Posebno tematsko izdanje časopisa Komun@ koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama predstavljeno je, u okviru Manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u hramu znanja Academije Higher Educacion Colleges u Mariboru. Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu i svojim sadržajem i kvalitetom zadivio je brojnu kulturnu i svaku drugu javnost kako u Crnoj Gori, tako i u Sloveniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102212108_9b97ddadd94e60965cb8dc91ea64318443c963ad015e712141b34dcc2f89c253" data-rendition-name="original" width="6016" height="4016" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Mr Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore istakao je da je Komun@ kao novina/časopis opstala u ovim vremenima užurbane digitalizacije i digitalnog doba, samo zbog nespornog kvaliteta, u šta se mogu svi uvjeriti čitaoci, ne samo kroz ovaj broj nego i kroz mnoge ranije, istakao je on, napominjući da mu je posebno drago da se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, tj.Sloveniji, zašta u ovom slučaju zaluge pripadaju upravo Komuni, uz naglasak da će u &nbsp;ministarstvu dijaspore &nbsp;uvijek imati partnera i sagovornika, naročito ljudi sa idejama i svi oni koji poput Komune doprinise društvenom napretku. Govoreći na promociji ovog jedinstvenog glasila sa posebnim grafičkim formatom koji podsjeća na izdanja sa početka 20. vijeka, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji iskreno je zahvalio na realizaciji ovog jako važnog projekta za dvije države i &nbsp;na objavi dvojezičnog broja časopisa Komun@ koji obiluje bogatim i raznolikim temama. - Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje, pa želim im puno uspjeha u daljem radu - istakao je Kovač. On je dodao da posebna zahvalnost pripada &nbsp;crnogorskom društvu "Komovi" iz Maribora koje je uz promociju ovog izdanja Komune pripremilo bogat višednevni program manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“ - Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja se, bez obzira na udaljenost, osjeća bliskom – srcem i dušom. Vaše prisustvo ovdje, vaša angažovanost u kulturi, jeziku, tradiciji – to nije samo naslijeđe koje čuvate, to je most koji gradite. Most između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako - rekao je Kovač, pozdravljen gromoglasnim aplauzom prisutnih na ovom događaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102212108_3e125bb2cb242157c1f7dcaec790f6f82d27d5e71388abe093a623d4e7ea7302" data-rendition-name="original" width="1440" height="963" loading="lazy" alt="sa promocije"> </figure>  Učestvujući na promociji prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji kazao je da „predstavljanje dvojezičnog izdanja časopisa Komuna nije neki običan kulturni događaj, već prilika za razmišljanje o temeljnim silama koje nas definišu kao pojedince i narode“. - Ovo izdanje Komune postavlja opipljiv most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence, kazao je on, napominjući da u svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugog i drugačijeg, Komuna nam nudi lijek: povezivanje, pa zato ovo izdanje Komune nas podstiče da odbacimo iluziju samodovoljnosti i da osvijestimo našu uključenost u mrežu odnosa, istakao je Ašanin Gole.&nbsp; On je takođe između ostalog naglasio da „kada jezik Crne Gore srijeće jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, stvara se zajednička istina – spoznaja da su naša kulturna iskustva, iako izražena u različitim melodijama, dio iste ljudske simfonije, čestitajući istovremeno redakciji Komune na vizionarskom radu koja nije samo pripremila i štampala ovo posebno izdanje, nego su i uspjeli „da prizovu u život ideju komune kao aktivne, stvaralačke i međukulturno bogate zajednice“, rekao je Gole , dodajući da ovaj broj Komune &nbsp;treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak, kao mislećih bića, da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, što je najvažnije, ljudima. Učestvujući na promociji Igor Đurović, poznati slovenački i novinar ljubljanskog Dela, inače crnogorskog porijekla , istakao je da mu je posebno zadovoljstvo što je u prilici da govori na promociji jednog jedinstvenog glasila koje je odavno prešlo granice Crne Gore, pa eto i došlo do Slovenije sa velikim uspjehom. Podsjećajući prisutne on je u svojoj kratkoj besjedi napomenuo da je u povijesnom trenutku za Crnu Goru 21.maja 2006 ponosan što je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore u referendumskim danima kada je Crna Gora obnovila svoju državnost. Govoreći o posebnom broju Komune koji se promoviše u Sloveniji, Đurović je rekao da ovim izdanjem „Komun@ &nbsp;još više učvrstila veliko prijateljstvo između dva mala, ali srcem i istorijom veoma velika i bogata naroda“, izražavajući posebne pohvale redakciji i uredništvu Komune na odabiru tekstova i kvalitetnom sadržaju koji će predstavljati materiju za neka dalja izučavanja o odnosima Slovenije i Crne Gore kroz istoriju. Na kraju promocije prisutnima se obratio mr Amer Ramusović, glavni i odg.urednik Komune koji je „glavni krivac“, kao je istaknuto od strane medijatorke Irine Damjanović, što je još jedno veoma sadržajno i kvalitetno izdanje ugledalo svijetlo dana, ovoga puta na dva jezika, što je još više podiglo stepenicu kvaliteta ovog časopisa koji je već nekoliko godina uveliko prešlo granice Crne Gore. - Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, nekadašnjeg državnika iz SFRJ i prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije koji je napisao Uvodnik i napomenuo da mu je njemu pripala posebna čast da on bude jedan od autora ovog dvojezičnog izdanja Komune, apostrofirajući dugogodišnje veoma dobre veze između Slovenije i Crne Gore, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik - istakao je Ramusović, dodajući da brojni tekstovi u ovom posebnom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije. On je takođe napomenuo da su u ovom broju Komune publikovani &nbsp;prilozi o znamenitim i poznatim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku... o aktivnostima i doprinosu &nbsp;na svim poljima počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača, te o diplomatskim vezama koje grade nova poglavlja saradnje, zatim tekstovi o crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, o Njegoševim putovanjima kroz Sloveniju, kao i o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna. Na kraju promocije u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnicu i sve ukoričene brojeve časopisa kao znak saradnje i podrške zajedničkim projektima Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, kao i Remzu Skenderoviću, za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja časopisa. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Opomena da je prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove jezicima, kulturama i ljudima

U okviru manifestacije „Dani Crne Gore u Sloveniji“, u prelijepom ambijentu hrama znanja Academia Higher Education Colleges u Mariboru, predstavljeno je posebno tematsko izdanje časopisa Komun@, koje je u cjelosti posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama.
Tokom promocije istaknuto je da časopis Komun@, koji već 15 godina njeguje crnogorsku kulturnu baštinu i identitet, ovim brojem prvi put izlazi u dvojezičnom – crnogorsko-slovenačkom formatu, te da je svojim sadržajem i kvalitetom zadivio kulturnu i širu javnost u obje države.
Pozdravljajući prisutne, Denis Martinović, v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Ministarstva za dijasporu Crne Gore, istakao je da je Komun@ opstala u vremenu ubrzane digitalizacije zahvaljujući svom nesporenom kvalitetu, što potvrđuje i ovo izdanje.
– Posebno mi je drago što se glas Crne Gore čuje u Evropskoj uniji, odnosno u Sloveniji, za šta zasluge pripadaju upravo Komuni. Ministarstvo za dijasporu će uvijek biti partner i sagovornik svim ljudima sa idejama koji, poput Komune, doprinose društvenom napretku – kazao je Martinović.
Govoreći na promociji, Vojislav Kovač, počasni konzul Crne Gore u Republici Sloveniji, zahvalio je na realizaciji ovog važnog projekta za dvije države i objavljivanju dvojezičnog broja časopisa koji obiluje bogatim i raznolikim temama.
– Posebno cijenim izbor sadržaja koji ne samo da je izuzetno interesantan, već i doprinosi produbljivanju kulturnih i društvenih odnosa između Crne Gore i Slovenije. Trud, profesionalnost i posvećenost redakcije i uredništva Komune svakako zaslužuju priznanje – istakao je Kovač, zahvalivši i Crnogorskom društvu „Komovi“ iz Maribora na organizaciji manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji.
– Velika mi je čast da sam danas sa vama, kada se okupljamo ne samo kao ljudi iz istog naroda, već kao crnogorska zajednica koja, bez obzira na udaljenost, ostaje povezana srcem i dušom. Vaša angažovanost u kulturi, jeziku i tradiciji nije samo čuvanje nasljeđa – to je građenje mostova: između generacija, između domovine i dijaspore, između prošlosti i budućnosti. Samo nastavite tako – poručio je Kovač, uz aplauz prisutnih.
Na promociji je govorio i Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor sa Fakulteta za primijenjene društvene studije u Sloveniji, koji je istakao da predstavljanje dvojezičnog izdanja Komune nije samo kulturni događaj, već i prilika za razmišljanje o silama koje nas povezuju kao narode.
– Ovo izdanje Komune postavlja most između Slovenije i Crne Gore i predstavlja čin povezivanja par excellence. U svijetu koji često određuju podjele, granice i strah od drugačijeg, Komun@ nudi lijek – povezivanje. Kada jezik Crne Gore sretne jezik Slovenije, ne stvara se samo tekst, već zajednička istina da su naša iskustva dio iste ljudske simfonije – kazao je Ašanin Gole, dodajući da ovaj broj treba da bude opomena da je naš prvi i najvažniji zadatak da gradimo mostove – jezicima, kulturama i, prije svega, ljudima.
Na promociji je govorio i Igor Đurović, poznati slovenački novinar lista Delo crnogorskog porijekla, koji je izrazio zadovoljstvo što učestvuje u predstavljanju izdanja koje je, kako je kazao, odavno prešlo granice Crne Gore.
On je podsjetio da je kao akreditovani novinar izvještavao iz Skupštine Crne Gore tokom referendumskih dana 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost, naglašavajući da Komun@ ovim izdanjem dodatno učvršćuje prijateljstvo između dva, kako je rekao, “mala, ali srcem i istorijom velika naroda”.
Na kraju događaja obratio se Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komune, kojeg je moderatorka Irina Damjanović opisala kao “glavnog krivca” što je još jedno kvalitetno izdanje ugledalo svjetlo dana – ovoga puta na dva jezika, čime je časopis dodatno podigao ljestvicu kvaliteta.
– Posebno sam ponosan što kao autore u ovom broju imamo Milana Kučana, prvog predsjednika nezavisne Republike Slovenije, koji je napisao uvodnik, kao i ambasadora Crne Gore u Sloveniji Dragana Tufegdžića i veleposlanicu Slovenije u Crnoj Gori Bernardu Gradišnik. Brojni tekstovi u ovom izdanju svjedoče o bogatim kulturnim vezama Crne Gore i Slovenije – rekao je Ramusović.
On je dodao da su u broju publikovani prilozi o znamenitim ličnostima koje povezuju dvije zemlje – Radomiru Iliću, Momu Vukoviću, Dragici Petrovič, Vladimiru Osolniku, Milanu Rakočeviću, Peđi Miloviću, Andreju Žakelju, Zoranu Zakrajšeku i drugima – kao i tekstovi o djelovanju počasnog konzula Vojislava Kovača, diplomatskim vezama, crnogorskim društvima u Sloveniji i slovenačkim u Crnoj Gori, te o kulturnim spomenicima koji povezuju Njegoša i Prešerna.
Na kraju promocije, u ime redakcije i uredništva časopisa Komun@, Ramusović je uručio zahvalnice i komplet izdanja časopisa Nori Pavićević, sekretarki Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor, i Remzu Skenderoviću za izuzetan doprinos u pripremi ovog broja.

Dvojezično izdanje časopisa Komun@ posvećeno crnogorsko-slovenačkim vezama promovisano u Mariboru

Izložba slika i promocija književnog djela slikarke i književnice iz Beranke Dace Marković, koja živi i radi u Beogradu, biće održana sjutra u 20 sati u Galeriji Most u Podgorici. Organizatori izložbe su Galerija "Most" i časopis " Komun@". Na otvaranju izložbe i na promociji njenih knjiga proze i poezije govoriće: Slobodan Vuković, novinar i publicista, mr Željko Rutović, kulturolog i publicista, mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@, prof. dr Draško Došljak, profesor, književnik i književni kritičar i Slavko Marković, profesor i književnika, a posjetiocima ovog događaja obratiće se i sama autorka Daca Marković. Daca Marković, koja je rođena u tadašnjem Ivangradu, decenija živi i radi u Beogradu, a čitav svoj život posvetila je slikarstvu i književnosti. Kao slobodan umjetnik i književnik, izlagala je na 43 samostalne izložbe, od toga 20 muzeja i galerija: Lugano, Vukovar, Podgorica, Moskva, Perast, Berane, Rožaje Šid, Sv. Stefan idr. Kolektivno izlagala na 460 izložbi u zemlji i inostranstvu, među kojima,Tuzla, G. Milanovac, Moskva, Rijeka, Trebinje, London, Lugano, Požarevac itd. Dobitnik je &nbsp;12 nagrada(između ostalih &nbsp;Zlatna četka-Moskva, tri godišnje nagrade &nbsp;ULUPUDS-a,zlatne značke KPZ Srbije…) i učesnik 15-tak umjetničkih kolonija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903100940_74918d237f2979531a15e6cfee28673b3d23dcf52e8908708767cbf98baeebdf" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Daca Marković"> <figcaption>Daca Marković(Photo: Komun@)</figcaption> </figure>  Njen atelje u potkrovlju jedne zgrade u ulici Nikole Tesla broj 4 u Zemunu i u rodnoj kući u Beranama u Polimskoj br.102 prave su male galerije umjetnosti jednog slobodnog umjetnika. Njene slike likovna publika bila je u prilici da vidi u mnogim gradovima širom bivše Jugoslavije, a Daca često kaže: “Sve dok sam živa, ja ću da slikam i pišem. To me drži, navikla sam na to. Ja međutim radim kao da je sve normalno, učestvujem na izložbama, nastavljam da pišem". Jedan njen rad nalazi se u Njujorku u jednom muzeju. Jugoslaviju je prestavljala kao jedini njen učesnik na međunarodnoj izložbi u švajcarskom gradu Luganu pod nazivom ,,Umjetnost, juče, danas sjutra”. Izlagala je sa velikanima kao što su Šagal, Dali, Pikaso, Vorhol i zamislite, tada i Daca Marković iz Jugoslavije… Posebno je ponosna na gostovanje u Moskvi 2000. godne, gdje je na poziv ministra kulture ruske prijestonice tada kao učesnik Srbije i Crne Gore imala samostalnu izložbu u galeriji tamošnjeg &nbsp;ministarstva kulture i bila učesnik &nbsp;međunarodnih &nbsp;izložbi &nbsp;,,Zlatni kist” i “Zlatna četka“. Na toj izložbi se predstavila sa tri rada iz ciklusa slika “Rat gledan kroz prozor” a djela su rađena na neobičnom materijalu-slikarskim paletama, što je na neki način bila svojevrsna ilustracija stanja u kojem smo se svi mi onda nalazili , a &nbsp;te slike bile su inspirisane onim što je tada vidjela gledajući kroz prozor svog ateljea u potkrovlju zgrade u Zemunu. Prije nekoliko godina na poziv kolege Ibrahima Kurpejovića bila je učesnik međunarodne online izložbe “Umjetnost otvara granice “na kojoj je učestovalo 73 autora iz 12 zemalja. Marković je do sada izdala 20 knjiga, od čega šest romana, tri zbirke priča i 11 knjiga poezije. Prije dvije godine, časopis Komun@ izdao je njenu knjigu “Priče moje majke” koja je naišla na jako dobru kritiku i izazvala veliku pažnju, naročito kod brojnih naših nostalgičara, prije svega Beranaca, koji su u Dacinim pričama vidjeli dio sebe i svojeg djetinjstva, jer Daca je to ispričala pravim nostalgičnim jezikom pa sam i ja jedan od njih.

Izložba slika i promocija književnog djela Dace Marković u Galeriji "Most"

Predsjednik Programskog odbora regionalne nagrade „Dialogos“ za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, mr Radojica Grba, posthumno je uručio plaketu porodici Janka Nikolovskog na svečanosti održanoj u Skoplju, u hotelu Kanet, kao priznanje za njegov doprinos razvoju i afirmaciji ove nagrade, utemeljene u Crnoj Gori 2013. godine.
Uručivanju su prisustvovali predstavnici naučno-akademske zajednice, medija, civilnog sektora, članovi crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, direktor časopisa Komun@ Amer Ramusović, kao i urednik beranske Nove Slobode i portala E-Spona Saša Radunović.
Janko Nikolovski, novinar i publicista, bio je programski direktor nagrade „Dialogos“ u periodu od 2013. do 2020. godine. Tokom svog angažmana dao je snažan doprinos njenom stručnom utemeljenju i regionalnoj prepoznatljivosti. Među dosadašnjim laureatima nagrade nalaze se istaknuti teoretičari i medijski stručnjaci, među kojima su prof. dr Sandra Bašić Hrvatin, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sead Alić, prof. dr Vedada Baraković, prof. dr Nenad Vertovšek i drugi. Dobitnik nagrade za 2025. godinu je prof. dr Mirza Mahmutović iz Tuzle, za knjigu Komunikacija fotografijom.
Idejni utemeljitelj nagrade je crnogorski kulturolog i publicista mr Željko Rutović, koji je takođe prisustvovao svečanosti. Od ove godine, nagrada se dodjeljuje u organizaciji Društva crnogorskih novinara, na čijem je čelu Dragan Mitov Đurović, a naredna dodjela za 2026. godinu biće održana u Tuzli, u okviru novog, regionalno definisanog koncepta njenog obnavljanja.
Plaketu je u ime porodice primila kćerka Janka Nikolovskog, prof. Cvetanka Nikolovska Gegaj, koja se zahvalila prisutnima ističući da priznanje predstavlja snažan izraz kulture sjećanja na ime i djelo njenog oca. Tom prilikom podsjetila je i na knjigu Janko Nikolovski – po(etika) života, koju su uredili mr Željko Rutović i dr Mirko Jakovljević, a koju je objavila Komuna. Knjiga je promovisana u Skoplju i Podgorici.

Janku Nikolovskom posthumno uručena Plaketa „Dialogos“

U organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji i podgoričkog časopisa Komun@, proteklog vikenda na terasi Hotela Kanet u Gradskom parku u Skoplju održano je književno veče posvećeno crnogorskim književnicima i publicistima.
Publici u Skoplju, među kojom su bili članovi Crnogorske zajednice, građani i brojni gosti, predstavili su se istaknuti autori: Radojica Grba – pjesnik, satiričar i aforističar, autor brojnih zbirki poezije i aforizama; Saša Radunović – novinar, publicista i romansijer; te mr Željko Rutović – kulturolog, publicista i autor više stručnih knjiga iz oblasti sociologije politike, kulture i medija.
Radojica Grba je čitao stihove iz svoje dječije poezije, ali i epigrame i aforizme, dok je Radunović govorio o svom romanu Ivangradska trilogija. Na zahtjev publike, Rutović je interpretirao aforizme iz svoje najnovije knjige Postumno, objavljene u izdanju časopisa Komun@.
Govoreći o stvaralaštvu Grbe i Radunovića, Rutović je istakao da obojica snažno obilježavaju savremenu crnogorsku književnu scenu. “Grbin aforizam je suvi žig lucidne riječi, snažan otpor banalnosti, površnosti i etičkom posrnuću moći bez znanja”, poručio je Rutović, dodajući da je njegov doprinos dječijoj poeziji posebno vrijedan i upečatljiv.
O Radunoviću je rekao: “Limska dolina je krvotok crnogorske književnosti. U Ivangradskoj trilogiji, Radunović vješto pripovijeda o susretu konzervativnog i modernog, lokalnog i univerzalnog, donoseći upečatljive slike i sjećanja koja su postala simbol jednog vremena.”
Veče je moderirao Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik Komun@, koji je sa znalačkom lakoćom vodio program. Prisutnima su se obratili i Milorad Milanović, potpredsjednik Crnogorske zajednice u Republici Sjevernoj Makedoniji, kao i Mirče Nešovski, jedan od osnivača Udruženja makedonsko-crnogorskog prijateljstva.
Kulturnom događaju prisustvovali su i visoki gosti, među kojima Zoran Miljanić, ambasador Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, te Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ.

Veče crnogorskih književnika i publicista u Skoplju: Poezija, aforizmi i kulturni mostovi

Iz štampe je upravo izašao 51. broj časopisa Komuna na povećanom broju stranica (32) sa bogatim programskim sadržajem o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice i dijelom onih koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore. Kako su saopštili, ovaj broj se već nalazi na svim prodajnim mjestima i kioscima za štampu u svim crnogorskim gradovima.
Oni su iz širokog tematskog opusa ovog posebnog tematskog broja u kojem su učestvovali poznati i kompetetni autori izdvojili neke od naslova.
- Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom prof dr Slavice Stamatović Vučković u kojem se ističe da „ kao snažan nosilac društvenog identiteta arhitektura je neka vrsta &gt;hard&lt; memorije, zbog čega i ima tako značajnu ulogu u stvaranju i održavanju kolektivnog sjećanja jer slojevi grada i iskustva prošlosti stvaraju njegov identitet-palimpsest različitih rukopisa“. Uz ovaj “tematski broj o arhitektnosko-graditeljskom nasljeđu Podgorice mr Željko Rutović u tekstu pod nazivom „Čitati grad“ na primjeren način govori da „danas kada se gradovi ubrzano transformišu i dobijaju futurističke ideje i vizije, sve više dolazi do izražaja njihovo istorijsko arhitektoinsko nasljeđe kao jedinstveni govor prošlosti - naveli su oni.
U ovom posebnom tematskom broju Komune mr Veselin Konjević vodi nas kroz Podgoricu kroz vjekove sa svojim tekstom pod nazivom „Grad nastajao na šest rijeka“ u kojem naglašava da se Podgorica prvi put pominje u dokumentima Kotorskog arhiva 1326. godine, a da je ubrzano rasla minulih godina doživljavajući pravi preporod naročito na polju intezivne urbanizacije i razvoju građevinarstva.
- S druge strane Danilo Burzan piše o Duljki kao kolijevci Podgorice koja zaslužuje mnogo veću pažnju, kao i urbanizaciji Podgorice gdje u tekstu pod nazivom „Ulice kratkog sjećanja“ piše da je svaka priča o ulicama Podgorice vezana za njenu urbanizaciju. Tu je i tekst sa naslovom „ Knjiga postojanja Podgorice“ o graditeljskoj baštini Velizara Radonjića u kojem on ističe da „graditeljsko nasljeđe i graditeljska baština nijesu samo artefakti, arheološke iskopine, stare zgrade ili mostovi, već da je ona i hronika našeg nastajanja i postojanja, naša istorijska čitanka, knjiga postanja i najviši sertifikat našeg identiteta“ - naglasili su u Komuni.
U ovom broju Komune iz pera Marijana Maša Miljića je i još jedno podsjećanje na Jusovaču - zapušteno kameno zdanje u srcu Podgorice koje prestavlja ruglo grada, koje će, napokon, kako najavljuju iz Uprave za kapitalne projekte, Glavnog grada i Ministarstva kulture i medija, konačno biti rekonstruisano.
- O Podgorici kao prostoru sudara i prožimanja raznih kultura i civilizacija u tekstu sa naslovom „Plodni dodir različitih kultura“ piše Abdulah Bato Abdić i podsjeća na Vezirov most kao grandiozno kameno djelo po kojem se Podgorica, između ostalog odavno prepoznavala, a Slobodan Čukić o podgoričkom manastiru Sv.Đorđe koji nikada nije zaživio, ali je kao dokaz za izgradnju tog manastira ostao pečat iz 1408.godine kao jedini svjedok, dok Ivan Kern piše o zaboravljenom nekada velelepnom antičkom mostu na morači, jednom od najljepših mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru - istakli su oni.
O graditeljskom nasljeđu Stare varoši i Drača piše arhitektica mr Jovana Radević koja u u tekstu pod nazivom „Od reciklaže materijala do recikalaže ideja „ ističe da „zidine Stare varoši i Drača čuvaju brojne lekcije iz istorije Podgorice, ali nas takođe, dosta toga mogu naučiti i o načinu gradnje“, dok dr Goran Sekulović u tekstu sa naslovom „Arhitektura nije naselje ili grad, već ideja prostora“ napominje da kada se govori o korjenima i pionirima podgoričkog svaremenog graditeljstva i arhitektonskog rukopisa, nužno se mora imati u vidu vrijeme nakon Drugog svjetskog rata“.
- Iz ugla Zlatka Vujotića, neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Komuna u ovom posebnom tematskom broju objavljuje tekst sa naslovom „Jezgra Podgorice moraju ostati autentična „ gdje konstatuje da Mirkova i Stara varoš ubrzano nestaje pod naletom betona“, a u ovom broju publikovan je i svojevremeni tekst Pavla Rovinjskog o starim podgoričkim kućama. O arhelogiji Podgorice-zakonodavnom i institucionalnom okviru piše dr Petra Zdravković, koja kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara piše da Podgorica obiluje arheološkim lokalitetima širokog hronološkog opsega, od praistorije do savremenog doba - dodali su u Komuni.
U tekstu sa naslovom „ Prvi stambeni objekti s kraja XV vijeka“ dr Igbala Šabović Kerović ističe da je Podgorica od osnivanja i nakon 1878.godine, pa sve do sredine XX vijeka predstavljala organski jedinstvenu cjelinu čiji se urbani rast, u odnosu na nasljiđenu urbanu strukturu, nakon 1878 godine vezuje za formiranje nove Mirkove varoši, a transformacije za kasniji period, vrijeme donošenja i implementaciju prvih regulacionih planova tokom druge polovine XX vijeka.
- U ovom posebnom tematskom broju, Komun@ ekskluzivno publikuje tekstove dvoje crnogorskih mladih arhitekata koji su bili stipendisti Evropske unije u projektu BalkanStoryMap koji se odnosio na arhitektonsko nasljeđe druge polovine XX vijeka u cilju očuvanja kulturno-istorijskog i arhitektonskoh značaja uz uvodnik dr Milice Vujošević, iz NVO Kana/ko ako ne arhitekt / kao rukovoditeljke tog projekta i prof dr Slavice Vučković Stamatović kao njihove mentorke u radionici Housing + - naveli su oni.
Tako je, kažu, publikovan tekst Selme Bulić o rezidencijalnom kompleku Malo brdo kao posljednjem kriku socialističkog ideala stanovanja i mr Danila Bulatovića, doktoranta na Univezitetu Politehnike u Torinu koji je napisao tekst sa naslovom „Arhitektura kao reprezentacija nekadašnje elite“ koji se odnosi na stambenu zgradu za izvršne organe SR CG u Beogradskoj ulici u Podgorici.
- U tekstu „Nostalgija za budućnost“ mr Aleksandar Ašanin, arhitekta, piše o Podgorici juče, danas i sjutra u kojem ističe „ da je današnja Podgorica asamblaž različitih graditeljskih filosofija i njihovih proizvoda i grad u kojem gotovo ništa noije sačuvano u svom izvornom obliku koji mahnitom brzinom proizvodi svoj vjetrovatno najnehumaniji stratum-invensitorski cementopolis...“ - ističu u Komuni.
Komuna i u ovom broju ne zaboravlja one koji su ostavili traga u graditeljskom životu Podgorice i Crne Gore pa u tekstu pod naslovom „Arhitektura je etički čin“ arhitektica mr Ane Dobrašinović piše o Svetlani Kani Radević i njenim projektima, ,,čiji projektanski nerv je uvijek bio napet sa očiglednom jakom željom da bude aktuelna dosljednja svom karakterističnom eksperementisanju“, a arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom „Prvi laureat Borbine nagrade za arhitekturu“ podsjeća na Milana Popovića jednog od najnagrađevanijih arhitekata na prostoru bivše SFRJ „koji je sav svoj radni i životni vijek utkao u biće Podgorice i Crne Gore, stvarajući njen prostor.izgled i stil“.
- Ovaj broj Komune završava tekstovima o knjizi „ Podgorica kroz prostor i vrijeme“ autorke dr Igbale Šabović Kerović o kojoj prof dr Aleksandar Čilikov ističe da je to „kapitalno naučni projekat i monografija koja jasno ukazuje na značaj graditeljskog nasljeđa u formiranju kulturnog identiteta Podgorice...“ i tekst „Hronika graditeljstva u Crnoj Gori “ autora Velizara Radonjića koja po dr Mileti Bojoviću, vanrednom članu CANU predstavlja „ svojevrstan ljetopis , odnosno hroniku razvoja graditeljstva...“ - naveli su oni.
I ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović.

Novi broj Komune posvećen arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u Kranju u Sloveniji biće promovisana posebna tematska izdanja časopisa Komuna koja su u cjelosti posvećena Plavu i Gusinju.
Promocija u Kranju zakazana je, kako je saopšteno iz Komune, za sjutra u 19 sati, a organizator promocije je Zavičajno društvo Plava i Gusinja “IZVOR”.
Na promociji ovih izdanja govoriće predstavnici društva IZVOR, zatim mr Amer Ramusović, direktor i glavni i odgovorni urednik i mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora časopisa Komune.
Svoje učešće na promociji najavili su predstavnici Ambasade i Konzulata Crne Gore u Sloveniji, Župan Opštine Kranj, potom predstavnici crnogorskih udruženja registrovanih u Sloveniji, kao i pripadnici kulturnog i javnog života u Sloveniji.

U Sloveniji promocija izdanja Komune posvećenih Plavu i Gusinju

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: komuna