom nastave zabranjeno korišćenje mobilnih telefona (osim uz odobrenje nastavnika), od početka drugog polugodišta ove godine ukinute su i Vajber grupe preko kojih se odvijala komunikacija sa učiteljima/cama i nastavnicima/ama.
Komunikacija sa učenicima sada je isključivo preko Tims aplikacije, koja je dostupna i roditeljima.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ Dragan Mijušković podsjeća da je uprava ove škole među prvima donijela odluku o zabrani korišćenja mobilnih telefona u toku nastave, i to u novembru 2023. godine.
- Sprovođenje te odluke počelo je u toku drugog polugodišta prethodne godine i mogu da kažem da je za sada to dalo dobre rezultate. U početku je bilo određenog otpora roditelja zbog toga što djeca ne mogu da koriste telefon tokom nastave. Međutim, pojasnili smo da nije zabranjeno korištenje telefona ukoliko to odobri nastavnik. Znači, telefoni mogu da se donesu u školu, za vrijeme nastave se drže se u torbi i ne mogu se koristiti bez dozvole nastavnika – objasnio je Mijušković.&nbsp;
Uprava ove škole napravila je i interni pravilnik kojim je predviđeno izricanje vaspitnih mjera, lakših i težih, ukoliko učenici koriste mobilni telefon bez odobrenja nastavnika.
- Lakša kazna se izriče ukoliko učenik na času koristi telefon bez znanja nastavnika. U tom slučaju nastavnik mu uzima telefon, predaje ga pedagoško-psihološkoj službi ili upravi škole, nakon čega pozivamo roditelja da preuzme telefon. Naravno, ukoliko je djetetu neophodno da koristi telefon, da pozove roditelje ili slično, to može uraditi uz odobrenje nastavnika – navodi Mijušković.
Naglašavajući da je korišćenje telefona zabranjeno samo tokom nastave, podsjeća da je Unesko procijenio da telefoni predstavljaju glavni problem u obrazovanju.
- Teže kazne izričemo onda kada učenik zloupotrebljava mobilni telefon u procesu provjere znanja, bilo da je u pitanju pismena ili usmena. U tom slučaju izriče mu se pismena opomena, a prva sljedeća kazna je ukor direktora. Ukoliko je u pitanju sajber nasilje, tu smo rigorozni i odmah izričemo ukor nastavničkog vijeća – objašnjava Mijušković, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su do sada izrekli samo petnaestak lakših kazni.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ podsjeća da su Vajber grupe u školama nastale u vrijeme pandemije kovid-19, zbog lakše komunikacije, te da su jednostavno zaživjele i ostale u upotrebi u našem obrazovnom sistemu i nakon toga.
- Mi smo na sjednici nastavničkog vijeća u decembru prošle godine donijeli odluku da se sve Vajber grupe ugase i da se komunikacija sa učenicima svodi isključivo preko Tims aplikacije, koju su država Crna Gora i Ministarstvo prosvjete skupo platili. Tu platformu možemo svi da koristimo, dostupna je i roditeljima, koji uz pomoć nje mogu da povjeravaju ocjene djece i sve što razredni starješina upisuje pojedinačno za učenike. Vajber nije poslovna komunikacija i kao direktor ove ustanove insistirao sam od svojih zaposlenih i svih razrednih starješina da se sve Vajber grupe ugase – kazao je Mijušković.

1250x600

OŠ "Oktoih" sa Vajber komunikacije prešla na Tims

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se i te kako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar, smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Sprem'te se, sprem'te, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS76hR4GG4Ks&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Skupština Crne Gore intenziviraće komunikaciju sa Nordijskim savjetom, što će rezultirati jačanjem saradnje - dogovoreno je na sastanku predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predstavnika tog savjeta. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je Nordijski savjet primjer izuzetne regionalne saradnje i model dobrosusjedskih odnosa. 
 
- On je naglasio da Crna Gora taj savjet vidi kao inspiraciju za jačanje regionalnog sklada i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. 
 
Mandić je rekao da bi podrška Nordijskog savjeta i država koje ga čine - Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, na putu ka Evropskoj uniji (EU) Crnoj Gori mnogo značila, kada se uzme u obzir napredak koji je država postigla u izuzetno kratkom vremenu. 
 
Kako se navodi, članovi Nordijskog savjeta su rekli da su spremni i zainteresovani za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, kroz dijalog i konkretne inicijative u oblastima održivog razvoja, zelene tranzicije, kao i obrazovanja i inovacija. 
 
- Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu intenzivira komunikacija između Skupštine Crne Gore i Nordijskog savjeta, što bi za rezultat imalo jačanje ove izuzetno važne veze i saradnje - zaključeno je u saopštenju.

Skupština će intenzivirati komunikaciju sa Nordijskim savjetom

U kriznim situacijama kada policija i vojska 12 dana traže osumnjičenog za dvostruko ubistvo, nedopustivo je da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Objašnjavaju da ćutanje institucija može biti rizično, jer građani u strahu i neizvjesnosti mogu donositi pogrešne zaključke i odluke. Umjesto spotova, kažu, potrebna je prisutnost ključnih figura. Građani za Tv E kažu, da im sistem bezbjednosti ne uliva mnogo povjerenja.
Potraga za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo, pokazala je, pored ostalog, neodgovornost institucija prema građanima, smatraju sagovornici Televizije E. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, kaže da je komunikacija institucija sa građanima morala da bude drugačija.
- Za ovakav jedan težak zločin, dvostruko ubistvo u mjestu Sokolac, kod Bijelog Polja, Uprava policije i MUP trebalo je da organizuju pres konferenciju. Umjesto toga, imamo jedan muk i nezvanične informacije. Jedini ko se javno obratio, dva dana nakon zločina, bio je general (Zoran) Lazarević. Nije njegovo da se obraća crnogorskoj javnosti, vojska ne hvata počinioce krivičnih djela, već to radi Uprava policije - objašnjava Janjušević.
Stručnjaci napominju da je upravljanje komunikacijskim procesom u kriznim situacijama važno, jer institucija tako umiruje građane, ali i štiti svoj integritet.
- Stekao se utisak da niko tu ništa ne radi, postavljaju pitanja - kako ne mogu da ga nađu, kakav je to teren? Mi smo saznali kakav je to teren od policajaca iz Srbije. U suštini, imate potrebu da zaštitite sopstvenu reputaciju, ukoliko se već time bavite, a onda imate jednu drugu, mnogo važniju potrebu – da spriječite da ljudi emocionalno reaguju u kriznim situacijama - napominje psiholog i komunikolog Radoje Cerović. 
Kada se potraga preselila i u susjednu Srbiju, MUP Crne Gore obajvio je video spot sa kadrovima potrage za Balijagićem po bjelopoljskim selima. Taj potez, smatraju sagovornici Televizije E, bio je neprimjeren. Umjesto spotova, fotografija i prebacivanja odgovornosti na medije, ministar (Danilo Šaranović) i direktor policije (Zoran Brđanin) treba fa odgovore na pitanja od javnog interesa.
- Osnovno pravilo svih policijskih organizacija u svijetu je da policija štiti i radi u interesu građana. Ne može policija biti zatvoreni sistem pogotovo kada je riječ o najtežim oblicima krivičnih djela. Imamo situaciju da je bjelopoljska opština i dio sjevera Crne Gore maltene u vanrednom stanju, djeca ne idu u školu, građani su uznemireni, a dodatno ih uznemiri kada preko medija saznaju da zločinc nesmetano prelazi državnu granicu između Crne Gore i Srbije. I onda imate jednu psihologuju straha - kaže nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
O tom strahu govore i psiholozi. Upozoravaju da odsustvo komunikacije između institucija i građana može imati ozbiljne posljedice.
- U važnim, emocionlano nabijenim situacijama, morate da pokažete prisustvo ne samo na terenu, već i u medijima, sredstvima informisanja, morate da pokažete da ste u tome proaktivni, a ne da čekate da vas neko kontaktira, da neko pita. Prisutnost, što je moguće više, to je apsolutno u interesu institucije - zaključio je Cerović. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKPkMoH0o-8M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj Balijagić: Nedopustivo da nadležni ćute i ne komuniciraju sa građanima

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji mlade crnogorske autorke Hane Rastoder, biće izvedena u utorak 15. aprila na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
Kako navode u saopštenju dostavljenom medijima, predstava „671 - LOV“ inspirisana je zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Aktuelnost ovog teksta potvrđuje tridesetogodišnjica zločina koja se navršila 27. februara 2023. godine. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije.
Autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.&nbsp;
- Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala - zaključuje se u saopštenju.

Predstava “671-LOV" na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta

Za dane vikenda su na teritoriji države uhapšena 74 vozača, dok su evidentirane 34 saobraćajne nezgode, saopšteno je iz Uprave policije.
Od 74 uhapšenih, kako je precizirano u saopštenju, njih 22 je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 20 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, dok su 32 vozača uhapšena zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a koji se pretežno odnose na prekoračenje propisane brzine kretanja vozila.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su 34 osobe, od čega 21 zbog prekoračenja dozvoljene brzine, tri osobe su bile pozitivne na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, šest osoba je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola, dvije osobe se nijesu zaustavile na znak "stop", dok su dvije dvije osobe odbile testiranje - precizirano je u saopštenju.
Podgorički policajci izdali su 205 prekršajnih naloga, podnijete su 44 prekršajne prijave, a oduzeto je pet motocikala.
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.355 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 196 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 40 pari registarskih oznaka.
U 32 saobraćajne nezgode, kako dodaju iz Uprave policije, nije bilo stradalih, dok je šest osoba zadobilo teške, a njih 15 lake tjelesne povrede.
- Uprava policije apeluje na vozače da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci i da brzinu prilagode stanju na putevima uz poštovanje saobraćajnih propisa kako bi spriječili nezgode sa najtežim posljedicama - poručili su u saopštenju.

Za vikend uhapšena 74 vozača, evidentirane 34 saobraćajne nezgode

Kompanija Ening iz Nikšića laureat je Nagrade Privredne komore Crne Gore za uspješno poslovanje u sektorima industrijaitom prilikom predstavnici Privredne komore posjetili su ovu kompaniju.
Kako su saopštili iz PKCG, predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i potpredsjednik Dragan Kujović razgovarali su sa izvršnim direktorom Novicom Matijaševićem i njegovim saradnicama o poslovnim uspjesima ove kompanije, kao i o mogućnostima tješnje saradnje i unapređenja biznis ambijenta.
Drakić je čestitala zasluženu, prestižnu Nagradu kompaniji Ening koja godinama ostvaruje zapažene poslovne rezultate.
- Želimo da i ovim priznanjem, koje će uručiti predsjednik Crne Gore 24. aprila na svečanosti povodom 97. godišnjice rada Privredne komore, promovišemo uspjehe naših kompanija. Upravo da bismo istakli proizvodne kompanije, ove godine smo uveli posebne nagrade za uspješno poslovanje u industrijskom i sektoru usluga - rekla je Drakić.
Potpredsjednik Kujović je istakao važnost industrijske proizvodnje za ekonomski razvoj.
- Moramo razvijati industriju jer ona stvara nove vrijednosti i snažno doprinosi razvoju privrede. Industrija zavređuje veću podršku države - smatra Kujović.
Kako dalje navode, predstavnici Komore prezentovali su misiju i aktivnosti krovne poslovne asocijacije, posebno istakavši doprinos unapređenju poslovnog ambijenta, internacionalizaciji poslovanja kompanija, cjeloživotnom učenju i unapređenju sistema obrazovanja, te realizaciji međunarodnih projekata.
- Sve aktivnosti, koje ste naveli, kompaniji Ening mogu biti od velike koristi, pošto smo došli u fazu razvoja u kojoj su nam konsultacije i podrška Komore i države značajni za dalje unapređenje konkurentnosti- rekao je Matijašević.
Kako dodaje, nema segmenta termotehnike koji nema veliki potencijal rasta, a prem njegovim riječim, potreban je prije svega, dodatni, edukovani kadar.
&nbsp;Vidimo veliki izazov u tome što među mladima nedostaje interesovanja za angažovanje u proizvodnom sektoru, a nama je potrebno bar još pet inženjera - kazao je Matijašević.
Ening, porodična kompanija koju je osnovao Milvoje Matijašević 1994. godine, vodeći je proizvođač i distributer energetski efikasnih proizvoda i sistema, koji kombinuje savremene tehnologije sa vrhunskom inženjerskom stručnošću.
Njihov tim čini više od 150 profesionalaca, a brend ENPRO predstavlja simbol inovacija i kvaliteta, spajajući moderni dizajn sa pouzdanim rješenjima.
Kompanija nudi profesionalna tehnička rješenja koja obuhvataju sisteme za grijanje, ventilaciju, klimatizaciju, protivpožarne, pumpne i sisteme odimljavanja i instalacije solarnih panela.
Pored toga, Ening je ekskluzivni distributer vodećih svjetskih brendova u oblasti HVAC tehnologija, čime omogućava pristup najnovijim tehnološkim dostignućima i dodatno potvrđuje svoju poziciju na tržištu.
U razgovorima su učestovale saradnice direktora Matijaševića Marija Kovačević i Aleksandra Mrkaić.
Sastanak je završen obilaskom proizvodnog pogona kompanije Ening.

PKCG u posjeti kompaniji Ening: Razvoj industrije traži snažnu podršku

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović svečano je otvorio Nacionalni paviljon Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2025, koja se održava u Osaki, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
U svom obraćanju, kako navode, Ivanović je istakao važnost učešća Crne Gore na EXPO 2025, naglašavajući da je crnogorski paviljon osmišljen kao spoj tradicije i savremenosti, simbol naše autentičnosti, otvorenosti i harmonije sa prirodom. Kako je naveo, kroz njega šaljemo poruku da je Crna Gora zemlja dijaloga, znanja i saradnje, spremna da gradi nova partnerstva i prijateljstva.
Prisutnima se obratila i izvršna direktorica Udruženja crnogorsko-japanskog prijateljstva, Kieko Oku, koja je podsjetila na dugogodišnje veze između naših naroda i simbolično prijateljstvo koje je prethodnih godina ovjekovječeno sadnjom stabala trešnje širom Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su na svečanosti bili i članovi crnogorske delegacije, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i ministarka turizma Simonida Kordić.
Ceremoniji otvaranja prisustvovali su, između ostalih, zamjenik generalnog sekretara Japanske asocijacije za EXPO 2025, gospodin Manacu Ičinoki; generalni komesar Države Izrael za EXPO 2025 i bivši ambasador u Crnoj Gori, gospodin Jahel Vilan, kao i generalni komesar Republike San Marino za EXPO 2025, gospodin Filipo Franćini.
Svjetska izložba EXPO 2025, koja se održava pod temom “Dizajniranje budućeg društva za naše živote” (Designing Future Society for Our Lives), okuplja više od 160 zemalja i međunarodnih organizacija. Organizatori očekuju preko 28 miliona posjetilaca tokom šest mjeseci trajanja izložbe, pružajući jedinstvenu platformu za promociju kulturnih vrijednosti, ekonomskih potencijala i inovacija učesnica.
Paviljon Crne Gore dizajniran je od strane tima turskih arhitekata, pobjednika međunarodnog konkursa, pod temom “Slavimo zajedništvo” (Celebrating of the Togetherness). Inspirisan crnogorskom topografijom, koloritom i bogatstvom jadranske obale, paviljon simbolizuje suživot različitosti i harmoniju između prirode i čovjeka.
- Učešće Crne Gore na EXPO 2025 predstavlja stratešku inicijativu Vlade, čija je realizacija koordinisana kroz Ministarstvo ekonomskog razvoja. Kroz saradnju sa drugim resorima i relevantnim institucijama, ovaj projekat odražava zajednički napor cijelog državnog sistema u predstavljanju Crne Gore na jednoj od najznačajnijih svjetskih izložbi - zaključuje se u saopštenju Vlade.

Ivanović svečano otvorio crnogorski paviljon na EXPO 2025 u Osaki

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: komunikacija