„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Posebno tematsko izdanje časopisa Komun@ koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama predstavljeno je, u okviru Manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u hramu znanja Academije Higher Educacion Colleges u Mariboru. Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu i svojim sadržajem i kvalitetom zadivio je brojnu kulturnu i svaku drugu javnost kako u Crnoj Gori, tako i u Sloveniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Mr Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore istakao je da je Komun@ kao novina/časopis opstala u ovim vremenima užurbane digitalizacije i digitalnog doba, samo zbog nespornog kvaliteta, u šta se mogu svi uvjeriti čitaoci, ne samo kroz ovaj broj nego i kroz mnoge ranije, istakao je on, napominjući da mu je posebno drago da se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, tj.Sloveniji, zašta u ovom slučaju zaluge pripadaju upravo Komuni, uz naglasak da će u &nbsp;ministarstvu dijaspore &nbsp;uvijek imati partnera i sagovornika, naročito ljudi sa idejama i svi oni koji poput Komune doprinise društvenom napretku. Govoreći na promociji ovog jedinstvenog glasila sa posebnim grafičkim formatom koji podsjeća na izdanja sa početka 20. vijeka, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji iskreno je zahvalio na realizaciji ovog jako važnog projekta za dvije države i &nbsp;na objavi dvojezičnog broja časopisa Komun@ koji obiluje bogatim i raznolikim temama. - Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje, pa želim im puno uspjeha u daljem radu - istakao je Kovač. On je dodao da posebna zahvalnost pripada &nbsp;crnogorskom društvu "Komovi" iz Maribora koje je uz promociju ovog izdanja Komune pripremilo bogat višednevni program manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“ - Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja se, bez obzira na udaljenost, osjeća bliskom – srcem i dušom. Vaše prisustvo ovdje, vaša angažovanost u kulturi, jeziku, tradiciji – to nije samo naslijeđe koje čuvate, to je most koji gradite. Most između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako - rekao je Kovač, pozdravljen gromoglasnim aplauzom prisutnih na ovom događaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302" data-rendition-name="original" width="1440" height="963" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Učestvujući na promociji prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji kazao je da „predstavljanje dvojezičnog izdanja časopisa Komuna nije neki običan kulturni događaj, već prilika za razmišljanje o temeljnim silama koje nas definišu kao pojedince i narode“. - Ovo izdanje Komune postavlja opipljiv most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence, kazao je on, napominjući da u svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugog i drugačijeg, Komuna nam nudi lijek: povezivanje, pa zato ovo izdanje Komune nas podstiče da odbacimo iluziju samodovoljnosti i da osvijestimo našu uključenost u mrežu odnosa, istakao je Ašanin Gole.&nbsp; On je takođe između ostalog naglasio da „kada jezik Crne Gore srijeće jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, stvara se zajednička istina – spoznaja da su naša kulturna iskustva, iako izražena u različitim melodijama, dio iste ljudske simfonije, čestitajući istovremeno redakciji Komune na vizionarskom radu koja nije samo pripremila i štampala ovo posebno izdanje, nego su i uspjeli „da prizovu u život ideju komune kao aktivne, stvaralačke i međukulturno bogate zajednice“, rekao je Gole , dodajući da ovaj broj Komune &nbsp;treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak, kao mislećih bića, da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, što je najvažnije, ljudima. Učestvujući na promociji Igor Đurović, poznati slovenački i novinar ljubljanskog Dela, inače crnogorskog porijekla , istakao je da mu je posebno zadovoljstvo što je u prilici da govori na promociji jednog jedinstvenog glasila koje je odavno prešlo granice Crne Gore, pa eto i došlo do Slovenije sa velikim uspjehom. Podsjećajući prisutne on je u svojoj kratkoj besjedi napomenuo da je u povijesnom trenutku za Crnu Goru 21.maja 2006 ponosan što je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore u referendumskim danima kada je Crna Gora obnovila svoju državnost. Govoreći o posebnom broju Komune koji se promoviše u Sloveniji, Đurović je rekao da ovim izdanjem „Komun@ &nbsp;još više učvrstila veliko prijateljstvo između dva mala, ali srcem i istorijom veoma velika i bogata naroda“, izražavajući posebne pohvale redakciji i uredništvu Komune na odabiru tekstova i kvalitetnom sadržaju koji će predstavljati materiju za neka dalja izučavanja o odnosima Slovenije i Crne Gore kroz istoriju. Na kraju promocije prisutnima se obratio mr Amer Ramusović, glavni i odg.urednik Komune koji je „glavni krivac“, kao je istaknuto od strane medijatorke Irine Damjanović, što je još jedno veoma sadržajno i kvalitetno izdanje ugledalo svijetlo dana, ovoga puta na dva jezika, što je još više podiglo stepenicu kvaliteta ovog časopisa koji je već nekoliko godina uveliko prešlo granice Crne Gore. - Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, nekadašnjeg državnika iz SFRJ i prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije koji je napisao Uvodnik i napomenuo da mu je njemu pripala posebna čast da on bude jedan od autora ovog dvojezičnog izdanja Komune, apostrofirajući dugogodišnje veoma dobre veze između Slovenije i Crne Gore, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik - istakao je Ramusović, dodajući da brojni tekstovi u ovom posebnom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije. On je takođe napomenuo da su u ovom broju Komune publikovani &nbsp;prilozi o znamenitim i poznatim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku... o aktivnostima i doprinosu &nbsp;na svim poljima počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača, te o diplomatskim vezama koje grade nova poglavlja saradnje, zatim tekstovi o crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, o Njegoševim putovanjima kroz Sloveniju, kao i o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna. Na kraju promocije u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnicu i sve ukoričene brojeve časopisa kao znak saradnje i podrške zajedničkim projektima Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, kao i Remzu Skenderoviću, za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja časopisa. &nbsp;

1250x600

1084x550

Opomena da je prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove jezicima, kulturama i ljudima

U okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u prelijepom ambijentu hrama znanja Academia Higher Education Colleges u Mariboru, predstavljeno je posebno tematsko izdanje časopisa Komun@, koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama.
Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu, te da je svojim sadržajem i kvalitetom zadivio kulturnu i širu javnost u obje države.
Pozdravljajući prisutne, Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore, istakao je da je Komun@ opstala u vremenu ubrzane digitalizacije zahvaljujući svom nesporenom kvalitetu, što potvrđuje i ovo izdanje.
– Posebno mi je drago što se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, odnosno u Sloveniji, za šta zasluge pripadaju upravo Komuni. Ministarstvo za dijasporu će uvijek biti partner i sagovornik svim ljudima sa idejama koji, poput Komune, doprinose društvenom napretku – kazao je Martinović.
Govoreći na promociji, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji, zahvalio je na realizaciji ovog važnog projekta za dvije države i objavljivanju dvojezičnog broja časopisa koji obiluje bogatim i raznolikim temama.
– Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već i doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje – istakao je Kovač, zahvalivši i Crnogorskom društvu „Komovi“ iz Maribora na organizaciji manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji.
– Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja, bez obzira na udaljenost, ostaje povezana srcem i dušom. Vaša angažovanost u kulturi, jeziku i tradiciji nije samo čuvanje nasljeđa – to je građenje mostova: između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako – poručio je Kovač, uz aplauz prisutnih.
Na promociji je govorio i Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji, koji je istakao da predstavljanje dvojezičnog izdanja Komune nije samo kulturni događaj, već i prilika za razmišljanje o silama koje nas povezuju kao narode.
– Ovo izdanje Komune postavlja most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence. U svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugačijeg, Komun@ nudi lijek – povezivanje. Kada jezik Crne Gore sretne jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, već zajednička istina da su naša iskustva dio iste ljudske simfonije – kazao je Ašanin Gole, dodajući da ovaj broj treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, prije svega, ljudima.
Na promociji je govorio i Igor Đurović, poznati slovenački novinar lista Delo crnogorskog porijekla, koji je izrazio zadovoljstvo što učestvuje u predstavljanju izdanja koje je, kako je kazao, odavno prešlo granice Crne Gore.
On je podsjetio da je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore tokom referendumskih dana 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost, naglašavajući da Komun@ ovim izdanjem dodatno učvršćuje prijateljstvo između dva, kako je rekao, “mala, ali srcem i istorijom velika naroda”.
Na kraju događaja obratio se Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komune, kojeg je moderatorka Irina Damjanović opisala kao “glavnog krivca” što je još jedno kvalitetno izdanje ugledalo svjetlo dana – ovoga puta na dva jezika, čime je časopis dodatno podigao ljestvicu kvaliteta.
– Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije, koji je napisao uvodnik, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik. Brojni tekstovi u ovom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije – rekao je Ramusović.
On je dodao da su u broju publikovani prilozi o znamenitim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku i drugima – kao i tekstovi o djelovanju počasnog konzula Vojislava Kovača, diplomatskim vezama, crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, te o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna.
Na kraju promocije, u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnice i komplet izdanja časopisa Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, i Remzu Skenderoviću za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja.

Dvojezično izdanje časopisa Komun@ posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama promovisano u Mariboru

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.
Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.
Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.
Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.
Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

U organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji i podgoričkog časopisa Komun@, proteklog vikenda na terasi Hotela Kanet u Gradskom parku u Skoplju održano je književno veče posvećeno crnogorskim književnicima i publicistima.
Publici u Skoplju, među kojom su bili članovi Crnogorske zajednice, građani i brojni gosti, predstavili su se istaknuti autori: Radojica Grba – pjesnik, satiričar i aforističar, autor brojnih zbirki poezije i aforizama; Saša Radunović – novinar, publicista i romansijer; te mr Željko Rutović – kulturolog, publicista i autor više stručnih knjiga iz oblasti sociologije politike, kulture i medija.
Radojica Grba je čitao stihove iz svoje dječije poezije, ali i epigrame i aforizme, dok je Radunović govorio o svom romanu Ivangradska trilogija. Na zahtjev publike, Rutović je interpretirao aforizme iz svoje najnovije knjige Postumno, objavljene u izdanju časopisa Komun@.
Govoreći o stvaralaštvu Grbe i Radunovića, Rutović je istakao da obojica snažno obilježavaju savremenu crnogorsku književnu scenu. “Grbin aforizam je suvi žig lucidne riječi, snažan otpor banalnosti, površnosti i etičkom posrnuću moći bez znanja”, poručio je Rutović, dodajući da je njegov doprinos dječijoj poeziji posebno vrijedan i upečatljiv.
O Radunoviću je rekao: “Limska dolina je krvotok crnogorske književnosti. U Ivangradskoj trilogiji, Radunović vješto pripovijeda o susretu konzervativnog i modernog, lokalnog i univerzalnog, donoseći upečatljive slike i sjećanja koja su postala simbol jednog vremena.”
Veče je moderirao Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komun@, koji je sa znalačkom lakoćom vodio program. Prisutnima su se obratili i Milorad Milanović, potpredsjednik Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji, kao i Mirče Nešovski, jedan od osnivača Udruženja makedonsko-crnogorskog prijateljstva.
Kulturnom događaju prisustvovali su i visoki gosti, među kojima Zoran Miljanić, ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, te Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ.

Veče crnogorskih književnika i publicista u Skoplju: Poezija, aforizmi i kulturni mostovi

Iz štampe je upravo izašao 51. broj časopisa Komuna na povećanom broju stranica (32) sa bogatim programskim sadržajem o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice i dijelom onih koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore. Kako su saopštili, ovaj broj se već nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.
Oni su iz širokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su učestvovali poznati i kompetetni autori izdvojili neke od naslova.
- Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom prof dr Slavice Stamatović Vučković u kojem se ističe da „ kao snažan nosilac društvenog identiteta arhitektura je neka vrsta &gt;hard&lt; memorije, zbog čega i ima tako značajnu ulogu u stvaranju i održavanju kolektivnog sjećanja jer slojevi grada i iskustva prošlosti stvaraju njegov identitet-palimpsest različitih rukopisa“. Uz ovaj “tematski broj o arhitektnosko-graditeljskom nasljeđu Podgorice mr Željko Rutović u tekstu pod nazivom „Čitati grad“ na primjeren način govori da „danas kada se gradovi ubrzano transformišu i dobijaju futurističke ideje i vizije, sve više dolazi do izražaja njihovo istorijsko arhitektoinsko nasljeđe kao jedinstveni govor prošlosti - naveli su oni.
U ovom posebnom tematskom broju Komune mr Veselin Konjević vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove sa svojim tekstom pod nazivom „Grad nastajao na šest rijeka“ u kojem naglašava da se Podgorica prvi put pominje u dokumentima Kotorskog arhiva 1326. godine, a da je ubrzano rasla minulih godina doživljavajući pravi preporod naročito na polju intezivne urbanizacije i razvoju građevinarstva.
- S druge strane Danilo Burzan piše o Duljki kao kolijevci Podgorice koja zaslužuje mnogo veću pažnju, kao i urbanizaciji Podgorice gdje u tekstu pod nazivom „Ulice kratkog sjećanja“ piše da je svaka priča o ulicama Podgorice vezana za njenu urbanizaciju. Tu je i tekst sa naslovom „ Knjiga postojanja Podgorice“ o graditeljskoj baštini Velizara Radonjića u kojem on ističe da „graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština nijesu samo artefakti, arheološke iskopine, stare zgrade ili mostovi, već da je ona i hronika našeg nastajanja i postojanja, naša istorijska čitanka, knjiga postanja i najviši sertifikat našeg identiteta“ - naglasili su u Komuni.
U ovom broju Komune iz pera Marijana Maša Miljića je i još jedno podsjećanje na Jusovaču - zapušteno kameno zdanje u srcu Podgorice koje prestavlja ruglo grada, koje će, napokon, kako najavljuju iz Uprave za kapitalne projekte, Glavnog grada i Ministarstva kulture i medija, konačno biti rekonstruisano.
- O Podgorici kao prostoru sudara i prožimanja raznih kultura i civilizacija u tekstu sa naslovom „Plodni dodir različitih kultura“ piše Abdulah Bato Abdić i podsjeća na Vezirov most kao grandiozno kameno djelo po kojem se Podgorica, između ostalog odavno prepoznavala, a Slobodan Čukić o podgoričkom manastiru Sv.Đorđe koji nikada nije zaživio, ali je kao dokaz za izgradnju tog manastira ostao pečat iz 1408.godine kao jedini svjedok, dok Ivan Kern piše o zaboravljenom nekada velelepnom antičkom mostu na morači, jednom od najljepših mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru - istakli su oni.
O graditeljskom nasljeđu Stare varoši i Drača piše arhitektica mr Jovana Radević koja u u tekstu pod nazivom „Od reciklaže materijala do recikalaže ideja „ ističe da „zidine Stare varoši i Drača čuvaju brojne lekcije iz istorije Podgorice, ali nas takođe, dosta toga mogu naučiti i o načinu gradnje“, dok dr Goran Sekulović u tekstu sa naslovom „Arhitektura nije naselje ili grad, već ideja prostora“ napominje da kada se govori o korjenima i pionirima podgoričkog svaremenog graditeljstva i arhitektonskog rukopisa, nužno se mora imati u vidu vrijeme nakon Drugog svjetskog rata“.
- Iz ugla Zlatka Vujotića, neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Komuna u ovom posebnom tematskom broju objavljuje tekst sa naslovom „Jezgra Podgorice moraju ostati autentična „ gdje konstatuje da Mirkova i Stara varoš ubrzano nestaje pod naletom betona“, a u ovom broju publikovan je i svojevremeni tekst Pavla Rovinjskog o starim podgoričkim kućama. O arhelogiji Podgorice-zakonodavnom i institucionalnom okviru piše dr Petra Zdravković, koja kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara piše da Podgorica obiluje arheološkim lokalitetima širokog hronološkog opsega, od praistorije do savremenog doba - dodali su u Komuni.
U tekstu sa naslovom „ Prvi stambeni objekti s kraja XV vijeka“ dr Igbala Šabović Kerović ističe da je Podgorica od osnivanja i nakon 1878.godine, pa sve do sredine XX vijeka predstavljala organski jedinstvenu cjelinu čiji se urbani rast, u odnosu na nasljiđenu urbanu strukturu, nakon 1878 godine vezuje za formiranje nove Mirkove varoši, a transformacije za kasniji period, vrijeme donošenja i implementaciju prvih regulacionih planova tokom druge polovine XX vijeka.
- U ovom posebnom tematskom broju, Komun@ ekskluzivno publikuje tekstove dvoje crnogorskih mladih arhitekata koji su bili stipendisti Evropske unije u projektu BalkanStoryMap koji se odnosio na arhitektonsko nasljeđe druge polovine XX vijeka u cilju očuvanja kulturno-istorijskog i arhitektonskoh značaja uz uvodnik dr Milice Vujošević, iz NVO Kana/ko ako ne arhitekt / kao rukovoditeljke tog projekta i prof dr Slavice Vučković Stamatović kao njihove mentorke u radionici Housing + - naveli su oni.
Tako je, kažu, publikovan tekst Selme Bulić o rezidencijalnom kompleku Malo brdo kao posljednjem kriku socialističkog ideala stanovanja i mr Danila Bulatovića, doktoranta na Univezitetu Politehnike u Torinu koji je napisao tekst sa naslovom „Arhitektura kao reprezentacija nekadašnje elite“ koji se odnosi na stambenu zgradu za izvršne organe SR CG u Beogradskoj ulici u Podgorici.
- U tekstu „Nostalgija za budućnost“ mr Aleksandar Ašanin, arhitekta, piše o Podgorici juče, danas i sjutra u kojem ističe „ da je današnja Podgorica asamblaž različitih graditeljskih filosofija i njihovih proizvoda i grad u kojem gotovo ništa noije sačuvano u svom izvornom obliku koji mahnitom brzinom proizvodi svoj vjetrovatno najnehumaniji stratum-invensitorski cementopolis...“ - ističu u Komuni.
Komuna i u ovom broju ne zaboravlja one koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore pa u tekstu pod naslovom „Arhitektura je etički čin“ arhitektica mr Ane Dobrašinović piše o Svetlani Kani Radević i njenim projektima, ,,čiji projektanski nerv je uvijek bio napet sa očiglednom jakom željom da bude aktuelna dosljednja svom karakterističnom eksperementisanju“, a arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Prvi laureat Borbine nagrade za arhitekturu“ podsjeća na Milana Popovića jednog od najnagrađevanijih arhitekata na prostoru bivše SFRJ „koji je sav svoj radni i životni vijek utkao u biće Podgorice i Crne Gore, stvarajući njen prostor.izgled i stil“.
- Ovaj broj Komune završava tekstovima o knjizi „ Podgorica kroz prostor i vrijeme“ autorke dr Igbale Šabović Kerović o kojoj prof dr Aleksandar Čilikov ističe da je to „kapitalno naučni projekat i monografija koja jasno ukazuje na značaj graditeljskog nasljeđa u formiranju kulturnog identiteta Podgorice...“ i tekst „Hronika graditeljstva u Crnoj Gori “ autora Velizara Radonjića koja po dr Mileti Bojoviću, vanrednom članu CANU predstavlja „ svojevrstan ljetopis , odnosno hroniku razvoja graditeljstva...“ - naveli su oni.
I ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović.

Novi broj Komune posvećen arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u Kranju u Sloveniji biće promovisana posebna tematska izdanja časopisa Komuna koja su u cjelosti posvećena Plavu i Gusinju.
Promocija u Kranju zakazana je, kako je saopšteno iz Komune, za sjutra u 19 sati, a organizator promocije je Zavičajno društvo Plava i Gusinja “IZVOR”.
Na promociji ovih izdanja govoriće predstavnici društva IZVOR, zatim mr Amer Ramusović, direktor i glavni i odgovorni urednik i mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora časopisa Komune.
Svoje učešće na promociji najavili su predstavnici Ambasade i Konzulata Crne Gore u Sloveniji, Župan Opštine Kranj, potom predstavnici crnogorskih udruženja registrovanih u Sloveniji, kao i pripadnici kulturnog i javnog života u Sloveniji.

U Sloveniji promocija izdanja Komune posvećenih Plavu i Gusinju

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 18 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru se ujutru mjestimično očekuje magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus četiri do sedam, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Očekivano je i ostvareno, Budućnost Voli je pobijedila Iliriju. Mnogo lakše nego št se očekivalo, Podgoričani su došli do bodova. Od starta su kontrolisali dešavanja na terenu iu domaćinu nisu ostavili ni minimum šansi.
- Prije svega, mislim da smo dobro reagovali. Malo sam se plašio reakcije usljed niza utakmica i visoke pobjede u Evrokupu, jer se poslije toga za vikend obično malo mučimo, ali mislim da je danas pristup bio pravi i to je najvažnije. Naravno, uz greške u pojedinim trenucima je pala koncentracija, ali mislim da smo tokom cijele utakmice imali kontrolu. Zato mi je drago zbog igrača, jer igraju sve samouvjerenije i to se vidi i na terenu. Ali ovo je samo jedna utakmica, za dva, tri dana već igramo novu u Evrokupu, tako da moramo dalje. Iliriji želim sve najbolje u Novoj godini i do kraja sezone- rekao je Andrej Žakelj, trener "plavih".

Žakelj: Pristup je bio pravi, održali smo kontrolu

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: komuna