Jedna je od najsjajnijih figura crnogorskog i jugoslovenskog rukometa Ljiljana Vučević izabrana je danas jednoglasno za predsjednicu Kluba crnogorskih olimpijaca na danas održanoj izbornoj sjednici, dok je za potpredsjednika izabran bivši vaterpolista, evropski, svjetski i olimpijski šampion i član Svjetske kuće slavnih u vaterpolu Mirko Vičević.
Vučević se, kako se navodi u saopštenju, zahvalila na ukazanom povjerenju i podršci.
- Velika mi je čast, ali i odgovornost, što sam izabrana za predsjednicu Kluba crnogorskih olimpijaca. Moja prva i najvažnija misija biće da motivišem sve naše olimpijce i olimpijke da se priključe Klubu, da zajedno gradimo zajednicu zasnovanu na vrijednostima olimpizma i sportskog nasljeđa koje smo stvorili - istakla je Vučević.
Dodaje da računa na njihovo aktivno uključivanje, jer Klub ima snagu onoliko koliko su njegovi članovi posvećeni i angažovani.&nbsp;
- Upravo iz tog razloga ostavili smo otvoreno jedno mjesto u Upravnom odboru, koje je namijenjeno predstavniku nove generacije olimpijaca i olimpijki koji se budu priključili Klubu u narednom periodu - navela je Vučević nakon sjednice.
Vučević je rođena 10. aprila 1962. godine u Titogradu, današnjoj Podgorici, gdje je i započela svoju sportsku karijeru i igrala je na poziciji srednjeg beka i vrlo brzo postala prepoznatljiva po stilu igre koji su mnogi opisivali kao "melodiju u pokretu".
- Rukometnu karijeru započela je u Ženskom rukometnom klubu Budućnost 1976. godine, sa samo 14 godina. Bila je kapiten slavne generacije koja je ušla u Prvu saveznu ligu 1981. godine, a već nekoliko godina kasnije Budućnost je osvojila Kup Jugoslavije (1984) i Prvenstvo (1985), krunisano osvajanjem Kupa pobjednika kupova u istoj sezoni. Uslijedio je i IHF Kup 1987. godine. Njeno ime i danas zauzima posebno mjesto u istoriji ŽRK Budućnost, gdje je, uz nekoliko istinskih legendi, prepoznata kao jedna od "vječnih zvijezda" kluba. Kasnije je igrala za Voždovac iz Beograda, a zatim i za francuski USM Gagny, gdje je osvojila dva nacionalna prvenstva i dva kupa, potvrdivši status vrhunskog igrača i u inostranstvu - precizirali su iz Kluba crnogorskih olimpijaca.
Na međunarodnom planu, Vučević je ostavila dubok trag kao članica reprezentacije Jugoslavije.&nbsp;
- Na Svjetskom prvenstvu 1982. godine osvojila je bronzanu medalju. Vrhunac karijere uslijedio je 1984. godine kada je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu. Četiri godine kasnije nastupila je i na Olimpijskim igrama u Seulu, gdje je Jugoslavija zauzela četvrto mjesto - istaknuto je u saopštenju.
Izbor nove predsjednice predstavlja važan trenutak za KCO, ali i za sve crnogorske olimpijce koji su svojim nastupima, radom i predanošću ugradili dio sebe u istoriju crnogorskog sporta.&nbsp;
- Proces je protekao u duhu međusobnog poštovanja, uz konstruktivne razgovore i zajedničku želju da Klub u budućnosti bude snažnije prisutan i povezan s članstvom - navodi se u saopštenju.
Današnja sjednica je počela minutom ćutanja, kao znak odavanja počasti preminulim olimpijcima - atletičaru Mirku Vujačiću koji je nastupao na Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu, kao i plivaču koji je učestvovao na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu Slobodanu Kićoviću.
- Skupština je, na današnjoj sjednici, izabrala i novi Upravni i Nadzorni odbor. Pored predsjednice Vučević i potpredsjednika Vičevića, članovi Skupštine, koja broji sedam članova su još i Svetlana Antić, Andrija Popović, Bojan Kosić i Osman Erović, dok će sedmi član biti naknadno izabran iz redova mladih olimpijaca i olimpijki, nakon što se učlane u KCO - navodi se u saopštenju.
Članovi Nadzornog odbora KCO su Sonja Barjaktarović, Antionio Petrović i Mladen Vlahović.
- Klub crnogorskih olimpijaca osnovan je 2010. godine sa ciljem da okuplja učesnike Olimpijskih igara, osvajače medalja, glavne trenere, selektore i sudije sa olimpijskim iskustvom. U prethodnim sedmicama otvorena su neka pitanja o dinamici rada Kluba, posebno kada je riječ o izbornim skupštinama i aktivnijem uključivanju članova. Vjerujemo da je upravo ovaj izbor pokazao da postoji prostor za unaprjeđenje, ali i snažna volja da se zajednički gradi inkluzivnija i vidljivija budućnost Kluba - kazali su u saopštenju.
Zahvalnost duguju Andriji Popoviću, koji je do sada obavljao funkciju predsjednika Kluba, a koji je nakon imenovanja za Generalnog sekretara COK-a, inicirao izborni proces i pozvao članove da preuzmu vodeće uloge.&nbsp;
- Njegov gest dodatno osnažuje ideju da Klub pripada svim članovima podjednako i da se razvija upravo onoliko koliko se svi zajednički u to ulože - navodi se u saopštenju.
Novoizabrana predsjednica će, uz podršku COK-a i samih članova, u narednom periodu predstaviti viziju daljeg rada i plan aktivnosti, uz poseban akcenat na uključivanje mladih olimpijaca i jačanje međugeneracijske solidarnosti.
- Klub ostaje otvoren za sve koji ispunjavaju kriterijume članstva, i pozivamo ih da nam se pridruže. Vrijeme je da svi zajedno, kao olimpijska porodica, damo novi zamah ovoj važnoj zajednici - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljiljana Vučević nova predsjednica Kluba crnogorskih olimpijaca

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

Predlog Zakona o amnestiji, koji su inicirali poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG), nije usvojen u Skupštini Crne Gore. U prvom krugu glasanja, zakon je podržalo 40 poslanika, dok je jedan bio uzdržan, što nije bilo dovoljno za njegovo usvajanje jer je bila potrebna podrška najmanje 41 poslanika.
Nakon toga uslijedila je &nbsp;konfuzija i negodovanje unutar skupštinske većine, a iz poslaničkog kluba ZBCG zatraženo je da se glasanje ponovi. Predsjedavajući je uvažio taj zahtjev i omogućio novo izjašnjavanje.
Ipak, ni u drugom pokušaju zakon nije prošao – za je glasalo 34 poslanika, dok su četiri bila uzdržana. Većina je tako ponovo izostala, a predlog je definitvno odbijen.
Zakon o amnestiji izazvao je podijeljene stavove u parlamentu, a njegovo odbijanje ukazuje na nastavak neslaganja i unutar same većine kada su u pitanju osjetljiva političko-pravna pitanja.

Propao pokušaj ZBCG da progura Zakon o amnestiji: Dva glasanja, bez većine

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Prilikom glasanja za Prijedog Zakona o amnestiji glasanje je ponovljeno ali Zaon o amnestiji ipak nije usvojen.
Za poslijepodnevne sate najavljena je rasprava o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata; Nije usvojen Zakon o amnestiji, u fokusu i zakon o ANB-u

Ono što je već dugo postojalo kao bojazan, sad se pokazalo istinitim: Skupština Crne Gore je upregla sve mehanizme da svjesno i ciljano opstruira izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), ocjenjuje Crnogorski PEN centar.&nbsp;
- Nevladine organizacije koje se bave medijima, CANU i Crnogorski PEN centar transparentno, blagovremeno i u skladu sa Zakonom predložili su kandidate koji ispunjavaju sve zakonske uslove za ukupno dva člana SAMU (jednoga u ime NVO iz oblasti medija i jednoga u ime CANU i PEN-a). Nakon toga, u upitnoj dugoj proceduri, koja je uključivala i konsultativno saslušanje (što Zakonom nije predviđeno, a sprovedeno je prema Poslovniku Skupštine Crne Gore, kako bi se, navodno, poslanici upoznali s kandidatima), Administrativni odbor sačinio je listu na kojoj su bili kandidat devet NVO-a Dragoljub Duško Vuković i kandidat CANU Niko Martinović i proslijedio je Skupštini. Po Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, član 158, Skupština odlučuje o jedinstvenoj listi i svim predloženim kandidatima zajedno – navode iz PEN-a.
Dodaju da je &nbsp;odlukom 44 poslanika da pri glasanju za legitimne kandidate zainteresovanih i Zakonom prepoznatih strana ostanu uzdržani, skupštinska većina demonstrirala grubo kršenje zakona, zloupotrebu parlamentarne procedure i otvoreno zanemarivanje preporuka Evropske unije, čime se urušavaju demokratski procesi i direktno ugrožava evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Podśetićemo, godinu je dana otkako je, upravo zahvaljujući usvajanju medijskih zakona, privremeno zatvoreno Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji, Crna Gora je dobila pozitivan IBAR, što je posljedično otvorilo mogućnosti pristupa Crne Gore evropskim pretpristupnim fondovima. Međutim, umjesto da, u skladu sa tada novousvojenim Zakonom, odmah raspiše javni poziv za izbor dva člana Savjeta kojima je istekao mandat, predśednik Skupštine je to učinio s pola godine zakašnjenja, nakon čega je u dva navrata, što samostalno, što uz pomoć poslanika vlasti, nezakonito poništio raspisane javne pozive. Takve odluke nemaju pravno utemeljenje, ali imaju jasnu političku pozadinu s očiglednim ciljem - politizacijom regulatornoga tijela, usljed čega će trenutnoj vlasti odani ljudi oblikovati crnogorsko javno mnjenje – navode iz PEN-a.
Dodaju da je i Evropska komisija u non-pejperu u junu pozvala crnogorske institucije da hitno izaberu članove Savjeta i obezbijede nezavisnost rada toga tijela.
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge ima pet članova, a kao regulatorno medijsko tijelo mora biti autonoman i nezavisan u svojem radu, te odlučuje većinom glasova svih članova.&nbsp;
- Stoga je već godinu dana onemogućen rad u punome kapacitetu ovoga tijela, koje je ključno za dodjelu frekvencija emiterima, za obezbjeđivanje pluralizma u medijima, ali i za sprečavanje širenja dezinformacija i propagande. Budući da u prvoj polovini naredne godine i ostalim članovima Savjeta ističe mandat, jasno je da je plan vladajućih struktura da dotad održavaju Savjet u nefunkcionalnome stanju, kako bi u konačnome mogli postaviti svoje ljude, uspostaviti sopstveni uticaj i krojiti javnu scenu prema svojim aršinima i potrebama – ističu iz Pen centra.
Ako Crna Gora želi da sačuva kredibilitet pred međunarodnim partnerima, i naročito ako želi imati zdravo društvo, kako ističu, ovakvo neodgovorno i politički motivisano ponašanje, pritisci i opstrukcije moraju hitno biti prekinuti.&nbsp;
- Ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljno urušavanje demokratskih principa i dodatno kompromituje napredak Crne Gore ka članstvu u EU, što je očito i cilj trenutnih crnogorskih vlasti – zaključuju iz PEN centra.

PEN: Neizbor članova SAMU potvrda političkih opstrukcija i nezakonitih aktivnosti Skupštine

Inženjerska škola nauke u Pljevljima je šestu godinu zaredom okupila mlade iz Crne Gore i regiona, nudeći priliku da se kroz predavanja, diskusije, radionice i praktičan rad upoznaju sa naukom, pri čemu su imali predavače sa Mašinskog, Elektrotehničkog, Prirodno - matematičkog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. O utiscima i uspjehu ovogodišnje Inženjerske škole govorio je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, jedan od mentora Saša Janković iz NVO ,,Korak sa naukom”.
Završila se 6. Inženjerska škola nauke, to je projekat &nbsp;za mlade, kaže Janković, koji imaju priliku da kroz predavanja, radionice, diskusije, praktičan rad razviju &nbsp;interesovanje za nauku, a, dodaje on, &nbsp;od prije dvije godine postao je i međunarodnog karaktera, jer su polaznici bila i djeca iz zemalja regiona.&nbsp;
- Program škole se zasniva na praktičnom radu, pa pored dvodnevnih predavanja tu su i obilasci teritorije opštine Pljevlja, da se polaznici upoznaju sa gradom i njegovom okolinom, fokusirani smo i na praktične radionice. Ove godine praktične radionice sprovodili su naše kolege sa Mašinskog, &nbsp;Elektrotehničkog, Prirodno - matematičkog i Građevinskog fakulteta. Podijeljeni su bili po grupama, bilo je dosta praktičnog rada, tako su se na radionici Mašinskog fakulteta pravili dronovi, na radionici Elektrotehničkog fakulteta napravljen je pametni grad sa senzorima. Mislim &nbsp;da to djeci pomaže, jer u osnovnim i srednjim školama praktične nastave ima malo i to je jedan od razloga zašto je ova škola popularna, zašto svake godine imamo više prijava i zašto mladi ljudi izlaze sa škole zadovoljni i spremni za neki dalji put - rekao je Janković.
Kaže da se broj prijava za Inženjersku školu nauke svake godine povećava, što je dokaz da NVO ,,Korak s naukom” taj projekat radi na kvalitetan način.
- Ne strepimo da neće biti prijava, jer pokušavamo da djecu što više privučemo nauci, imamo i razne sportske aktivnosti, trudimo se da ih odvojimo od telefona i tih dana dok traje škola niko nema vremena da lista Instagram i TikTok, nego se bave konkretnim stvarima. Vjerujem da je to kvalitetna priča za mlade - zaključio je Janković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhdC5Nf-wBSg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: Mladi izlaze iz Inženjerske škole zadovoljni i spremni za neki dalji put

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom &nbsp;„Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR 
mr sci. dr Zoran Mrkić