Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema. Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled. Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV. - Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV. Iz Ministarstva kojim rukovodi Vojislav Šimun napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane. - Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="šimun"> </figure>  U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove. Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima. - Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva. Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera. - Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ. Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti. Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva. U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite. - Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8" data-rendition-name="original" width="972" height="586" loading="lazy" alt="Ministarstvo zdravlja"> </figure>  Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja. Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u. - U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode. Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju. - Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 1.956 ambulantnih pregleda, od čega 339 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 210 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 339. 
 
- U istom periodu obavljeno je 58 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 120 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 544 dijagnostičke procedura, od čega 103 CT i 46 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 117 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i šest MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.065 pacijenata i odrađene 32.954 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

Portal ETV

1250x600

1084x550

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.527 ambulantnih pregleda, od čega 1.931 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da su u dnevnim bolnicama zbrinuta 1.493 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.466.
- Prošle sedmice obavljeno je 350 operativnih zahvata, od toga 59 u IBD-u. Na bolničko liječenje primljeno je 705 pacijenata, od čega 134 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 2.923 dijagnostičke procedure, od čega 585 CT i 277 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 526 dijagnostičkih procedura, od čega 13 CT i 45 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 6.539 pacijenata i odrađeno 205.515 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođene su 63 bebe.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 10 i po hiljada pregleda

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Pacijenti se žale da na termin kod ljekara čekaju po nekoliko mjeseci, a nekada, kako kažu za Portal ETV i duže od pola godine.
Tragom ove informacije, Portal ETV je tražio informaciju od Kliničkog centra. Prema podacima koje je juče dostavio KC, na pregled kod ljekara čekaćete i do pola godine, nekada i duže, dok, prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Kliničkog centra, u pojedinim ambulantama nema slobodnih termina. Najkraće vrijeme čekanja u ambulantama za koje je Portal ETV tražio podatke, je četiri dana.
Portal ETV objavljuje liste čekanja:
1. KARDIOLOGIJA
• Ultrazvuk srca (TE UZV) – 106 dana;
• Holter krvnog pritiska – 56 dana;
• Ergometrija – 94 dana;
• Pregled kardiologa (ambulanta za bolesti srca) – trenutno nema slobodnih termina.
2. ENDOKRINOLOGIJA
• Endokrinološka ambulanta – najduže čekanje 183 dana;
3. REUMATOLOGIJA
• Reumatološka ambulanta – najduže čekanje 182 dana.
4. GASTROENTEROLOGIJA
• Pregled gastroenterologa – do 182 dana;
• Gastroskopija – do 170 dana;
• Kolonoskopija – do 182 dana.
5. NEUROLOGIJA
• Pregled neurologa – nema slobodnih termina;
• EEG ambulanta – 4 dana;
• EMNG ambulanta – nema slobodnih termina.
6. OFTALMOLOGIJA
• Opšte oftalmološke ambulante – nema slobodnih termina;
• Interventna oftalmološka ambulanta – najkraći slobodni termin 04.06.2025.
7. VASKULARNA HIRURGIJA
• Vaskularna ambulanta 1 i 2 – trenutno nema slobodnih termina.
8. NEUROHIRURGIJA
• Neurohirurška ambulanta – najduže čekanje 70 dana.
9. MR I CT DIJAGNOSTIKA – ODRASLI
• CT NEURO 1 – 116 dana;
• CT BODY 1 i 2 – 106 dana;
• MR termini (preko konzilijuma) – 155 dana.
10. MR I CT DIJAGNOSTIKA – DJECA
• MR NEURO djece – 30.12.2025.;
• MR MKS djece – 30.12.2025.;
11. PEDIJATRIJSKE AMBULANTE
• Alergolog – dječija alergološko-imunološka ambulanta – trenutno nema slobodnih termina;
• Pulmolog – dječija pulmološka ambulanta – do 90 dana;
• Neurolog – dječija neurološka ambulanta – do 97 dana;
• Gastroenterolog – dječija gastroenterološka ambulanta – do 106 dana.
U Kliničkom centru za Portal ETV kažu da za najopterećenije ambulante, kao što su one za koje je Portal ETV tražio informacije, krajem svakog mjeseca za naredni mjesec otvaraju dopunske termine.

Do ljekara se teško stiže, na termin se čeka i po pola godine, nekad i duže

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.066 ambulantnih pregleda, od čega 355 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 226 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 174. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 111 pacijenata, od čega 25 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 645 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 54 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 145 dijagnostičkih procedura, od čega dva CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.174 pacijenta i odrađeno 32.808 analiza - navodi se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je osam beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U Kliničkom centru Crne Gore prvi put je ekipa kardioanesteziologa Centra za kardiohirurgiju samostalno izvela postupak perkutane traheotomije - saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove.
Traheotomija je, kako se navodi u saopštenju, procedura ustanovljena već 50 godina kao dio liječenja životno ugroženih pacijenata predviđenih za dugotrajnu primjenu aparata za vještačko disanje, a koja u dugom periodu olakšava njegu ovih pacijenata.
- Za razliku od hirurške tehnike, koju u KCCG izvode specijalisti ORL, perkutana traheotomija predstavlja manje invazivan postupak i omogućava njeno brže izvođenje bez odvođenja pacijenata u operacionu salu - ističu iz KCCG.&nbsp;
Postupak perkutane traheotomije, kako dodaju, otvara vrata drugim specijalistima koji se bave intenzivnom terapijom, kao što su intenzivisti, anesteziolozi, neurolozi i infektolozi da samostalno izvode ovu proceduru.

Tim Centra za kardiohirurgiju samostalno izveo perkutanu traheotomoiju

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.166 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 208 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 334. 
 
- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 135 pacijenata, od čega 21 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 508 dijagnostičkih procedura, od čega 101 CT i 51 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 71 dijagnostička procedura, od čega jedan CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.054 pacijenta i odrađeno 34.216 analiza - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, koji se svake godine obilježava 12. maja na dan rođenja Florens Najtingejl, Klinički centar Crne Gore (KCCG) je izrazio zahvalnost i poštovanje prema svim medicinskim sestrama i tehničarima koji, kako su rekli u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, svakodnevno, s predanošću i stručnošću, pružaju neophodnu zdravstvenu njegu pacijentima.
Ovogodišnji slogan „Naše sestre. Naša budućnost - Briga o sestrama jača ekonomije“, a koji je odredio Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN), naglašava važnost ulaganja u dobrobit medicinskih sestara i tehničara kao ključni faktor za jačanje zdravstvenih sistema i ekonomija širom svijeta. 
- On nas takođe podsjeća na ključnu ulogu koju medicinske sestre i tehničari imaju u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja zajednice. Njihova posvećenost, empatija i profesionalizam predstavljaju temelj našeg zdravstvenog sistema - ističu u KCCG-u.
Tema za 2025. godinu stavlja fokus na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara, prepoznajući izazove s kojima se suočavaju, uključujući fizičke, mentalne, emocionalne i etičke aspekte. 
ICN poziva na odlučne mjere i ulaganja u globalnu sestrinsku radnu snagu kako bi se poboljšali zdravstveni ishodi, ojačale ekonomije i izgradila otpornija društva.
Kako su rekli u KCCG-u, medicinske sestre i tehničari čine više od polovine ukupnog broja zaposlenih, što svjedoči o njihovom značaju u svakodnevnom radu ustanove. 
- Njihova kontinuirana edukacija, usavršavanje i spremnost da odgovore na sve izazove zdravstvene zaštite doprinose kvalitetu usluga koje pružamo - naglašavaju u toj ustanovi.
Ističu da menadžment KCCG-a prepoznaje i cijeni trud i zalaganje medicinskih sestara i tehničara i poručuju da će nastaviti da pružaju podršku njihovom profesionalnom razvoju i unaprjeđenju uslova rada. 
- Ovom prilikom, svim medicinskim sestrama i tehničarima upućujemo iskrene čestitke povodom njihovog dana, uz želju da nastave da budu oslonac i inspiracija u pružanju zdravstvene njege - poručuju iz KCCG-a.

KCCG: Važno ulaganje u dobrobit medicinskih sestara i tehničara

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.990 ambulantnih pregleda, od čega 402 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 200 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 338.
- U istom periodu obavljen je 51 operativni zahvat. Na bolničko liječenje primljena su 122 pacijenta, od čega 20 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 77 CT i 45 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 75 dijagnostičkih procedura, od čega deset MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.284 pacijenta i odrađeno 35.011 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata V. B. zbog postojanja osnova sumnje da je učinio produženo krivično djelo zelenaštvo, kao i produženo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Kako se navodi u saopštenju, postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni od kraja 2022. do juna 2025. u više navrata davao novac na zajam oštećenom M. D, pri čemu je ugovarao nesrazmjernu imovinsku korist koja je ukupno prelazila iznos od 30.000 eura, a mjesečno dostizala i do 2.000 eura, kroz više pojedinačnih isplata i kamata.
- Tokom 2025. osumnjičeni je u više navrata putem telefonskih poziva i aplikacije Vacap (WhatsApp) upućivao ozbiljne prijetnje oštećenom, navodeći da će ga ubiti, zakopati, izvaditi mu oči i slično, usljed čega je oštećeni osjetio strah visokog intenziteta za svoj život i sigurnost, kao i sigurnost članova svoje porodice, te se iz tih razloga odlučio na trajno napuštanje države - naveli su iz podgoričkog ODT-a.

Zadržavanje zbog zelenaštva i ugrožavanja sigurnosti: Osumnjičen da je od kamate uzeo oko 30.000 eura, prijetio "klijentu" da će mu iskopati oči

U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održan pretres u predmetu optuženog Saše Borete i drugih zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.
Na pretresu je objavljeno da je dokazni postupak pred ovim sudom završen i zakazano je davanje završnih riječi za 8. jul u 10:30 sati.
Suđenje za ubistvo Šćekića pred vijećem Apelacionog suda krenulo je ponovo nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom su zbog ubistva Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, a sada pokojni Alan Kožar na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela "Splendid" u Bečićima.
Prema ukinutoj presudi, optuženi Milan Šćekić i Vujadinović ubili su policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su ih Boreta i Bigović.
 To su, navodi se u ukinutoj presudi, učinili jer im je policajac Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela "Splendid".

Suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića: Davanje završnih riječi 8. jula

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: klinicki-centar-crne-gore

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko 10 i po hiljada pregleda

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Do ljekara se teško stiže, na termin se čeka i po pola godine, nekad i duže

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Tim Centra za kardiohirurgiju samostalno izveo perkutanu traheotomoiju

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

KCCG: Važno ulaganje u dobrobit medicinskih sestara i tehničara

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Zadržavanje zbog zelenaštva i ugrožavanja sigurnosti: Osumnjičen da je od kamate uzeo oko 30.000 eura, prijetio "klijentu" da će mu iskopati oči

Suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića: Davanje završnih riječi 8. jula

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

PRATITE TVe UŽIVO