U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 2.223 ambulantna pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 171 pacijent, a u dnevnim bolnicama 335. 
 
- U istom periodu obavljeno je 85 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 20 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 579 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 34 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 84 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.226 pacijenata i odrađeno 35.658 analiza. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Aparat za mamografiiju Odjeljenja za dijagnostiku bolesti dojke Kliničkog centra Crne Gore od juče radi u punom kapacitetu - kazali su iz najveće zdravstvene ustanove u našoj državi.
Kvar je, kako su rekli, otklonjen u utorak 25. marta, kada je i bio zakazan redovan servis, nakon čega je urađeno probno testiranje.
- Već su juče sve zakazane pacijentkinje planiranom dinamikom obavile pregled na ovom aparatu - istakli su iz KCCG.
Aparat, kako dodaju, nije radio četiri dana zbog kvara i redovnog servisa.
- Naglašavamo da će pacijentkinje koje su imale zakazan termin za mamografiju u periodu kada aparat nije bio u funkciji biti naknadno pozvane za novi termin u najkraćem mogućem roku - poručili su iz KCCG.

KCCG: Mamograf radi u punom kapacitetu

Cilj je da formiramo jednu platformu koja će biti budućnost, koja će nas češće okupljati na ovakav način, i koja nam omogućiti baš ono što nam nedostaje, a to je ta međusobna saradnja različitih zdravstvenih institucija - kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić. Prva regionalna konferencija za zdravlje žena održaće se 3. i 4. aprila u Podgorici &nbsp;u organizaciji NVO Brini o sebi i tehničkoj organizaciji &nbsp;Vision Eventa pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, te tim povodom su gošće emisije Srećan dan bile predsjednica udruženja NVO Brini o sebi Ivona Dabetić i Lekić. Suština konferencije je, kako je rekla Lekić, što će okupiti one koji rade direktno sa pacijentima i one koji odlučuju o tome kako će se određene grupe pacijenata u Crnoj Gori liječiti, kao i one koji su korisnici zdravstvenih usluga. - Mislim da je jedinstveni momenat da okupite ne samo stručnjake iz regiona, to je nešto što je za nas kao ljekare i profesionalce mnogo značajno, ta interregionalna saradnja, jer u regionu se svi susrećemo sa vrlo sličnim problemima, ali isto tako da okupimo žene, pacijentkinje, ali i onu zdravu populaciju, odnosno predstavnike društva iz različitih gradova Crne Gore. Nerijetko smo svjedoci da se većina događaja &nbsp;od nekog javnog zdravstvenog interesa dešava upravo u Podgorici kao najvećem gradu u Crnoj Gori, i da vrlo.često, da li zbog nedostatka mogućnosti, da li zbog nekih manjkavosti te saradnje između različitih institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, mi možda i zapostavimo manje centre, manja mjesta, ne želeći to da uradimo namjerno možda i napravimo nekakav jaz između onoga što se dešava u Podgorici, kao glavnom i najvećem gradu, i onoga što dešava u drugim centrima - rekla je Lekić. U saradnji sa različitim nevladinim organizacijama, kako dodaje, pravljene su društveno korisne akcije u pravcu prevencije i informisanosti opšte javnosti o uopštenim zdravstvenim problemima da su najmanje takve aktivnosti bile na sjeveru Crne Gore. Karcinom dojke je, podsjeća Lekić, broj jedan bolest kod žena, a ginekološki karcinomi su u regionu najagresivnije forme bolesti jer se dosta kasno otkrivaju. - Vjerujte najveći odaziv i najveću pažnju smo imali na sjeveru Crne Gore, tako da je ovo jedna prilika da se svi zajedno okupimo u Podgorici - zaključila je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164" data-rendition-name="original" width="1045" height="591" loading="lazy" alt="Ivona Dabetić"> <figcaption>Ivona Dabetić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Konferencija će uključivati i druge institucije, kaže Dabetić, poput Fonda za zdravstveno osiguranje, Montefarma, Instituta za javno zdravlje, domova zdravlja, a svim domovima zdravlja u cijeloj Crnoj Gori poslati su pozivi za prisustvo na konferenciji.&nbsp; - Cilj realizacije konferencije je stvaranje jedne platforme koja će ujediniti zdravstvene i socijalne institucije, i u okviru koje ćemo se baviti nekim veoma značajnim temama, kojima ne možemo dati previše pažnje, poput prevencije, inovativnih terapija, i generalno međuinstitucionalne i regionalne saradnje, s obzirom da ćemo imati renomirane stručnjake iz Instituta za onkologiju Srbije, Instituta za onkologiju Ljubljane, kao i predsjednice najutjecajnijih udruženja pacijenata iz regiona - rekla je Dabetić. Konferencija podrazumijeva, objašnjava ona, dostupnost jednake zdravstvene zaštite svim ženama i dostupnost svih informacija koje su potrebne u procesu liječenja.&nbsp; - Zbog toga smo se stvarno potrudili da obezbjedimo prisustvo žena iz svih dijelova Crne Gore, naravno snoseći im troškove prevoza do Podgorice, jer ćemo na jednom mjestu imati priliku da se pozabavimo nekim temama sa kojima možda one nemaju mogućnost toliko da se sretnu u toku liječenja, tako da vjerujem da ćemo zajednički prodiskutovati neke teme, da će dobiti brojne informacije koje su im potrebne danas i ubuduće - istakla je Dabetić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuFfE6r9hcg8%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lekić o prvoj regionalnoj konferenciji za zdravlje žena: Potrudili smo se da obezbijedimo prisustvo iz svih djelova Crne Gore, kao i stručnjake iz regiona

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga, saopšteno je iz ove ustanove za Portal RTCG.
Mart je mjesec podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom, Portalu RTCG je saopšteno da se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) godišnje obavi oko 150 operacija pacijenata sa karcinomom debelog crijeva.
Kako su nam pojasnili, ove operacije, pored klasičnog načina hirurškog tretmana karcinoma debelog crijeva, uključuju i, kako navode, laparoskopske procedure.
- U KCCG ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga - istakli su u saopštenju.
Kažu da se u Crnoj Gori na godišnjem nivou registruje oko 300 do 340 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, od čega je približno 25 odsto dijagnostikovano u metastatskoj fazi bolesti.
- Prevedeno u brojkama otprilike oko 85-100 pacijenata godišnje se suočava sa uznapredovalim stadijumom ove bolesti - saopšteno je iz ove ustanove.
Kako su naveli, tokom pandemije COVID-19, zabilježen je blagi porast broja pacijenata koji su se inicijalno dijagnostikovali u metastatskoj fazi bolesti, ali, kako navode, sa sigurnošću nije moguće zaključiti da li je došlo do stvarnog porasta broja takvih pacijenata ili je to posljedica odlaganja pregleda zbog straha od zaraze koronavirusom.
Napominju da ovi podaci naglašavaju važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se povećale šanse za uspješno liječenje.
<h2>Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva poboljšava ishode liječenja</h2>
Iz Kliničkog centra kažu da u Crnoj Gori postoji organizovan nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, te da je ovaj program usmjeren na muškarce i žene starosne dobi od 50 do 74 godine, koji nemaju simptome bolesti.
- Cilj ovog programa je rano otkrivanje premalignih lezija i raka debelog crijeva, što omogućava pravovremeno liječenje i bolji ishod bolesti. Skrining se sprovodi putem testa na prisustvo nevidljive krvi u stolici (iFOBT – imunohemijski test na okultno krvarenje) - ističu u saopštenju za Portal RTCG.
Ukoliko je test pozitivan, kako kažu iz ove ustanove, pacijent se potom upućuje na dodatne dijagnostičke procedure, poput kolonoskopije, radi tačnog utvrđivanja uzroka krvarenja.
Naglašavaju da je tokom 2023. i 2024. godine, u okviru ovog programa, pozvano oko 50% ciljne populacije da učestvuje u skriningu.
- Kod šest odsto testiranih osoba skrining test je pokazao pozitivan rezultat, nakon čega su upućeni na dalju dijagnostiku. Analize su pokazale da su kod oko dvije trećine otkrivene premaligne lezije, dok je kod 10% uzoraka postavljena dijagnoza raka debelog crijeva - ističu u KCCG.
Ovi podaci, kako navode, naglašavaju značaj ranog otkrivanja i prevencije raka debelog crijeva, a Nacionalni program skrininga omogućava rano otkrivanje bolesti i smanjenje smrtnosti.
<h2>Žujović: Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje</h2>
Sa tim je saglasan opšti i abdominalni hirurg dr Janko Žujović, koji za Portal RTCG-a poručuje da rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava šansu za izliječenje, što je, kako ističe, ključni razlog za učestvovanje u skrining programima.
Doktor kaže da se kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva i rektuma) klasifikuje prema stadijumima na osnovu veličine tumora, dubine invazije zida crijeva, prisustva metastaza u limfnim čvorovima i udaljenih organa.
- Šanse za potpunim izliječenjem u ranim stadijumima bolesti (0, I, II) su mnogo veće i one iznose od 75 do 100 odsto, često bez potrebe za hemoterapijom. Dok u kasnim stadijumima bolesti, kada se verifikuje prisustvo tumorskih ćelija u limfnim čvorovima ili kad postoje metastaze u drugim organima šansa za preživljavanje uz adekvatno liječenje (hirurgija, hemoterapija, imunoterapija) je značajno manja i iznosi 50-65 odsto za III stadijum i 10-15 odsto za IV stadijum - naglasio je dr.
Što se tiče hirurških zahvata na debelom crijevu i rektumu, one obuhvataju različite procedure, od uklanjanja polipa do resekcija dijelova crijeva, kaže dr.
- Prateći savremene trendove u hirurgiji debelog crijeva i rektuma, od 2019. godine kada je uradjena prva laparoskopska operacija tumora debelog crijeva, ova vrsta hirurgije je postala dio standardne prakse u KCCG - rekao je on.
Ističe da minimalno invazivna hirurgija omogućava manje rezove, kraći boravak u bolnici i brži postoperativni oporavak pacijenata, a samim tim, naglašava dr, doprinosi poboljšavaju ishoda liječenja.
- Oporavak nakon operacije raka debelog crijeva zavisi od tipa zahvata, prisustva komplikacija i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta - kaže Žujović.
Ističe da uz pravilan postoperativni tretman i rehabilitaciju, većina pacijenata može voditi kvalitetan i normalan život nakon oporavka.
Žujović kaže da uslijed nedostatka Registra za maligna oboljenja, nije moguće utvrditi ukupan broj oboljelih tj. prevalenciju ovog oboljenja, kao ni broj novooboljelih tj. incidenciju za pojedina maligna oboljenja.
- Ne postoje konkretni statistički podaci o broju pacijenata u Crnoj Gori koji se javljaju s uznapredovalim stadijumom karcinoma debelog crijeva - ističe Žujović.
Premda, opšte je poznato da u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru, značajan broj pacijenata dolazi kod ljekara tek u poodmakloj fazi bolesti, što, ističe dr, smanjuje šanse za uspješno liječenje.
- Faktori koji doprinose kasnoj dijagnozi su nedostatak simptoma u ranim fazama, nedovoljna svijest o važnosti preventivnih pregleda i ograničen pristup zdravstvenim uslugama (u nekim područjima može postojati otežan pristup specijalističkim pregledima) - naglasio je Žujović.

Preporuke za poboljšanje ranog otkrivanja, naglašava dr, su adekvatna edukacija stanovništva, odnosno povećanje svijesti o simptomima i važnosti ranog otkrivanja, zatim unapređenje nacionalnih skrining program i poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga.

- Osigurati da svi građani imaju pristup preventivnim pregledima i dijagnostici, jer rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje i povećanje stope preživljavanja - zaključio je Žujović.

U KCCG-u nema liste čekanja za operacije raka debelog crijeva

Iz Kliničkog centra Crne Gore prijavili su Upravi policije sumnju da je tokom jutarnjih sati turski državljanin preuzeo svoje dijete iz Instituta za bolesti djece bez odobrenja kako bi, kako pretpostavljaju, izbjegao obaveze plaćanja troškova liječenja.
Iz najveće zdravstvene ustanove su kazali da su ovo njihove nezavnične informacije, precizirajući da se dijete u Institutu za bolesti djece liječilo od 9. do 24. marta.
- Otpust djeteta je bio predviđen za danas uz obavezu roditelja za dostavljanje neophodne dokumentacije radi regulisanja troškova bolničkog liječenja - ističu iz Kliničkog centra Crne Gore.
U saopštenju da su preduzeli sve aktivnosti prema nadležnim organima koji sprovode dalje aktivnosti u pravcu istrage slučaja.&nbsp;
- Sa ciljem istrage KCCG nije u mogućnosti da daje dalje informacije - zaključili su iz najveće zdravstvene ustanove.

KCCG: Sumnja se da je turski državljanin preuzeo dijete iz bolnice bez odobrenja, pretpostavka da je razlog neplaćanje troškova liječenja

Podgorica bi za četiri godine mogla da dobije opštu bolnicu. Taj projekat će, kako su kazali iz Ministarstva zdravlja, biti realizovan kroz transformaciju Kliničkog centra u objekat sekundarne zdravstvene zaštite - dok će se za tercijarni nivo graditi novi.
Oni su za Gradsku kazali da bi glavni grad trebalo da dobije svoju bolnicu za tri do četiri godine, na način što će Klinički centar Crne Gore, postati opšta bolnica u Podgorici.
- Izgradnjom novog Univerzitetskog Kliničkog centra, steći će se uslovi da se izvrši transformacija trenutnog Kliničkog centra u opštu bolnicu za pacijente iz Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Tuzi i Zete - kazali su oni.
Pacijenti iz pomenutih gradova konačno će dobiti objekat sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, a, dodaju iz Ministarstva, u novom Univerzitetskom Kliničkom centru će se sprovoditi usluge sa tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za sve pacijente iz Crne Gore.
- S obzirom da će za izgradnju novog objekta biti potrebno tri do četiri godine, Ministarstvo zdravlja već uveliko odobrava specijalizacije, a radi i na planu specijalizacija i planiranju kadrova za opštu bolnicu i novi Klinički centar. Postojeći objekat Kliničkog centra će biti dio projekta sprovođenja mjera energetske efikasnosti, i u rekonstrukciju će biti uloženo gotovo osam miliona eura, čime će se popraviti uslovi rada ljekara i boravka pacijenata u budućoj gradskoj bolnici - kazali su iz Ministarstva zdravlja.

MZD: Kroz transformaciju KCCG Podgorica bi za četiri godine mogla da dobije opštu bolnicu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, tokom prošle sedmice, obavljeno 10.404 ambulantnih pregleda, od čega 1.929 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u dnevnim bolnicama je zbrinuto 1.670 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.373.
- U istom periodu obavljen je 401 operativni zahvat od toga 30 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je na bolničko liječenje primljeno 796 pacijenata, od čega 127 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.875 dijagnostičkih procedura, od čega 636 CT i 287 MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 477 dijagnostičkih procedura, od čega 14 CT i 53 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 7.262 pacijenta i odrađeno 221.919 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, tokom prethodne sedmice, rođeno je 75 beba.

U KCCG prošle sedmice 10.400 pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 1.904 ambulantna pregleda, od čega 376 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 190 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 320. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 125 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 508 dijagnostičkih procedura, od čega 80 CT i 56 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 71 dijagnostička procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.213 pacijenata i odrađene 33.303 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović. 
 
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40. 
 
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“. 
 
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto. 
 
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović. 
 
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina. 
 
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović. 
 
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

Svjetski dan sluha obilježava se svake godine 3. marta s ciljem podizanja svijesti o značaju cjeloživotne brige o zaštiti sluha, ranog prepoznavanja oštećenja sluha i pravovremenog liječenja gubitka sluha, posebno kod djece. Cilj je omogućiti pravilan razvoj, nesmetanu komunikaciju i punu integraciju u zajednicu. Ovogodišnja tema je “Vodi računa, zaštiti sluh”, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), preko 5 odsto svjetske populacije ima problema sa sluhom, uključujući 34 miliona djece.&nbsp;
S godinama, dodaje se u saopštenju, prevalencija oštećenja sluha značajno raste, pa tako kod osoba starijih od 60 godina čak 25% ima neki oblik gubitka sluha. Ova vrsta gubitka sluha obično je povezana sa promjenama u unutrašnjem uhu koje nastaju starenjem.&nbsp;
Osim starenja, na gubitak sluha mogu uticati i različiti faktori kao što su povrede uha ili glave, izloženost glasnoj buci, upotreba duvanskih proizvoda i genetske predispozicije.
<h2>Kako prepoznati i spriječiti gubitak sluha?</h2>
Znakovi i simptomi oštećenja ili gubitka sluha variraju i važno je obratiti pažnju na otežano slušanje na bučnim mjestima, poteškoće s razumijevanjem sagovornika tokom telefonskog razgovora, potrebu da se sagovornici često ponavljaju osjećaj da ljudi mrmljaju ili da su zvuci prigušeni, povećana potreba za pojačavanjem zvuka na televizoru ili drugim uređajima, navode iz KCCG-a.&nbsp;
Rano prepoznavanje ovih simptoma, kako dodaju, može pomoći u pravovremenom liječenju i zaštiti sluha. Ukoliko osoba primjeti bilo koji od navedenih znakova i simptoma, najbolje da se obrati stručnjaku za savjet.
Zaštita sluha je, ističu, od ključnog značaja za očuvanje zdravlja i kvaliteta života.&nbsp;
- Postoji nekoliko načina kako možemo spriječiti oštećenje sluha čime se značajno smanjuje rizik oštećenja sluha i pomaže očuvanju dobrog sluha tokom cijelog života, a to su: edukacija roditelja i djece o važnosti izbjegavanja izlaganja buci, racionalno korištenje ototoksičnih lijekova kako bi se smanjio rizik od oštećenja sluha, pravovremena identifikacija i liječenja infekcija i bolesti uha, redovne kontrole sluha, naročito kod osoba sa genetskom predispozicijom, sigurne strategije očuvanja sluha, uključujući izbjegavanje glasnih zvukova i pravilnu upotrebu slušalica - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Uticaj gubitka sluha i važnost liječenja</h2>
Oštećenje ili gubitak sluha, kako navode iz KCCG-a, može imati značajan uticaj na kvalitet života. Kod djece može dovesti do poremećja u razvoju govora i komunikacije, što može uticati na njihovo obrazovanje i socijalne interakcije.&nbsp;
- Kod odraslih i starijih osoba oštećenje ili gubitak sluha vodi do socijalne izolacije, usamljenosti i stigmatizacije, što može uticati na metalno zdravlje. Pravovremeno prepoznavanje problema i omogućavanje pristupa odgovarajućem liječenju i rehabilitaciji ključni su koraci u prevenciji ovih negativnih posljedica - rečeno je u saopštenju.&nbsp;
Hirurško liječenje nagluvosti i gluvoće kod djece, naglašavaju, može uključivati različite metode, od manjih intervencija do ugradnje kohlearnih implanata koji često omogućavaju djeci da razviju govor na nivou svojih čujućih vršnjaka.&nbsp;
- Nakon hirurškog tretmana, ključna je faza rehabilitacije, koja uključuje rad sa surdoaudiolozima i logopedima, i psiholozima kako bi djeca mogla uspješno savladati prepreke i ostvariti svoj puni potencijal - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podizanjem svijesti i edukacijom o važnosti očuvanja sluha i kontinuiranim unapređenjem dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, ključni su za stvaranje svijeta u kojem svi imaju jednake šanse za zdrav i ispunjen život.

Ovogodišnja tema: "Vodi računa, zaštiti sluh"

Velike promjene u ekonomskoj strategiji u posljednjih pet godina omogućile su Ujedinjenim Arapskim Emiratima da dodatno iskorače na listi najuspješnijih zemalja svijeta, a to iskustvo kroz saradnju biće od pomoći zemljama partnerima, istakli su tokom sastanka u Dubaiju premijer Milojko Spajić i državni ministar za spoljnu trovinu UAE, Thani Al Zejudi, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.&nbsp;
Kako je Al Zejudi tokom sastanka objasnio tokom kovid krize su napravili prekretnicu pa su u UAE okrenuli novu stranicu u ekonomskoj politici, diverzifikovali investicije i stvorili dobar biznis ambijent, koji je privikao talente iz različitih sfera sa svih meridijan, što je bio preduslov za dodatan rast.
Na zdravstvenu krizu reagovali su promptno, napravili nakon toga značajan iskorak u jačanju finansijske, sajber i opšte bezbjednosti, kroz integrisane strategije i inovativne pristupe, te postali centar regiona i šire, zato su sada, kako je ocijenjeno u razgovoru, svima poželjni partner.
- Okupljanjem velikog broja pametnih ljudi iz čitavog svijeta, koji imaju i veliko iskustvo, osigurali smo da u partnerstva ulažemo stručnost, vještine, znanje i logistiku, zato su naši projekti vrlo uspješni - kazao je Al Zejudi.
Spajić je naglasio da bi Crna Gora mogla da ima dosta koristi od saradnje na planu bezbjednosti, pošto je Abu Dabi devet godina zaredom najbezbjedniji grad na svijetu.
- Saradnja na tom planu vrlo je važna za nas, jer vi ste postigli prepoznatiljive rezultate i značajne domete u sektoru bezbjednosti. Korišćenje modernih tehnologija od velike je pomoći policiji u borbi protiv svih vidova kriminaliteta. Takav pristup pomoći će i našim snagama bezbjednosti na putu unaprjeđenja vladavine prava, što je jedan od proklamovanih ciljeva Vlade - naglasio je premijer.
Nastavak saradnje na tom planu nastaviće se planiranim susretima ministara zaduženih za pitanja bezbjednosti, koji se očekuju u najskorijem roku.
Na sastanku je, kako su naveli u saopštenju, zaključeno da je maksimalna posvećenost obje strane garant uspješnosti projekata na svim poljima.

Spajić sa Al Zejudi: Moderne tehnologije najbezbjednijeg grada na svijetu za sigurniju Crnu Goru

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Muškarac Z.N. (44) preminuo je nakon što je ranjen u pucnjavi u ugostiteljskom objektu „Šansa“ u Zeti - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV. Iz policije je upravo saopšteno da zbog ubistva tragaju za D.Đ. - Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom. Oni su, kako su kazali, uspostavili blokadu grada i državne granice kako bi spriječili bjekstvo izvršioca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOruktWKM-Vo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon detaljnih sprovedenih izviđajnih mjera i radnji fazno ćemo informisati javnost o okolnostima i načinu izvršenja ovog krivičnog djela &nbsp;- dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Šansa, Zeta"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Oni su ranije saopštili da su izašli na lice mjesta i zatekli jednu osobu bez svijesti. - Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji. Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati. U policiji dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traži D.Đ.

Aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini nakon presude lideru entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i nepostupanja institucija po pitanju njegovog odbijanja da se javi na sudski poziv zbog osumnjičenosti za rušenje ustavnog poretka stavljaju tu zemlju na najveći test od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer se došlo do tačke koja više nije političko, već pravno pitanje, koje zahtijeva reakciju institucija, ocijenio je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" politikolog Azur Imširović.
Imširović naglašava da je ključno razumjeti dvije stvari u vezi sa presudom koja je izrečena Dodiku.
- Prvo, presuda zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika nije pravosnažna. To je prvostepena presuda, dakle Dodik ima pravo žalbe, i trenutno ne predstavlja politički problem -istakao je Imširović.
Podsjetimo, Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane bavljenja političkom aktivnošću zbog odbijanja da objavi odluke visokog predstavnika u Službenom listu Republike Srpske. On, naime, smatra visokog predstavnika nelegalnim i odbija da postupi po njegovim odlukama. Međutim, kako dodaje naš Imširović, ranije je Dodik, kada su odluke visokih predstavnika išle u njegovu korist, pozdravljao i poštovao.
Iširović je ukazao na to da pravi politički problem u BiH nije presuda, već Dodikovo odbijanje da se javi na sudski poziv zbog osumnjičenosti za rušenje ustavnog poretka.
- Dodik, s drugim političkim liderima Republike Srpske, osumnjičen je za odgovornost u usvajanju zakona koji onemogućuju rad Državnog suda, Tužilaštva i drugih ključnih institucija BiH na teritoriji RS. Zbog toga mu je dvaput poslat poziv da se javi na sud, a on ga je odbio -naglasio je Imširović.
Kako ističe, zbog toga je za Dodikom raspisana međunarodna potjernica.
- Ipak, vidimo da Dodik slobodno putuje po BiH, ide u Srbiju, putovao je u Izrael i planira put u Moskvu. Iako postoji nalog za njegovo privođenje, odluka još nije provedena - dodao je.
Imširović takođe napominje da je situacija dodatno usložnjena činjenicom da je Državna agencija za istrage i zaštitu, koja bi trebalo da sprovede privođenje, ostala bez čelnika.
- Do skora je tu agenciju vodio njegov kadar, koji je dao ostavku. Ovaj proces aktivno se usporava i sprečava. Zavisno od toga kako će se riješiti pitanje njegovog privođenja, možemo očekivati dalji razvoj političkih događaja u BiH - napomenuo je.
Imširović je saglasan sa tvrdnjom da aktuelna situacija predstavlja crvenu liniju koju BiH ne smije preći, naglašavajući da ovo nije političko, već pravosudno pitanje.
- Ovo je test za BiH kao državu, možda i najveći test od Dejtonskog sporazuma. Iako su ranije hapšeni visoki dužnosnici, nikada nije bilo volje ili mogućnosti da se privede Dodik. Razvoj ove situacije bitno će uticati na političku budućnost BiH - poručio je Imširović.
Prema njegovim riječima, pokušava na sve načine izbjeći privođenje i iskoristiti to vrijeme za sticanje međunarodne podrške.
- Dodik je usmjerio velike nade prema dolasku Trampove administracije, nazivajući ambasadora SAD u Sarajevu ostatkom bivše Bajdenove administracije. On pokušava da nađe podršku ne samo u Srbiji i Rusiji, već i na međunarodnoj sceni - napomenuo je.
Kako dodaje, Dodik je uspio doći na konferenciju u Izraelu, vjerovatno nadajući se da će preko izraelskih veza ostvariti kontakte s osobama bliskim Trampovoj administraciji.
- Njegov cilj je predstaviti svoj slučaj ljudima iz Trampove administracije, kako bi eventualno dobio njihovu pomoć u ovoj politički i pravosudno kompleksnoj situaciji - smatra naš sagovornik.
Govoreći o Dodikovoj potrazi za međunarodnom podrškom, ističe da, sudeći po izjavama političara poput Marka Rubija i drugih visokih američkih zvaničnika, podrška Dodiku u Evropi, kao i među ključnim igračima poput Evropske unije, Britanije, i aktuelne američke administracije, nije prisutna.
- Dodik će nastaviti tražiti svaku priliku i svaki susret koji bi mu mogao omogućiti da stekne podršku koja mu je nužna. Vjerovatno će se uskoro sastati s Viktorom Orbanom, jer smatra da ljudi poput Orbana, koji imaju pristup Trampovoj administraciji, mogu biti ključni u njegovoj borbi - dodao &nbsp;je Imširović.
Osvrnuvši se i na aktuelnu situaciju u Srbiji i proteste koji predstavljaju, kako navodi, najveći izazov vladavini predsjednika Aleksandra Vučića, istakao je da je očigledno da predsjednik te zemlje ozbiljno shvata ove proteste, što se vidi iz njegovih reakcija.
Prema njegovim riječima, „nije mala stvar kada se toliko ljudi okuplja toliko dugo i traži nešto od države, a ta država to ne želi ispuniti“.
Imširović takođe napominje da, uprkos tome što su studenti tražili odgovornost za rušenje nadstrešnice u Novom Sadu, u njihovim zahtjevima nije bilo poziva na promjenu političkog sistema ili približavanje Evropskoj uniji.
- Studenti isključivo zahtijevaju odgovornost i krivično gonjenje odgovornih, a to traže od institucija, a ne od Vučića, jer ga, ispravno, smatraju nenadležnim - naglasio je.
On dodaje da ni opozicija u Srbiji nije artikulisala dublje političke promjene, već se fokusira na kritiku Vučića, dok istovremeno ne spominje Rusiju, što samo potvrđuje njegovu tvrdnju da su protesti usmjereni protiv pojedinca, a ne protiv političkog sistema.
- Vidimo da su na tim protestima prisutne zastave Evropske unije, ali i ruske zastave, kao i simboli koji veličaju povratak srpske vojske na Kosovo - napomenuo je Imširović.
On smatra da će ovi protesti, iako značajni, teško dovesti do suštinskih promjena u Srbiji, jer studenti nijesu artikulisali šire političke zahtjeve.
- U Srbiji se ne može očekivati suštinska promjena, jer niti su studenti formulisali zahtjeve za promjenu sistema, niti opozicija izražava želju za dubljim promjenama - rekao je.
U pogledu budućnosti, Imširović ističe da bi eventualni pad Vučića sa vlasti samo doveo do izbora novog političkog lidera koji bi bio „umiveni Vučić“, poput novog Koštunice.
- Ako Vučić ikada popusti zahtjevima ili ode s vlasti, to neće dovesti do suštinskih promjena“, zaključuje Imširović, naglašavajući da bi u tom slučaju Srbija ponovo izabrala političara koji ne bi donio temeljite promjene u političkom sistemu.
Imširović je povukao paralelu s vremenima kada je srušen Slobodan Milošević, ističući da su protesti izostali dok su drugi trpjeli, a kada je narod u Srbiji počeo osjećati posljedice, tada su se pojavili protesti.
- Promijenili su čovjeka, ali nijesu promijenili sistem, i to je omogućilo Vučiću da dođe na vlast 12 godina kasnije - ocjenjuje naš sagovornik.
Komentarišući aktuelnu evropsku politiku prema Balkanu, posebno u kontekstu Srbije, Crne Gore, i šire regije istakao je da je evropsko proširenje na Balkanu trenutno na čekanju, što je francuski predsjednik Emanuel Makron jasno signalizirao prije nekoliko godina.
Proširenje Evropske unije je, nažalost, na čekanju, i to se ne mijenja do današnjeg dana“, rekao je Imširović, naglašavajući da EU neće otvoreno reći da je proces proširenja zakočen, već održava prividnu želju za prijemom novih članica, pod uslovom da ispune određene uslove.
Imširović takođe ukazuje na to da je Evropska unija, kada je riječ o Srbiji, cinična u svojoj politici prema Vučiću.
- Unija mu daje podršku – njemu lično, ali i Srbiji, koju hvali zbog ispunjavanja uslova i proaktivne uloge - napomenuo je.
Međutim, dodaje, EU se zapravo fokusira na stabilnost u Srbiji, a ne na dublje političke promjene. U isto vrijeme, Vučićev politički protivnik, koji bi mogao preuzeti vlast, često se ponaša u suprotnosti s proevropskim vrijednostima, naročito u pogledu Kosova.
Što se tiče Crne Gore, situacija je, kako kaže, slična.
„Evropska unija je svjesna da je proces pridruživanja Crne Gore zaustavljen, ali joj je dovoljno da vlasti deklarišu opredijeljenost za EU, što im donosi pohvale i podršku“, izjavio je Imširović.
Takva politika, prema njegovim riječima, donosi minimalne rezultate, dok bi regija, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, trebalo da nastavi implementaciju evropskih vrijednosti, bez obzira na trenutnu situaciju s pristupnim pregovorima.
- Mi moramo raditi na ispunjavanju tih uslova za članstvo, bez obzira na to kada ćemo zaista ući u Evropsku uniju - naglasio je naš sagovornik.
Osvrnuo se i na specifičan slučaj Srbije, koja se nalazi u političkoj dilemi između EU i Rusije.
- Srbija je i dalje dominantno proruska, kako država, tako i društvo - rekao je, napominjući da Srbija smatra da bi željela da uđe u EU pod vlastitim uslovima, dok od Rusije očekuje političku podršku.
Imširović je uporedio situaciju Srbije s Ukrajinom i Gruzijom, zemljama koje, iako daleke od članstva u EU, i dalje čvrsto teže evropskim vrijednostima.
- Ukrajinci i Gruzini ne odustaju od borbe za evropske vrijednosti, uprkos tome što EU ne aktivno podupire promjenu režima - rekao je.
Ukazao je na borbu Ukrajine, koja krvavom borbom stremi prema članstvu u EU, te Gruziju koja se protivi svom brutalnom režimu, unatoč nedostatku značajnije podrške EU.
- Evropska unija možda neće podsticati promjenu režima, ali promjena mora doći iznutra -smatra Imširović, naglašavajući da, ako balkanske zemlje nisu spremne na unutrašnje promjene, ni EU neće moći pomoći.
Prema njegovim riječima, to je jedini pravi put za budućnost regije, koja mora dosljedno slijediti evropske vrijednosti.
Imširović ističe da politika Trampove administracije prema Evropi podrazumijeva povlačenje, naročito u sigurnosnom smislu, i prepuštanje Evropskoj uniji da preuzme odgovornost za region.
- Politika Trampove administracije jeste da se u svakom obliku, najviše u sigurnosnom, povuče iz Evrope, koliko god je to moguće, da Evropa bude prepuštena Evropskoj uniji i da se Amerika koncentrira na druge stvari, poput Kine, situacije u Gazi i ukrajinsko-ruskog rata, odnosno ruske agresije na Ukrajinu - ističe Imširović.
On napominje da, koliko god to zvučalo neugodno, suočavamo se s situacijom u kojoj Zapadni Balkan više nije u fokusu američke administracije.
- Dakle, htjeli mi to ili ne, suočavamo se s situacijom u kojoj više nijesmo u interesu američke administracije. S obzirom na sve što smo vidjeli u posljednja dva mjeseca i nešto više, mislim da je to dobro - naglašava Imširović.
On smatra da ovakva haotična i nesmotrena politika SAD neće imati dobar odjek na Zapadnom Balkanu.
- Mislim da ćemo mi i dalje prolaziti ispod radara američke administracije, što je dobro - kaže on, dodajući da su američki zvaničnici, poput senatora Marka Rubija, uglavnom zainteresovani da na Balkanu ne bude ratova i većih problema, dok će se za ostatak pobrinuti Evropska unija.
Imširović je ocijenio i da, sa aktuelnom američkom administracijom, regionu više odgovara manja pažnja, jer američka diplomatija može donijeti nepredvidive i potencijalno destabilizujuće odluke.
- Sudeći po izazovima koje Mark Rubio postavlja, njima je isto samo bitno da ovdje ne bude nikakvih ratova i sličnih problema, a ostalo neka se pobrine Evropska unija - naglašava Imširović, ističući da bi države Zapadnog balkana bile u opasnosti ukoliko bi se američka diplomatija angažovala na način koji ne bi bio u njihovom interesu.
U kontekstu politike Evropske unije, mišljenja je da će EU morati preuzeti odgovornost, kako u pogledu Ukrajine, tako i u smislu šire odbrambene politike.
- Evropska unija mora preuzeti ulogu i u pogledu Ukrajine, i u pogledu generalne odbrambene politike Evropske unije, s obzirom na to da vidimo da ni NATO možda neće biti ono što je bio“, ističe on, dodajući da EU neće imati izbora osim da se više angažuje - naročito na Zapadnom Balkanu.
Naglašava da je Evropska unija sada u fazi stabilokratije, ali da je jasno da će se ona morati više angažovati na sigurnosnim pitanjima u regionu.
- Evropska unija je sada u fazi stabilokratije, ali, htjeli mi to ili ne, moraće se barem u sigurnosnom smislu angažovati na Zapadnom Balkanu - napominje Imširović, koji smatra da bi, u odsustvu američkog uticaja, EU mogla postati ključni faktor stabilnosti u ovom regionu.
U vezi sa stanjem u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, Imširović smatra da političke elite koriste evropske integracije kao politički alat za opravdanje lošeg vladanja.
- Kao i u Crnoj Gori, političarima su puna usta Evropske unije i pridruživanja Evropskoj uniji. Međutim, u objema zemljama sasvim je očigledno da se pridruživanje Evropskoj uniji koristi kao univerzalni izgovor za sva nepočinstva, loše stvari i sav lopovluk koji vlasti čine i u jednoj i u drugoj državi - ističe Imširović.
Prema njegovom mišljenju, razgovori o evropskim integracijama zapravo služe kao sredstvo za prikrivanje nesposobnosti vlasti i smanjenje suvereniteta država.
- Što se više u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini priča o evropskim integracijama, to je sve manje i manje države - smatra Imširović.
On naglašava da je sve veća svijest građana o tome da evropske integracije i članstvo u EU postaju sve dalji cilj, što zbog politike same EU, što zbog nesposobnosti vlasti.
- Mislim da je javnost toga svjesna, iako je javnost u suštini za evropske integracije, ali ona sve više shvata da su evropske integracije i Evropska unija sve dalje – što zbog politike Evropske unije, što zbog naših vlasti koje su nesposobne, u Bosni i Hercegovini uglavnom, a u Crnoj Gori, suštinski, zapravo ne žele da nas približe Evropskoj uniji - napominje Imširović, ističući da se u tim zemljama koristi evropska ideja samo kao politički alat za održavanje na vlasti.
U pogledu Bosne i Hercegovine, Imširović naglašava da je ključna situacija Milorada Dodika, koji predstavlja ozbiljan izazov za stabilnost zemlje.
- Što se tiče BiH, to je sasvim sigurno slučaj Milorada Dodika - kaže Imširović, naglašavajući da država mora da pokaže da je sposobna da primijeni zakon na cijelokupnoj teritoriji, jer trenutno postoji ozbiljna opasnost da pojedinci postanu jači od države.
Imširović dalje iznosi tri moguća scenarija u vezi sa Dodikom.
- Prvo je da ne treba previše insistirati na hapšenju Dodika, da to ne treba brzopleto uraditi, jer bi moglo da dovede do daljnje eskalacije sukoba. Drugo, kojem sam ja sklon, je stav da što država više oteže, to će izgledati slabije u očima građana, ali i u očima svijeta. Treće je da se Dodiku dopusti da, možda, kao Nikola Gruevski iz Makedonije, pobjegne u neku prijateljsku zemlju (Gruevski je pobjegao u Mađarsku) i da se sve na jedan elegantan način riješi - navodi Imširović, koji smatra da Bosna i Hercegovina nema mnogo vremena da riješi ovu situaciju, jer sama percepcija nemoći države može dovesti do destabilizacije.
U vezi sa situacijom u Srbiji, Imširović je oprezan u prognozama.
- Što se tiče Srbije, tu se ne usuđujem mnogo prognozirati. Bojim se da je Aleksandar Vučić spreman na sve da sačuva svoju vlast - napominje on, dodajući da situacija u Srbiji neće brzo doći do rješenja, osim ako Vučić ne povuče radikalne poteze.
Za Crnu Goru, Imširović smatra da će promjena biti moguća tek kada građani shvate šta se stvarno dešava u vezi sa evropskim integracijama.
- Vjerujem da do promjene može doći samo kad građani shvate koliko vlast čini na evropskim integracijama, a koliko čini na zavađanju Crne Gore sa susjedima, konkretno sa Hrvatskom, i približavanju Crne Gore rusko-srpskom svijetu - zaključuje Imširović, naglašavajući da će ključnu ulogu u budućnosti Crne Gore imati jasno opredijeljeni građani koji žele da vide put prema Evropskoj uniji.

Imširović: BiH na najvećem testu još od Dejtona, Dodik se nada američkoj podršci, Vučić spreman na sve da sačuva vlast

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: klinicki-centar-crne-gore