Sedam osoba je poginulo i tri su povrijeđene u klizištima na sjeveru Filipina, pošto je arhipelag pretrpio prolazak tajfuna Man-ji, saopštile su vlasti.
Klizišta su se pokrenula u provinciji Nueva Viskaja, sjeverno od Manile na ostrvu Luzon.
Stotine hiljada osoba je evakuisano sa tog područja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Filipinima sedam osoba poginulo u klizištima izazvanih tajfunom

Kantonalna uprava Civilne zaštite Kantona Sarajevo donijela je odluku o evakuaciji stanovništva u dijelovima sarajevske opštine Stari Grad koji su ugroženi klizištima, na vanrednoj sjednici u petak naveče 1. novembra.
Na sjednici je usvojen Plan evakuacije i zbrinjavanja stanovništva kojim se predviđa premještaj stanovništva u sigurne objekte u opštinama Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo.
Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u bh. entitetu RS pokrenulo se klizište koje već dvadesetak dana prijeti da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača, koje je u drugom entitetu, Federaciji BiH.
Načelnik Opštine Stari Grad Irfan Čengić je na vanrednoj konferenciji za novinare rekao da mještani "ne misle da je klizište krenulo, iako je naređena hitna evakuacija".
Čengić je kazao i da opština nije bila upoznata da je evakuacija planirana, te optužio Kantonalnu upravu civilne zaštite da su "digli paniku".
- U operativnom centru štaba nema nikoga. Donijeli su naredbu, digli paniku u medijima, i otišli kućama, totalno odsustvo empatije. Ljudi su mislili da je već krenulo klizište. Neka ljudi ne misle da je nešto vanredno krenulo, iako je ministar naredio hitnu evakuaciju - rekao je Čengić.
Prema njegovim riječima, opština trenutno nema nikakav kontakt sa predstavnicima Kantonalne uprave civilne zaštite.
Inače, Opština Stari Grad je 10. oktobra izdala saopštenje u kojem je navedeno da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju.
Među devet navedenih hitnih mjera su bile i priprema plana evakuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište.
Opština je tada naložla i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji.
Nakon toga, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta Republika Srpska (RS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) je navelo da čeka nalaz nadležnog entitetskog inspektora o klizištu na planini Trebević iznad Sarajeva, koje ugrožava glavni grad Bosne i Hercegovine.
U nadležnom Ministarstvu RS, za RSE su tada rekli kako ih entitetski inspektor mora obavijestiti o stanju na terenu i preduzetim mjerama.
- S obzirom da mi nismo dali dozvolu, da nismo imali žalbi ni bilo kakvih zahtjeva za postupanje - u ovoj situaciji djelujemo isključivo u okviru svojih nadležnosti i s ciljem zaštite života i imovine građana u oba entiteta - istakli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
U odgovoru su napomenuli da je građevinsku dozvolu za "Trebević Hils" dala Opština Istočni Stari Grad 2018. godine, a da je Ministarstvo nadležno za izdavanje dozvola tek od 2022. godine, nakon što je dio Trebevića na teritoriji entiteta RS proglašen parkom prirode, sa vrlo visokim stepenom zaštite.
- Za inspekcijski nadzor nadležna je lokalna inspekcija - u ovom slučaju, pošto opština nema svoje inspektore, na teren je izlazila inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Kako su nam rekle kolege iz republičkog Inspektorata, nakon dopisa Federalne civilne zaštite, gradski inspektori su izašli na teren i konstatovali da investitor radi po zakonu - navodi se u odgovoru na upit RSE.
Iz Opštine Istočni Stari Grad u RS saopšteno je ranije da su nadležne službe tog entiteta, gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, počele sanaciju 11. oktobra.

Naređena hitna evakuacija stanovništva u dijelu Sarajeva koje je ugroženo klizištem

Crnogorski spasilački tim, zajedno sa kolegama iz regiona, treći dan pomaže u saniranju posljedica katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini i potrazi za nestalim osobama. Vođa spasilačkog tima, koji broji 32 člana, Milan Radović kazao je za Portal ETV da su danas nastavili intenzivnu potragu za još pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Fotografije i video sadržaj sa lica mjesta svjedoče tragediji koju je pretrpio ovaj dio Bosne, ali i solidarnosti i požrtvovanosti timovima sa Balkana koji ulažu nadljudske napore da pruže pomoć susjedima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzDmDZyDTBE8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U poplavama i klizištima koja su pogodila sjevernu Hercegovinu i središnju Bosnu tokom noći s četvrtka na petak 4. oktobra poginule su 22 osobe, od čega 19 u Jablanici i Konjicu, te tri osobe u Fojnici. Još se traga za desetak nestalih osoba čiji tačan broj vlasti nijesu objavile. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRrJl-RkNfsc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Treći dan zajedno sa timovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije radimo na terenu na sanaciji klizišta i odrona koji su posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile ovo područje prije pet dana. Naš tim danas je podijeljen u dva segmenta - jedan koji radi u Donjoj Jablanici zajedno sa timovima iz zemalja regiona u potrazi za još uvijek tri osobe. Dio time zadužen za spašavanja na vodama bio je na području Buturović Polja i tragao za još dvije osobe - rekao nam je Radović. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOx0RWdvMlKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon što je BiH putem mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta, u tu zemlju su u ponedjeljak rano ujutro pošli vatrogasci-spasioci lokalnih službi zaštite i spašavanja, pripadnici Crvenog krsta Crne Gore i stručnjaci Direktorata za zaštitu i spašavanje. Svi su, kako kaže Radović, dobrog psihofizičkog stanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="posljedice nevremena u bih"> </figure>  - Momci se drže odlično, psihofizički su dobro. Poštedjelo nas je i vrijeme. Nije bilo najavljene kiše, tako da se nijesu otvorila neka nova klizišta - rekao je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf" data-rendition-name="original" width="1143" height="630" loading="lazy" alt="Milan Radović"> <figcaption>Milan Radović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Očekuje da će uskoro prestati potreba za njihovom angažovanošću i da će se od petka svi timovi vratiti u matične zemlje. - Ta odluka će biti donijeta u dogovoru sa našim matičnim državama i pretpostavka je da bi od petka mogli očekivati povratak timova u svoje zemlje - zaključio je Radović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Osim na terenu, Crna Gora gora se uključila i u akciju prikupljanja novčane pomoći za građane BiH pogođene bujičnim poplavama Crveni krst je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31. Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama. Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp; <a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp; devizni račun: 520004200000315503 IBAN: ME25520004200000315503 SWIFT: HBBAMEPGXXX i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro. Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

Tamara Klikovac

FOTO i VIDEO: Sumorne slike iz BiH, crnogorski spasioci tragaju za pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju

15.04.1979.&nbsp;
Datum, sat i minut koji niko neće zaboraviti. Deset sekundi petnaestog aprilskog jutra 1979. godine, i nakon &nbsp;četiri i po decenije, urezane su u lično i kolektivno sjećanje, kao da su se juče dogodile. Svi pamte zloslutni huk koji je najavio katastrofalni zemljotres u 7 sati i 20 minuta, raspuklo tlo, domove pretvorene u razvaline, žrtve i jauke, potonule gatove, čemprese u moru, strah za bližnje i osjećaj ljudske nemoći da se suprotstavi tektonskim ćudima i bijesu nadmoćne prirode.
Jačina zemljotresa koji je pogodio Crnu Goru i Albaniju bila je 7 stepeni po Rihteru, odnosno 9 stepeni po Merkalijevoj skali, a epicentar je bio u moru između Ulcinja i Bara, na 15 km udaljenosti od obale i 50 kilometara južno od Titograda.
U zemljotresu je poginula 101 osoba (i još 35 u Albaniji), 1700 je povrijeđeno, oko 80 hiljada stanovnika crnogorskog primorja ostalo je bez domova, razaranje i oštećenja pretrpjeli su svi primorski gradovi i oko 250 naselja u zaleđu, uništeni su hoteli, škole, bolnice, ustanove, putna infrastruktura, porušeni ili oštećeni vrijedni &nbsp;kulturno-istorijski spomenici... Ukupna šteta procijenjena je na 4,5 milijardi tadašnjih američkih dolara.
Zemljotres je zatekao u Crnoj Gori i jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je boravio u vili “Galeb” u Igalu. Istog dana obišao je postradala područja i uputio &nbsp;apel svim republikama i pokrajinama da pomognu crnogorskom narodu da savlada posljedice nesreće.“Ja mislim da svakome mora biti jasno da solidarnost koja se kod nas uvijek pokazivala, naročito u ovakvim situacijama, i ovoga puta mora doći do punog izražaja”, poručio je Tito.
Dok se tlo još slijegalo od zemljotresa, uz solidarnu pomoć svih jugoslovenskih republika i međunarodne zajednice, počela je sanacija porušenih gradova i druga poslijeratna obnova Crne Gore, koja je potrajala mnogo duže nego što se očekivalo. Posljedice potresa koji je trajao deset sekundi liječene su više od deset godina. Stihija je ostavila neizbrisiv trag u sjećanjima, ali su velika odricanja i novčana ulaganja, kao i svijest o vrijednosti vlastitog kulturno-istorijskog identiteta, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća ljepoti stvaranoj vjekovima vratili stari raskoš i sjaj.&nbsp;

Deset sekundi koje su razorile Crnu Goru

Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje i borkinje protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja Dine Smailove koja je večeras uhapšena u Budvi, saopštio je Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana. O tome bi, kako je precizirao Mukamedžanov, u Višem sudu trebalo da se odrede sjutra oko devet i po ujutru.
Oni su osnovali Fondaciju NeMolchiKZ (Ne - ćutanju), koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
BatyrJamal Kazahstan objavio je video poruku Smailove u kojoj &nbsp;saopštava da ne razumije zbog čega je uhapšena i dovedena u podgoričku policiju.
- Ne razumijem zbog čega sam uhapšena. Mogli su me jednostavno odvesti na sud, ali baš do jutra žele da me zadrže.
Prijatelji, molim za vašu podršku. Ne znam kako će se sve ovo završiti, ali se nadam da me neće izručiti - navela je ona.

Mukamedžanov: O sudbini moje supruge sjutra ujutru odlučuje Viši sud

Albanija je danas otvorila klaster o unutrašnjem tržištu u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom.
Na četvrtoj međuvladinoj konferenciji Albanija-EU otvoren je klaster 2 koji obuhvata poglavlja 1 (sloboda kretanja robe), 2 (sloboda kretanje radnika), 3 (pravo poslovnih nastanjivanja i sloboda pružanja usluga), 4 (sloboda kretanja kapitala), 6 (pravo privrednih društava), 7 (intelektualna svojina), 8 (konkrencija), 9 (finansijske usluge) i 28 (zaštita potrošača i zdravlja).
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je na konferenciji za novinare da je plan da do kraja godine budu otvoreni svi klasteri, a da sljedeće godine počne zatvaranje poglavlja.
- Dok se carine i protekcionizam vraćaju u drugim djelovima svijeta, mi rušimo barijere u trgovini - rekla je Kos dodajući da će to značiti više ekonomskih mogućnosti za kompanije u Albaniji i EU i više prosperiteta za sve.
Radoslav Sikorski, ministar spoljnih poslova Poljske koja je predsjedavajuća Savjetu EU, rekao je da proširenje ostaje u srži prioriteta EU.
- Ovaj konkretan napredak odražava našu snažnu posvećenost našim partnerima na Zapadnom Balkanu, regionu koji je ključan za stabilnost i bezbjednost Evropske unije - rekao je Sikorski.
Albanija je u decembru 2024. otvorila klaster 6 (spoljni odnosi) a u oktobru te godine klaster 1 (osnove).

Albanija otvorila novi klaster u pregovorima s EU

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je da je glavni razlog za poraz njegove ekipe na večerašnjoj utakmici ABA lige protiv Budućnosti iz Podgorice nedovoljno pametna igra njegovih igrača tokom „najvažnijih trenutaka“ meča.
– Želim da čestitam ekipi Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Igrali su sa dobrom energijom, koristili su sve slabosti u našoj igri. Moja ekipa se borila, ali nijesmo igrali dovoljno pametni u najvažnijim trenucima. Imali smo dosta prilika da se vratimo u utakmicu. Jesmo popravili odbranu u drugom poluvremenu, ali to ovog puta nije bilo dovoljno – naveo je Obradović na konferenciji za novinare.
Obradović je rekao da su njegovi igrači najgore odigrali drugu četvrtinu večerašnje utakmice, u kojoj je Budućnost bila bolja 22:13.
– Drugu četvrtinu smo odigrali najgore na ovoj utakmici. Najvažnija stvar je koncentracija igrača, u odbrani smo bili apsolutno dekoncentrisani u toj četvrtini, dok smo u napadu prodavali lopte i igrali nerezonski. Izuzetno smo slabo šutirali za tri poena. Ekipa je u drugom poluvremenu radila i borila se. U trenucima kad je trebalo da se vratimo nismo odigrali kako treba i to je razlog našeg poraza – rekao je Obradović.
Najefikasniji u ekipi Partizana bio je Karlik Džouns sa 23 poena, dok su preostala dva dvocifrena strelca crno-belih bili Brendon Dejvis sa 13 poena i kapiten Vanja Marinković sa 11 poena.
– Karlik uvek pokušava da doprinese timu, pre svega kvalitetom koji ima. Potrebno je više igrača da se uključi, to večeras nijesmo imali. Nijesmo imali uspjeh u Evroligi, ostaje nam još ovo takmičenje i na nama je da radimo sve da izgledamo bolje – rekao je Obradović.

Obradović: Nijesmo igrali dovoljno pametno u najvažnijim trenucima

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: klizista