Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore dosljedni su u nezakonitostima - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon što je iz Ministarstva odbrane saopšteno da jeu Parizu potpisan Komercijalni ugovor sa privatnom kompanijom Kership za nabavku dva patrolna broda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-komercijalni-ugovor-za-nabavku-dva-patrolna-broda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, kaže Samardžić, najbolji dokaz istinitosti njegovih tvrdnji.
- I ispravnosti dopisa svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i predsjedniku Jakovu Milatoviću - dodao je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Tome u prilog, kako je rekao, govore činjenice.
- Komercijalni ugovor su potpisali direktor Direktorata za logistiku MO i direktor privatne firme Kership, koju je MO izabralo bez tendera. Sad je valjda svima jasno da se ne radi o Ugovoru dvije Vlade ( G2G) već komercijalnom - naveo je Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

Poznati slovenački i jugoslovenski kantautor, rok muzičar, pisac i frontmen benda Lačni Franz, Zoran Predin, u emisiji Jutro sa Majom na Televiziji E, podsjetio se jugoslovenske muzičke scene, za koju smatra da je bila treća po kvalitetu u svijetu, te govorio i inspiraciji za pjesme i muziku koju stvara. 
 Kako je najavio, igrano dokumentarni film “Praslovan” biće prikazan u Podgorici 12. juna, dok će 22. avgusta, Analogna rasa, uz Nikolu Čuturila i njegov bend nastupiti na Bedem festu u Nikšiću.
Onog trenutka kad čovjek shvati, kaže Predin, svrhu svog postojanja i smisao svog života, vrlo jednostavno je ostati dosljedan onome čemu se posveti. Pjesme koje napiše može pjevati kroz raznorazne žanrove, a sve što radi u životu je za ta dva sata na bini.
 - Posljednjih nekoliko godina počeo sam pisati literaturu, romane, kratke priče, tako da ono o čemu sada, u ovom vremenu više ne mogu da pjevam, o tome pišem u svojim romanima. Neko zna auto popraviti, neko zna lakirati parket, ja znam pisati pjesme- rekao je Predin.
 Nema opšte formule, objašnjava Predin, kojom bi mogli svaku generaciju svrstati u neki muzički pravac, jer u svakoj generaciji ma puno radoznalih mladih ljudi koji su stvaraoci i rade i dobre stvari.
 - Možda nijesu više u fokusu, kao što smo bili mi u osamdesetima, ali su definitivno prisutni, a onaj koji traži dobar sadržaj može ga naći pomoću interneta, i tih nekakvih programa poput Spotify-a. Ako na Spotify-u nađete neki bend koji vam se sviđa, ti programi sljedećeg dana nude slične izvođače, i ja na takav način otkrivam nove mlade grupe, koje vjerovatno ne bih u nekim klasičnim medijima sreo. Sa druge strane činjenica je da ta muzika više nije medij putem kojeg bi se slale poruke u smislu da se promijeni svijet na bolje, nekakve buntovne, kritične. To je sada preuzeo internet, ali ima puno dobre muzike, samo se valja malo bolje potruditi i pronaći ih, moraš biti malo aktivniji. U Srbiji je recimo odličan kantautor Nenad Marić, sa nadimkom Kralj Čačka, on je baš savremna autorska ličnost koja me oduševljava, i mogu se pohvaliti da je bio i moj gost na zadnjem koncertu Analogna rasa, gdje je pjevao moju pjesmu. U Sloveniji je puno mladih bendova koji su vrlo kvalitetni, pogotovu u izvođenju. Danas više nema fušanja na muzičkoj sceni, svi koji sviraju gitaru su odlični, imaju vrhunsku opremu, školovani su. Mislim da ćete uskoro čuti nekoliko slovenačkih bendova koji isto tako kroz svoje tekstove pokušavaju da se predstave i u Srbiji, Crnoj Gori i u Bosni- istakao je Predin.
 Osamdesetih godina prošlog vijeka, lakše je bilo doći do scene nego što je to danas, kaže Predin.
- Početkom osamdesetih prvu put se dogodilo da u nekom disko klubu puste domaću rokenrol pjesmu, i to ''Maljčiki'' od Idola. To je do tada bilo nezamislivo. S druge strane, radio stanice su se takmičile ko će da otkrije neki novi, atraktivni, kvalitetni bend. Nije to uljepšavanje i idealizovanje vlastite mladosti, već su osamdesete ostavile stvarno veliki trag i još danas se ta muzika sluša. Mi smo tada bili treća najjača svjetska muzička scena, iza američke i britanske, no nijesmo bili toga svjesni. Nekakva renesansa rokenrola se tada dogodila i mislim da se ona može ponoviti. Ovi mladi ljudi koji danas idu biciklima u Strazbur da političarima kažu da žele promijeniti svoj život na bolje, vjerovatno će biti oni koji će ponovo otvoriti scenu novim idejama, novim stvarima, ja sam tu optimista. Mogu se pohvaliti da još uvijek nastupam po cijelom regionu, reprezentativac sam Slovenije baš kroz Analognu rasu, dovodim sa sobom one za koje mislim da bi mogli biti atraktivni u državama bivše Jugoslavije - naglasio je Predin.
U mladosti je trenirao košarku, i kako nije bio neki talenat, loptu je zamijenila gitara, ali ljubav prema sportu i košarci je ostala. 
- Sport mi je dao još jednu stvar. Bio sam kapiten svih sportskih ekipa u kojima sam igrao, mlađi pioniri, kadeti, omladinci, što mi je jako dobro došlo kasnije u bendovima koje sam vodio, jer svaki bend mora imati svog šefa da prerasporedi po karakterima ko će brinuti o čemu u bendu. Taj sportski pristup u bendu je vrlo, vrlo značajan. Loše prolaze bendovi koji imaju dva šefa, šef mora biti jedan. Isto tako kapiten ekipe mora biti jedan, onaj koji možda nije najbolji strijelac, ali je onaj koji može razumjeti i motivisati ekipu na pravi način- naglasio je Predin.
 U svakoj državi i svakom sistemu moguće je naći srodnu dušu, i sa njima se preskaču jezičke, ideološke i vjerske barijere.
 - Neko međusobno poštovanje je kamen temeljac preko koga se može onda živjeti u svijetu srodnih duša. Učiti jezike, komunicirati sa srodnim dušama i kad to jednom uradiš i ostvariš, shvatiš da su prve stranice novina i portala zapravo najdosadnija stvar na svijetu - zaključio je Predin.

Predin: Nastupam po cijelom regionu, reprezentativac sam Slovenije kroz Analognu rasu i dovodim ljude koji su aktraktivni svuda u bivšoj Jugoslaviji

Skupština Crne Gore izabrala je Majdu Adžović za ministarku javnih radova, dok će Admir Šahmanović predvoditi Ministarstvo energetika i rudarstva.&nbsp;
Podršku rekonstrukciji Vlade dali su poslanici parlamentarne većine, osim poslanika Demokratske narodne partije (DNP).&nbsp;
Adžović su podžala 44 poslanika, dva su bila protiv, a četiri uzdržana... Za Šahamanovića je glasalo 44 poslanika, četiri su bili uzdržana dok protiv nije bilo.
Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) napustili su skupštinsku salu prije glasanja.&nbsp;
Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje predvodi Adžović. S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
Današnja sjednica protekla većinski u komentarisanju rezultata lokalnih izbora u Nikšiću i političkih razmirica na relaciji vlast-opozicija. Takođe, rasprava se i danas vodila o Velikoj plaži i planovima investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
<h2>Tok sjednice:</h2>
<h3>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h3>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
<h3>Mugoša: Ruganje građanima</h3>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da je rekonstrukcija Vlade neozbiljna i ruganje građana.
- Uvjeren sam da neki ministri još do kraja nijesu dokučili svoje nadležnosti. Ovo je politički cirkus od Vlade - naglasio je Mugoša.
<h3>Knežević: Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu</h3>
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je na današnjoj sjednici da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
<h3>Laković: Zauzmite stav o učešću u Vladi</h3>
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti, onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
<h3>Knežević: Laković pati za DPS-om</h3>
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je poručio Lakoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... Vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h3>Smailović: Ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos</h3>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je da rekonstrukcija Vlade pokazuje koliko su u izvršnoj vlasti istinski spremni da preuzmu odgovornost prema vođenju Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Uvjeren sam da ova Vlada ima kapaciteta da vodi Crnu Goru ka EU i da ispunjava sve obaveze prema međunarodnim aprtnerima. U tom smislu i BS je pokazala odgovornost kada su u pitanju državni interesi i ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos - rekao je Smailović.
Smatra da se Spajić vodio kvalitetom, a ne politikom kada je odlučivao o rekonstrukciji Vlade.- Radi se o dva ozbiljna resora od kojih zavisi budući razvoj Crne Gore - konstatovao je Smailović.
<h3>Čapuni: Adžović uveliko radi protiv agende Vlade</h3>
Poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni kazao je da neće glasati za stvaranje Ministarstva javnih radova. On je istakao da predložena ministarka Majda Adžović uveliko radi protiv agende Vlade.
- Pokazuju da ovo ministarstvo neće biti u službi građana, jer se ne obazire na volju lokalne zajednice ni na planska dokumenta - kazao je on, podsjećajući na projekat na Velikoj plaži.
<h3>Zenka: Spajić ne prodaje, već poklanja zemlju</h3>
Poslanik DUA Mehmed Zenka kazao je da ne može da podrži rekonstrukciju Vlade kad se izvršna vlast ovako odnosi prema njegovom gradu ulcinju.
Tačno je, ističe Zenka, da premijer ne prodaje zemlju, već je poklanja.
- Novoformirano ministarstvo biće izvođač radova megaprojekata koji će spasiti Crnu Goru od svega i svačega, samo ne od stranog kapitala i država će taj ceh da plati debelo poslije 15 godina. Poklanjamo najljepši dio naše zemlje. Adžović je bila žestoki pobornik toga što je bolje za nas i porodice koje žive u Ulcinju. Žestoko se trudila, došla u Ulcinj da objasni megaprojekat koji je "sročen" za dva dana. Mjesec dana svaki dan druga priča. Deset puta mi se desilo da mi se jedan dan govori jedan, a na drugom sastanku sasvim drugo. Na kraju nema ništa određeno - rekao je Zenka.
On kaže da helikopteri svakodnevno nadlijeću Ulcinj.
- Valjda oni ljudi kojima je ponuđena Velika plaža još ne mogu da vjeruju što im se poklanja i što je Vlada u stanju da poklanja drugim ljudima. Nemojte toliko da nas volite, ubi nas tolika ljubav. Dušu nam i budućnost uzimate - naglasio je Zenka.
<h3>Čarapić: Sve zakuvao jedan Ulcinjanin</h3>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je reagovao navodeći da Spajić nije &nbsp;odgovoran za Veliku plažu, već da je "sve zakuvao jedan Ulcinjanin", aludirajući na lidera URE Dritana Abazovića.
- On je dogovorio ovu investiciju - kazao je Čarapić.
Reagovao je s mjesta poslanik GP URA Filip Adžić koji je poručio Čarapiću da laže.
- Sram te bilo, svaki dan laži tvoje slušamo - poručio je Adžić, nakon čega ga je upozorila potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
Zenka je odgovorio da plan o projektu u Ulcinju postoji već 15 godina, ali da niko nije imao smjelosti da to iznese pred crnogorskom javnošću.
- Spajić je galopirajućim korakom krenuo da ostvario to u Ulcinju - kazao je Zenka.
Čapuni je rekao da je "ljubav" Vlade skupo koštala Ulcinj
- Iz Ulcinja se godišnje iznosi 30 miliona, a vraćaju se mrvice. Zašto premijer pregovara mimo planova i važeće dokumentacije? Građani Ulcinja i SO Ulcinj, a bogami i Crna Gora, imaju konsenzus u vezi planova - a to je važeća dokumentacija po kojem znamo kako će se Ulcinj razvijati. Zašto se ide mimo ovoga - upitao je Čapuni.
U toku izlaganja Čapunija došlo je do incidenta kada je poslanik GP URA Dritan Abazović prišao poslanicima PES-a.
Čula se poslanica Branka Marković koja je uzvikivala: "Ostavi ga", nakon čega je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu.
<h3>Abazović: Sprema se pljačka vijeka</h3>
Nakon toga Abazović je rekao da je u Skupštini iznijeto niz neistina.
- Prvo, notorna je neistina kao i sve što iznosi PES da je neko dogovorio prodaju ili dugoročni zakup Velike plaže. Ja sam vrelo ponosan na svoj mandat, a koliko ste nesposobni govori činjenica da niste godinu dana mogli da nađete investitora. Moje bilo da upoznam svakog s kim sam sjeo sa svim turističkim potencijalima i da pozivam ljude da odmore provode u Crnoj Gori - naglasio je Abazović.
Govoreći Velikoj plaži, Abazović je rekao da se sprema pljačka vijeka.
- Ne može se podržati lex specialis koji znači totalno devastiranje Crne Gore. Đe ste vidjeli i koji normalni premijer može da kaže da se stavi prst na neku parcelu, a mi ćemo suspendovati sve zakone i promijeniti dokumente - istakao je Abazović.
On je istakao da je razgovarao sa investitorom Mohamedom Alabarom.
- Mislite li da ću kao neka tračara da kažem što misli o vama? Mislite da na taj nivo komuniciram sa ljudima. Molim vas da ovo prvo jako pažljivo sagledamo. Ni zrno pijeska nećete odnijeti koruptivnim radnjama sa Velike plaže... A to da ćete baciti Ulcinj i Ulcinjane pod noge - to se nikad neće desiti. Ja i vi imamo raspravu koja nije za ovaj dom - naglasio je Abazović, obraćajući se Čarapiću.
<h3>Čarapić: Razumijem nervozu kad se ne pređe cenzus</h3>
Čarapić je odgovorio da nije bilo fizičkog kontakta između njega i Abazovića. Istakao je da razumije nervozu.
- Naročito nakon što neko ne pređe cenzus, tako gdje je bio vlast do juče. Poštujemo propise, građane, naš Ustav - poručio je Čarapić.
Poslanik GP URA Filip Adžić je rekao da neće odustati od odbrane interesa Crne Gore.
- Branićemo ga u parlamentu, na ulici, na svakom mjestu bez obzira da li ćemo imati podršku ijedne partije. Na meti i udaru smo svi , ali to nas neće udaljiti od borbe, ni odustvo podrške u broju glasova nas nijesu pokolebali da u svakom momentu branimo interese Crne Gore - poručio je Adžić.
<h3>Živković: Spajić ulazi u Ginisovu knjigu rekorda</h3>
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da će Spajić ući u Ginisovu knjigu rekorda po broju ministarstava.
- Očigledno da vlast ne funkcioniše na bazi vrednosne orijentacije. To smo vidjeli u obraćanjima predstavnika ove koalicije koja je sastavljena isključivo iz dva razloga - straha od povratka DPS-a na vlast i straha od gubitka fotelja i privilegija. To kao ljepilo drže ovu koaliciju na vlast - ocijenio je Živković.
On je istakao da su imali prilike u parlamentu da čuju da sporazum potpisan prilikom formiranja vlasti više ne postoji.
- To je mrtvo slovo na papiru. Jedni kažu da treba poštovati dobrosusjedske odnose, drugi dobijaju različite kvalifikacije, imamo komplikovane odnose sa BiH, Srbijom, posvađani ste sa samim sobom i sa Evropom... Okupljeni se samo oko toga da se DPS ne vrati na vlast i da ne izgubite fotelje - naveo je Živković.
Naglasio je da je ova vlast u potpunosti izgubila legitimitet.&nbsp;
- PES rapidno gubi podršku biračke javnosti. Nisam zagledan u tuđa dvorišta, ali očigledno da PES plaća skupu cijenu koalicije sa onima koji kažu da Crna Gora nije njihova kuća. I treba da plate cijenu s obzirom na to s kim su u koaliciji - naveo je Živković.
Veći je problem, navodi on, što je PES ove subjekte uveo u vlast i za to treba da snose posljedice.
- Ovdje najzadovoljniji treba da budu u bivšem Demokratskom frontu. Oni su napravili dobar rezultat u Nikšiću jer su uvedeni u izvršnu vlast. To nije uradio ni Abazović, već Milojko Spajić - konstatovao je Živković.
PES će, smatra on, na sljedećim parlamentarnim izborima biti politički "ugušen".
- Koalicija ZBCG će napraviti bolje rezultat od vas, i Andrija Mandić će istaći kandidaturu za premijera. Ali izmjerićemo se... Jasno je da manje partije nestaju i ostaju dva pola političke scene - DPS i ZBCG. Nije strašno da postoje dvije partije kao u SAD-u, ovdje je strašno što se jedni zalažu da ne postoji Crna Gora - rekao je Živković.
Vidjeće se, navodi on, da li će se koalicija na državnom nivou reflektovati u Nikšiću.
- O tome odlučuje PES. To će biti jasan znak njihovog odnosa prema državi Crnoj Gori - poručio je Živković.
Očekuje vanredne parlamentarne izbore.
- Nakon toga ćemo vidjeti ko će i kako opredjeljivati budućnost Crne Gore - zaključio je Živković.
<h3>Pejović: I Šešelj je imao preko 30 odsto pa je bio opozicija</h3>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović odgovorio je da DPS u izbornoj kampanji više puta naglasili da je glas za PES glas za Marka Kovačevića.
- Sad je druga priča. Šta sad očekujete? Da podržimo partiju i pravimo koaliciju, a vratili ste u međuvremenu Mila Đukanovića kao počasnog predsjednika. Vratili ste se pet koraka unazad - rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, i Vojislav Šešelj je imao preko 30 odsto pa je bio opozicija.
- Ja bih volio da se reformišete, da napravite iskorake i date doprinos da nemamo tenzije u društvu. Jer ako to budete radili, igrate tango koji vam donose glasove i partije koje imaju centrističku retoriku dovedete do toga - kazao je Pejović, dodajući da je DPS najodgovornija za situaciju u Nikšiću.
<h3>Kaluđerović: Podrška SNP-a rekonstrukciji</h3>
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da će ta partija dati podršku rekonstrukciji Vlade.
Ona je rekla da Crnu Goru u narednom periodu očekuju veliki izazovi u sferi energetike.
- Čeka nas usvajanje zakona o prekograničnoj razmjeni. Apel svima da seto što prije nađe na dnevnom redu jer je to ključ za povezivanjem sa Italijom, odnosno tržištem Evropske unije - rekla je, pored ostalog, Kaluđerović.
Ona je predlžila da se Nacionalno-energetski klimatski plan podijeli sa zelenim partijama i poslanicima kako bi se dobile konstruktivne sugestije.

Adžović nova ministarka, Šahmanović na čelu Ministarstva energetika i rudarstva

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas poručila je ranije danas da su stabilnost i bezbjednost regiona Zapadnog Balkana od suštinskog značaja za EU, te da Crna Gora pravi dobre korake ka Evropskoj Uniji.
Ona je to izjavila na konferenciji za novinare nakon savjeta ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu.
- Ako pogledate kartu, Zapadni Balkan je u Evropi, geografski, trebalo bi da bude u Evropskoj uniji i zato je proces proširenja izuzetno važan i sa tim treba da idemo naprijed. Vidimo da Albanija i Crna Gora zaista čine dobre korake i dobre reforme, tako da se nadamo da ćemo iz tih zemalja imati neke uspješne priče- kazala je Kalas.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Kalas je kazala da je svaki pokušaj razbijanja BiH neprihvatljiv.
- Politički lideri moraju da premoste podjele, a ne da ih produbljuju. I kada sam bila tamo, takođe sam vidjela da je proširenje nešto oko čega se svi slažu. Dakle, trebalo bi da donose odluke u vezi s tim, jer bi međunarodna intervencija mogla da bude isključena ako svi vide da su u stanju da sami odlučuju- dodala je Kalas.
Kada je riječ o Srbiji i Kosovu, Kalas je nalgasila da je normalizacija odnosa od najveće važnosti i da dijalog Beograda i Prištine mora da se nastavi.
- Imenovali smo novog specijalnog predstavnika za dijalog Beograd-Priština, i ja ću posjetiti zemlje kasnije u maju- kazala je Kalas.
Šefica evropske diplomatije je podvukla da su određene zemlje članice jasno kazale da bilo kakvo učestovanje zemalja kandidata na paradi 9. maja i proslavama u Moskvi neće biti pozitivno dočekano sa evropske strane buduci da Rusija sprovodi rat punih razmjera u Evropi.

Kalas: Crna Gora pravi dobre korake na putu ka EU

Sud u Turskoj danas je odbacio žalbu kojom se traži puštanje na slobodu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua do okončanja suđenja za korupciju, prenosi N1.
Imamoglu, istaknuti opozicionar i politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, priveden je 19. marta.
Smatra se da je njegovo hapšenje politički motivisano, sa ciljem da Imamoglua onemogući u učešću na predsjednikčim izborima koji su trenutno zakazani za 2028. godinu, ali bi mogli da se održe ranije.
Hapšenje gradonačelnika i kasnija smjena sa funkcije izazvali su veliki talas antivladinih protesta u Turskoj.
Vlada insistira na tome da pravosuđe radi nezavisno.
Advokati koji zastupaju Imamoglua tvrde da je istraga vođena kršenjem pravnih standarda.
Od njih se očekuje da obnove žalbeni zahtjev.
Sud je takođe odbio žalbene zahtjeve za Murata Onguna predsjednika medijske kompanije povezane sa opštinom Istanbul i bliskog saradnika Imamoglua.

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: komercijalni-ugovor

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

Predin: Nastupam po cijelom regionu, reprezentativac sam Slovenije kroz Analognu rasu i dovodim ljude koji su aktraktivni svuda u bivšoj Jugoslaviji

Adžović nova ministarka, Šahmanović na čelu Ministarstva energetika i rudarstva

Kalas: Crna Gora pravi dobre korake na putu ka EU

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

PRATITE TVe UŽIVO