Usljed obilnih padavina proteklih dana, došlo je do dodatnog aktiviranja klizišta na lokalitetu Krnjač, na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe, koje prijeti da u potpunosti prekine put i onemogući odvijanje saobraćaja, prenosi Portal<a href="https://www.dan.co.me/crna-gora/na-saobracajnici-andrijevica-konjuhe-kliziste-ugrozilo-put-5336668"> Dan.</a>
Inače, ovo klizište se pojavilo još prije desetak godina kada je došlo do velikog ulegnuća asfaltne podloge. Radnici Komunalnog preduzeća su u više navrata širili kolovoz i uklanjali zemlju i kamenje, ali to nije predstavljalo konačno rješenje.
– I pored toga što klizište učesnicima u saobraćaju zadaje ozbiljne probleme, još uvijek nije došlo do njegove detaljne sanacije, a u saznanju smo da su sredstva za te namjene davno obezbijeđena. Klizište sada prijeti da potpuno obustavi saobraćaj na putu koji vodi ka potkomovskim selima – navode mještani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na saobraćajnici Andrijevica – Konjuhe: Klizište ugrozilo put

Stara skoro 60 godina, tzv. plava zgrada, na početku ulice Orjenski bataljon, u Herceg Novom, juče je počela da jače puca i klizi. Uznemireni stanari, u panici su se okupili, pozvali komunalnu policiju, nadležne u Opštini. U zgradi sa 32 stana ima dosta starih i bolesnih, vikendaša i onih koji su tu otakako je izgrađena. - To je prva zgrada koja je napravljena u ovoj ulici, u blizini magistrale. Primjetili smo da odavno polako tone, jer je izgrađena na potoku, tu je nekada bio i mlin. Međutim, klizište je dodatno aktivirano kada je napravljena nedaleko zgrada na samom početku ulice, sa marketom u prizemlju. Počela je i magistrala da tone. Juče smo slušali baš kako pucketa, ljudi nisu mogli da uđu u stanove, vrata su se iskrivila. Potonulo je sve dosta, balkoni se odvajaju, mislim da se nagnula sigurno 10 stepeni. Stanari su vrištali kada su vidjeli ispucale zidove i ulaze - priča za Novski portal, Zdravko Ponorac, &nbsp;među prvim stanarima daleke 1967. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123180116_9110924edd1dacb05dcfa28d18da2d0007802df03e0e70992690bdb33a97a5c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123180116_9110924edd1dacb05dcfa28d18da2d0007802df03e0e70992690bdb33a97a5c9" data-rendition-name="original" width="715" height="903" loading="lazy" alt="Zgrada u Ulici Orjenski bataljon"> <figcaption>Zgrada u Ulici Orjenski bataljon(Photo: Novski portal)</figcaption> </figure>  Zgrada je poznata među Novljanima kao „plava zgrada“, ali odvano više nije plava, jer nema novca za njenu sanaciju i fasadu, iako kaže Ponorac, mjesečno plaćaju po 30 eura za održavanje. Što je tačan uzrok klizišta, može li se ono zaustaviti, iako je zgrada opasana jakim potpornim zidovima, reći će struka. Novski portal saznaje da neki stanari, poslije mnogo godina, ipak, odlučuju da „pakuju kofere“ iz bezbjednosnih razloga. Kako je Novskom portalu kazao zamjenik načelnika Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Darko Klasić, po pozivu građana odmah su juče izašli na teren. - Napravili smo zapisnik i danas će u 13 sati na lice mjeta izaći i vještak građevinske struke i napraviti nalaz. Pretpostavljam da će ustanoviti da dolazi do slijeganja tla, što je bilo i ranije. Čuli smo da je ovoga puta ljudima bilo tako izraženo da nisu mogli zatvoriti kućna vrata. Morali su da štemaju ulaze - kaže Klasić. Za očekivati je da stanari neće biti prepušteni lošoj sudbini i ostavljeni bez pomoći nadležnih.

Herceg Novi: Aktivirano klizište, ugrožena zgrada sa 32 stana

Broj poginulih u klizištu u Keniji porastao je danas na 22, dok se kao nestale vode 29 osoba, saopštio je danas portparol kenijske vlade.
Kako je naveo portparol Isak Mvaura, 21 osoba je hospitalizovana. Klizište u zapadnoj Keniji se pokrenulo nakon obilnih kiša.
Mvaura je dodao da je vlada rasporedila vojne avione i stručnjake za vanredne situacije kako bi pomogli u operacijama potrage i spasavanja.
U toku su pripreme da se ugroženom stanovništvu dostavi još hrane i osnovnih potrepština. Prethodno je ministar unutrašnjih poslova te zemlje Kipčumba Murkomen rekao da je juče potvrđena smrt 21 osobe, dok se više od 30 njih vode kao nestale, te da je u klizištu povrijeđeno 25 ljudi, koji su helikopterima prebačeni u Eldoret.
Murkomen je dodao da su vojni i policijski helikopteri raspoređeni da pomognu u spasilačkim akcijama.
Stotine ljudi su poslednjih godina poginule u klizištima i poplavama u Keniji, a naučnici kažu da klimatske promjene prouzrokuju intenzivnije i češće ekstremne vremenske prilike.
U najgorim nesrećama tokom prošle godine 61 osoba je poginula u klizištima i bujičnim poplavama u centralnoj Keniji.
U susednoj Ugandi, u klizištu je prošle nedelje poginulo najmanje 13 osoba, saopšteno je iz Crvenog krsta te zemlje.

Kenija: Raste broj poginulih u klizištu, raspoređeni vojni avioni za pomoć

Najmanje 21 osoba je poginula, a više od 30 je nestalo u zapadnom dijelu Kenije zbog klizišta &nbsp;izazvanog bujičnim kišama u petak, izjavio je danas tamošnji ministar unutrašnjih poslova Kipčumba Murkomen.
- Obustavili smo naše operacije potrage i spasavanja za danas“, ali će biti nastavljene sjutra - napisao je Murkomen na platformi Iks (X).
Ministar je pozvao stanovništvo koje žive u blizini rijeka i područja koja su sinoć doživjela klizišta da se presele na bezbjednije lokacije.
Murkomen je rekao da je 25 osoba sa teškim povredama helikopterom prebačeno u grad Eldoret u zapadnom dijelu Kenije.
- Pristup nekim od pogođenih područja i dalje je izuzetno težak zbog poplava i blokiranih puteva - naveo je Crveni krst.
Prošle godine, kišna sezona, pogoršana fenomenom El Ninjo, imala je smrtonosne posljedice u istočnom dijelu Afrike, u Keniji, ali i u susjednoj Tanzaniji, Etiopiji i Ugandi.

U Keniji 21 osoba stradala i 31 nestala u klizištu

Na površinskom kopu “Potrlica“ došlo je do stvaranja takozvane rasjedne zone i pokretanja klizišta, a nije bilo povrijeđenih radnika, niti je došlo do oštećenja tehničkih sredstava - istakli su iz Rudnika uglja Pljevlja i dodali da klizišta predstavlja svakodnevnu mogućnost tokom rada.
Stručne ekipe su, kako dodaju, na terenu i pokušaće da dijelom saniraju prostor, čime bi omogućili i nesmetan prolaz bagera koji se nalaze na toj lokaciji.
- Rudnik uglja Pljevlja (RUP) radi na otkrivci u zoni visokog rizika, usljed neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine. Zbog kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine izazove predstavlja i moguća pojava ovakvih klizišta - navode u saopštenju.
Eksploatacija na površinskom kopu se, kako dodaju, izvodi u istočnom djelu kopa u izrazito složenim i prostorno ograničenim uslovima. 
- Svi radovi se sprovode u skladu sa zakonom, principima odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti zaposlenih. Kompanija je o klizištu terena informisala i rudaskog inspektora koji preduzima dalje korake u skladu sa definisanim procedurama - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja.
Menadžment će u narednom periodu, nakon detaljne analize, razmotriti nastavak navedenih radova na kopu ili prekid istih dok se ne završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine. 
- Realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine je od suštinskog značaja za stabilno snadbijevanja električnom energijom Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

RUP: Novo klizište na površinskom kopu "Potrlica", nema povrijeđenih ili oštećenja mašina

Najmanje deset ljudi poginulo je kada je klizište pogodilo autobus u indijskoj državi Himačal Pradeš, saopštili su zvaničnici.
Kako prenosi Anadolija, u objavi kancelarije glavnog ministra na društvenoj mreži X navodi se da postoji zabrinutost da bi još nekoliko ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Kako se dodaje, spasilačka operacija se nastavlja, a zvaničnici su dobili instrukcije da rasporede svu mehanizaciju.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je „ožalošćen gubitkom života usljed nesreće“.
- Moje misli su sa pogođenim ljudima i njihovim porodicama u ovom teškom vremenu. Molim se za brz oporavak povrijeđenih - rekao je Modi.
Posljednjih mjeseci, monsunske kiše su izazvale pustoš, uzrokujući bujične poplave i klizišta, uglavnom na sjeveru Indije.
Obilne monsunske kiše obično počinju u Indiji u junu, a završavaju se u septembru.

1250x600

1084x550

Najmajne deset poginulih u klizištu u Indiji

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović obišli su sanirano klizište na magistralnom putu M-2, na dionici Dobrakovo – Barski most.
Riječ je o klizištu koje se nalazi između dva granična prelaza, na jednom od najvažnijih putnih pravaca koji povezuje Crnu Goru i Srbiju, navode iz Ministarstva saobraćaja.&nbsp;
Vukićević je kazala da Ministarstvo saobraćaja kontinuirano ulaže u modernizaciju i sigurnost putne mreže, posebno na saobraćajnicama koje povezuju Crnu Goru sa susjednim državama.&nbsp;
- Završetkom sanacije klizišta ‘Dobrakovo’ obezbijedili smo trajno rješenje i nesmetano odvijanje saobraćaja na ovom putnom pravcu. Ovo je već četvrto klizište koje je sanirano u posljednjih godinu, dok su u toku radovi na još dva tehnički veoma zahtjevna klizišta, čiji završetak očekujemo do kraja godine. Na ovaj način značajno unapređujemo bezbjednost i povezanost saobraćaja. Takođe, želim da najavim i skoro otpočinjanje radova na rekonstrukciji puta Bijelo Polje – Dobrakovo, u vrijednosti od 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EIB-a - kazala je Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkdayJU8KByI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vuksanović je rekao da su radovi izvedeni u skladu s najvišim standardima, a realizovala ih je kompanija Eurozox.
- Naš cilj je da svaki kilometar crnogorskih puteva bude bezbjedan i pouzdan. Vrijednost ove investicije iznosi šest miliona eura sa PDV-om. Blagovremenom reakcijom prošle godine i realizacijom ovog projekta spriječen je prekid saobraćaja na ovoj izuzetno značajnoj dionici - poručio je Vuksanović.
Završetak ovog projekta doprinosi sigurnijem putovanju, boljoj povezanosti sjevera Crne Gore sa centralnim i južnim regionom, kao i efikasnijem funkcionisanju graničnog prelaza Dobrakovo, navode iz Ministarstva.&nbsp;

Završena sanacija klizišta Dobrakovo između dva granična prelaza

I pored višemjesečnih apela mještana Babinog dola, u podnožju brda Spas u Budvi, nadležni žmure na prijetnju klizištem koje bi moglo nastati zbog prekomjerne gradnje.
Brdo Spas, površine 130 hektara, zaštićeno je kao spomenik prirode od 1968, a mještani kažu da se još u prošlom vijeku znalo da je ono zona rizika i mogućih klizišta.
Devedesetih godina, je jedna od tada građenih kuća “skliznula” desetak metara i ugrozila okolne objekte. Nikada nije završena.
Ipak, urbanistički planovi doneseni tokom prethodne dvije decenije su omogućili gradnju na tom području.
Veliki “ožiljak” na brdu, koji su napravili građevinski radovi na tom terenu poslednjih mjeseci, uključio je alarm od mogućeg klizišta, no na takva upozorenja mještana nadležni ne reaguju.
<h2>Mještani: Zaštitite živote, imovinu i prirodu na Spasu</h2>
Mještani koji žive u podnožju brda su prošle jeseni uočili da je brdo “presječeno” na nekim djelovima.
- Meni kao laiku to djeluje dosta opasno, jer se golim okom može vidjeti da zbog uklanjanja zemlje i šume ima blagog klizanja terena, spiranja zemlje i pojave erozije i vododerina - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Anđa Budimir.
Dodaje da su teren najviše ugrozili pripremni radovi za gradnju – nezakonita sječa šume i presijecanje i skretanje bujičnog toka, koje je utvrdila i inspekcija.
Već pola godine ona od nadležnih traži odgovor koliko je dubok “rez” na brdu i gdje se nalazi klizna ploča.
- Apelujem da struka izađe na teren i izvrši mjerenja, i da nam nadležni kažu je li to opasno i prijeti li našim životima i imovini - rekla je Budimir.
Mještanka Tanja Mandić, koja u podnožju Spasa živi 35 godina u porodičnoj kući, kaže da se za to vrijeme život veoma promijenio jer je omogućena gradnja osmospratnica u podnožju brda.
A da se na tom terenu “sliježe” teren, ona svakodnevno vidi i na potpornom zidu kuće: prije pet godina je on bio “otvoren” tri, a sada 15 santimetara.
- To znači da sve lagano tone. I ja samo želim da mi se obezbijedi ono što mi Ustav garantuje: pravo na bezbednu životnu sredinu i zaštitu prirodne baštine. Ništa drugo - kaže Mandić za RSE.
U posljednjoj zgradi naselja pri brdu se prije tri godine uselila Ivana Zoranić Govedarica, i za svo to vrijeme primjećuje manje odrone.
- Shvatam ja da tu postoji neki plan (za gradnju) podređen investitorima, ali se mora napraviti plan bezbjednosti za građane. Raznim “valorizacijama” mi bukvalno gubimo dostojanstven u human život u ovom gradu - istakla je Zoranić Govedarica.
<h2>Bez konkretnih poteza</h2>
Budimir se mjesecima obraćala nadležnim institucijama na lokalnom i državnom nivou, ali ni nakon četiri inspekcijska nadzora nije ništa konkretno preduzeto.
Iako je ekološka inspekcija utvrdila da su sve devastirane parcele dio zaštićenog područja, dodaje, odgovorni još uvijek nisu identifikovani.
U zapisniku ekološke inspekcije koja je na teren izašla 18.marta, i u koji je RSE imao uvid, navodi se da se sve parcele (na kojima se odvijaju pripremni građevinski radovi) nalaze u zaštićenom dijelu.
Oni konstatuju da su na tom području posječena stabla i prokrčeni placevi, te da se u podnožju brda gradi objekat budvanske firme Galop inženjering.
U zapisniku piše da su vlasnici parcela, Milan Komnjenović i firma Galop inženjering izjavili da nisu izvodili nikakve radove, te da imaju saglasnost za izgradnju apartmanskih objekata.
Takođe, vlasnici druge dvije parcele iz firme Prichal Adriatic tvrde da nisu uklanjali stabla i da imaju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju, piše u izvještaju inspekcije.
<h2>Opština: Nadležno je Ministarstvo</h2>
Iz Opštine Budva su saopštili da su za problem na Spasu direktno nadležni Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te građevinska inspekcija.
- Mi smo uradili što je do nas, lokalna inspekcija je nekoliko puta intervenisala i obavijestila građevinsku inspekciju, očekujem da oni konačno krenu da rade svoj posao - kazao je predsjednik Opštine Nikola Jovanović 30. maja.
Naveo je da lokalna vlast ne želi nikakvu gradnju na Spasu, te da su to saopštili ministarstvu koje već četiri godine priprema Prostorni plan Crne Gore.
Izrada planskih dokumenata koja je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, od 2026. će biti u ingerenciji lokalnih parlamenata.
<h2>“Katastrofa u najavi”</h2>
I dok se čeka da država reaguje, građanski aktivista Aleksandar Dragićević je 30. maja napravio video snimke Spasa, kao dokaz o ozbiljnosti upozorenja građana.
On situaciju na Spasu opisuje kao “katastrofu u najavi”.
- Posječeno je oko 12 hiljada kvadrata šume, a podnožje brda se prokopava. Bojim se da bi pri najmanjem potresu, a i poslije obilnih kiša, cijelo brdo moglo da se pokrene, jer se radi o ogromnim nagibima od 45 do 60 stepeni - kaže Dragićević za RSE.
Sa protesta koji je 30. maja organizovan ispred Opštine Budva zbog situacije na brdu Spas, poručeno je da se hitno mora donijeti sanacioni plan kako bi se u podnožju živjelo bez straha za bezbjednost.
Zaustaviti devastaciju, donijeti moratorijum na gradnju a za to vrijeme staviti van snage sve planove za brdo Spas, zahtjev je građanskog protesta.

Strah od klizišta zbog prekomjerne gradnje u Budvi, nadleženi bez konkretne reakcije

Više od 700 mještana u blizini brda Spas kod Budve, gdje se pokrenulo klizište, žive u strahu. Iako ovaj problem nije od juče, reakcije nadležnih institucija izostaju, uprkos brojnim inicijativa. S obzirom na seizmički osjetljivo područje, dugoročno posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području Božena Jelušić ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.
- Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru "ako" i "dako" jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade - izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.
Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola Anđa Budimir za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.
- U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija - upozorava Budimir.
Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.
- Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena - upozorava Budimir.
Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.
- Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali "Blato". Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave - istakla je Budimir.
Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.
- Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole - ukazuje Budimir.
<h2>Katastrofa u najavi</h2>
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.
- Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura - upozorio je Dragićević.

Nadležni ne reaguju na upozorenja: Ako se brdo Spas obruši, spasa neće biti

Projekat sanacije klizišta oko Kanli kule biće završen do početka ljetnje turističke sezone, potvrdio je sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš nakon nedavnog sastanka u Upravi za kapitalne projekte.
Dalja dinamika je dogovorena i sa vlasnicima susjednih parcela i CEDIS-OM, te se nastavak radova očekuje u narednih mjesec, informiše Velaš.
– Nije bilo drugog izbora, morali smo prekinuti radove, da bi neke stvari u međuvremenu odradili. Opština Herceg Novi je na prošloj sjednici Skupštine usvojila Odluku o gradnji nove trafo stanice, koja se sa postojeće lokacije premješta na obližnju, preko puta, odnosno na istočnu stranu rezervoara za vodu. Izgradnjom te nove trafo stanice svi kablovi i instalacije prelaze na drugu stranu – navodi on.
U prethodnom periodu sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara usklađene su neophodne izmjene projekta, dok je sa vlasnicima privatnih parcela sa južne i istočne strane tvrđave dogovorena dalja dinamika.
– Jako je dobra stvar je što smo uspjeli da nametnemo tu obavezu da se projekat detaljno uskladi sa konzervatorskim uslovima, tako da definitivno prvo što će se raditi su radovi na južnoj strani. Prošle nedelje smo imali i komunikaciju i sa vlasnicima privatnih parcela, jer upravo sa istočne i juže strane je vlasništvo privantih lica. Napravili smo dogovor o samoj dinamici radova, odnosno nekim uslovima koje će investitor i izvođač morati da ispoštuju – pojašnjava Velaš.
Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem trebalo bi da uskoro završi projektnu dokumentaciju neophodnu za izmještanje trafo stanice.
– Za sam nastavak radova sa sjeverne strane nije problem, imamo jedan 10-o kilovatni kabal, koji je evidentiran i nalazi se van svih radova i bušotina. Definitivno, moramo malo više pažnje da posvetimo tome, ali nije ništa ključno da se u ovom trenutku taj kabal treba izmještati prije nego što odradi trafo stanica – kazao je Velaš.
Vrijednost projekta sanacije klizišta oko Kanli kule je oko 900.000 eura, a posao, koji finansira Uprava za kapitalne projekte, povjeren je kompaniji Intermost.

Završetak sanacije klizišta oko Kanli kule prije ljeta

Novo izdanje knjige istoričara dr Radoja Pajovića „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ objavljeno je u izdanju Matice crnogorske kao drugo crnogorsko, poslije prvog iz 2005. godine. &nbsp;
Knjiga je prvobitno nastala za potrebe edicije „Tragom izdaje i zločina“ i objavljeno u Zagrebu, da bi kasnije bila dopunjena i proširena za crnogorsko izdanje.
- Kako je ranije najavljeno, ponovno objavljivanje Pajovićeve studije je reakcija, odgovor Matice crnogorske na agresivno veličanje kvislinškog četničkog pokreta i pokušaje neargumentovanog istorijskog &nbsp;revizionizma retrogradnih i nacionalističkih struktura u crnogorskom društvu. Autorova želja je bila da ovom studijom dokumentovano, što realnije i svestranije prikaže Đurišićevu ličnost i ulogu u četničkom pokretu Draže Mihailovića, konkretnu kolaboraciju i zločine &nbsp;neophodne za razumijevanje njegovog karaktera - navodi se u saopštenju.
Ova studija o Pavlu Đurišiću obiluje podacima o vojnoj strukturi Đurišićeve organizacije, o četničkom političkom i velikodržavnom programu, italijanskim podacima o Đurišićevim političkim i nacionalnim stavovima, kao i o stavovima o NOP-u, Muslimanima i počinjenim zločinima. Radoje Pajović izvršio je za crnogorsko izdanje dopune na bazi novih naučnih saznanja.
- U inostranim arhivima postoji bogata arhivska građa o Drugom svjetskom ratu, koja je postala dostupna istraživačima tek od 1995. godine, tj. poslije isteka vremenske distance od 50 godina - kazali su iz Matice crnogorske.&nbsp;
Takav je slučaj i sa italijanskim arhivima – Istorijskim (diplomatskim) arhivom pri MIP-u, Centralnim državnim arhivom i Istorijskim arhivom pri Glavnom generalštabu Vojske.&nbsp;
- Tokom posljednjeg studijskog boravka u Italiji pronašao sam nekoliko hiljada italijanskih dokumenata o Drugom svjetskom ratu na tlu Crne Gore, među kojima i ona koja govore o četničkom pokretu Draže Mihailovića. Među njima ima, naravno, i onih koja govore o Pavlu Đurišiću, njegovim političkim stavovima i njegovoj tajnoj saradnji sa italijanskim okupatorom u toku januara, februara i marta 1942. godine. U tom periodu Pavle Đurišić je imao osam susreta sa zvaničnim predstavnicima italijanskog okupatora, koji do sada nijesu bili poznati našoj ni naučnoj, a kamoli široj javnosti. U prilozima za knjigu objavljujemo 12 italijanskih dokumenata u prevodu i originalu (na italijanskom jeziku). Ta dokumenta gotovo senzacionalistički otkrivaju mnoge nepoznate momente iz života i djelovanja Pavla Đurišića - navodi se u predgovoru.&nbsp;
Matica crnogorska duguje zahvalnost nosiocima autorskih prava, porodici pokojnog akademika dr Radoja Pajovića, istaknutog istoričara, montenegriste i člana Matice crnogorske. Knjigu ispred izdavača potpisuje Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Knjiga „Pavle Đurišić – kontroverzni četnički vojvoda“ je objavljena u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“.&nbsp;

Dokumentima do istine o četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću

Njemci su prošle godine na glavnom odmoru u prosjeku trošili 130 eura dnevno, šest odsto više nego 2024. godine, navodi studija hamburške Fondacije za pitanja budućnosti British American Tobacco.
&nbsp;Taj odmor je Njemce u prosjeku koštao 1,64 hiljade WUR, stotinak više nego 2024, prenosi Capital.ba.
&nbsp;- To je zaista ogroman skok - rekao je naučni direktor Fondacije Ulrih Rajnhart predstavljajući 42. izdanje njene turističke analize.
&nbsp;Dan je, međutim, različito koštao po destinacijama. Dnevni trošak na odmoru u Njemačkoj je skočio samo pet eura na 122 eura, dok je u inostrantsvu porastao osam osam na 128 eura.
&nbsp;Posebno oštro su porasli troškovi u Grčkoj, 42 eura na 147 eura, i Španiji, 34 eura na 143 eura.
&nbsp;- Grčka i Španija bi trebalo da pripaze i ne pretjeraju -- upozorio je Rajnhart.
&nbsp;Turska je pojeftinila, pa su njemački turisti sa po 108 eura dnevnog troška prošli 16 eura jeftinije nego prethodne godine.
&nbsp;Međutim, najosjetnije je pojeftinio odmor u Hrvatskoj, gdje je dan turistu koštao 97 eura ili 28 manje nego 2024.&nbsp;

Njemci na ljetnjem odmoru trošili 130 eura dnevno

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, a jedna osoba povrijedjena je teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Kotoru dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru i Tivtu.
&nbsp;Izdato je 789 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 93 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Washingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost - rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
I ako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Trump povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trumpova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Tag: kliziste