23.09.
23:19h
E, čuješ ti poslanički klub PES-a.
 
Očekuju kontrolno saslušanje VDT-a i GST-a, jer je utvrđena zastara u aferi "Telekom".
 
Što ih je baš pogodilo.
 
Neće ga zažimati noćas.
 
Pa bi malo da propituju Markovića i Novovića.
 
Jer se razumiju u tužilački posao.
 
Batalite, kumim vas.
 
Još nam saopštiše da je afera imala osuđujući sudski epilog u SAD.
 
Ajde?
 
Kad?
 
Slučajno sam bio branilac Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću u aferi "Telekom", koja nije imala dodira sa privatizacijom te firme.&nbsp;
 
Slučajno znam da je još onomad američki sudija Saliven zaključio predmet ustvrdivši da nema ničeg spornog kod privatizacije Telekoma - Crna Gora.
 
Evo, PES ima druge informacije.
 
Samo da nam kaže koje i da se pozove na američku osuđujuću odluku. Posebno da se osvrne protiv koga je ta odluka, zbog čega i kako glasi.
 
Te odluke naravno nema.
 
I sad bi da propituju malo.
 
Šta da pitaju?
 
Ako vam dvoje tužilaca objasne da se ne ne može ništa, ako nema u predmetu od dokaza ništa, onda ćete morati da omogućite da Bogdanović i ine Demokrate ulete i proglase postojanje tužilačke mafije koja će &nbsp;pesnicu pravde dobiti u vrh brade (Bogdanović).
 
Znate li kada bih vam, da sam tužilac, a to ne mogu biti, došao da me vi saslušavate?
Znate, naravno.
Milojko, ne daj da se petljaju u rabotu o kojoj pojma nemaju.
Glupo.
P.S: Znanje je osnova svake slobodne odluke, a ta odluka je suština ljudske slobode. 

Oslobodite se partijskih narativa i &nbsp;sloboda će doći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milojko, reci im

Spomenik četničkome komandantu Pavlu Đurišiću podignut je u Gornjem Zaostru, javili su crnogorski mediji.
Na taj način mediji su posvjedočili gaženju Zakona o spomen-obilježjima, a time i gaženju Ustava Crne Gore.
Razumije se, upućene u odnose u crnogorskome društvu, koji vladaju posljednjih pet oslobodilačkih godina, ova vijest nije iznenadila. Bitnije od toga je, međutim, da li je ova vijest iznenadila i crnogorske vlasti, koje svim silama nastoje da ostave utisak kako žele da postanu dio EU.
Na potezu je premijer Vlade Crne Gore, gospodin Spajić. Njegova Vlada treba da pokaže da li želi i ima volju i snagu da čuva Ustav i zakone Države Crne Gore, ili će postati bjelodano kako je ovaj akt rušenja ustavnog poretka jedne antifašističke zemlje počinjen uz prećutnu saglasnost predstavnika Vlade i institucija kojima se iz Vlade upravlja, kako bi se nedvosmisleno usporio proces pridruživanja EU.
Zna to premijer, ali treba pojasniti građanima. Član 5 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da se spomenik može podići istaknutoj ličnosti, a to može biti lice:
 “1) koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori;
 2) čije djelo ima međunarodni istorijski, naučni, kulturni, humanistički ili sportski značaj;
 3) koje je bilo organizator ili istaknuti učesnik oslobodilačkog rata, ustanka ili pokreta;
 4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fašizma.”
S tim u vezi, nedozvoljeno podizanje spomenika kažnjava se u skladu s Članom 43 istog zakona, koji kaže: “Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno kazniće se kaznom zatvora do tri godine.”
Dakle, to je ono što premijer zna.
A da li zna i to kako će građani Crne Gore, u slučaju da se i ovog puta ignorantski odnese prema konkretnim događajima s remetilačkim faktorima, reagovati na sljedećim izborima?
I da li zna kako će reagovati građani EU sa adresama iza Debeloga brijega?

Četnici centrirali na volej Spajiću

Malo je konstanti u srpskoj istoriji kao nepokolebljiva posvećenost velikodržavlju. Srpski, odnosno velikosrpski nacionalizam, potpomognut Rusijom, predstavlja trajnu i akutnu prijetnju miru na zapadnom Balkanu. Latinka Perović je govorila da čak ni srpski komunisti nisu bili imuni na tu, ispostaviće se, jedinu tradiciju srpske države.
Na zlokoban način, ali gotovo karikaturalno, vidovdanski protest podsjetio je da većinska Srbija „protiv Vučića“ ideološki ne odustaje od velikodržavnog nacionalizma. Ne bi bilo prvi put da većinska Srbija vođu kažnjava zbog lošeg sprovođenja plana o velikoj Srbiji, danas eufemistički nazvanog „srpskim svetom“.
Sa sličnih pozicija je i Slobodan Milošević kritikovan od strane crkve, intelektualaca, akademika i, naravno, djelova tajnih službi. Vidovdanski protest nevjerovatno asocira na ponavljanje tog scenarija. Kao što je onomad Vojislav Koštunica, Šešelj u fraku, danas tu ulogu preuzima niskokalorični nacionalista Milo Lompar.
Lamentiranje nad ugroženim srpstvom je, još od sudetskih Njemaca, uvod u agresiju – za sada, doduše, samo verbalnu. Dok je integralizam novi naziv za izgradnju „srpskog sveta“ – koji zvuči manje otrovno od Šešeljevog zalijetanja na „zapadnu granicu“ te fantomske tvorevine.
Nesporno je da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ulazi u terminalnu fazu – permanentna kriza i požari na lokalnom nivou ne dobijaju adekvatan odgovor. Režim ne umije da odgovori na talas nepopularnosti i ogorčenosti Vučićem lično i svime negativnim što simbolizuje SNS.
A kad se to desi, odgovor bude eskalacija i posezanje za nasiljem karakterističnim za najcrnje autoritarne vlasti. Važnije pitanje od toga je kako će Vučić biti smijenjen i ko će se nametnuti kao moguća alternativa naprednjačko/radikalskoj vlasti. Mrcvarenju cijelog društva i postepenom urušavanju vlasti umnogome pomažu manjak koordinacije između tradicionalne opozicije i studentskih grupa.
Otuda i nejasni zahtjevi, koji su često ideološki konfrontirani i politički neprecizni. Čak i kad bi došlo do raspisivanja vanrednih izbora, fantazmagorična je ideja da bi ti izbori bili približno fer, a još manje da bi omogućili mirnu tranziciju vlasti. Dovoljno je pogledati dešavanja na lokalnim izborima u Kosjeriću i Zaječaru pa razumjeti kako će to izgledati na republičkom nivou. Insistiranjem na nekom obliku prelazne vlade moguće je obezbijediti deeskalaciju krize.
Međutim, toga nema bez aktivne uloge međunarodne zajednice, koju upravo ovakve poruke tjeraju u zagrljaj Vučiću.
Za region, a posebno za Crnu Goru, situacija u Beogradu ide u pravcu zamjene, a ne suštinske promjene. Istorijski refleks iz ranijih tranzicija vlasti u Beogradu uči nas ogromnom oprezu i uzdržanosti.
Dovoljno se sjetiti štete koju je Crnoj Gori donio demokratski Koštunica, pa zatim "poreklom od dole" Boris Tadić. Prostor za disanje regionu pa i Crnoj Gori može se pojaviti samo u vakuumu vlasti dok srpske i ruske službe ne završe proces instaliranje novih milalompara na pozicije odlučivanja.

U Beogradu ništa novo

Bogdanović je onakav kakvom ga čini njegova odgovornost za izgovoreno.
26.06.
16:08h
Niko ne treba da se ljuti na Bogdanovića.
Karatker u bilo kome od nas ogleda se u faktu da se čovjek povinuje onome za šta se osjeća sposobnim.
I to je to - rekao bi Dritan.
Bogdan tačno zna za šta je sposoban. I koliko može da se pruži.
I daje se tome nesebično.
Studenti su bili, protestujući zbog ponašanja policije na Cetinju, dio kavačkog klana.
I ja sam bio advokat klana, s tim što sam ostao u neznanju da li to mogu biti bez "formalnog" članstva.
Sad su to i svi novinari ETV, E portal, portala Analitika.
I to za "sitnicu" od 8000 evra.
Očigledno se moraju snalaziti, jer biće da Tigar ne plaća, pa je zato iz usta ove pojave izašla povrh svega i svih, riječ, pogađate - Bemax.
Najveća greška pojedinih bila bi da tuže pomenutog i traže da saopšti imena novinara, nazive tekstova zbog kojih su uzimali pare.
I posebno - odakle to zna? Ko mu je dao informacije o tome?
Znate li zašto?
Može da se desi da metastazirano ludilo zatraži pomoć državnih organa koji bi bili prinuđeni da kako-tako nađu alibi za ove bedastoće.
A onda niko ni za koga ne može garantovati.
Ima mozgova opasnijih od bombe.
Ignore.
Podrugljivo.
Prijeki je lijek.
P.S.Slijepac dovodi u nepriliku ljude koji vide.
I još nešto.
Bogdanović je onakav kakvom ga čini njegova odgovornost za izgovoreno.
On zna da se u Crnoj Gori, nažalost, uvijek više vjerovalo nikakvim, nego nekakvim stranama ljudske prirode.

Zoran Piperović

Niko ne treba da se ljuti na Bogdanovića

Čovjek je neizvjesnost. Jedino ga svijest o sopstvenom obrazu, od drugih načina postojanja razlikuje.
16.06.
18:10h
Još malo o čojstvu. Nekih. Iz ličnog primjera.
Kažem, o čojstvu, jer su im se, u međuvremenu, vidici proširili na - čojstvo bez granica.
Ja sam 01.12.2002. godine u betonjerci CB Podgorica, prespavao gdje nije nijedan Crnogorac.
Niti jedan.
Možda neki nasilni beskućnik.
Zalutala svinja.
Ili izgubljeni pas.
Dakle, Paunović, uz pomoć Orlandića, Jovićevića, smjestio me je u betonski boks ispod zemlje.
Jedan i po, puta dva.
Metalna vrata.
Nema instalacija za struju u boksu.
Živi beton.
Makar prozorčić se ne podrazumjeva.
Mrak.
Mogao sam pod rukom da osjetim na podu pet poređanih, spojenih dasaka.
I na njima deset kila ljudskog izmeta koji sam u mraku pipajući pomenute daščare muški napipao i obrisao dlan desne ruke nasumice o zid, jer nisam mogao ni sopstvenu govnjivu ruku da vidim.
Mirisao sam na govna.
Kako nije niko moj. I ne moj.
Bacio sam crnu platnenu jaknu iznad nečijeg, namjerno ostavljenog "proizvoda" za doček.
I nećete vjerovati - zaspao, prekrstivši ruke na grudima. U sebi sam izustio - nećete, da je*ete oca.
Svjedok mi je policajac koji je u podrumu bio za jednim stočićem i koji mi je dao cigaretu sarajevske proizvodnje prije ulaska u salun.
Moje je da budem tu, ne ljutite se - izgovorio je taj dobri čovjek.
I sad je Milan pošten, častan, nije ni pokajnik.
Izgovara da je vječna Crna Gora.
Raspala se, bez štete, ako je M.P. brani i uzdiže.
I to pred egzalitiranim mojim sunarodnicima.
P.S: Čovjek je neizvjesnost.
Jedino ga svijest o sopstvenom obrazu, od drugih načina postojanja razlikuje.

Čojstvo bez granica

Doduše, i meni si u tvom kabinetu, u stavu mirno, poklonio pištolj CZ99, kojeg si mi prije hapšenja ukrao iz službenog vozila. Sa sve pasošem. Sjećaš li se ovoga?
04.06.
00:54h
Reče jedan iz Demokrata da će partijski advokati, a ja dodajem i advokati mafije - sve da urade kako bi dezavuisali kazivanje novojunaka sadašnje vlasti - Milana Paunovića.&nbsp;
Teško da će ko uspjeti u tome. Čak ni ja.&nbsp;
On je bacio atomsku bombu. Rekoše.
On je junak.
Pamtiće ga Crna Gora, i to rekoše.
Ponos, naglasiše.
Dika.&nbsp;
Više je uradio nego sva tužilaštva, čak više od Novovića.
To rekoše.
Čak je kazao: "Šta je strašno ako se neki policajac družio sa BIL licima".
O tome ništa ne rekoše.
Što je dozvoljeno Milanu, nije Zoranu. Lazoviću.
To je čak promaklo i Bogdanoviću.
Zbog atomske bombe.&nbsp;
Bravo, Paunoviću.
Ovi isti (bez Andrije Mandića) podržavali su te kod gospođe S.Č.&nbsp;
Tada su Demokrate bili mladi jurišnici SNP-a. Plus Dragan Koprivica. Minus Forum žena SNP-a Bijelo Polje koje su tražile da mi se zabrani izlazak među ljude.&nbsp;
Bravo, Milane.&nbsp;
I Marašu si napisao da podnese ostavku, a kada si se iz Skupštine vratio kući, sebi nisi vjerovao da si to kazao.
Jer si znao da nisi dobar dan smio da mu nazoveš.&nbsp;
Niti slučajno da prođeš pored njega.
Ali si mu to napisao.
I neka si.&nbsp;
Iako nisi.&nbsp;
I sad znaš da bi nakon toga ostao u službi taman onoliko koliko bi trajalo da Maraš izusti - razduži se.&nbsp;
Znao si 1997. kada si počinjao, da 2025. neće živih biti.
Osim tebe.&nbsp;
I da ćeš im svima u brk sve reći. &nbsp;
Iako si pred odborom bio uplašen da te i mrtvi mogu čuti.
U ovim danima tvoje slave neću o onome što se šuška a tiče se brašna, kafe, oružja, koje si, kako legenda kaže, dijelio nakon raskola jedinstvenog DPS-a. I to, kukala ti majka, kome.&nbsp;
Da sam te tada kao tužilac uhapsio, teško bi ti meni uradio isto četiri godine kasnije.
Doduše, i meni si u tvom kabinetu, u stavu mirno, poklonio pištolj CZ99, kojeg si mi prije hapšenja ukrao iz službenog vozila. Sa sve pasošem.&nbsp;
Sjećaš li se ovoga?&nbsp;
Ako se već ne sjećaš Moldavke.
Na zdravlje Moldavki.
P.S: Kakvi smo. Zaslužili smo te.&nbsp;
&nbsp;
Taman da si dvije atomske bombe bacio.
P.S.1: I na kraju da i ja ponovim ono što si više puta naglašavao na odboru da ne bi bilo baš sve kao po loju.
Da je vječna.

Ponos i dika

Vrhovno državno tužilaštvo ocijenilo je da ako se slučajno odazivate na D. M., sinovac ste predśednika Skupštine i njegov pratilac pa usto vozite državno vozilo, a u mrklo doba noći pucate u dvojicu svojih jarana, to mu baš ne dođe krivično djelo pokušaj ubistva. Tužilaštvo je, naime, time zauzelo stanovište da kad D. M. puca nema elemenata djela pokušaj ubistva jer je na čvrstim egzistencijalnim pozicijama da nema polovičnih rješenja.
Da je D. M. ubio svoje pajtaše, vrijeđelo bi razmisliti o tome kako kvalifikovati djelo. Možda bi u tom slučaju Tužilaštvo zauzelo ontološki stav da su svi ljudi smrtni i da je nezahvalno a i izvan njihovih moći da se određuju o tome je li ubistvo presudni trenutak u nestanku bića ili su ubijeni možda i prije fizičkog kraja duhovno već bili mrtvi.
U slučaju da je D. M. pucao pa promašio opet je jasno da nema elemenata krivičnog djela jer što oštećene ne ubije - to će ih zasigurno ojačati. A kad pucaš i pogodiš - ali ne ubiješ, otkud nekom ideja da je to pokušaj ubistva!?
Za one koji misle da je odluka državnog tužilaštva dno koje samo ilustruje dubinu našeg pada i potvrđuje da je baš svaka grana vlasti pod kontrolom paklenog gemišta fašista iz DF-a, staljinista iz Demokrata, dok PES izigrava animir damu, a sve pod patronatom Velikog brata iz Beograda, čestitamo na tačnom odgovoru.
No Tužilaštvo se tu ponaša kao novopečeni iskušenik Milan Paunović, koji po vlastitom priznanju i nije neki vjernik, ali se skrušeno drži dogme da je svaka vlast od Boga i da joj stoga treba bezrezervno služiti.
Ali ključno je pitanje je li ikoga iznenadila odluka državnog tužilaštva ili smo još naivni pa vjerujemo da je istina ovđe relevantnija od verzije priče koju nam servira advokat Miroje Jovanović. A on je doletio iz Beograda sa svojom verzijom događaja i uprkos činjenicama tu verziju očigledno izdiktirao državnom tužilaštvu. Onako kako se scenarij za rijaliti šou zvani Anketni odbor danas takođe piše u Beogradu.
Zato, dragi građani, ne zaluđujte se prevaziđenom idejom da su pred zakonom u Crnoj Gori svi jednaki, a ako lice D. M. sljedeći put naleti na vas pa još i zapuca - ne pravite problem, za crnogorsko tužilaštvo neće to biti pokušaj ubistva. Uostalom, prije ili kasnije od nečega ćete morati umrijeti.

1250x600

1084x550

Pokušaj dvostrukoga ubistva krivično djelo? Čuj to!?

Možda će se neko śetiti ogavnoga napada visokopozicioniranog člana Bošnjačke stranke J. Ć. na muslimane i muslimanke koji nijesu simpatizeri te političke partije. Takve je ovaj beogradski student nazvao čipčijama jer ne pristaju na Ervinov begovat.
Vjerujte mi, te stilsko-političke mizerije su klasična književnost pri posljednjem medijskom ukazanju pomenute osobe - čovjek se doslovno hvali time što njegova stranka nije raspravljala o tome da li je jedan četnički vojvoda, negator genocida u Srebrenici i vođa fan kluba najvećega muslimanskog krvoloka iz Drugoga svjetskog rata Pavla Đurišića, Andrija Mandić, trebao biti smijenjen s čela Parlamenta. No, znajući da se trgovački duh Ervina Ibrahimovića usadio u kompletno vođstvo Bošnjačke partije, ovo bismo proklizavanje J. Ć. mogli i razumjeti da na kraju svoga sramotnog uratka nije referisao na maskotu gestapovske politike Demokrata - izvjesnog g. Paunovića.
G. Paunović, medijski anonimus i višedecenijski službenik policije, lani nagrađen od ministra Šaranovića, preko noći je postao poznat voljom srpske BIA-e, glumeći u kinematografskome ostvarenju "Goli pištolj" po scenariju Ernsta Rema crnogorske politike - Borisa Bogdanovića. Svakome ko je slušao toga Paunovića bilo je jasno da je čovjek čitao ono što mu je napisano i da se radi o klasičnoj konstrukciji pripremljenoj da se kompletan proces obnove crnogorske nezavisnosti inkriminiše.
I baš na toga i takvoga Paunovića, koji napada mrtve, insinuira, manipuliše i nadasve konstruiše kao onaj fiktvni inspektor Fedjkuin, g. J. Ć. se poziva i ponavlja njegovo pitanje.
Dva su scenarija - ili je g. J. Ć. direktno nakačen na isti izvor kao g. Paunović, ili su beogradski tragovi neizbrisivi.

Četnički čipčija

Znam kako si p*kno provukao u predmetu "Deportacija muslimana" u kojem sam ja bio branilac, kada si onako smjelo kao svjedok sve svalio na oca sadašnjeg Vrhovnog državnog tužioca.
02.06.
13:34h
Dan je ušao kroz otvoreni prozor, a Milan Paunović kroz TV ekran.
Sve je rekao hrabro, sve ispričao, tražio je onomad ostavke od Maraša, rekao tome i tome (svi mrtvi) razmišljao da ubije neke, pa se predomislio. Jer je mislio da ženi sinove.
Razmišljao sam i ja o istom 2003. a njega se ticalo, pa nisam odustao zato što sam čekao sinove da oženim, već što mi je majka - Ivanovićka iz Doljana kazala. "A na koga ćeš metak, mrčio se."
Pa si hrabro onomad poslao kod mene Veska Peruničića, šefa CB Pljevlja, da mi kaže kako ti njemu kažeš da sa Moldavkom S.Č. nemaš ništa, da si izmanipulisan, da ti je teško, da slabo spavaš.
Moj niko nije spavao.
Trebao si jednu medalju koju si vratio da ostaviš za Moldavku.
Da te podsjeća na čojstvo. Na porodicu Piperović.
Viši si zločin učinio od svih onih koje si danas pobrojao.
Jer si tiho ubijao majku, sestre, Vesnu i tada maloljetnu djecu.
Jer, očito, kao jado, nisi bolje umio.
I sad slušam o tvom čojstvu, poštenju, junaštvu.
Sve da si tačno rekao. Ajde, nešto o Moldavki. Neka te pitaju poslanici, ovi iz vlasti koji se često poštapaju njom.
Ovi iz DPS-a neka te ne pitaju ništa, dok ne vide đe su i oni sami.
Reci, serdare, i spasi dušu.
Ti znaš da te prezirem, ne samo zbog S.Č.
Znam kako si p*kno provukao u predmetu "Deportacija muslimana" u kojem sam ja bio branilac, kada si onako smjelo kao svjedok sve svalio na oca sadašnjeg Vrhovnog državnog tužioca.
Jednako umiljato, tiho, lukavo.
P.S: Ostaćeš heroj kod nekih. I neka ćeš.
Što ti ja mislim, to dobro znaš.
Ali se majka morala slušat uvijek.
P.S. 1: Gukni.
O presudi Višeg suda protiv Moldavke, o crvenoj Interpolovoj potjernici protiv nje, gukni što si radio za svaku medalju koju si vratio.

Paunović kroz TV ekran

Portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić kazao je da je to što je policija pokrenula postupak pred podgoričkim Sudom za prekršaje protiv novinara Brana Mandića još jedan prilog "tužnog vremena koje danas živimo u Crnoj Gori".
- Uprava policije zbog čije nesposobnosti su izgubljeni životi građana Prijestonice i koja nije bila u stanju da uhapsi sedamdesetogodišnjeg starca, koji je terorisao sjever države duže od mjesec dana, pokrenula je postupak pred Sudom za prekršaje protiv Brana Mandića zbog – satirične kolumne. Time, valjda, pripadnici sektora bezbjednosti poručuju da kad već ne mogu zaštiti građane od ubica i metaka, mogu ih odbraniti od riječi – pogotovo onih koje kritikuju mizoginiju i seksizam. Još jedan prilog tužnog vremena koje danas živimo u Crnoj Gori - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1898020580793745599&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mandić je pozvan na saslušanje u Sud za prekršaje zbog kolumne u kojoj se osvrnuo obraćanje profesora Aleksandra Stamatovića.
Mandićeva kolumna bila je satira, a odnosila se na Stamatovićevo gostovanje na jednoj podgoričkoj televiziji, tokom kojeg je imao nastup koji je sa više adresa ocijenjen kao neprimjeren i mizogin.

Nikolić: Pripadnici sektora bezbjednosti poručuju da građane mogu odbraniti od riječi, kad ih već ne mogu zaštiti od ubica i metaka

Sjećanje na Srđana Aleksića uči nas i opominje da uvijek postoji izbor i u bezumlju rata. Njega je njegov izbor učinio besmrtnim i u zaborav bacio ratno-huškačke narative i destruktivne ideologije - poručio je programski koordinator u Građanskoj alijansi Ivan Radulović na komemorativnom skupu povodom 33 godine od njegove smrti. Radulović je, na ovom skupu koji su organizovali Građanska alijansa i Inicijativa mladih za ljudska prava, naveo da je Aleksić postao simbol hrabrosti i borbe protiv nasilja, a da je skup prilika da se javnost podsjeti na vrijednosti solidarnosti i ljudskih prava. - Okupili smo se kako bismo odali počast i izrazili poštovanje i divljenje prema činu Srđana Aleksića. Riječ je o herojskom činu koji prevazilazi podjele, granice i razlike. Naša obaveza je da govorimo o ljudima poput Srđana Aleksića, Toma Buzova i svih onih koji su bili na pravoj strani istorije - istakao je Radulović. Programska koordinatorka Inicijative mladih za Ljudska prava Crna Gora Kristina Žugić istakla je da je sjećanje na Aleksića dobar podsjetnik da izbor uvijek postoji, a da je njegov izbor, između ostalih, bio između ideologije i ljudskosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127110144_a792e45ef6ebcd6c9396e511a871cdab4a0a02a9178eac93f76821be48b3bc32" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića"> <figcaption>Sa komemorativnog skupa povodom 33 godine od smrti Srđana Aleksića(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Čini mi se da je i nama taj izbor ostao kao zaostavština 90-ih, te da je to izbor sa kojim se skoro svakodnevno srećemo - kako kroz javne nastupe donosilaca odluka, što kroz pjesme koje biramo na skupovima, što kroz način na koji reagujemo na druge narode koji nam dolaze u Crnu Goru i sa kojima treba da živimo. Ako želimo da postignemo multietnički sklad, lijep i perspektivan život koji nam donosi stabilnu budućnost, zaista moramo da napravimo izbor ljudskosti koji je i Srđan Aleksić prije 33 godine napravio - istakla je Žugić. Četiri pripadnika VRS su 21. januara 1993. počeli da maltretiraju i tuku Alena Glavovića. Srđan Aleksić im je prišao i rekao da ostave čovjeka na miru, na šta su se oni okrenuli prema njemu i počeli da ga krvnički prebijaju i udaraju kundacima pušaka.&nbsp; Srđan je pao u komu i nakon šest dana izdahnuo u bolnici.

Radulović: Sjećanje na Srđana Aleksića uči i opominje da uvijek postoji izbor

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

„Šćeri moja“, jedna od najdugovječnijih predstava Crnogorskog narodnog pozorišta, koju je prema tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, biće izvedena u četvrtak, 29. januara na matičnoj sceni u Podgorici, a dan kasnije, u petak, 30. januara u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.
Oba izvođenja će početi u 20 sati, dok je u CNP-u obezbijeđen engleski titl. Predstava će 17. maja obilježiti deset godina od premijere.
U fokusu drame ,,Šćeri moja“ je položaj žene u savremenom svijetu i odnos prema ženskom djetetu. S ciljem da podstakne na razmišljanje i muškarce i žene, autorka je problematiku komada postavila u istorijski okvir. Priča prati transformaciju knjeginje Zorke Petrović od djevojčice koja se igra loptom do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Na tom putu vidimo društvo u kojem i danas živimo - svijet u kojem se žene još uvijek ne tretiraju na isti način kao muškarci.
Uloge tumače Vanja Jovićević, prvaci drame Mirko Vlahović i Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Scenograf je Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreograf Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja Nela Otašević. Ulaznice za izvođenje u Podgorici mogu se kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, kao i na biletarnici nacionalnog teatra.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

„Šćeri moja“ u Podgorici i na Cetinju

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

Tag: kolumna