Koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa zadovoljstvom konstatuje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio ono što smo sve vrijeme tvrdili, a to je da bez našeg političkog saveza nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta, kazali su u toj koaliciji.
U ZBCG-u kažu da je trebalo samo nekoliko mjeseci nakon rekonstrukcije Vlade, da ministri i potpredsjednici iz redova te koalicije daju ključni doprinos kako bi ovaj izvještaj dobio pozitivnu ocjenu.
- I zato s pravom potenciramo pitanje koliko bi tek napredovala Crna Gora da nam od antievropskih struktura bivšeg režima nisu pravljene opstrukcije da ne udjemo u vladu nakon 30. avgusta - navedeno je u saopštenju te koalicije.
Vjeruju da bi Crna Gora već bila članica Evropske unije da su tada bili u vladi u punom kapacitetu.
- Zbog toga je veoma važno da elemente bivšeg režima koji su presvukli političke dresove osujetimo u njihovom naumu da blokiraju naš evropski put. Svi oni koji su bili sastavni dio prethodnog režima, ili nisu osjetili politčki barut borbe protiv Đukanovićeve diktature, najmanje su pozvani da govore o evropskom putu, jer su nas sve vrijeme vodili stranputicama totalitarizma, ili sa dalekih destinacija posmatrali naš politički sukob sa DPS-om. Uostalom, već smo ranije konstatovali da je Božija, ali i politička pravda da koalicija ZBCG uvede Crnu Goru u Evropsku uniju, jer svaki važan izazov zahtijeva odgovorne i hrabre državnike kojima su ova država i njeni građani na prvom mjestu, a to naši lideri svakako jesu - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ZBCG: Izvještaj EK potvrdio da bez nas nema unutrašnje stabilnosti i evropskog puta

Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) Ane Pisonero - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.
- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

1250x600

1084x550

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.
To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;
Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio &nbsp;si sve populističke fore - poručio je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog &nbsp;saveza Ivan Vujović premijeru Milojku Spajiću.
On je pitao Spajića kada će usvajiti DF zakon o stranim agentima.
- ... Da budemo još bliže &nbsp;EU. Dali su ti da se igraš brojevima i procentima, crtaš gradove, iscrpio si sve populističke fore. Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine. Sam pao, sam potonuo - poručio je Vujović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Vujović Spajiću: Partiju si strmoglavio i sada si do kraja zavistan od Mandića i DCG do prve krivine

Ovo će biti kratka kolumna.
Zakon koji je predložila Nova srpska demokratija, srce koalicije Za budućnost Crne Gore i srce tame rusko-srpsko-mađarskog uticaja u CG je čista manevarska prevara jer su i sami inicjatori svjesni da se to neće i ne može desiti.
Ali, njih taj Zakon uopšte ne zanima, vjerujte mi.
Njih isključivo zanima Zakon o liberalizaciji sticanja crnogorskog državljanstva kako bi preko 120.000 ljudi iz Srbije steklo pravo glasa u CG i time se dugoročno omogućila njihova vladavina uz instalaciju trajnog srpskog uplitanja u unutrašnje stvari CG.
Takođe, bilo je preočigledno da ova nakaradna Spajićeva Vlada svira onako kako diriguje Andrija Mandić, pa je ta apsolutno cirkusantska inicijativa dobro došla da pokaže kako su PES i Demokrate drugačije od ZBCG i toboš proevropskije.
Apelujem na opoziciju i onaj dio Vlade koji smatram proevropskim iako su trenutno u četničko-populističkom kolu, da se spremaju za ozbiljne građanske proteste.
Zakon o dvojnom državljanstvu ne smije se dozvoliti ni u kojoj formi jer je to je pitanje opstanka Crne Gore.

Zakon o stranim agentima zapravo je Zakon o dvojnom državljanstvu

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Ambasada Njemačke u Podgorici pozdravila je činjenicu da je inicijativa za hitno predlaganje zakona o agentima stranog uticaja naišla na široko odbijanje u političkoj javnosti.
To su poručili u odgovorima na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Ovaj zakon je predložen po uzoru na one u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj, a zbog kojih su, između ostalog, te zemlje izolovane od demokratskog svijeta.
Na ovaj prijedlog proruske i prosrpske frakcije u vlasti reagovali su brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti su se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.
U razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović ranije je ocijenio da se ova inicijativa može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnagovjestaj-uvodenja-autoritarnih-praksi-i-odmazde-prema-neistomisljenicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp;
Zakon o stranim agentima bio bi, podvukao je on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU.

Njemačka ambasada: Pozdravljamo činjenicu da je prijedlog o zakonu o agentima stranog uticaja naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti

Najava koalicije “Za budućnost Crne Gore”; o zakonu koji bi nevladine organizacije označio kao “strane agenture”, nije samo neutemeljena, već predstavlja i opasno etiketiranje organizacija koje godinama rade u interesu građana, a ne stranih interesa, ocijenili su u nevladinoj organizaciji Juventas.
U Toj NVO kažu da ovakve tvrdnje dolaze od političkih subjekata koji su svoju dugogodišnju privrženost i koketiranje sa državnicima regiona jasno demonstrirali kroz dugogodišnje političke odnose i zajedničke inicijative.&nbsp;
Inicijativa je, ističu, još jedan jasan pokazatelj ultra desnog djelovanja, te stranog uticaja koje je usmjereno protiv ljudskih prava, i to onih kategorija društva koje su najugroženije.
- Dosadašnje djelovanje povezanih grupa je dokazano povezano sa stranim uticajima, radikalnim miješanjem ruske i srpske pravoslavne crkve u državna pitanja, te političkih, ekonomskih i društvenih subjekata koje su povezani u neformalni pokret protiv ljudskih prava. Veoma je znakovito da su njihove mete osim manjina najčešće žene, slobodnomisleći građani, i naravno, nevladine organizacije - saopšteno je iz Juventasa.
Poručuju da njih ne može kontrolisati niti im dirigovati iko ni unutar, a ni van granica Crne Gore.
- Naš rad se temelji isključivo na interesima građana i univerzalnim vrijednostima demokratskog društva. Upravo zato odbacujemo svaki pokušaj diskreditovanja NVO sektora, smanjenja prostora za naš rad, jer je naš jedini cilj unapređenje društva u kojem svi akteri moraju biti odgovorni, uključujući i političare koji se povode za stranim direktivama, dok u isto vrijeme vrše vlast u Crnoj Gori i uživaju u benefitima svpg veoma povlašćenog položaja. Ovu inicijativu ocjenjujemo kao strah od kontrole i kritike građana i građanki, koju bi u potpunosti ukinuli i stvorili autoritarni režim podređen ličnim i partijskim interesima - poručuju u Juventasu.

Juventas o prijedlogu ZBCG: Realizatori stranog uticaja u Crnoj Gori žele da zastraže slobodnomisleće građane

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ u kontinuitetu ima netrpeljiv stav prema civilnom društvu koje se zalaže za evropske i NATO vrijednosti, a sada koristi poziciju vlasti da formalizuje pritisak na nevladin sektor i nezavisne medije - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović nakon što je ta politička frakcija, predvođena predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, juče inicirala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj. Đukanović je ukazao da se ovaj potez može smatrati nagovještajem uvođenja autoritarnih praksi kroz gušenje slobode mišljenja i odmazde prema neistomišljenicima. - Pritom, ova inicijativa je u potpunoj suprotnosti sa navodnim proevropskim opredjeljenjem koje Vlada ističe kao svoj prioritet. To je inicijativa inspirisana Putinovim pristupom vladanju, a vidjeli smo da je to u Rusiji za posljedicu imalo izolaciju ove države od demokratskog svijeta u kojem su nedopustive prakse surovih obračuna sa kritičarima i civilnim društvom - ustvrdio je Đukanović u odgovorima na pitanja Portala ETV.&nbsp; Zakon o stranim agentima bio bi, podvlači on, opasan put koji bi Crnu Goru udaljio od EU. <h2>POZADINA</h2> Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom. Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja. <h2>NADA U ZAPADNE PARTNERE</h2> Đukanović je u razgovoru za Portal ETV poručio da prijedlog koalicije ZBCG ponovo naglašava autentičnu antievropsku i antizapadnu agendu tog dijela vladajuće koalicije. Izuzetno je, dodaje on, opasno što ovakva inicijativa dolazi iz vlasti - u konkretnom slučaju od partije koju vodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a881ac31bcb942a3e132daf212c92578d54c9900b3cebf220696323a38cab026" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Petar Đukanović"> <figcaption>PONOVO JE NAGLAŠENA ANTIEVROPSKA I ANTIZAPADNA AGENDA ZBCG: Petar Đukanović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  - Znači, radi se političkom akteru čiji je lider prvi čovjek krovnog zakonodavnog tijela, a njegovi ministri sjede u Vladi, dok poslanici toj Vladi daju potrebnu većinu. Dodatno, Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak bespogovorno prati, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija - istakao je Đukanović.&nbsp; Ovo, jasan je Đukanović, razotkriva i pravo lice ove političke strukture: a ono je, kako je rekao, daleko od onog kojem težimo na putu ka EU - a bliska modelima vlasti u Rusiji i Srbiji koji su uništili ili su blizu tome da u cjelosti unište prostor za civilno društvo i slobodne medije.&nbsp; <blockquote>Mandićeva pozicija najačeg aktera vladajuće većine, kojeg ostatak prati bespogovorno, čini ovu inicijativu opasnom najavom uvođenja institucionalizovanog gušenja slobode mišljenja, udruživanja i medija</blockquote> Upravo to što ova inicijativa dolazi iz dijela vlasti, prema mišljenju programskog direktora CGO, čitavoj situaciji daje naglašenu ozbiljnost. - I zato nije čudno da smo imali lavinu reakcija - dodao je on. Zato je optimističan da ovo neće nezapaženo proći ni kod naših zapadnih partnera. - Jer osim što je neutemeljena i manipulativna, tvrdnja da NVO u Crnoj Gori djeluju van zakona, a bez dokaza, vrlo je opasna kad dolazi od nekog ko je na poziciji moći. To je onda svojevrsna prijetnja koja ima za cilj da uguši kritički glas - poručio je Đukanović. <h2>MASKA</h2> On je stava da vlast koja ima problem sa NVO koje insistiraju na vladavini prava, transparentnosti i odgovornosti, zapravo ima problem sa sobom.&nbsp; - Ali, ni u jednom trenutku ne treba potcijeniti na što je sve spremna da ućutka organizacije koje je kritikuju zbog različitih loših praksi i zloupotrebe javnih resursa i moći - naveo je Đukanović u razgovoru za Portal ETV. <blockquote>EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima</blockquote> Jasno je, kaže, da se pod maskom zaštite od „nezakonitog djelovanja nevladinih organizacija“ želi ograničiti sloboda mišljenja i udruživanja kako bi se kritičari zaplašili i uklonili iz javnog prostora. - A nosioci vlasti mogli slobodno da kreiraju i sprovode politike po mjeri svojih partijskih interesa, koji su vidljivo suprotni javnom interesu - istakao je Đukanović. <h2>GAŽENJE EVROPSKIH VRIJEDNOSTI</h2> On je podsjetio da je odnos vlasti sa civilnim društvom dio političkih kriterijuma procesa pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju. Iz toga je, kako je rekao, jasno da je ova inicijativa usmjerena ka podrivanju tog procesa i osnovnih demokratskih principa koji su ključni za dostizanje onih standarda koji legitimišu jednu državu da bude članica EU.&nbsp; - EU insistira na poštovanju vladavine prava, slobode izražavanja, slobode udruživanja i zaštiti ljudskih prava, a zakon o stranim agentima je gaženje po tim vrijednostima - decidan je Đukanović. Neke od ključnih međunarodnih institucija poput Komiteta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije Savjeta Evrope o ovom su se, napominje Đukanović, odredile jasno - navodeći da su zakoni o stranim agentima diskriminatorski, štetni za slobodu udruživanja, ali i da urušavaju demokratiju.

Nagovještaj uvođenja autoritarnih praksi i odmazde prema neistomišljenicima

Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: koalicija-za-buducnost-crne-gore