Vulkan Ključevski na Kamčatki počeo je, nakon zemljotresa, da izbacuje pepeo na visinu od šest kilometara iznad ivice kratera, saopštio je direktor Instituta za vulkanologiju i seizmologiju Dalekoistočnog ogranka Ruske akademije nauka Aleksej Ozerov. 
 
Prema njegovim riječima, zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je danas pogodio područje Kamčatke, izazvao je pojačanu aktivnost vulkana Ključevski, koji već dugo eruptira. 
 
- Ranije erupcije nijesu bile snažne, a vulkanske bombe su letjele do visine od 200-300 metara uz manju emisiju pepela. Međutim, nakon zemljotresa došlo je do trenutne i jake emisije pepela do visine od šest kilometara - naveo je Ozerov. 
 
Ozerov je istakao da vulkani u ovom regionu često reaguju na zemljotrese slične ili manje jačine, prenosi Tanjug. 
 
Nakon ovog zemljotresa, primijećena je pojačana aktivnost i na vulkanu Avačinski, gdje su gasovi izbacivani na visinu od 200-300 metara, zbog čega je naučni tim preporučio turistima i penjačima da se uzdrže od uspona na vrh vulkana. 
 
Slične preporuke su date i za vulkane Mutnovski i Goreli zbog povećane opasnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

Iz zahvalnosti i potrebe da se ukaže na značaj stvaralaštva novinara i publiciste Miša Draškovića, koji nije među živima već pola godine, a u novinarstvu je proveo pola vijeka, ostavio mnoštvo reportaža, putopisa, razgovora i knjiga, nagrađivan najvećim priznanjima za svoj rad, večeras će u Zahumlju biti održano veče posvećeno njemu u organizaciji prijatelja sa kojima je baš u tom klubu provodio posljednje dane svog života – rekao je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinar Ratko Perošević.
Novinar i publicista Mišo Drašković u novinarstvu je proveo više od pola vijeka, u raznim redakcijama – od Radija Nikšić i Nikšićkih novina, u kojima je bio reporter, pa do uredničkih mjesta, pa sve do Pobjede – podsjeća Perošević.
- Dosta je novinara uz njega stasalo. Ja sam u Pobjedi od kraja devedesetih i zajedno smo radili dvije decenije u jednoj redakciji. Mišo je, nakon zvaničnog odlaska u penziju, ipak, pošto je bio takav tip nemirnog duha, odlučio da zaokruži neku novinarsku cjelinu. Od radijskog, preko novinskog – lokalnog i jedinog državnog štampanog medija, Pobjede, okušao se i na televiziji. Radio je za Javni servis, Televiziju Nikšić i druge produkcijske kuće iz regiona na desetine i desetine zapisa, uglavnom reportaža, koje su bile neobične priče običnih ljudi i obične priče o neobičnim ljudima iz svih krajeva Crne Gore i ne samo Crne Gore. Pisao je o crnogorskim iseljenicima u Latinskoj Americi, iseljenicima u Ukrajini, pa je za serijal o iseljenicima Crnogorcima koji su prije više od vijeka masovno odselili u Ukrajinu, u oblast Odese, dobio Njegoševu nagradu koju dodjeljuje Ukrajina. Mišo je nagrađivan i u Crnoj Gori najvećim priznanjima iz esnafskog udruženja i novinarskog sektora, a dobitnik je i Nagrade oslobođenja Nikšića kao najvećeg priznanja – rekao je Perošević.
Podsjeća da je Mišo Drašković veći dio svojih reportaža objavio u knjigama, a za te knjige je dobio najveće priznanje iz te oblasti od Književne zajednice „Vladimir Mijuskovic – Zaloga“.
- Ipak, niko se od tih institucija i organizacija nije sjetio da organizuje ni komemorativnu sjednicu nakon njegove smrti. Zato smo mi, društvo gdje je on najradije provodio posljednje dane u Zahumlju, u tom klubu odlučili da organizujemo jedno veče sjećanja na Miša Draškovića, gdje ćemo podsjetiti šta je sve radio i kakav je trag ostavio. A ostavio je neizbrisiv trag, sigurno. To su priče antologijske; kad ih sada gledamo, to su priče o Rajku Ceroviću sedamdesetih, Draganu Raduloviću sedamdesetih i osamdesetih, koje i danas rado svi gledaju i sjećaju se tih vremena. One uglavnom govore o tradiciji i običajima, a vrlo su neobične i specifične. Mišo je imao takav stil, vrlo lako nalazio sagovornika, bio druželjubiv i u raznim oblastima aktivan – od boksa kao mlađi, pa lova, ribolova, sa piscima, sportistima i djelatnicima raznih sfera. To ga je krasilo, imao je veliki krug prijatelja i društva, i zato je možda lakše dolazio do tema nego neki današnji kancelarijski novinari ili copy-paste novinari kojih je sve više – zaključio je Perošević.

Perošević: Mišo Drašković radio neobične priče običnih ljudi i obične priče o neobičnim ljudima

Predsjednik Jakov Milatović sastao se danas na radnom doručku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, Dejvidom Lamijem, tokom kojeg je potvrđena obostrana posvećenost daljem unapređenju bilateralnih odnosa između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ukazao na značaj intenziviranja političkog dijaloga i snaženja partnerskih odnosa na temeljima nedavno potpisane Zajedničke deklaracije o strateškom partnerstvu, koja predstavlja okvir za sveobuhvatnu i dugoročnu saradnju dvije države.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora visoko cijeni kontinuiranu podršku Ujedinjenog Kraljevstva reformskim procesima i ukupnom društvenom razvoju naše zemlje.
Lami je istakao da Ujedinjeno Kraljevstvo s pažnjom prati napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, te da ostaje spremno da pruži konkretnu ekspertsku i institucionalnu podršku, posebno u procesu ispunjavanja mjerila za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja koja se tiču vladavine prava.&nbsp;
U tom kontekstu,kako se dodaje u saopštenju, naglašena je važnost jačanja institucija, efikasne primjene zakona i postizanja konkretnih, mjerljivih rezultata u sudskim procesima.
- U fokusu razgovora bila je dalja saradnja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i suprotstavljanja širenju dezinformacija. Sagovornici su ocijenili da postoji značajan prostor za produbljivanje operativne saradnje između nadležnih ministarstava, pravosudnih i bezbjednosnih institucija dvije zemlje. U tom pravcu, razmotrena je mogućnost posjete crnogorske delegacije britanskoj Nacionalnoj agenciji za kriminal, radi razmjene iskustava, jačanja kapaciteta i definisanja konkretnih modaliteta buduće saradnje - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poseban akcenat stavljen je na saradnju u oblasti bezbjednosti i odbrane.&nbsp;
- Kao saveznice u okviru NATO, Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo dijele zajedničku odgovornost za očuvanje stabilnosti i bezbjednosti evroatlantskog prostora. Sagovornici su istakli posvećenost jačanju saradnje po pitanju sajber bezbjednosti, razmjene informacija, unapređenja interoperabilnosti i zajedničkih aktivnosti u okviru Alijanse - navodi se.&nbsp;
Zaključeno je da postoji snažna politička volja obje strane da se strateško partnerstvo dodatno operacionalizuje i osnaži kroz konkretne projekte i inicijative u oblastima od zajedničkog interesa.

Milatović i Lami: Dogovorena intenzivnija saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i dezinformacija

Nakon što je Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo inicijativu za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije, reagovao je načelnik Opštine Stari Grad Irfan Čengić.
- U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Francu i Sofiji Ferdinandu. Čak i kada bi postojala potpuna saglasnost, potrebne dozvole je u praksi gotovo nemoguće dobiti - rekao je Čengić.
Istakao je da pojedini odbornici predlažu inicijative za koje nijesu nadležni, kao i da Gradsko vijeće usvaja zaključke mimo svojih ovlašćenja. Međutim, to, navodi Čengić, ne znači da će se takve stvari realizovati.
- Pozivam Gradsko vijeće da se bavi svojim nadležnostima i što prije donese Odluku o mostovima od značaja za Grad Sarajevo, što je obaveza propisana Ustavom Kantona Sarajevo - poručio je Čengić.
Inicijativa Kluba Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsarajevo-vraca-spomenik-ferdinandu-i-sofiji-gradsko-vijece-usvojilo-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čengić: U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Ferdinandu i Sofiji

Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi, kazao je advokat Veselin Radulović, ističući da Predlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima sa amandmanima, koji se ponovo stavlja u skupštinsku proceduru, predstavlja nastavak zabrinjavajuće i očigledno namjerne politike potpunog urušavanja bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori.&nbsp;
On je podsjetio da je gotovo identičan predlog bio upućen u proceduru u julu prošle godine, ali je povučen nakon snažne reakcije stručne i šire javnosti, kao i nakon što je Evropska komisija saopštila da joj taj tekst nije dostavljen na mišljenje.&nbsp;
- Umjesto da se iz te situacije izvuče pouka i otvori transparentan i inkluzivan proces usaglašavanja sa evropskim standardima, isti koncept se sada vraća — suštinski neizmijenjen, bez mišljenja Evropske komisije i bez javne rasprave - dodaje Radulović.
Prema njegovim riječima, ovakvo postupanje jasno ukazuje da cilj predlagača nije unapređenje sistema bezbjednosti niti usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, već stvaranje normativnog okvira koji omogućava političku kontrolu nad policijom.
- Predložena rješenja uvode široke i neprecizne kategorije „bezbjednosnih smetnji“, omogućavaju trajni gubitak zvanja i prestanak radnog odnosa na osnovu neprovjerenih i nepotvrđenih operativnih procjena i tajnih mišljenja, isključuju efektivnu mogućnost odbrane i osporavanja navoda i omogućavaju automatske posljedice bez utvrđene krivice. Posebno zabrinjava činjenica da se zakon ponovo gura u proceduru iako Evropska komisija još nije dala mišljenje. Time se šalje poruka da evropski standardi nijesu obavezujući, već samo formalni dekor u političkoj komunikaciji - ističe Radulović u saopštenju medijima.&nbsp;
Ako, dodaje, ministar i njegove komisije mogu, bez kontradiktornog postupka i bez jasnih kriterijuma, odlučiti ko „ispunjava bezbjednosne uslove“,onda više ne govorimo o profesionalnoj policiji, već o modelu koji otvara vrata formiranju partijske policije.
- Najopasniji dio predloga odnosi se na retroaktivnu primjenu novih odredbi na postupke koji su već pokrenuti i koji nijesu pravnosnažno okončani. U obrazloženju se otvoreno navodi da se to čini kako procesuirani službenici „ne bi izbjegli odgovornost“. Ovakvo obrazloženje je skandalozno. Država koja raspolaže validnim dokazima i zakonito vodi postupke nema potrebu da retroaktivno mijenja pravila igre kako bi „osigurala“ ishod koji odgovara jednoj političkoj partiji koja upravlja policijom. Ako je potrebno naknadno mijenjati zakon da bi se neko sankcionisao, to upravo predstavlja priznanje da postojeći postupci nijesu zasnovani na čvrstim i zakonito pribavljenim dokazima - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, retroaktivnost u ovom kontekstu ruši načelo pravne sigurnosti, krši zabranu povratnog dejstva nepovoljnijih propisa, obesmišljava pravo na pravično suđenje i pretvara zakon u instrument obračuna.&nbsp;
Još je, dodaje, ozbiljnije to što se zakonodavna intervencija koristi kako bi se unaprijed obezbijedio ishod u konkretnim, već pokrenutim predmetima.&nbsp;
- Time se Skupština pokušava instrumentalizovati kako bi se očiglednim zloupotrebama i kršenjima ljudskih prava dao privid zakonitosti i institucionalnog legitimiteta. Kada se zakon mijenja sa jasno iskazanom namjerom da se određena grupa službenika liši prava i statusa, bez obzira na tok i ishod započetih postupaka, to prevazilazi političku odgovornost i ulazi u zonu ozbiljne sumnje na zloupotrebu službenog položaja i druga teža krivična djela, posebno ako se takvo djelovanje sprovodi koordinisano i sa unaprijed utvrđenim ciljem. Zato ovdje više nije riječ o pitanju tumačenja normi, ovo je pitanje elementarne zaštite ustavnog poretka. Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi - kazao je Radulović.&nbsp;
Advokat je pozvao sve poslanike da pokažu minimum političkog i ličnog integriteta i da se suprotstave ovom opasnom i duboko problematičnom zakonskom rješenju. Danas je meta policijski službenik koji je proglašen „bezbjednosnom smetnjom“ bez prava na odbranu.&nbsp;
Sjutra će to biti bilo koji državni službenik, novinar čija pitanja nijesu prijatna direktoru policije ili ministru, sudija čije presude se ne sviđaju političkoj partiji koja kontroliše bezbjednosni sektor ili bilo koji njihov politički neistomišljenik. Jednom kada se uspostavi princip da je dovoljno administrativno označiti nekoga kao „rizičnog“ kako bi ostao bez posla i profesionalnog statusa, granice više ne postoje. Jednom prihvaćen, takav mehanizam ne zaustavlja se na prvom krugu. Poslanici moraju biti svjesni da glasanjem o ovom skandaloznom predlogu glasaju o modelu koji normalizuje proizvoljnost i retroaktivnost. A sistem koji omogućava etiketiranje i eliminaciju „nepodobnih“ po skraćenoj proceduri ne garantuje zaštitu nikome — pa ni onima koji ga danas podržavaju. Ovo nije tehnička izmjena zakona. Ovo je pitanje karaktera države. Zato je izbor pred poslanicima jednostavan. Ili će pokazati da su za državu zasnovanu na pravu i odgovornosti institucija, ili će otvoriti vrata modelu u kojem zakon postaje instrument u rukama nesposobnih i zlonamjernih - zaključio je Radulović:&nbsp;

Radulović: Zakon otvara vrata političkoj kontroli policije i retroaktivnom kažnjavanju službenika

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Politika

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Hronika

U akciji Europola uhapšeni Željko, Tamara i Đorđe Martinović

Vujović: EU donijela odluku da integriše Crnu Goru u svoj sastav, taj proces će ići brzo, bez obzira na nedostatke sa naše strane

Tag: kljucevski

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

Perošević: Mišo Drašković radio neobične priče običnih ljudi i obične priče o neobičnim ljudima

Milatović i Lami: Dogovorena intenzivnija saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i dezinformacija

Čengić: U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Ferdinandu i Sofiji

Radulović: Zakon otvara vrata političkoj kontroli policije i retroaktivnom kažnjavanju službenika

PRATITE TVe UŽIVO