Papa Lav kritikovao je sinoć svjetske vlade zbog toga što do sada nijesu usporile globalno zagrijavanje i pozvao na snažniji odgovor na ovu prijetnju, dok su zemlje na UN klimatskom samitu COP30 u brazilskom amazonskom gradu Belem ušle u drugu sedmicu pregovora sa ciljem da riješe najosjetljivija pitanja prije roka.
Poruka Pape odražava sve veću zabrinutost zbog opadajuće međunarodne ambicije i rastućih emisija gasova staklene bašte, punih deset godina nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine, istorijskog dogovora na kojem su se zemlje prvi put složile da ograniče globalno zagrijavanje na daleko ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici upozoravaju da je Zemlja sada predodređena da prekorači tu granicu, otvarajući vrata razorni posljedicama.
- Stvaranje vapi kroz poplave, suše, oluje i neprekidnu vrućinu - &nbsp;rekao je Papa Lav u video poruci prikazanoj na događaju koji je održan paralelno sa samitom.
- Pariški sporazum je doveo do stvarnog napretka i ostaje naš najjači alat za zaštitu ljudi i planete. Ali moramo biti iskreni: ne, sporazum nije taj koji ne uspijeva, nego mi u našem odgovoru. Ono što ne uspijeva je politička volja nekih.
Delegati u vrućem gradu pored rijeke nastoje da postignu dogovor do srijede o nekoliko teških tema, uključujući klimatsko finansiranje i ciljeve za smanjenje emisija, dok će ostatak dnevnog reda biti riješen do posljednjeg predviđenog dana u petak, rekao je juče predsjednik COP30 Andre Korea do Lago.
- Veoma je teško, kao što svi znate, jer ima mnogo dokumenata i još uvijek je mnogo tekstova otvoreno… ali svi uključeni smatraju da vrijedi pokušati - rekao je on.
Trajanje većine klimatskih samita se produži preko vremena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav poziva na odlučniju akciju dok UN klimatski samit ulazi u posljednju sedmicu

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Naši prioriteti su jasni – integrisati procjene rizika od klimatskih promjena u planiranje zdravstvene zaštite, ojačati sisteme ranog upozoravanja i reakcije i osigurati da otpornost na klimatske promjene postane ključni element univerzalnog zdravstvenog pokrića, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun koji predvodi Delegaciju Crne Gore na jubilarnom, 75. zasijedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, koji se održava od 28. do 30. oktobra u Kopenhagenu, Danska. Šimun je poručio da Crna Gora ostaje posvećena bliskoj saradnji sa SZO i partnerskim zemljama, jer klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni naš odgovor ne smije  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251029131036_73bf9a324fe666ad7f4285fc87b6ba9ded64ead0146628412d86295dd9a640fb" data-rendition-name="original" width="590" height="443" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Trodnevno zasijedanje otvoreno je obraćanjem najviših zvaničnika SZO, uključujući generalnog direktora, dr Tedrosa Adanoma Gebrejesusa, koji je istakao ključne globalne izazove u oblasti zdravstva i aktivnosti SZO na njihovom prevazilaženju. Regionalni direktor SZO za Evropu, dr Hans Kluge, u svom izlaganju naglasio je značaj zajedničkih napora zemalja članica u sprovođenju Evropskog programa rada 2020–2025 i Agende za održivi razvoj do 2030. godine. On je posebno istakao doprinos Crne Gore i ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna u realizaciji zdravstvene agende SZO u evropskoj regiji, naročito u oblasti sprovođenja Plana djelovanja za jačanje implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana u periodu 2015–2025. U okviru tehničkog brifinga na visokom nivou posvećenog temi klime i zdravlja, ministar Šimun je aktivno učestvovao u diskusiji šefova delegacija, iznijevši stavove Crne Gore o zaštiti zdravlja od posledica klimatskih promjena i mogućnostima jačanja otpornosti zdravstvenih sistema. Šimun je istakao da je Crna Gora, kao mediteranska i planinska zemlja, sve više izložena učestalim i intenzivnim toplotnim talasima, poplavama i ekstremnim padavinama, povećanom prisustvu vektora zaraznih bolesti, kao i rastućem opterećenju mentalnog zdravlja, posebno kod mladih. U svom obraćanju je naglasio da Crna Gora intenzivno radi na jačanju pristupa „Jedno zdravlje – One Health“, kroz bolju koordinaciju sektora ljudskog zdravlja, veterinarstva, zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane, s ciljem povećanja klimatske otpornosti zdravstvenih ustanova i unapređenja energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251029131036_37209c4665718dfd8c79b013b11f8e0d5d55faefaaffa11a0026d63b2cc8e979" data-rendition-name="original" width="4284" height="5712" loading="lazy" alt="Pan-European Commission on Climate and Health"></figure>  Na marginama zasijedanja, ministar i članovi delegacije održali su više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima drugih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Malta, Sjeverna Makedonija i San Marino. Delegaciju Crne Gore na 75. sjednici Regionalnog komiteta SZO za Evropu, pored ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna, čine dr Ognjen Delić, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela i mr Svetlana Stojanović, nacionalni koordinator za SZO.

Šimun: Adekvatnim odgovorom na klimatske promjene zajedno gradimo otpornije zdravstvene sisteme

Crna Gora je posljednjih decenija suočena s izraženim klimatskim promjenama i sve ekstremnijim vremenskim pojavama, upozorio je ekspert za klimu i klimatske promjene mr Luka Mitrović u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
Mitrović je rekao da je za Crnu Goru specifično da su prisutne ekstremne klimatske promjene i vremenske situacije.&nbsp;
- Od 2003. godine, kada se 100 dana u kontinuitetu temperatura u Podgorici nije spustila ispod 30 stepeni - takozvanih 100 tropskih dana - karakteristične su i velike padavine, nekoliko godina sa obilnim snjegovima i olujnim nepogodama - rekao je Mitrović.
On je istakao da je pitanje klime jedno od najaktuelnijih tema u svijetu, te da prelaz između godišnjih doba više nije postepen kao ranije.
- Suština jeste da je klima sada postala drugačija, s tim što imamo nagle promjene, koje se ogledaju u naglom porastu temperature, naglom smanjenju temperature, naglom izlivu jakih padavina. To je u suštini nešto što je posljedica globalne promjene klime - kazao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, globalna klima se promijenila pod uticajem čovjeka, jer je efekat staklene bašte „isključivo stvoren antropogenim faktorom“, pretjeranom upotrebom fosilnih goriva i emitovanjem štetnih gasova.
- Zemlja se zagrijava više nego što se hladi, jer u geografiji i klimatologiji postoji jedan pojam – onoliko toplote koliko dobije Zemlja od Sunca, toliko treba da vrati u međuplanetarni prostor. Međutim, zbog veće koncentracije tih gasova, prije svega CO₂, vodene pare i metana, oni imaju to svojstvo da zadrže toplotu. Inače, da nema ugljen-dioksida u atmosferi, imali bismo temperaturu koja je 30 stepeni niža – dakle, uslovi za život na Zemlji ne bi bili idealni. Taj ugljen-dioksid ima ulogu da drži toplotu, ali njegova povećana koncentracija izaziva otopljavanje, promjenu klime, drugačiju strukturu atmosfere i brže kretanje vazdušnih masa - istakao je Mitrović.
On je podsjetio da je prošla godina bila najtoplija na planeti u posljednjih 170 godina.
- Porast temperature računa se u odnosu na predindustrijsko vrijeme, a taj porast prošle godine iznosio je 14,98 stepeni - precizirao je Mitrović.
Govoreći o Crnoj Gori, naveo je da je riječ o prostoru koji je posebno izložen promjenama.
- Crna Gora se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i jedan je od najviše pogođenih prostora promjenom klime i otopljavanjem. Kada posmatramo cijelu zemlju, prošla godina je bila ubjedljivo najtoplija – odstupanje se kretalo od dva do četiri stepena, u zavisnosti od mjesta do mjesta. Ono što je specifično, kada pogledamo analizu, jeste da se brže zagrijava sjever Crne Gore, taj sjeverni planinski dio se brže zagrijava, zato što je to kontinentalni dio, dok se primorje zagrijava sporije zbog uticaja mora, jer voda ima taj efekat - zaključio je Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsWyfr5U9X8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mitrović: Sjeverni planinski dio Crne Gore se brže zagrijava

Ovog petka u emisiji E uživo govorimo o uticaju klimatskih promjena na meterološke prilike. Tim povodom naš gost je Luka Mitrović, ekspert za klimu i klimatske promjene. 
 
Predstavljamo projekat „Tajne školskih hodnika“ Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića. 
 
Beč je proglašen „najljubaznijim“ gradom u Evropi - komentarišemo temperament građana juga i sjevera Evrope. 
 
Koje navike milenijalaca „izluđuju“ generaciju Z? 
 
Postoje li muško- ženska prijateljstva i koliko često je ljubomora prisutna u prijateljstvima? 
 
Znate li šta je „sivi razvod“? 
 
Emisiju E uživo gledajte u terminu od 16 do 18 sati na kanalu E televizije.

E uživo: Uticaj klimatskih promjena, „Tajne školskih hodnika“ nikšićke Gimnazije, navike milenijalaca koje „izluđuju“ generaciju Z...

Studija sugeriše da topljenje arktičkog leda povećava nivo azota, što bi moglo obogatiti morski život.
Nova studija koju je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu otkrila je iznenađujuću korist topljenja arktičkog morskog leda, prenosi Anadolija.
Proces topljenja mogao bi ojačati lanac ishrane Arktičkog okeana povećanjem nivoa azota - hranljive materije neophodne za morski život, objavio je „Eurasian Review“.
Po prvi put, međunarodni tim istraživača otkrio je da se proces poznat kao fiksacija azota – hemijska reakcija u kojoj određene bakterije pretvaraju azotni gas u amonijum – odvija ispod arktičkog morskog leda, pa čak i u centralnim djelovima okeana.
Amonijum je oblik azota koji podstiče rast algi, koje čine osnovu morskog ekosistema.
- &nbsp;Do sada se vjerovalo da se fiksacija azota ne može odvijati ispod morskog leda jer se pretpostavljalo da su uslovi života za organizme koji sprovode taj proces previše teški. Pogriješili smo - rekla je glavna autorka studije Liza V. fon Frizen, bivša doktorantkinja na Odjeljenju za biologiju.
Prema studiji, bakterije odgovorne za fiksaciju azota u Arktičkom okeanu nisu cijanobakterije, koje dominiraju procesom u toplijim regionima, već potpuno drugačije necijanobakterijske vrste.
Najveće stope fiksacije zabilježene su duž ivica leda, gdje se topljenje odvija najbrže. Kako globalno zagrijavanje uzrokuje povlačenje morskog leda, očekuje se da će se zone topljenja proširiti, stvarajući povoljnije uslove za fiksaciju azota.
- Drugim riječima, količina dostupnog azota u Arktičkom okeanu vjerovatno je potcijenjena, i danas i u budućim projekcijama - rekla je fon Frizen.
To bi, dodala je, moglo značiti da je i potencijal za proizvodnju algi potcenjen, jer klimatske promjene nastavljaju da smanjuju pokrivač morskog leda.
Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije na globalni ciklus ugljenika. Alge apsorbuju ugljen-dioksid (CO₂) tokom fotosinteze.
Zato bi povećanje proizvodnje algi moglo poboljšati sposobnost Arktičkog okeana da apsorbuje ugljenik.
- Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički okean će apsorbovati više ugljen-dioksida jer će se više vezivati u biomasi algi - rekao je viši autor studije, profesor Lase Riman.
Međutim, istakao je da su biološki sistemi veoma složeni, pa je teško dati precizne prognoze, jer drugi mehanizmi mogu djelovati u suprotnom smjeru.
Istraživači su naglasili da fiksacija azota mora biti uključena u buduće klimatske i ekosistemske modele.
- Još ne znamo da li će neto efekat biti koristan za klimu. Ali jasno je da moramo uzeti u obzir važan proces kao što je fiksacija azota kada pokušavamo da predvidimo šta će se dešavati s Arktičkim okeanom u narednim decenijama, kako se morski led bude smanjivao - rekao je Riman.
Otkriće pokazuje da brzo promenljivi Arktik i dalje može iznenaditi naučnike i podseća da prilagodljivost prirode i dalje može mijenjati ravnotežu između života i klime, čak i na krajnjem sjeveru planete.

Studija: Otapanje arktičkog leda moglo bi da ojača morski život

Visoke temperature su prošle godine u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva, što je porast od gotovo 25 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazala je studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni, objavljena danas u časopisu "Nature Medicine".
- U Evropi je od lketa 2022. do leta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama - rekla je autorka studije Đoan Balester Klaramunt, prenosi Hina.
Baš kao i 2022. i 2023, Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija ljetnjim vrućinama. Prema procjenama stručnjaka, između 1. juna i 30. septembra 2024. u toj je zemlji od posljedica visokih temperatura umrlo 19.000 ljudi.
Španija je druga sa više od 6.700 smrtnih slučajeva, a slijedi Njemačka sa oko 6.300 smrtnih slučajeva. Nakon nje je Grčka sa nešto manje od 6.000 smrtnih slučajeva i Rumunija sa više od 4.900 osoba koje su podlegle posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama posmatra u odnosu na broj stanovnika. Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na prvom mjestu sa 574 smrtna slučaja na milion stanovnika, a slijede Bugarska sa 530 i Srbija sa 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina, mada je u nekim zemljama poput Njemačke, Španije i Francuske ljeto 2022. bilo još gore.
Istraživači su istakli da su starije osobe posebno izložene riziku.

Visoke temperature u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva

Zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem toplotni talas koji je u julu zahvatio Norvešku, Švedsku i Finsku bio je najmanje 10 puta vjerovatniji i za dva stepena topliji, navodi se u naučnom izvještaju objavljenom danas.
Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.
U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.
U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.
- Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrevanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena - rekla je autorka studije Friderike Oto.
Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.
Naučnici su takođe zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.
Sa globalnim zagrevanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.
Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvjetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.
To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.
Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.
- Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature - rekla je Valberg.

Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Novo energetsko doba je na dohvat ruke - doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve. Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene - poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u specijalnom obraćanju na temu klimatske akcije i važnosti prelaska na čistu energiju.
Njegov autorski tekst, koji su medijima dostavili iz crnogorskog ogranka UN-a, prenosimo u cjelosti:
"Energija je oblikovala put čovječanstva – od savladavanja vatre, preko obuzdavanja vodene pare, do cijepanja atoma. Danas smo na pragu nove ere. Sunce se rađa u eri čiste energije.
Prošle godine, gotovo svi novi energetski kapaciteti došli su iz obnovljivih izvora energije. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara, što je 800 milijardi dolara više od ulaganja u fosilna goriva.
Solarna energija i energija vjetra sada su najjeftiniji izvori energije na Zemlji, a sektori čiste energije kreiraju radna mjesta, podstiču rast i pokreću napredak - uprkos daleko većim subvencijama za fosilna goriva.
Zemlje koje se drže fosilnih goriva ne štite svoje ekonomije, već ih sabotiraju – potkopavajući konkurentnost i propuštajući najveću ekonomsku priliku 21. vijeka.
Čista energija takođe pruža energetski suverenitet i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva prepuštena su na milost i nemilost cjenovnih šokova, poremećaja u snabdjevanju i geopolitičkih previranja, kao što smo vidjeli kada je Rusija napala Ukrajinu. Ali nema skokova cijene sunčeve svjetlosti, nema embarga na energiju vjetra, a gotovo svaka nacija ima dovoljno obnovljivih resursa da bude energetski nezavisna.
Konačno, čista energija podstiče razvoj. Može doprijeti do stotina miliona ljudi koji još uvijek žive bez struje – brzo, pristupačno i održivo, posebno putem vanmrežnih i malih solarnih tehnologija.
Sve ovo čini eru čiste energije nezaustavljivom. Ali tranzicija još uvijek nije dovoljno brza niti pravedna. Zemlje u razvoju zaostaju. Fosilna goriva i dalje dominiraju energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu kada bi morale rapidno padati kako bi se izbjegli najgori efekti klimatske krize. Da bismo to riješili, potrebne su nam mjere na šest frontova.
Prvo, vlade se moraju u potpunosti posvetiti budućnosti čiste energije. Svaka zemlja se obavezala da će u predstojećim mjesecima podnijeti nove nacionalne klimatske planove – poznate kao Nacionalno određeni doprinosi – sa ciljevima za narednu deceniju. Ovi planovi moraju biti usklađeni s ograničavanjem porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, obuhvatiti sve emisije i sektore te postaviti jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% globalnih emisija, moraju biti predvodnice ovog procesa.
Drugo, moramo izgraditi energetske sisteme za 21. vijek. Bez modernih mreža i skladištenja, obnovljiva energija ne može ostvariti svoj potencijal. Ali za svaki dolar uložen u obnovljive izvore energije, samo 60 centi ide u mreže i skladištenje. Taj odnos mora biti jedan prema jedan.
Treće, vlade moraju težiti zadovoljavanju rastuće svjetske potražnje za energijom iz obnovljivih izvora. Velike tehnološke kompanije takođe moraju odigrati svoju ulogu. Do 2030. godine, centri podataka mogli bi trošiti istu količinu električne energije kao Japan danas. Kompanije bi trebalo da se obavežu da će ih napajati obnovljivim izvorima energije.
Četvrto, moramo ugraditi pravdu u energetsku tranziciju. To znači podršku zajednicama koje su još uvijek zavisne od fosilnih goriva kako bi se pripremile za budućnost čiste energije. A to podrazumijeva reformu
lanaca snabdjevanja ključnim mineralima. Danas su oni prepuni kršenja prava i uništavanja životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanaca vrijednosti. Tome se mora stati na kraj.
Peto, moramo trgovinu učiniti alatom za energetsku transformaciju. Lanci snabdjevanja čistom energijom su visoko koncentrisani, a globalna trgovina se fragmentira. Zemlje posvećene novoj energetskoj eri moraju raditi na diverzifikaciji snabdjevanja, smanjenju tarifa na čistu energetsku robu i na modernizaciji investicionih ugovora kako bi podržali tranziciju.
Šesto i konačno, moramo usmjeriti finansiranje ka zemljama u razvoju. Afrika je prošle godine primila samo dva odsto investicija u obnovljive izvore energije, uprkos tome što ima 60% najboljih svjetskih solarnih resursa. Potrebna nam je međunarodna akcija – kako bismo spriječili da otplate dugova iscrpljuju budžete zemalja u razvoju i kako bismo omogućili multilateralnim razvojnim bankama da značajno povećaju svoj kreditni kapacitet i iskoriste daleko više privatnog finansiranja. Takođe su nam potrebne agencije za kreditni rejting i investitori da modernizuju procjene rizika uzimajući u obzir obećanje prelaska na čistu energiju, cijenu klimatskog haosa i opasnost od 'nasukanih' sredstava za proizvodnju fosilnih goriva.
Novo energetsko doba je na dohvat ruke – doba u kojem jeftina, čista i obilna energija pokreće svijet bogat ekonomskim mogućnostima, gdje nacije imaju sigurnost energetske autonomije, a dar električne energije je dar za sve.
Ovo je naša ključna prilika za ubrzanje globalne promjene. Iskoristimo je."

Gutereš: Ključni trenutak za ubrzanje prelaska na čistu energiju

Kako je Crna Gora osvojila srce Olega Stepanova, Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru, a u slobodno vrijeme učestvuje u svim ekološkim akcijama, kako bi Crna Gora bila ljepše mjesto za život svih građana – to je centralna tema emisije E-uživo, na Televiziji E. 
Osim Stepanova, gošća je i Ivana Đoković, iz NVO Kompas. Ona će govoriti o projektima koje realizuju u saradnji sa strancima koji žive u Crnoj Gori.
Gošća emisije je i Ana Lipovina, iz Prijestonice. Tema razgovora je Novogodišnja priča, koja će okupiti brojne regionalne zvijezde, ali dati prostor i lokalnim umjetnicima, koji će se predstaviti brojnim posjetiocima koji će posjetiti Cetinje tokom praznika.
Panelisti emisije E-uživo komentarisaće poruke za koje stručnjaci tvrde da pokazuju nezainteresovanost druge strane za komunikaciju, ali i postupke kojima, kako tvrde stručnjaci, odrasli nesvjesno povrjeđuju svoje roditelje.
Emisiju pratite od 16 do 18 sati, na Televiziji E.

E-uživo: Kako je Crna Gora osvojila srce Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru...

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Jedna osoba poginula je u avionskoj neseći koja se danas, oko 14 sati, dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz policije.
Nesreća se dogodila na aerodromu Kapino Polje u Nikšiću kada je pala jedrilica. Poginuo je pilot.
Kako prenosi RTNK, u pitanju je privatna jedrilica.
Uviđaj je u toku.

Nesreća na Kapinom polju, poginuo pilot jedrilice

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: klimatske-promjene