<p>Odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički, već mora uključivati i snažnu društvenu odgovornost, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjan Ćulafić </b>i najavio da se Crna Gora priprema za novi ciklus integracije klimatskih politika.</p>
<p>On je, kako je saopšteno iz resornog ministarstva, učestvovao na Makedonskom energetskom forumu (MEF) održan u Skoplju.</p>
<p>Ćulafić je, na panelu „Decenija Pariskog sporazuma: napredak, izazovi i budućnost Zapadnog Balkana“, rekao da, deset godina nakon usvajanja Pariskog sporazuma, Crna Gora nastavlja da potvrđuje svoju jasnu i dosljednu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena.</p>
<p>- Ako učestvujemo u globalnim emisijama GHG sa svega 0.009 odsto, naš pristup jasno pokazuje da klimatska odgovornost ne zavisi od veličine zemlje, već od njene odlučnosti da preuzme odgovornost i djeluje u interesu zajedničke budućnosti - rekao je Ćulafić.</p>
<p>On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Pariski sporazum 2017. godine, čime je postavila snažne temelje za jačanje nacionalne klimatske politike.</p>
<p>Kako je naveo Ćulafić, Crna Gora se, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), opredijelila da slijedi EU klimatske politike, a potpisivanjem Sofijske deklaracije prihvatila ambiciju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.</p>
<p>- Naš odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički- on mora biti društveno odgovoran. U tom kontekstu pripremamo se za novi ciklus integracija klimatskih politika - kazao je Ćulafić.</p>
<p>On je istakao da je Crna Gora među prvih 16 zemalja svijeta koja je usvojila ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene za 55 odsto, odnosno za 60 odsto 2035. godine.</p>
<p>Ćulafić je rekao da je usvojen i Četvrti nacionalni izvještaj i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti Crne Gore koji potvrđuje posvećenost i transparentnost napora u borbi protiv klimatskih promjena.</p>
<p>Kako je dodao, jedan od ključnih koraka biće usvajanje i implementacija Predloga plana prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025 – 2035 sa Akcionim planom za period 2025 – 2027.</p>
<p>- On za nas predstavlja ključni strateški dokument čiji je cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, a koji će služiti kao osnova za javne politike u upravljanju klimatskim rizicima sa kojima se suočava naša zemlja - naveo je Ćulafić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, važan korak je i očekivano usvajanje novog Zakona o klimatskim promjenama, usklađenog sa pravnom tekovinom EU, posebno u pogledu sistema trgovanja emisijama (EU ETS), monitoringa i izvještavanja, akreditacije i verifikacije, registra Unije, besplatne dodjela i aukcija.</p>
<p>- Nakon usvajanja Zakona uslijediće izrada novih podzakonskih akta koji će omogućiti dalje usklađivanje sa propisima EU i čime će se otpočeti sa implementacijom zakona u praksi - dodao je Ćulafić.</p>
<p>On je istakao da će donošenjem podzakonskih akata biti regulisano uspostavljanje MRV sistema i omogućena njegova puna primjena od 1. januara naredne godine, dok će se donošenjem ključne Uredbe, regulisati cijena ugljenika kada je riječ o ETS sistemu.</p>
<p>- Ove godine započeta je izrada Strategije niskougljeničnog razvoja, koja će obuhvatiti analizu potrebnih koraka i vremenskog okvira za postizanje klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir specifične izazove i prilike koje se javljaju u različitim sektorima- &nbsp;rekao je Ćulafić.</p>
<p>On je kazao da vjeruje da će razgovori na panelu dodatno osnažiti partnerstvo i doprinijeti zajedničkom naporu za ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva, unapređenje zaštite životne sredine i osiguranje energetske stabilnosti za buduće generacije, kako bi ostvarili klimatski neutralan, pravedan i prosperitetan Zapadni Balkan.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Novi ciklus integracije klimatskih politika

<p>Crna Gora je snažno opredijeljenja za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjan Ćulafić.</b></p>
<p>On se, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), u okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima u Nici, danas sastao sa koordinatorkom UNEP/MAP (Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu / Mediteranski akcioni plan), Tatjanom Hemom.</p>
<p>Iz MERS-a su kazali da taj Vladin resor i UNEP/MAP blisko sarađuju na sprovođenju Barselonske konvencije i njenih protokola, s ciljem zaštite morske i obalne životne sredine Mediterana.</p>
<p>- Kako klimatske promjene imaju sve veći uticaj na morsku sredinu, Ćulafić je istakao snažno opredjeljenje Crne Gore za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Ćulafić je kazao da je Crna Gora ažurirala svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i da se obavezala na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do 2030. godine, odnosno za 60 odsto do 2035.</p>
<p>- Usvojili smo Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, dok su u toku aktivnosti na donošenju Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja klimatskim promjenama za period 2025–2035 - istakao je Ćulafić.</p>
<p>On je dodao da je otpočeta i izrada Strategije niskokarbonskog razvoja, u saradnji sa Svjetskom bankom, koja će biti strateški okvir za postizanje klimatske neutralnosti.</p>
<p>Iz MERS-a su naveli da je tokom razgovora bilo riječi i o mogućnosti otvaranja kancelarije UNEP-a u Crnoj Gori, kao i o pristupanju Crne Gore LIFE program.</p>
<p>Hema je istakla pozitivne primjere projekata koji su realizovani u okviru LIFE programa i pohvalila rad MERS-a i njegovog tima.</p>
<p>- Na kraju je pozdravila prisustvo ministra na Konferenciji Ujedinjenih nacija o okeanima i uputila mu poziv za učešće na predstojećoj Konferenciji o klimatskim promjenama (COP), koja će se održati u Egiptu u decembru ove godine - kaže se u saopštenju.</p>

Ćulafić: Crna Gora opredijeljena za sprovođenje ambicioznih klimatskih politika

<p>Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, <b>Aleksandar Joksimović </b>iz Instituta za biologiju mora.</p>
<p>Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.</p>
<p>- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor <b>Milutin Milanković</b>, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.</p>
<p>Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.</p>
<p>- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.</p>
<p>Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.</p>
<p>- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

<p>Crna Gora je posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ističući hitnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je to kazao na ministarskoj konferenciji „Izazovi u prilogađavanju na klimatske promjene u Jugoistočnoj Evropi”, koja se održava u Sloveniji.<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da je konferencija poslužila kao dinamična platforma za razmjenu praktičnih iskustava, alata i perspektiva, kao i podsticanje saradnje u pravcu pametnijeg, bržeg i sistematskog prilagođavanja u Jugoistočnoj Evropi.<br/>
<br/>
Kako se dodaje, crnogorska delegacija je imala priliku da prezentuje napore koje zemlja ulaže na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi doprinijela globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.<br/>
<br/>
Ćulafić je naglasio urgentnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u regionu Jugoistočne Evrope, kao i značaj obezbjeđivanja finansijske podrške od strane razvijenih zemalja za implementaciju mjera prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove.<br/>
<br/>
On je predstavio tekuće aktivnosti s posebnim fokusom na izradu Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je, kako je naveo, u finalnoj fazi.<br/>
<br/>
Ćulafić je istakao snažnu posvećenost Crne Gore i MERS-a u procesu i aktivnostima na realizaciji obaveza u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene.<br/>
<br/>
U saopštenju MERS-a navodi se da je konferencija poslužila kao platforma za istraživanje budućih perspektiva čiji je cilj ubrzavanje pristupanja EU, kao i podsticanje konstruktivnog dijaloga i razmjene ideja, kako bi se identifikovale važne potrebe u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene.<br/>
<br/>
Ćulafić je na panel diskusiji “Sada za budućnost - Zavod za hidrologiju i meteorologiju kao osnova za prilagođavanje na klimatske promjene“, rekao da je važno da vlade i donosioci odluka prepoznaju značaj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi kao dijela međunarodne mreže koordinisane preko Svjetske meteorološke organizacije, a kako bi one bile efikasne.<br/>
<br/>
- Nacionalnim metoerološkim i hidrološkim službama pripada krucijalna pozicija u unapređenju sigurnosti, održivom razvoju i ekonomskom rastu, poboljšanju pristupa čistoj vodi, povećanju proizvodnje hrane, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, kao i unapređenju kvaliteta života građana - naveo je Ćulafić.</p>

Ćulafić: Crna Gora posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama

<p>Klimatske promjene izazvale su ekstremno vrijeme i rekordnu toplotu ove godine, upozorila je danas Svjetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija, pozivajući svijet da se odrekne puta u propast.<br/>
<br/>
- Očekuje se da će odlazeća godina biti najtoplija u istoriji - saopštio je SMO.<br/>
<br/>
Istovremeno, emisije gasova staklene bašte dostigle su nove rekorde.<br/>
<br/>
- Klimatske promjene se dešavaju pred našim očima skoro svakodnevno u vidu povećane učestalosti i uticaja ekstremnih vremenskih prilika - rekla je generalna sekretarka SMO <b>Selest Saulo</b>.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, ove godine su bile rekordne padavine i poplave, a mnogim zemljama je stradao veliki broj ljudi.<br/>
<br/>
Iz SMO su rekli da su tropski cikloni izazvali ogromne ljudske i ekonomske štete, posljednji put u francuskom prekomorskom departmanu Majot u Indijskom okeanu.<br/>
<br/>
Oni su dodali da su intenzivne vrućine pogodile desetine zemalja, a temperature su u nekoliko navrata prelazile 50 stepeni Celzijusa. Šumski požari su prouzrokovali štetu.<br/>
<br/>
Dugoročni cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. bio je ograničavanje globalnog zagrijevanja i održavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod dva stepena Celzijusa, a poželjno je da ne prelazi 1,5 stepen.<br/>
<br/>
U novembru SMO je saopštila da je prosječna temperatura vazduha na površini između januara i septembra bila 1,54 stepena iznad predindustrijskog prosjeka izmjerenog između 1850. i 1900. godine.</p>

Klimatske promjene izazvale ekstremne vremenske prilike ove godine

<p>Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u <b>Ivana Vojinović</b>.</p>
<p>Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.</p>
<p>Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.</p>
<p>- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.</p>
<p>Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.</p>
<p>- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.</p>
<p>Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.</p>
<p>- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.</p>
<p>Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.</p>
<p>- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

<p>Šest država Zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno da utiču na njihov ekonomski rast, upozorila je Svjetska banka (WB).</p>
<p>U svom posljednjem izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe da će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.</p>
<p>Navode i da takva ulaganja u prilagođavanju donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.</p>
<p>Energetski stručnjak <b>Nihad Harbaš </b>kaže za Al Jazeeru da su upozorenja odavno nedovoljna shvaćena i većina stvari se radi kampanjski, saniraju se posljedice, a vrlo rijetko se prevenira uzrok.</p>
<p>- Djelovanje u obasti klimatskih promjena se svelo na puko preuzimanje i potpisivanje međunarodnih obaveza bez pravovremene implementacije istih na terenu, te donacija za područja pogođena poplavama, požarima, sušama, čiji su uzroci, između ostaloga, klimatske promjene. Sistemski pristup i ozbiljno shvatanje ovog fenomena izostaje, i srednjoročno donosi dodate štete po stanovništvo, privredu i javne budžete - rekao je Harbaš.</p>
<p><b>Ivana Vojinović</b>, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, kaže za Al Jazeeru da ovo upozorenje dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena već vidljivi kroz česte suše, poplave i šumske požare, a procjenjuje se da bi troškovi nečinjenja do 2050. godine mogli doseći devet odsto BDP-a regiona.</p>
<p>- Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, ali i dalje su daleko od sistemskog i efikasnog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, oni su često ograničenog obima i izolovani, što otežava postizanje održivih rezultata - kaže Vojinović.</p>
<p>Sagovornici Al Jazeere ističu da je malo realno da će balkanske zemlje poslušati upozorenja Svjetske banke i sprovesti predložene mjere.</p>
<p>Harbaš kaže da je malo izvjesno da će sve mjere biti pravovremeno sprovedene, iz razloga nepostojanja svijesti o štetama koje klimatske promjene mogu nanijeti, nedovoljno znanja, nedostatka domaćih finansijskih sredstava bez novih zaduživanja, nepostojanja jasnih, obligatornih, planova i strategije, nedostatka konkretnih akcija, itd.</p>
<p>- Bez principa šargarepe (finansijske i druge pomoći) i štapa (sankcija), sve navedeno ostaje na papiru. Pitanja nedostatka shvatanja, planiranja i upravljanja, uz goruće probleme korupcije i slabih institucionalnih okvira, ometaju efikasno sprovođenje politika na trenu, dok prelazak na trendove zelene energije narušava stabilnost radne snage i socijalnu koheziju, odnosno zahtijeva socijalne reforme za koje nema dovoljno hrabrosti - smatra on.</p>
<h2>Ograničeni resursi</h2>
<p>Vojinović ističe da je realno reći da zemlje zapadnog Balkana neće lako ili brzo usvojiti preporuke Svjetske banke, iako su one od ključnog značaja za njihovu budućnost.</p>
<p>- Ekonomije ovog regiona već se suočavaju s ograničenim resursima, dok su potrebna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama procijenjena na 37 milijardi dolara u narednih pet do deset godina – što je iznos koji je za većinu ovih zemalja teško zamisliv bez značajne međunarodne pomoći. Dakle, glavni izazovi leže u nedostatku finansijskih kapaciteta i slaboj političkoj volji da se klimatske politike stave na vrh liste prioriteta. Iako su se vlade regiona obavezale na ekološke reforme, one često ostaju na deklarativnom nivou, dok se implementacija suočava s birokratskim preprekama i nedostatkom institucionalnih kapaciteta - kaže Vojinović.</p>
<p>Iako će implementacija ovih mjera zahtijevati značajne napore i koordinaciju, Vojinović kaže da regionalni uspjesi poput projekata solarnih i vjetroparkova, kao i inicijative za povećanje energetske efikasnosti, pokazuju da je promjena moguća.</p>
<p>- Ključ je u mobilizaciji političke volje i kapaciteta, jer klimatske promjene ne čekaju, posljedice su već prisutne, a cijena nečinjenja biće značajno veća od cijene ulaganja. Treba imati na umu da ulaganje u zelene tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavlja priliku za održiviji razvoj i ekonomsku stabilnost. Svjetska banka ističe da ovakve investicije donose trostruku korist: izbjegavanje gubitaka, ubrzanje ekonomskog rasta i jačanje društvenih i ekoloških benefita - kazala je ona.</p>
<p>Zemlje Zapadnog Balkana do sada nisu uradile dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, prije svega na planu prelaska na obnovljive izvore energije, ističu oni.</p>
<p>- Vlade zemalja Zapadnog Balkana vrlo sporo implementiraju pravnu stečevinu tekovine EU u oblastima klime i energije u nacionalno zakonodavstvo. Na to je jasno ukazano kroz Berlinski proces i ove godine, ali i reformsku agendu, odnosno Plan rasta. I dalje se zemlje WB6 pretežno oslanjaju na fosilna goriva i planiraju projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Nema jasnog stava o datumu prestanka korišćenja uglja. Implementacija i usvajanje zakona je veoma sporo, uz nepoštovanje zakona koji su usvojeni, što otežava i bržu realizaciju projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije - kaže Harbaš.</p>
<p>Vojinović ističe da je trenutna spremnost država Zapadnog Balkana da sprovedu ove mjere daleko od optimalne.</p>
<p>- Zemlje Zapadnog Balkana preduzele su određene korake ka prelasku na obnovljive izvore energije, ali ti napori nisu dovoljni da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i efikasne borbe protiv klimatskih promjena. I dalje dominira zavisnost od fosilnih goriva, jer 75 odsto emisija dolazi iz energetskog sektora. Iako su pojedine inicijative pokrenute, region se i dalje suočava sa značajnim izazovima u tranziciji ka održivim energetskim sistemima - istakla je Vojinović.</p>
<p>Ona dodaje da zemlje Zapadnog Balkana u značajnoj mjeri zaostaju za članicama Evropske unije kada je riječ o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, i to u nekoliko ključnih oblasti, prije svega, energetski sektor ovih zemalja i dalje je dominantno zasnovan na fosilnim gorivima, posebno uglju.</p>
<p>- Energetska efikasnost je još jedno područje u kojem region značajno zaostaje. Dok EU ulaže velike resurse u unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa, na zapadnom Balkanu je infrastruktura u velikoj mjeri zastarjela, a subvencije za povećanje efikasnosti su ograničene - zaključuje Vojinović.</p>

Zemlje Zapadnog Balkana ne shvataju opasnosti klimatskih promjena

<p>Američki predsjednik <b>Džozef Bajden</b> stigao je u Manaus u srcu amazonske prašume u Brazilu, u posjetu koja se smatra istorijskom, javila je agencija Frans pres.</p>
<p>Bajden je prvi predsjednik SAD na funkciji koji je otputovao u Amazon, sa ciljem da istakne svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko mjeseci prije dolaska <b>Donalda Trampa</b> u Bijelu kuću.</p>
<p>Tramp je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.</p>
<p>SAD i Kina su najveći zagađivači, sa najvećom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.</p>

Bajden stigao u Manaus, posjeta se smatra istorijskom

<p>Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima koji nastoje da ograniče globalno zagrijavanje i značajno smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u narednim godinama. Uz podršku Porgrama Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i kancelarije Rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori, u Eko zgradi UN-a održan je sastanak posvećen pripremama crnogorske delegacije za učešće na 29. Konferenciji Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama koja se održava u Bakuu, u Azerbejdžanu.</p>
<p>Sastanak je okupio je ključne predstavnike i predstavnice UN-a u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva energetike, Ministarstva ekonomskog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, kao i ambasada Italije, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije u Crnoj Gori, kako bi razgovarali o dosadašnjem napretku u oblasti klimatskih promjena, identifikovanju ključnih izazova i postavljanju ciljeva za naredni period.</p>
<p>Ovogodišnja konferencija COP29 od posebnog je značaja, naročito za zemlje koje su najranjivije na klimatske promjene, uključujući Crnu Goru. Fokus će biti na konkretnim akcijama koje države potpisnice Pariskog sporazuma moraju preduzeti kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Implementaciji novih modela finansiranja i mobilizacija resursa za prilagođavanje klimatskim promjenama, zatvaranje finansijskog jaza i podrška implementaciji Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) – ključne su teme konferencije.</p>
<p>Iako na globalnom nivou najmanje doprinosi klimatskim promjenama, Crna Gora se suočava sa njenim štetnim posljedicama i, u skladu sa tim, nastavlja sa ambicioznim planovima i konkretnim akcijama usmjerenim na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, jačanje otpornosti na klimatske promjene i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. U okviru Pariskog sporazuma, Crna Gora je postavila cilj da do 2030. godine smanji emisije za 55% u poređenju sa baznom 1990. godinom. Takođe, kroz ažuriranje svojih NDC-ova, Crna Gora pokazuje spremnost da, u skladu sa globalnim naporima, poveća svoju ambiciju i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.</p>
<p>Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjan Ćulafić</b>, istakao je da su pred Crnom Gorom značajni koraci na putu ka dostizanju ciljeva Pariskog sporazuma, te da će Vlada do kraja godine utvrditi prijedlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača.&nbsp;</p>
<p>- Klimatske promjene ne možemo ignorisatii. Posvećenost Crne Gore smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju zelenih i održvih energetskih rješenja i jačanju otpornosti na klimatske promjene je jasna. Sa svakim novim korakom, naš cilj je stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve naše građane i građanke. Kroz integrisani pristup i saradnju sa partnerima iz UN sistema i međunarodnih organizacija, Crna Gora će i dalje doprinositi ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva i borbi za održivu budućnost - poručio je Ćulafić.</p>
<p><b>Ekaterina Paniklova, </b>stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ukazala je na značaj povezivanja klimatskih i razvojnih politika.&nbsp;</p>
<p>- Rješenja koja povezuju ove oblasti mogu omogućiti postizanje Ciljeva održivog razvoja i istovremeno doprinijeti smanjenju štetnih uticaja klimatskih promjena na najugroženije zajednice. Za postizanje stvarne klimatske otpornosti, važno je da svakodnevno preispitujemo postavljene ciljeve i bavimo se vezom između klimatskih promjena, ugrožavanja biodiverziteta i degradacije zemljišta. Moramo osigurati da nijedna zajednica ne bude zapostavljena na tom putu, pa su inkluzivne i pravedne politike su ključ za dugoročni uspjeh - rekla je Paniklova.</p>
<p><b>Diego Sorilja, </b>rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori, istakao je da je saradnja između međunarodnih i nacionalnih aktera ključna za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija i unapređenja adaptivnih kapaciteta zemalja poput Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Ovdje posebno ukazujem na važnost angažovanja svih sektora i donošenja odluka koje uzimaju u obzir specifične izazove svake zemlje, uz fokus na ulaganje u održive projekte koji omogućavaju smanjenje klimatskih rizika - rekao je on.</p>

Crna Gora posvećena globalnim klimatskim ciljevima

<p>Kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora je tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29, koji se ove godine održava u Bakuu.&nbsp;</p>
<p>U obraćanju u ime naše države, kako se navodi u saopštenju, Milatović je rekao da nisu iznenađujući podaci UN-a da je 2024. na putu da postane najtoplija godina u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.</p>
<p>- Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija - istakao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je, kao je rekao, očigledna.</p>
<p>- Posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja. Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti - kazao je Milatović.</p>
<p>Istakao je da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.</p>
<p>- Putem našeg Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora je obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. S obzirom na to da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja. Paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela, dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema - rekao je Milatović.</p>
<p>Poručio je da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, a ove napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.</p>
<p>- Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva. Ove aktivnosti osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Crna Gora se takođe nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja. Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja. Uspjeh Fonda je u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora. Ovaj partnerski pristup učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.</p>
<p>- Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene. Saradnja je neophodna u ovom poduhvatu. Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Crna Gora posvećeno daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena

<p>Večeras je u Bogradu došlo do sukoba građana i policije, javljaju mediji.&nbsp;</p>
<p>Veliki broj policajaca večeras je potisnuo grupu studenata i građana koji su blokirali raskrsnicu kod Vukovog spomenika, javljaju beogradski meidji.&nbsp;</p>
<p>Jedna grupa građana potisnuta je u Ulicu kraljice Marije, a drugu grupu policajci potiskuju Ruzveltovom ulicom prema Novom groblju, javio je reporter FoNeta.</p>
<p>Situacija djeluje prilično haotično, a veliki broj ljudi stoji na trotoaru i viču policiji „idite na Kosovo“, javlja Danas.rs.&nbsp;</p>
<p>Policija ide Ruzveltovom ulicom, a sada je za njima krenula velika grupa građana.</p>
<p>N1 prenosi da je prvo stiglo pet marica kod Vukovog spomenika. Neki od studenata sa kojima je razgovarala su rekli da je jedan mladić gurao kontejner, da mu je policija prišla sa leđa, zaustavila ga i počela da ga privodi.</p>
<p>U tom trenutku su se građani pobunili, a policija je počela da se kreće ka Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Studenti su na društvenim mrežama objavli da su uhapšena neka maloljetna lica i jedan student dok je kupovao hranu.</p>
<p>Pola sata ranije, na uglu Bulevara kralja Aleksandra i ulice Patrijarha Gavrila policija se povukla pred jednom grupom građana.</p>
<p>- Ne dirajte djecu! Sram vas bilo! - čuje se na snimku objavljenom na društvenim mrežama, prenose beogradski mediji.&nbsp;</p>

Sukobili se građani i policija u Beogradu, uhapšeni maloljetnici

<p>Titova vila „Galeb“ u Igalu, jedan od objekata političke i kulturne istorije bivše Jugoslavije, dostupna je za redovne obilaske svakog poned‌jeljka, srijede i petka od 18:00 časova.</p>
<p>Vrata vile „Galeb“ otvorena su od 1. jula, a kako kaže direktor marketinga Instituta, <b>Slobodan Slavić</b> interesovanje turista je veliko.</p>
<p>- Znajući kolika je potražnja za posjetu Titove vile, uveli smo tri termina sedmično. Poned‌jeljkom, srijedom i petkom od 18:00 časova su redovne posjete uz profesionalno vođenje na našem i engleskom jeziku. I u predsezoni smo imali individualne upite mimo termina u kojima smo imali redovne posjete i gledali smo da izlazimo u susrete znatiženji gostiju da zavire iza vrata vile „Galeb“ ili kako se popularno naziva, Titova vila. Posjetioci su imali priliku da vide sve prostore, sale i sobe koje su specifične i posebno rađene za tadašnjeg predsjednika - rekao je Slavić za RTHN.</p>

Veliko interesovanje turista za obilazak Titove vile u Igalu

<p>Predsjednik Opštine Budva, <b>Nikola Jovanović</b>, tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka.&nbsp;</p>
<p>- Službeni brod, privatni dernek. Nakon što je direktor JP “Morsko dobro” <b>Mladen Mikijelj</b> prošle subote uhvaćen kako u neradni dan krstari službenim čamcem do Ade Bojane, sada objavljujemo i specijalno izdanje – video sa privatne žurke na državnom brodu - navodi Jovanović u objavi na Fejsbuku.&nbsp;</p>
<p>Na snimku se, ističe Jovanović, jasno vidi kako “nepoznate” osobe ulaze i “borave” na plovilu.&nbsp;</p>
<p>- Vjerovatno u sklopu “redovnog nadzora turističkog potencijala”. Jer ko kaže da more treba da koristi narod – kad može Mikelj i ekipa? Budžetsko, a veselo. Državno, a privatno - poručio je Jovanović i objavio snimak.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1940516408284319813&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8125%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F19co2EmcWn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Jovanović tvrdi da je na brodu Morskog dobra organizovana žurka: Službeni brod, privatni dernek

<p>Dok "kosmonaut" Radunović iz satelita snima nelegalne objekte, njegove partijske kolege na šetalištu drže iste, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Petar Odžić</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ili je satelit puno okrenut prema Rusiji, ili Radunović loše, da ne kažem partijski, gleda kroz durbin - dodaje Odžić.&nbsp;</p>
<p>Kako kaže, blago crnogorskom turizmu sa Radunovićem.&nbsp;</p>
<p>Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> najavio je uvođenje satelitskog snimka koji će, kako je rekao, uz specijalni softver, omogućiti inspektorima da imaju uvid u to koji objekat je novi napravljen i u skladu je sa građevinskom dozvolom, a koji nije.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1940513282135408669&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Dok "kosmonaut" Radunović iz satelita snima nelegalne objekte, njegove partijske kolege na šetalištu drže iste

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: klimatske-promjene