Usaglašavanje Kolektivnog ugovora RTCG ne ide kako je menadžment planirao - poručili su u Sindikalnoj organizaciji Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore podvlačeći da sindikati ne mogu i ne smiju potpisati ugovor sa nelegalnim generalnim direktorom Borisom Raonićem i osuđenim Savjetom.
- Tome svjedoči saopštenje Novog sindikata (izuzetno domišljatog imena) upućeno mejl zapošljenih. "Tu nam nove sindikalne kolege objašnjavaju kakve šanse propuštamo ukoliko čak referendumski ne podržimo podjelu novca po zamisli nelegalnog direktora i uslovno osuđenih članova Savjeta kuće. Primjećujemo u dopisu “Svi već znamo šta donose zadnje preporuke MMF-a i da je ovo možda posljednji trenutak da se postigne dogovor, jer je neophodna i saglasnost Vlade, a za to je potrebno vrijeme.” U prevodu, hajde da preduhitrimo MMF-ovu namjeru da klijentelističkim menadžmentima javnih preduzeća uskrati pravo na nezakonito zapošljavanje - naveli su oni.
Cijene da sa približnom argumentacijom pravno sumnjivo rukovodstvo Javnog servisa odavno traži potpisivanje Kolektivnog ugovora, prepadajući ih i pojavom Novog sindikata još u junu.
- Požurivanje je počelo saopštenjem Ministarstva finansija da Boris Raonić ne može imati željeni koeficijent 29, viši od predsjednika Države, premijera, Vrhovnog tužioca (napomena: svi legalno izabrani) - naglasili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podsjetili su da su dotadašnji sindikati htjeli još jednom eliminisati pokušaje Raonića(prvi iz 2023. godine) da individualno dijeli otkaze uz učešće i saučešće pasivne Pravne i HR službe koje su, kako su kazali, postale njegov servis.
- Kao da im je direktor pisao dio saopštenja. Uvažene kolege iz Novog sindikata zastupaju položaj radnika kroz MMF? Uključuju međunarodne faktore preskačući unutrašnje!? Pravosudne organe Crne Gore. Jer su višestruko poništili Raonićeve mandate, a vrlo vjerovatno i koruptivne nakane, uslovno prvostepeno osudivši dio članova Savjeta RTCG. Očekujemo uskoro da Viši sud potvrdi. Što će tad? - pitaju u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podvukli su da mora biti jasno da sindikati ne smiju potpisati ovaj Kolektivni ugovor.
- Sve u svemu, i da jesu naše kolege napisale ovo pismo bez Raonićevog inputa, mora im biti jasno: Sindikati ne mogu (ne smiju) potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom. Njihov potpis može povući pravne i moralne reperkusije, makar za neposrednog potpisnika. Ostavite Vladi taj vrući krompir - naveli su oni.
Kao prelazno, a legalno rješenje, predlažu potpisivanje inicijative za 13. platu.
- Kao prelazno, a legalno rješenje, novom sindikatu, svim radnicima koji su potpisali nedavnu nepečatiranu inicijativu, sa kojom tobože Raonić nema veze, predlažemo da potpišu i našu direktnu, jasnu, zvaničnu, inicijativu za isplatu 13. plate. Tako će se djelimično pokriti manjak usljed dugih pregovora sa neiskrenim nelegalnim i družinom - zaključili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija RTCG: Ne smije se potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom

Nezavisni sindikat policije Crne Gore pozdravio je i u potpunosti podržao inicijativu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.
Smatraju da je sporni Kolektivni ugovor diskriminatoran u više svojih članova i da narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u Ministarstvu privilegujući drugi dio zaposlenih i neopravdano im daje značajno veća prava.
- Takva situacija je neprihvatljiva i protivna načelima jednakosti i pravičnosti koja su zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore kao i međunarodnim konvencijama koje je naša država ratifikovala - navedeno je u saopštenju Nezavisnog sindikata policije.
Podsjećaju javnost da potpisnici spornog Kolektivnog ugovora, prema dostupnim informacijama i svjedocima, nisu imali legitimitet da ga zaključe.&nbsp;
- Jedan od sindikata potpisnika, prema sopstvenom priznanju, &nbsp;nema potvrdu o reprezentativnosti dok je drugi sindikat potpisnik &nbsp;tu potvrdu dobio bez sprovođenja zakonom propisane procedure. Time je doveden u pitanje sam pravni osnov za njegovo potpisivanje što dodatno naglašava potrebu za ustavnom kontrolom ovog pravnog akta. Koristimo ovu priliku i da pozovemo nadležno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije &nbsp;da ispitaju da li je proces potpisivanja kolektivnog ugovora pripremljen i realizovan na zakonit način - ističe se u saopštenju
Istovremeno, jedan od sindikata u MUP-u najavio je mogućnost organizovanja štrajka ukoliko Ustavni sud proglasi Kolektivni ugovor neustavnim.
- Osim što je ovo očigledan pokušaj pritiska i uticaja na Ustavni sud moramo konstatovati da je najava štrajka bez realnog uporišta i ne može se sprovesti u praksi. Ono što i kolege iz drugog sindikata i mi odlično znamo je da je štrajk zaposlenih u MUP-u u ovom trenutku nemoguće organizovati iz najmanje dva razloga. Prvi je da u MUP-u ne postoji akt o minimumu procesa rada koji je zakonski osnov za organizovanje štrajka. Drugi razlog je vrlo praktičan. Čak i da postoji akt o minimumu procesa rada njegova primjena bi bila faktički neizvodljiva jer se postavlja pitanje kako u situaciji ogromnog nedostatka ljudstva organizovati štrajk? Da uprostimo do kraja, ako u patroli imate jednog policajca ili na graničnom prelazu dvojicu (jedan na ulazu, drugi na izlazu iz zemlje), što je vrlo često slučaj, na koji način ispoštovati i minimum procesa rada i organizovati štrajk - dodaje se u saopštenju.
U Nezavisnom sindikatu policije kažu da je ova prijetnja samo još jedan providni pokušaj stvaranja privida borbe za prava radnika, zbunjivanje javnosti i dovođenje kolega u zabludu i opasnost da uđu u zonu odgovornosti nakon čega bi trpjeli pravne represalije.&nbsp;
Podsjećaju da su sindikatu koji sada prijeti štrajkom nedavno ponudili da zajedno pokreneu inicijativu za povećanje zarada, kupovinu nove uniforme, zapošljavanje novih ljudi ali smo odbijeni za svaki od tih zahtjeva.&nbsp;
- Činjenica da se sada pojavljuju sa navodnom zabrinutošću za zaposlene pokazuje nam da iza svega ipak stoje neki drugi i, vjerovatno, isključivo lični interesi - naglašeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore je, kako kažu, dosadašnjim radom pokazao da postoje različiti vidovi borbe za prava radnika koji su se pokazali vrlo uspješnim i djelotvornim.&nbsp;
- Naš uspjeh se mjeri povećanjem zarada, obezbjeđivanjem povoljnih uslova za odlazak u penziju, stavljanjem u fokus javnosti problema sa kojima se suočavaju zaposleni u MUP-u. Ono što nam je u svakoj aktivnosti najvažnije je zaštita svakog službenika pojedinačno i briga da nikoga svojim djelovanjem, apelima ili samo sugestijama ne dovedemo u opasnost protivzakonitog djelovanja. Saopštavamo, tražimo i insistiramo isključivo na aktivnostima koje se strogo kreću u zakonskim okvirima ne dovodeći u zabludu i opasnost bilo koga a najmanje sopstvene članove i kolege - poručeno je u saopštenju.
Zalažu se, kako kažu, za poštovanje zakona, ravnopravnost svih zaposlenih i institucionalno rješavanje sporova.&nbsp;
- Vjerujemo da će Ustavni sud u najkraćem roku razmotriti ovaj predmet i donijeti odluku koja će zaštititi interese svih zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i donijeti im pravnu sigurnost i poštovanje osnovnih ljudskih prava - zaključeno je u saopštenju.

Nezavisni sindikat policije: Sporni Kolektivni ugovor narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u MUP-u

Sindikat zaposlenih RTCG-a uputio Savjetu te medijske kuće otvoreno pismu u kome ga pozivaju da hitno zakaže sjednicu i uključi se u proces pregovora oko Kolektivnog ugovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih.
U Sindikatu su podsjetili da je ključna prepreka za potpisivanje Kolektivnog ugovora odbijanje generalnog direktora da prihvati prijedlog da se najsloženije profesije u Javnom servisu, profesije nosilaca osnovne djelatnosti RTCG-a, vrednuju bolje i da ne budu dugoročno marginalizovane. 
Riječ je, pojašnjavaju, o medijskim profesijama specifičnim za radio i televiziju koje se po prijedlogu menadžmenta ocjenjuju kao manje složene od poslova rukovodilaca, tehnike, opštih službi i administracije.
- Pošto u pregovorima već neko vrijeme u ime menadžmenta učestvuje samo jedan čovjek - generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić, molimo vas da se uključite u proces pregovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih zaposlenih RTCG-a - ističe se u pismu.
U Sindikatu zaposlenih RTCG-a kažu da im nije jasno zašto se pregovori odugovlače naročito u svjetlu činjenice da novca ima. 
- Kao što znate, rebalansom budžeta koji ste usvojili u julu ove godine, svega nekoliko dana nakon početka pregovora o Kolektivnom ugovoru, predviđeno je 1.011.000 eura više za investiciona ulaganja u 2025. Više puta smo upozoravali tokom pregovora da se odugovlačenjem potpisivanja Kolektivnog ugovora novac predviđen za povećanje zarada za ovu godinu preliva u investiciona ulaganja i da zbog toga postizanje dogovora nije u interesu menadžmenta - navedeno je u pismu.
Obavjestili su i da je Novi sindikat tražio od generalnog direktora da ih informiše sa koliko novca RTCG još raspolaže kako bi se izašlo u susret zahtjevima našeg sindikata i konačno postigao odgovor prihvatljiv za sve pregovaračke strane.
- Veoma nas je zabrinuo pisani odgovor generalnog direktora da novca - nema. Molimo vas da hitno zakažete sjednicu na ovu temu, da se i na taj način uključite u proces dogovora o najvažnijem dokumentu u RTCG-u kada je u pitanju status zaposlenih. Predstavnici pregovaračkog tima našeg sindikata voljni su da, u cilju postizanja dogovora, prisustvuju sjednici i ponude odgovore na sva vaša pitanja - zaključeno je u pismu Sindikata zaposlenih RTCG-a.

Sindikat zaposlenih RTCG-a : Savjet da hitno zakaže sjednicu i uključi se u pregovore oko Kolektivnog ugovora

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore zatražila je da se kao aneks kolektivnog ugovora unese član da se u 2025. godini isplati 13. plata radnicima.
U ovoj Sindikalnoj organizaciji podsjećaju da dvije od tri postojeće sindikalne organizacije i rukovodstvo RTCG pregovaraju oko prijedloga Kolektivnog ugovora, već nekoliko, za radnike, teških mjeseci. 
- Naš sindikat nije direktno uključen, ali podržava sva povećanja koeficijenata kolegama od kojih zavise produkcioni procesi u RTCG. Naravno, uz principijelan stav da se Kolektivni ugovor ne može potpisati sa menadžmentom na čijem čelu je nelegalni generalni direktor, i članovima Savjeta RTCG koji su pod optužnim predlogom - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije JRDS RTCG.
Da pregovori ne teku po zamišljenom planu ovakvog menadžmenta, potvrđuju, kako ističu, preko iritirajućih poruka službe Ljudskih resursa, koja ih kao pravi PR tim menadžmenta, "bombarduje sa, uglavnom dugometražnim dezinformacijama".
- Na kraju pisma dobijenog u petak 12. septembra, pored projekcije plate, napomena da se pola zaposlenih izjasnilo za prijedlog menadžmenta?! Neskrivenom prikupljanju podrške (informisani smo i od šefova službi) ali na papiru bez pečata ili naznake ko stoji iza, potpisivanjem u bifeu i kancelariji pomoćnika. Istog koji je dao ostavku Komisiji za pregovore. Plebiscitarno izjašnjenje, bez matičnog, ili broja lične karte: “Da li ste saglasni da se posljednja verzija Kolektivnog ugovora dostavljena od strane menadžmenta, a u koju ste imali uvid, potpiše u najkraćem roku?” je, stoga, manipulacija i svi koji ga iniciraju i realizuju „miniraju“ sindikalne principe - navedeno je u saopštenju.
Napominju da su u menadžmentu osobe koje, većinom, nemaju dodirnih tačaka sa televizijskom produkcijom, uglavljene u korporativnoj i pravnoj administraciji, potpisivači manipulativnih tendera i potvrda koji nakon par godina rada u RTCG dobijaju stanove. Time se, kažu u Sindikalnoj organizaciji JRDS RTCG, praktično poklanja na desetine hiljada eura pojedinačno.
- Trošenje na bespotrebu opremu i gradnju/rušenje novih/starih studija, krpi se zgrada koja nakon građevinskih i inih poduhvata biva sve trošnija - naglašeno je u saopštenju.
Pravna služba je, tvrde, ozvaničila nezakonitosti, "a ni (pre)plaćeni eksterni advokati ne mogu dobiti niti jedan spor".
- Najveći broj dugogodišnjih profesionalaca koji stvaraju program je degradiran na pozicije sa početka karijere, a prosjek bijednih primanja, popravljaju menadžeri sa nezakonitim ugovorima sa dodacima koji nadmašuju njihovu osnovnu platu - navode iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG.
Tvrde da su se i plaćali eksterni savjetnici za program, raspisivani tenderi za sistematizaciju radnih mjesta, a da se sad angažuju stručnjaci za integrisanje.
- Obeshrabrujuće je što većina kolega čija je obaveza i novinarski kodeks, svjesno zbog konformizma i sitnih privilegija, prećutkuje svo bezakonje koje RTCG ruši kao instituciju. Informacija da se uz veting u pravosudju i policiji sprema i amandman o vetingu u javnim medijskim servisima, možda im i promijeni ugao gledanja... i ćutanja - napominju u saopštenju.
Kako navode iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG, značajan broj kolega je u egzistencijalnoj trci, pa teško može primijetiti sve ove, kako su ih nazvali, licemjerno planirane anomalije.
- A tek da im se odupre... Iz tog razloga: da se kao aneks kolektivnog ugovora unese član kojim će se (makar malo) nadoknaditi kašnjenje u pregovorima, tačnije da se u 2025. godini isplati 13. plata radnicima. Osim menadžmentu, jer su im potpisi na saopštenjima tajni, kao što je tajna ko od njih stoji iza ovog posljednjeg pritiska na kolektiv medijske kuće koja za svoj rad odgovara javnosti. I plaća se novcem građana - zaključuju iz Sindikalne organizacije JRDS RTCG.

Sindikalna organizacija JRDS RTCG: U kolektivni ugovor unijeti 13. platu

Članovi sindikalne organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG pozvala je nadležne institucije da hitno razriješe generalnog direktora Borisa Raonića zbog, kako navode, višestrukog kršenja zakona, netransparentnog upravljanja i obesmišljavanja sistema zarada u Javnom servisu. U saopštenju sindikata ističe se da je menadžment na čelu s Raonićem zloupotrijebio proces korekcije koeficijenata, vršio pritisak na sindikalne predstavnike i sprovodio nezakonite odluke, uz ocjenu da samo njegovo razrješenje može otvoriti prostor za odgovorne i legitimne pregovore sa državom.
- Menadžment RTCG nastavio je juče sa učestalim obraćanjem radnicima. Takvog načina ophođenja, u pisanoj formi, nije bilo dok je neko iz menadžmenta pregovarao sa nekim iz sindikata - o nekim koeficijentima. Menadžment RTCG šalje kao dokaz dokument o saglasnosti da se pokrene procedura korekcije koeficijenata, zavedeno pod 01-6621, 26.09.2024. Na tom dokumentu su potpisani nelegalni generalni, docent i dva sindikata. U dogovorima je učestvovao jedan koji na kraju, srećom, nije dao saglasnost. Dakle, menadžment mora shvatiti suštinsku razliku između saglasnosti za otpočinjanje procesa i saglasnosti za okončanje procesa sa usaglašenim koeficijentima – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je, iz njima nepoznatih razloga, predejdnica Sindikata zaposlenih RTCG, &nbsp;Jadranka Drobnjak, jedna od potpisnica saglasnosti da se pokrene procedura - dopisom 01-6552, od 25.septembra, pokrenula i postupak za preispitivanje reprezentativnosti Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis RTCG, što je, kako kažu, Raonić sa radošću prihvatio, a njegovi emisari pohodili radnike sa spremnim ispisnicama.&nbsp;
- Naopaka podjela stanova uz naopaki pravilnik je dokaz da to nije bio jednokratan i slučajan čin. To se sada, nažalost, događa i kolegama iz Sindikata zaposlenih. &nbsp;Ako je menadžmentu baš stalo da osvijetli zamagljeni proces, neka kaže pod kojim je brojem zaveden dopis od Ministarstva finansija, koji kolege iz Sindikata zaposlenih citiraju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U dopisu Mnistarstva finansija se navodi: „Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnovne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti.“
- Konačno, i Ministarstvo finansija, kao i DRI uočavaju nepravilnosti i netransparentnosti u zaradama nelegalnog Borisa Raonića i njegovog menadžmenta, koristeći precizan izraz - obesmišljavanje. Na to ih je vjerovatno ponukao i prvi „usaglašeni“ zahtjev čija je suština bila da Raonić ima veći koeficijent od predsjednika Vlade i da mu se omogući da daje otkaze po volji. Iz svega ovoga nameće se zaključak da u pregovorima i konačnim saglasnostima moraju učestvovati svi profesionalci u RTCG, kroz razne oblike organizacije i sindikata. Jedini kojemu tu sigurno nije mjesto je višestruki nelegalni generalni direktor – ističu u saopštenju.
Dodaju da je uslov bilo kakvih smislenih aktivnosti, đe bi kao odgovorna institucija mogli pregovarati sa državom, razrješenje Raonića - zbog kršenja zakona.
- Pozivamo i ostale sindikate koje Raonić uništava, ili ih objavljuje na Portalu , da se pridruže ovom Zahtjevu – zaključuju članovi Sindikata Javni radio-difuzni servis RTCG&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7292%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraonic-predlaze-detektor-lazi-kome-se-utvrdi-da-govori-neistinu-da-napusti-rtcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-zaposlenih-rtcg-neprihvatljiv-kolektivni-ugovor-pritisci-i-diskriminacija-zaposlenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sindikalna organizacija: Razriješiti Raonića zbog kršenja zakona

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Menadžment Javnog servisa u novom tekstu Kolektivnog ugovora predvidio je da zaposleni u tom mediju može dobiti otkaz bez vođenja postupka utvrđivanja odgovornosti za: falsifikovanje dokumenata RTCG, otuđivanje imovine RTCG, davanje netačnih podataka koji su od uticaja na donošenje odluke nadležnih organa poslodavca, objavljivanje ili ustupanje neovlašćenim licima službenih spisa i akata RTCG bez odobrenja.
To znači, kako su saopštili u Sindikatu zapošljenih u RTCG, da menadžment može da optuži bilo koga zaposlenoga za navedena djela i uruči mu otkaz bez sprovođenja postupka za utvrđivanje odgovornosti.
- Po sopstvenom nahođenju! Zaposleni, u tom slučaju, nema priliku da dokaže svoju nevinost, da se brani - istakli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-rtcg-menadzment-pokusava-da-nametne-kolektivni-ugovor-bez-pregovora-bez-pravde&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je za njih još jedan problem pored, kako su kazali, neprihvatljivog iznosa povećanja plata, kojim se unižava rad zaposlenih u Radio Televiziji Crne Gore. Menadžment ultimatumom, cijene u Sindikatu, traži njihov potpis na ovakav tekst.
Oni su izričiti da ne pristaju na atmosferu ucjena, prijetnji, represije. 
- Trenutno je u toku veliki pritisak na naše članove da se ispisuju iz Sindikata. Na juče održanoj vanrednoj Skupštini našeg sindikata čuli smo i da je nedavno generalni direktor rekao našim predstavnicima da će nam ispisati članstvo kao i da su prethodnih dana pojedinci iz menadžmenta na sastancima grubo vrijeđali sindikalne predstavnike i čak pozivali na fizički obračun - istakli su u reagovanju.
To je, podvlače oni, veoma zabrinjavajuće ponašanje posebno u svjetlu činjenice da je Sindikat zaposlenih RTCG juče dobio pismeno obavještenje generalnog direktora da pregovora neće biti.
- Većina zaposlenih u RTCG ima plate u zoni državnog minimalca za srednju školu (600 eura) i za visoku stručnu spremu (800 eura). Pritom su brojni rukovodioci, u zoni četvorocifrenih plata koje namjeravaju da sebi značajno povećaju novim koeficijentima. Sve to u trenutku kada nam od predsjednika Savjeta stiže neprimjerena poruka da su nama porasli apetiti za povećanje zarada - naveli su oni.
Pored toga, ukazuju da sami vrh rukovodilačke piramide sebi dodjeljuje varijabile koje su veće od njihove osnovne zarade na što, kako su kazali, ukazuje i Ministarstvo finansija u mišljenju datom menadžmentu koji im je poslao svoj predlog povećanja.
- Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnvne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđrni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti - citirali su oni. 
Zato se, podvlače, sa pravom pitaju čji apetiti rastu - a ko je zapravo gladan.
- Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa “kadija te tuži, kadija ti sudi” u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju “neposlušnih” što je, već duže vrijeme, ključna upravljačka strategija menadžmenta - zaključili su u Sindikatu RTCG.

Sindikat RTCG: Menadžment bi da može da uruči otkaz bilo kojem zaposlenom bez utvrđivanja odgovornosti

Sindikat zaposlenih u RTCG-u saopštio je da se suočavaju sa ozbiljnim pritiscima, te da su uslovljeni da potpišu prijedlog kolektivnog ugovora (KU) koji, kako kažu, ponižava medijsku profesiju.
Zato su pozvali predstavnike menadžmenta da sjednu za sto i dogovore KU koji će, kako su rekli u Sindikatu biti značajan iskorak po pitanju povišice, ali i važan korak ka pravednijoj raspodjeli sredstava u okviru profesija Javnog medijskog servisa.
Podsjećamo, Sindikat zaposlenih RTCG juče je poslao menadžmentu prijedlog novog kolektivnog ugovora, koji se tiče novih koeficijenata. Time najavljuju početak pregovora o poboljšanju statusa radnika Javnog servisa.
- Naše društvo je demokratija u povoju i nije rijetkost da sindikalna aktivnost izaziva otpor u mnogim preduzećima. Naša je obaveza da kao Sindikat zaposlenih Javnog medijskog servisa, koji izvještava o takvim temama, ukažemo na slične probleme i u našoj kući. Suočavamo se sa ozbiljnim pritiscima na naše sindikalno djelovanje u Javnom servisu. U posljednje dvije godine po drugi put nailazimo na veliko nerazumijevanje od strane menadžmenta. Naime, “na nož” je dočekano naše protivljenje (potkrijepljeno jasnim argumentima) pojedinim odredbama ponuđenog kolektivnog ugovora, kao i predloženom spornom uvećanju plata koje bi bilo samo za jedan dio radnika, što menadžment želi na silu da usvoji - navedeno je u saopštenju Sindikata zaposlenih u RTCG.
Poručuju da, kao medijski profesionalci, koji odgovorno izvještavaju o antisindikalnoj diskriminaciji i drugim devijacijama i upozoravaju na ove i slične probleme, ne pristaju na pritiske, zastrašivanja, nepravdu, posebno zato što nam je sindikalna aktivnost zakonom štićeno pravo.
- Uslovljeni smo da stavimo potpis na dokument koji ponižava medijsku profesiju. Ovakav loš prijedlog kolektivnog ugovora Ministarstvo finansija prije dva mjeseca vratilo je RTCG-u kao neprihvatljiv, a sada menadžment od Sindikata očekuje da, bez daljih pregovora, prihvati “drugu ruku” crtanja koeficijenata. Menadžment ne samo što ne prepoznaje da imamo ozbiljan problem nego još i pravi pritisak na pojedine članove Sindikata koji su se usudili da ukažu na anomalije i koji su u širokim konsultacijama sa sindikalnim članstvom, na bazi odgovarajućih principa, definisali kvalitetan predlog kolektivnog ugovora. Rukovodioci moraju biti svjesni da antisindikalna diskriminacija takođe podliježe zakonima - naglašeno je u saopštenju.
Tvrde da Sindikat zaposlenih RTCG nije dobio od menadžmenta informaciju da je vraćen prijedlog KU iz Ministarstva finansija kao neprihvatljiv.
- &nbsp;Taj prijedlog svakako nije potpisan od rukovodstva našeg Sindikata. Da jeste mi sada ovu sindikalnu borbu ne bi mogli voditi. Od trenutka kada smo svojim istraživačkim radom došli do saznanja da je KU vraćen, Sindikat je počeo izradu dokumenta kojim se definiše minimum prihvatljiv za zaposlene - dodaje se u saopštenju.
Kako kažu u Sindikatu, sve vrijeme se stiče utisak da menadžment nekako "ispod radara" (nepotpisan dokument šalje Savjetu RTCG i Vladi Crne Gore na usvajanje) želi da progura dokument kojim više od polovine radnika neće dobiti povećanje, "a oni koji dobiju i dalje će u prosječnu crnogorsku platu gledati kao u nedostižan ideal".
- Jedini koji imaju korist od njihovog ponižavajućeg predloga jesu brojni pomoćnici, savjetnici, rukovodioci i razgranata administracija u kojoj zaposleni, od šefova do radnika, imaju znatno veće plate od profesionalaca koji svakodnevno proizvode program. Umjesto pregovora dobili smo - zastrašivanje pojedinih sindikalnih članova ukidanjem varijabila, blokiranjem službenih putovanja iako su predviđena programskim i finansijskim planom, pritiske na naše članstvo da istupi iz Sindikata, priče o prestrogim rukovodiocima Ministarstva finansija koji su jedva pristali da prihvate i ovakav KU, koji, naglašavamo, Sindikat nije potpisao - ističu u Sindikatu zaposlenih RTCG-a.
Pozvali su predstavnike menadžmenta da sjednu za sto i dogovore KU.&nbsp;
- Ne moraju proći mjeseci da se dogovorimo. Na rukovodstvu je ostalo da li ćemo izaći iz ove situacije na zadovoljstvo radnika ili ćemo ući u nepotrebne komplikacije kao što je to bio slučaj prije dvije godine - zaključeno je u saopštenju.

Sindikat zaposlenih RTCG: Pritisci da potšišemo KU koji ponižava medijsku profesiju

Čelnici Aerodroma Crne Gore i dva reprezentativna sindikata potpisali su novi Kolektivni ugovor. To znači da su se stekli uslovi za unapređenje ekonomsko-socijalnog statusa zaposlenih. Dodatno, KU je usaglašen sa važećim propisima iz oblasti rada i prava zaposlenih su zaštićena u najvećoj mogućoj mjeri, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Dokument su potpisali predsjednica Odbora direktora, Jelena Maraš, izvršni direktor, Roko Tolić, predsjednik Sindikalne organizacije Aerodroma Podgorica, Slobodan Martinović i predsjednik Sindikalne organizacije Tivat, Ljubiša Džudović.
Predstavnici zaposlenih su zahvalili menadžmentu i ministarki saobraćaja, Maji Vukićević.
- Zaposleni Aerodroma Crne Gore su od 2008. godine čekali povećanje plata, ali i potpisivanje Stambenog pravilnika. Taj pravilnik smo usvojili prije mjesec i po, a KU danas. Hvala svima koji su učestvovali u ovim procesima i nadam se još boljoj saradnji sa poslodavcem” -izjavio je predsjednik Sindikalne organizacije Aerodroma Podgorica, Slobodan Martinović.
Predsjednik Sindikalne organizacije Aerodroma Tivat, Ljubiša Džudović, u ime predstavnika zaposlenih Aerodroma Tivat zahvalio se menadžmentu ACG.
- Sa druge strane, članstvu sindikata, ali i onima koji to nijesu, a, koji su nas podržavali, čestitam na povećanju plata - istakao je Džudović.
Izvršni direktor Aerodroma Roko Tolić istakao je da se nada prosperitetu kompanije, ističući da je novi Kolektivni ugovor jedan od najvažnijih dogovora.
On je rekao da u biznisu može biti i uspona i padova, "ali nikada ne smijemo da prestanemo da budemo kompanija sa ljudskim licem". 
- Da bi smo to bili, simbioza menadžmenta i zaposlenih je izuzetno važna. Samo je ona garant uspjeha. Zato je potpisivanje KU još jedan korak u promjeni percepcije Aerodroma Crne Gore. Zasluženo ili nezasluženo, javnost nas čitav niz godina posmatra kao preduzeće koje stagnira u razvoju i koje ima preveliki broj radnika koji ne daju rezultate kakve bi država očekivala, ali, sa punim povjerenjem u najveći broj zaposlenih koji su to dokazali zaključenjem sjajne ljetnje sezone, očekujem da svoju aerodromsku kuću u Podgorici i Tivtu načinimo modernim aerodromima evropskog štiha i da budemo poveznica države sa svijetom i okosnica turizma i čitave privrede Crne Gore - poručio je Tolić.
Novi Kolektivni ugovor stupa na snagu 1. januara 2025. godine.

Aerodromi potpisali novi Kolektivni ugovor: Unapređenje ekonomsko-socijalnog statusa i prava zaposlenih

Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.
- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.
- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.
Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.
On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.
Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.
- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.
Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: kolektivni-ugovor