Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu. Sedam mjeseci prije izbora vratili smo mandat građanima jer je Cetinje nebezbjedan grad, pojašnjava u Drugačijoj radio vezi Oskar Huter, poslanik i predsjednik cetinjskog Odbora DPS-a, odluku odbornika te partije da napuste parlament Prijestonice.
- Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu - kaže Huter.
Nakon tragedije koja je sve potresla 1. januara cetinjski parlament je, navodi, donio devet zaključaka, a neki su imali određene rokove.
- Neki su bili bez rokova, recimo smjene ili ostavke ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Dok je recimo zaključak broj dva, gdje se traži međunarodna forenzika imao rok, imamo i zaključak za video nadzor sa rokom od 180 dana. Za osam zaključaka od devet nijesmo dobili nikakav odgovor. Premijer nije došao ni na komemoraciju, niti je došao da uvaži bol Cetinjana. Vi znate šta u crnogorskom društvu, u tradicionalnom društvu znači jedan takav gest ignorisanja tragedije - ističe Huter.
<h2>I priznanje nemoći i najjača poruka</h2>
Navodi kakve su crne brojke - 23 žrtve iz dvije tragedije, uz dva izvršioca, koji su takođe žrtve, te kad se uračunaju obračuni klanova, 32 osobe su lišene života.
- I jedan premijer nije našao za shodno, u tri mjeseca, da pruži bilo kakav odgovor. U aprilu smo govorili o tome da nas niko nije konstatovao, niko nije uvažio jedan grad. Zaključak te sjednice je bio da damo rok premijeru od 14 dana da nam se obrati. Odgovor nije stigao, a dobili smo obrazloženje da će navodno stići danas i tražili smo da se sjednica odgodi - dodao je Huter.
Upitan da li je napuštanje parlamenta priznanje nemoći ili najjača poruka koju mogu da upute državnom vrhu, prije svega premijeru Milojku Spajiću, odgovara da je zapravo - oboje.&nbsp;
- Da li je to nemoć? Jeste. Znači, pokušali smo sa kolegama da dođemo do nečega da se ujedini grad, kao što su se ujedinili Ulcinjani. To je jedan krik ili vapaj. Da li je to snažna poruka? Možda jeste. Vjerujem da ćemo danas možda imati neki odgovor od Spajića. Ako ga dobijemo, možda smo nešto i uradili. Na kraju krajeva poslali smo i poruku Vladi Crne Gore da ovakvi potezi mogu da budu znakoviti i za buduće vrijeme, da ako nas nastave ignorisati, da će onda dobiti nešto što nijesu imali na političkoj sceni - ističe poslanik crnogorskog parlamenta Oskar Huter.&nbsp;
Huter je komentarisao i poruku koju je odbornicima cetinjskog DPS-a uputio poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji je na X-u kazao “Napraviš narko klan i regrutuješ mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeliš klan i izazoveš obračune i na Cetinju i širom Crne Gore a onda napuštaš lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to kriviš druge“.
Komentar Čarapića je, kaže, besraman čin.
- Znači, bestidni čin jednog političara koji je najprljavijim načinom optužio, targetirao deset ljudi. Po nalazima Ministarstva unutrašnjih poslova nam je rečeno da na Cetinju živi i dijeluje 120 bezbjednosno interesantnih lica. Nacrtati deset odbornika, bilo koje političke partije, bez jednog konkretnog dokaza, da su formirali klan, pa ga razdvojili napola, pa su dirigovali da se ubija… to je sramno. Svi mi imamo porodice. Mi smo nacrtani kod tih klanova i kod tih lica sada ovom porukom - ističe Huter.&nbsp;
Takvim stvarima, dodaje Huter, moramo stati na kraj.&nbsp;
- Upravo se naša prijava odnosi na to da se u javnom prostoru ne smije kreirati ambijent kakav se kreira. Upravo ga kreira parlamentarna većina koju predvodi partija čiji je poslanik Vasilije Čarapić. Jako je znakovito da li će se i ostale njegove kolege odrediti u odnosu na taj njegov čin, da li su saglasni sa tim. Ja duboko cijenim da nije nijedan - kazao je Huter.
<h2>Brat brata do jame, u jamu nikad</h2>
Na konstataciju da potez sa kolektivnom ostavkom pokazuje da, nažalost, odnosi suverenističkih stranaka na Cetinju nijesu ono što bi željeli svi pravi suverenisti i na pitanje zašto je to tako i mora li baš to tako, Huter kaže da apsolutno ne mora.
- U svim gradovima gdje i dalje vlast vrši DPS, vrši je zajedno sa SDP-om. Gdje god smo u opoziciji, zajedno smo. Gdje to nijesmo zajedno? Samo na Cetinju. Na parlamentarnim izborima da smo imali 10.000 crnogorskih glasova koji su dali povjerenje SDP-u, pretpostavljam da bi mandatar bio sa liste "Zajedno" i ne bismo imali jednu parlamentarnu suverenističku stranku ispod cenzusa i van parlamentarnog života - poručio je Huter.
Huter kaže da je "hirurški precizna" napomena da su sa Cetinja uvijek dolazili vjetrovi koji su hrabrili ostatak Crne Gore, da se suprotstavi svemu što joj prijeti, te da je, stoga, danas, saradnja, a ne šumovi na vezi između suverenističkih stranaka izuzetno važna, jer se Prijestonica ne može osvojiti na način na koji se osvajaju drugi gradovi, koalicijom prosrpskih partija, pa se ruši hibridnim ratom, propagandom...
- 2006. je za nezavisnu Crnu Goru glasalo 86 odsto birača na Cetinju. Vratimo se onda i do Belvedera 2021. kada je Cetinje pokazalo, onima koji bi da ga ruše, jedinstvo, i to ne cetinjsko, jer tamo nisu bili samo Cetinjani. Znači, kad ga nijesu slomili 2021. tim metodom, onda se prešlo na druge metode. Hibridni se rat vodi - ističe Huter.&nbsp;
Dodao je da često, bez želje da Cetinje glorifikujem, kaže da je Cetinje šifra opstanka Crne Gore, upravo zbog svega onoga što znači za Crnu Goru.&nbsp;
- Ali Cetinje ne može biti više moje nego Darka Šukovića. To je suština. Pa prva puška je tamo pukla, 13-julska. Znači, ključno je slomiti Cetinje. DPS je uspio 2006, ne bez kapi krvi, nego bez graške znoja da obnovi san generacija. E sad, takvu jednu partiju držati izolovanu od vlasti, može biti jako znakovito i vjerovatno plodno za ovo sve što nam se dešava. Plodno za one koji su protiv nas - ističe Huter.
Govoreći o medijskoj, političkoj, crkvenoj, pa i obavještajnoj kampanji kojoj je cilj da “Dolinu bogova” pretvori u ukletu dolinu, koja ispašta svoj grijeh odanosti Crnoj Gori, Huter kaže da je posrijedi brutalna haranga.
- S druge strane, hajde da vam dam i ekskluzivno obećanje da će se te strasti u cilju ideje crnogorstva i spasa crnogorskog na kraju rezultirati tim jedinstvom i želim da vjerujem da ona stara izreka gdje kaže - "brat brata, do jame, u jamu nikad", da će se i na Cetinju materijalizovati veoma brzo.
Ima tih šumova, dodaje, nerazumijevanja, ali, ističe, želi da vjeruje da će vrijeme koje je pred nama pokazati punu odgovornost svih političkih subjekata, konstituenata, pojedinaca, svakog Cetinjanina i da će u tom smjeru djelovati možda i njihov odlazak iz parlamenta i da bude poruka da tamo nikome ne remete nikakav mir, da ne remete sklad crnogorstva i da će stvari na kraju doći na istu vodenicu.
<h2>Listinzi razgovora obojice ubica otvaraju sumnje da su stvari kanalisane</h2>
Huter je komentarisao i tezu zasnovanu na neadekvatnim reakcijama institucija nakon dva masakra, od kojih se čekaju odgovori na brojna pitanja, da je država na neki način, svjesno ili nesvjesno, saučesnik u tom obračunu sa Cetinjem.
- Te sumnje su brojne ali ih je teško materijalno dokazati. U cilju traženja istine je između ostalog jedan od zaključaka gdje tražimo međunarodnu forenziku jer ne vjerujemo da će išta uraditi oni koji su postavljeni da izvršavaju dnevne naloge drugih centara iz regiona. Vratiću javnost na momenat kada je DPS vršio vlast, da je i tada bilo zločina, bilo je ubistava i pozvan je načelnik Odjeljenja bezbjednosti da ga opravdano rešetaju odbornici pitanjima zbog cjelokupne situacije. Mi sada nemamo ni mejlom odgovor, a ne da je došao neko da ga smijemo pitati o čemu se radi - kazao je Huter.&nbsp;
Kad sam iskamčio neke odgovore kroz poslaničko pitanje upućeno ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, u tim odgovorima koji se tiču i jedne i druge tragedije, imamo debele sumnje da stvari kao da su kanalisane. Između ostalog jedan od takvih podataka su listinzi onih sa kojima su obavljali razgovore i jedan i drugi ubica. Ne prejudiciram da su imali nalog, ali da li je na Cetinju kreirano plodno tlo za ovakvo zlo, jeste.
- Takođe, nakon obje tragedije, ako uzmete mimove, napise i poruke, komentare na društvenim mrežama koje Cetinje dehumanizuju, demonizuju, nas žele predstaviti kao italijansku kopilad, kao prokletnike, kao ludake... to je rađeno sve sa ciljem, to je obrazac, ovdje nema koincidencije, jer Cetinje treba slomiti - ističe Huter.
Osvrćući se na posljednji slučaj ubistva, prilikom kojeg su 39-godišnjeg Ivana Bogdanovića, kako se sumnja, usmrtila dvojica državljana Srbije, bezbjednosno interesantna lica, Huter kaže da na Cetinju nakon 1. januara jeste pojačano prisustvo policije. Ukazuje, međutim, i da se u toj maloj opštini “zna ko šta jede”, a da je mjesto zločina blizu punkta gdje se obavljaju redovne policijske kontrole.
- Mi se sada pitamo ko je sljedeći. Takođe, ljudi mi kažu: a gdje ćemo na Cetinje da spavamo, bolje u Budvu da pođemo, vidiš što se čini. Stvaranje tog narativa malo po malo se prima i Cetinje ostaje pustara. Iz dana u dan nas je manje, iz dana u dan ljudi napuštaju grad i ne trebaju vam bodljikave žice, dovoljno je da ga pričom učinite nepoželjnim mjestom - zaključio je Huter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: Ima šumova među suverenistima na Cetinju ali ćemo ih radi spasa crnogorskog zamijeniti jedinstvom

Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Cetinje Oskar Huter kazao je za Portal ETV da su odbornici te stranke podnijeli ostavke kao čin odgovornosti nakon što sa Skupštinom Prijestonice nije uspjeli da dođu ni do jednog odgovora nadležnih na zahtjeve upućene povodom tragičnih događaja koji su se dogodili u tom gradu 12. avgusta 2022. godine i 1. januara 2025. godine u kojima su stradale 23 osobe.
Huter je ocijenio da lokalni parlament nije uradio ništa, a bezbjednosna situacija u gradu je sve gora, čemu svjedoči i likvidacija Ilije Bogdanovića prije dvije noći na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbornici-dps-a-podnijeli-ostavke-u-cetinjskom-parlamentu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Skupština Prijestonice Cetinje je 10. januara donijela niz zaključaka kojim se traži bez odlaganja, podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, odgovornost i hitna reakcija nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice...
Kako su probijeni svi rokovi u okviru kojih se očekivala adekvatna reakcija nadležnih, cetinjski parlament je, na vanrednoj sjednici održanoj 11. aprila, uputio zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor, pojedinačno, na sve zaključke koje je Skupština Prijestonice donijela 10. januara.
Međutim, odgovor je izostao i od premijera. Huter kaže da su zbog toga i narušene bezbjednosne situacije tražili odlaganje današnje sjednice, što predsjednica Skupštine Milena Vujović nije prihvatila. Nakon toga, uslijedila je reakcija odlobornika DPS-a i ostavke koje će danas formalizovati.
- Na početku današnje sjednice pitali smo predsjednicu Skupštine da li smo dobili odgovor od Spajića. Ona je rekla da je zahtjev ka njemu malo kasnio... Onda smo tražili da odložimo sjednicu. Narušena je bezbjednosna situacija u gradu, ubijen je čovjek prije dvije noći i rekli smo da samo želimo pomjeranje sjednice. Preduslov razgovora oko trotoara, infrastrukture, komunalnog i svega ostalog je bezbjednost u gradu - kazao je Huter.
Kako su zahtjevi Cetinjskog parlamenta ostali bez odgovora, DPS je tražio prijedlog za zajedničku reakciju, ali je i taj pokušaj danas ostao bez rezultata.
- Ulcinjski odbornici su se ujedinili oko Velike plaže, Cetinjani se nijesu ujedinili oko dvije tragedije - konstatuje Huter.
Prema njegovim riječima, ostavke su pokazatelj odgovornosti, ali i nemoći nakon brojnih inicijativa koje je DPS pokrenuo, a ostale su bez epiloga.
- Najmanja krivica leži u opoziciji, mi smo pokušali da nađemo način kako možemo zajednički djelovati. Ispada da samo napišemo zaključke, glasamo o njima, uzmemo odborničku nadoknadu i sjedimo kući. Čemu to služi? Ne krivimo bilo koga, ali pošto naša uloga u ove dvije i po godine nije urodila plodom, smatramo da smo dužni da vratimo mandat građanima - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter: Ostavke su čin odgovornosti, Ulcinjani se ujedinili oko Velike plaže, Cetinjani nijesu mogli oko dvije tragedije

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

1250x600

1084x550

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su se Indija i Pakistan dogovorili o "potpunom i trenutnom prekidu vatre", nakon "duge noći razgovora" uz posredovanje SAD-a.
U objavi na mreži Truth Social Trump je pohvalio obje zemlje zbog korištenja "zdravog razuma i velike inteligencije".
Ovo je bila iznenađujuća objava u vrijeme dok američki državni sekretar Marko Rubio od kraja aprila vodi redovne razgovore s pakistanskim premijerom Šehbaza Šarifa i indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom.
Tramp je ranije ove sedmice rekao da su rastuće tenzije sramota i da želi da se zaustave, dok je američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao da rat između dvije zemlje "ne bi bio naša stvar".
Prethodno su Pakistan i Indija nagovijestili da će zaustaviti međusobne vojne napade, najžešće posljednjih godina, ako druga strana učini isto.
Prethodno su ove dvije susjedne države s nuklearnim oružjem nastavile i 10. maja od jutarnjih sati da razmjenjuju napade, u kojim je od 7. maja poginulo oko 50 civila.
Pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar rekao je za BBC da će Islamabad uzvratiti ako Indija odustane. Progovorio je nakon što je Indija saopštila da je posvećena deeskalaciji ako Pakistan odgovori istom mjerom.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar dao je slične komentare za indijski Geo News, ali je upozorio da će "odgovor uslijediti" ako Indija pokrene bilo kakve napade.
Komentari su uslijedili nakon što je Pakistan 10. maja izveo napade na Indiju poslije indijskog ispaljivanja raketa na pakistanske vezdušne baze.
Pakistanski bezbjednosni izvori rekli su za Radio Mashaal, program Radija Slobodna Evropa (RSE) da operacija ima kodni naziv Bunyanun Marsoos, arapsku riječ preuzetu iz ajeta u Kuranu koja znači čvrsti stub.
Indijska vojska je saopštila da je Pakistan izveo napade dronovima na nekoliko tačaka duž njegove zapadne granice. Istovremeno, dvije eksplozije odjeknule su ujutro u Islamabadu i Ravalpindiju, gdje se nalaze sjedišta generalštaba i obavještajne službe.

Tramp obavijestio: Indija i Pakistan dogovorili potpuni i trenutni prekid vatre

Ujedinjeno Kraljevstvo jeste i biće posvećeno pomoći Crnoj Gori, kako kroz unapređenje institucionalnih kapaciteta, tako i kroz pružanje ekspertize u ključnim reformskim procesima, poručila je britanska ambasadorka Don Meken na sastanku sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem.
Šaranović i Meken su potvrdili strateško opredjeljenje za dalje jačanje odnosa dvije partnerske zemlje i istakli sadržajnu saradnju na planu unutrašnjih poslova.
Šaranović je zahvalio na podršci koju Ujedinjeno Kraljevstvo pruža Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno kroz jačanje kapaciteta granične policije, specijalizovane obuke i razmjenu iskustava.&nbsp;
- Rezultati koje kontinuirano postižemo u borbi protiv svih vidova kriminala potvrđuju odlučnost da budemo pouzdan partner, a na tom putu izuzetno cijenimo pomoć Ujedinjenog Kraljevstva - kazao je on.
Šaranović je akcentovao i posvećenost crnogorske policije upravljanju ilegalnim migracijama.&nbsp;
Ministar i ambasadorka su se saglasili da je na ovom planu veoma važna efikasna razmjena informacija i uvezivanje zemalja. U tom pogledu, istakli su uvjerenje da će se kroz inicijativu UK za formiranje Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje nelegalnih migracija (JMTF) unapređivati otkrivanje ilegalnog kretanja državljana trećih zemalja, što će imati pozitivan uticaj na bezbjednost u regionu ali i cijeloj Evropi.
- Ambasadorka Meken je izrazila zadovoljstvo što se u kontinuitetu potvrđuje da dvije zemlje saradnju zasnivaju na zajedničkim vrijednostima. Pozdravila je posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova ostvarivanju ključnih ciljeva u oblasti očuvanja bezbjednosti, ističući da transnacionalni karakter bezbjednosnih izazova nameće stalnu potrebu za saradnjom - navedeno je u saopštenju MUP-a.
U tom kontekstu, Šaranović je saopštio da prepoznaje značaj zajedničkog djelovanja u oblasti borbe protiv transnacionalnog teškog i organizovanog kriminala te iskazao punu otvorenost da kroz konstruktivan dijalog dođe do formalizacije ove saradnje.
- Sagovornici su zaključili da će zajednički napori i otvoren dijalog dodatno osnažiti bilateralne veze dvije zemlje i doprinijeti regionalnoj i evropskoj bezbjednosti - zaključeno je u saopštenju MUP-a.

Meken Šaranoviću: UK će pomoći unapređenje institucionalnih kapaciteta i pružiti ekspertizu u ključnim reformskim procesima

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je podržala prijedlog o "bezuslovnom 30-dnevnom prekidu vatre" u Ukrajini, za koji se zajednički zalažu SAD i četvorica evropskih lidera tokom posjete Kijevu 10. maja.
Prekid vatre "mora da se primijeni bez preduslova da bi se otvorio put za mirovne pregovore", napisala je Ursula fon der Lajen 10. maja na društvenoj mreži X.
Ona je takođe zaprijetila Rusiji novim sankcijama ukoliko odbije predlog.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je nešto ranije 10. maja da je lopta sada u dvorištu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Merc, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer stigli su 10. maja vozom u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini.
Posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane 9. maja na moskovskom Crvenom trgu, uz učešće Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera.
Ovo je prvi put da lideri četiri zemlje zajedno putuju u Ukrajinu. U međuvremenu, Fridrih Merc prvi put posjećuje Ukrajinu kao novi kancelar Njemačke.
Zajedno s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, evropski lideri pozivaju Rusiju da prihvati tridesetodnevno primirje kako bi se otvorio put mirovnim pregovorima s ciljem okončanja rata.
U martu su Sjedinjene Američke Države predložile trenutno tridesetodnevno primirje, što je Ukrajina prihvatila, ali je Kremlj insistirao na povoljnijim uslovima za sebe.

Fon der Lajen podržala prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre u Ukrajini

Bivši radnici Solane blokirali su danas glavnu saobraćajnicu na ulazu u Ulcinj.
Blokada je počela u 11 sati i trajala je sat vremena, navodi RTCG.
Predstavnik bivših radnika Solane Veselin Saša Mitrović je kazao da ako se niko ne oglasi u vezi njihovih dugovanja, nastaviće sa blokadama saobraćajnica.

Bivši radnici Solane blokirali saobraćaj: Nastaviće ako se niko ne oglasi

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Dugogodišnji agent i bivši službenik Uprave policije Duško Golubović uhapšen je jutros po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je nakon hapšenja doveden u sjedište Specijalnog policijskog odjeljenja, gdje je saslušan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq_uquSzYz9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Golubović je, kako pišu Vijesti, uhapšen zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.&nbsp;
Očekuje se da bude sproveden na saslušanje u SDT.
Kako navode, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja blokirali su zgradu u Podgorici gdje Golubović živi.
Kako saznaju Vijesti, službenici SPO se nalaze pred svim objektima koje posjeduju Golubovići širom Crne Gore od Podgorice, primorja, Žabljaka.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva se zvanično povodom ovog slučaja još nijesu oglašavali.

Tag: klub-odbornika-dps-cetinje