Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Crna Gora je posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ističući hitnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je to kazao na ministarskoj konferenciji „Izazovi u prilogađavanju na klimatske promjene u Jugoistočnoj Evropi”, koja se održava u Sloveniji. 
 
U saopštenju se navodi da je konferencija poslužila kao dinamična platforma za razmjenu praktičnih iskustava, alata i perspektiva, kao i podsticanje saradnje u pravcu pametnijeg, bržeg i sistematskog prilagođavanja u Jugoistočnoj Evropi. 
 
Kako se dodaje, crnogorska delegacija je imala priliku da prezentuje napore koje zemlja ulaže na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bi doprinijela globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. 
 
Ćulafić je naglasio urgentnost suočavanja sa sve izrazitijim posljedicama klimatskih promjena u regionu Jugoistočne Evrope, kao i značaj obezbjeđivanja finansijske podrške od strane razvijenih zemalja za implementaciju mjera prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove. 
 
On je predstavio tekuće aktivnosti s posebnim fokusom na izradu Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je, kako je naveo, u finalnoj fazi. 
 
Ćulafić je istakao snažnu posvećenost Crne Gore i MERS-a u procesu i aktivnostima na realizaciji obaveza u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene. 
 
U saopštenju MERS-a navodi se da je konferencija poslužila kao platforma za istraživanje budućih perspektiva čiji je cilj ubrzavanje pristupanja EU, kao i podsticanje konstruktivnog dijaloga i razmjene ideja, kako bi se identifikovale važne potrebe u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene. 
 
Ćulafić je na panel diskusiji “Sada za budućnost - Zavod za hidrologiju i meteorologiju kao osnova za prilagođavanje na klimatske promjene“, rekao da je važno da vlade i donosioci odluka prepoznaju značaj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi kao dijela međunarodne mreže koordinisane preko Svjetske meteorološke organizacije, a kako bi one bile efikasne. 
 
- Nacionalnim metoerološkim i hidrološkim službama pripada krucijalna pozicija u unapređenju sigurnosti, održivom razvoju i ekonomskom rastu, poboljšanju pristupa čistoj vodi, povećanju proizvodnje hrane, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama, kao i unapređenju kvaliteta života građana - naveo je Ćulafić.

Ćulafić: Crna Gora posvećena prilagođavanju klimatskim promjenama

Klimatske promjene izazvale su ekstremno vrijeme i rekordnu toplotu ove godine, upozorila je danas Svjetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija, pozivajući svijet da se odrekne puta u propast. 
 
- Očekuje se da će odlazeća godina biti najtoplija u istoriji - saopštio je SMO. 
 
Istovremeno, emisije gasova staklene bašte dostigle su nove rekorde. 
 
- Klimatske promjene se dešavaju pred našim očima skoro svakodnevno u vidu povećane učestalosti i uticaja ekstremnih vremenskih prilika - rekla je generalna sekretarka SMO Selest Saulo. 
 
Prema njenim riječima, ove godine su bile rekordne padavine i poplave, a mnogim zemljama je stradao veliki broj ljudi. 
 
Iz SMO su rekli da su tropski cikloni izazvali ogromne ljudske i ekonomske štete, posljednji put u francuskom prekomorskom departmanu Majot u Indijskom okeanu. 
 
Oni su dodali da su intenzivne vrućine pogodile desetine zemalja, a temperature su u nekoliko navrata prelazile 50 stepeni Celzijusa. Šumski požari su prouzrokovali štetu. 
 
Dugoročni cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. bio je ograničavanje globalnog zagrijevanja i održavanje povećanja globalne prosječne temperature na znatno ispod dva stepena Celzijusa, a poželjno je da ne prelazi 1,5 stepen. 
 
U novembru SMO je saopštila da je prosječna temperatura vazduha na površini između januara i septembra bila 1,54 stepena iznad predindustrijskog prosjeka izmjerenog između 1850. i 1900. godine.

1250x600

1084x550

Klimatske promjene izazvale ekstremne vremenske prilike ove godine

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Šest država Zapadnog Balkana u narednih pet do deset godina mora uložiti 37 milijardi dolara u programe kojima će osigurati suočavanje s klimatskim promjenama ukoliko žele zaštititi svoje stanovništvo i izbjeći štete koje mogu značajno da utiču na njihov ekonomski rast, upozorila je Svjetska banka (WB).
U svom posljednjem izvještaju o klimatskim promjenama i razvoju koji se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, Svjetska banka ističe da će ova ulaganja ublažiti učinke šokova i stresa povezanih s klimatskim promjenama.
Navode i da takva ulaganja u prilagođavanju donose trostruku korist i to zbog izbjegnutih gubitaka, ubrzanog ekonomskog potencijala i pojačanih društvenih i ekoloških popratnih koristi uz povrat koji se procjenjuje na gotovo četiri dolara za svaki uloženi dolar.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš kaže za Al Jazeeru da su upozorenja odavno nedovoljna shvaćena i većina stvari se radi kampanjski, saniraju se posljedice, a vrlo rijetko se prevenira uzrok.
- Djelovanje u obasti klimatskih promjena se svelo na puko preuzimanje i potpisivanje međunarodnih obaveza bez pravovremene implementacije istih na terenu, te donacija za područja pogođena poplavama, požarima, sušama, čiji su uzroci, između ostaloga, klimatske promjene. Sistemski pristup i ozbiljno shvatanje ovog fenomena izostaje, i srednjoročno donosi dodate štete po stanovništvo, privredu i javne budžete - rekao je Harbaš.
Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica, kaže za Al Jazeeru da ovo upozorenje dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena već vidljivi kroz česte suše, poplave i šumske požare, a procjenjuje se da bi troškovi nečinjenja do 2050. godine mogli doseći devet odsto BDP-a regiona.
- Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u borbi protiv posljedica klimatskih promjena, ali i dalje su daleko od sistemskog i efikasnog pristupa. Iako postoje pozitivni primjeri, oni su često ograničenog obima i izolovani, što otežava postizanje održivih rezultata - kaže Vojinović.
Sagovornici Al Jazeere ističu da je malo realno da će balkanske zemlje poslušati upozorenja Svjetske banke i sprovesti predložene mjere.
Harbaš kaže da je malo izvjesno da će sve mjere biti pravovremeno sprovedene, iz razloga nepostojanja svijesti o štetama koje klimatske promjene mogu nanijeti, nedovoljno znanja, nedostatka domaćih finansijskih sredstava bez novih zaduživanja, nepostojanja jasnih, obligatornih, planova i strategije, nedostatka konkretnih akcija, itd.
- Bez principa šargarepe (finansijske i druge pomoći) i štapa (sankcija), sve navedeno ostaje na papiru. Pitanja nedostatka shvatanja, planiranja i upravljanja, uz goruće probleme korupcije i slabih institucionalnih okvira, ometaju efikasno sprovođenje politika na trenu, dok prelazak na trendove zelene energije narušava stabilnost radne snage i socijalnu koheziju, odnosno zahtijeva socijalne reforme za koje nema dovoljno hrabrosti - smatra on.
<h2>Ograničeni resursi</h2>
Vojinović ističe da je realno reći da zemlje zapadnog Balkana neće lako ili brzo usvojiti preporuke Svjetske banke, iako su one od ključnog značaja za njihovu budućnost.
- Ekonomije ovog regiona već se suočavaju s ograničenim resursima, dok su potrebna ulaganja u prilagođavanje klimatskim promjenama procijenjena na 37 milijardi dolara u narednih pet do deset godina – što je iznos koji je za većinu ovih zemalja teško zamisliv bez značajne međunarodne pomoći. Dakle, glavni izazovi leže u nedostatku finansijskih kapaciteta i slaboj političkoj volji da se klimatske politike stave na vrh liste prioriteta. Iako su se vlade regiona obavezale na ekološke reforme, one često ostaju na deklarativnom nivou, dok se implementacija suočava s birokratskim preprekama i nedostatkom institucionalnih kapaciteta - kaže Vojinović.
Iako će implementacija ovih mjera zahtijevati značajne napore i koordinaciju, Vojinović kaže da regionalni uspjesi poput projekata solarnih i vjetroparkova, kao i inicijative za povećanje energetske efikasnosti, pokazuju da je promjena moguća.
- Ključ je u mobilizaciji političke volje i kapaciteta, jer klimatske promjene ne čekaju, posljedice su već prisutne, a cijena nečinjenja biće značajno veća od cijene ulaganja. Treba imati na umu da ulaganje u zelene tehnologije i prilagođavanje klimatskim promjenama predstavlja priliku za održiviji razvoj i ekonomsku stabilnost. Svjetska banka ističe da ovakve investicije donose trostruku korist: izbjegavanje gubitaka, ubrzanje ekonomskog rasta i jačanje društvenih i ekoloških benefita - kazala je ona.
Zemlje Zapadnog Balkana do sada nisu uradile dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena, prije svega na planu prelaska na obnovljive izvore energije, ističu oni.
- Vlade zemalja Zapadnog Balkana vrlo sporo implementiraju pravnu stečevinu tekovine EU u oblastima klime i energije u nacionalno zakonodavstvo. Na to je jasno ukazano kroz Berlinski proces i ove godine, ali i reformsku agendu, odnosno Plan rasta. I dalje se zemlje WB6 pretežno oslanjaju na fosilna goriva i planiraju projekte zasnovane na fosilnim gorivima. Nema jasnog stava o datumu prestanka korišćenja uglja. Implementacija i usvajanje zakona je veoma sporo, uz nepoštovanje zakona koji su usvojeni, što otežava i bržu realizaciju projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije - kaže Harbaš.
Vojinović ističe da je trenutna spremnost država Zapadnog Balkana da sprovedu ove mjere daleko od optimalne.
- Zemlje Zapadnog Balkana preduzele su određene korake ka prelasku na obnovljive izvore energije, ali ti napori nisu dovoljni da bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i efikasne borbe protiv klimatskih promjena. I dalje dominira zavisnost od fosilnih goriva, jer 75 odsto emisija dolazi iz energetskog sektora. Iako su pojedine inicijative pokrenute, region se i dalje suočava sa značajnim izazovima u tranziciji ka održivim energetskim sistemima - istakla je Vojinović.
Ona dodaje da zemlje Zapadnog Balkana u značajnoj mjeri zaostaju za članicama Evropske unije kada je riječ o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji, i to u nekoliko ključnih oblasti, prije svega, energetski sektor ovih zemalja i dalje je dominantno zasnovan na fosilnim gorivima, posebno uglju.
- Energetska efikasnost je još jedno područje u kojem region značajno zaostaje. Dok EU ulaže velike resurse u unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa, na zapadnom Balkanu je infrastruktura u velikoj mjeri zastarjela, a subvencije za povećanje efikasnosti su ograničene - zaključuje Vojinović.

Zemlje Zapadnog Balkana ne shvataju opasnosti klimatskih promjena

Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je u Manaus u srcu amazonske prašume u Brazilu, u posjetu koja se smatra istorijskom, javila je agencija Frans pres.
Bajden je prvi predsjednik SAD na funkciji koji je otputovao u Amazon, sa ciljem da istakne svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko mjeseci prije dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Tramp je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
SAD i Kina su najveći zagađivači, sa najvećom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Bajden stigao u Manaus, posjeta se smatra istorijskom

Crna Gora, učešćem na najvećoj konferenciji posvećenoj klimatskim promjenama COP29, potvrđuje svoju posvećenost globalnim klimatskim ciljevima koji nastoje da ograniče globalno zagrijavanje i značajno smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u narednim godinama. Uz podršku Porgrama Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i kancelarije Rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori, u Eko zgradi UN-a održan je sastanak posvećen pripremama crnogorske delegacije za učešće na 29. Konferenciji Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama koja se održava u Bakuu, u Azerbejdžanu.
Sastanak je okupio je ključne predstavnike i predstavnice UN-a u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva energetike, Ministarstva ekonomskog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, kao i ambasada Italije, Njemačke, Francuske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije u Crnoj Gori, kako bi razgovarali o dosadašnjem napretku u oblasti klimatskih promjena, identifikovanju ključnih izazova i postavljanju ciljeva za naredni period.
Ovogodišnja konferencija COP29 od posebnog je značaja, naročito za zemlje koje su najranjivije na klimatske promjene, uključujući Crnu Goru. Fokus će biti na konkretnim akcijama koje države potpisnice Pariskog sporazuma moraju preduzeti kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Implementaciji novih modela finansiranja i mobilizacija resursa za prilagođavanje klimatskim promjenama, zatvaranje finansijskog jaza i podrška implementaciji Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) – ključne su teme konferencije.
Iako na globalnom nivou najmanje doprinosi klimatskim promjenama, Crna Gora se suočava sa njenim štetnim posljedicama i, u skladu sa tim, nastavlja sa ambicioznim planovima i konkretnim akcijama usmjerenim na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, jačanje otpornosti na klimatske promjene i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. U okviru Pariskog sporazuma, Crna Gora je postavila cilj da do 2030. godine smanji emisije za 55% u poređenju sa baznom 1990. godinom. Takođe, kroz ažuriranje svojih NDC-ova, Crna Gora pokazuje spremnost da, u skladu sa globalnim naporima, poveća svoju ambiciju i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, istakao je da su pred Crnom Gorom značajni koraci na putu ka dostizanju ciljeva Pariskog sporazuma, te da će Vlada do kraja godine utvrditi prijedlog zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača.&nbsp;
- Klimatske promjene ne možemo ignorisatii. Posvećenost Crne Gore smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju zelenih i održvih energetskih rješenja i jačanju otpornosti na klimatske promjene je jasna. Sa svakim novim korakom, naš cilj je stvoriti bolju i sigurniju budućnost za sve naše građane i građanke. Kroz integrisani pristup i saradnju sa partnerima iz UN sistema i međunarodnih organizacija, Crna Gora će i dalje doprinositi ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva i borbi za održivu budućnost - poručio je Ćulafić.
Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ukazala je na značaj povezivanja klimatskih i razvojnih politika.&nbsp;
- Rješenja koja povezuju ove oblasti mogu omogućiti postizanje Ciljeva održivog razvoja i istovremeno doprinijeti smanjenju štetnih uticaja klimatskih promjena na najugroženije zajednice. Za postizanje stvarne klimatske otpornosti, važno je da svakodnevno preispitujemo postavljene ciljeve i bavimo se vezom između klimatskih promjena, ugrožavanja biodiverziteta i degradacije zemljišta. Moramo osigurati da nijedna zajednica ne bude zapostavljena na tom putu, pa su inkluzivne i pravedne politike su ključ za dugoročni uspjeh - rekla je Paniklova.
Diego Sorilja, rezidentni koordinator UN-a u Crnoj Gori, istakao je da je saradnja između međunarodnih i nacionalnih aktera ključna za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija i unapređenja adaptivnih kapaciteta zemalja poput Crne Gore.&nbsp;
- Ovdje posebno ukazujem na važnost angažovanja svih sektora i donošenja odluka koje uzimaju u obzir specifične izazove svake zemlje, uz fokus na ulaganje u održive projekte koji omogućavaju smanjenje klimatskih rizika - rekao je on.

Crna Gora posvećena globalnim klimatskim ciljevima

Kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora je tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29, koji se ove godine održava u Bakuu.&nbsp;
U obraćanju u ime naše države, kako se navodi u saopštenju, Milatović je rekao da nisu iznenađujući podaci UN-a da je 2024. na putu da postane najtoplija godina u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.
- Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija - istakao je Milatović.&nbsp;
Od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je, kao je rekao, očigledna.
- Posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja. Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti - kazao je Milatović.
Istakao je da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.
- Putem našeg Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora je obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. S obzirom na to da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja. Paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela, dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema - rekao je Milatović.
Poručio je da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, a ove napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.
- Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva. Ove aktivnosti osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Crna Gora se takođe nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja. Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja. Uspjeh Fonda je u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora. Ovaj partnerski pristup učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine - naveo je Milatović.
Predsjednik je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.
- Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene. Saradnja je neophodna u ovom poduhvatu. Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora posvećeno daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena

Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima, izjavio je u Bakuu sekretar UN za klimatske promjene Sajmon Stil, aludirajući na novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
- Mnogi od vas su pisali o uticaju politike na pitanje klime posljednjih nekoliko nedjelja. Reći ću samo da je naš proces jak i trajaće - rekao je Stil na konferenciji za novinare drugog dana Međunarodne konferenciji o klimatskim promjenama (COP29) u Bakuu.
Stil je pozvao zemlje svijeta da brže smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, upozoravajući da „klimatska kriza brzo postaje ubica ekonomije“.
- Klimatska kriza je takođe kriza troškova života u svakoj ekonomiji širom svijeta. Dok klimatske katastrofe svake nedjelje sve teže pogađaju naše lance snabdijevanja i poljoprivrednu proizvodnju, klimatska akcija je globalno osiguranje od inflacije - rekao je Stil.
COP29 treba da se završi novim ciljem klimatske pomoći za zemlje u razvoju, kako bi im se pomoglo da smanje svoje emisije gasove i prilagode se klimatskim promjenama.
- Kažem svim zemljama. Hajde da postignemo dobar rezultat. Milijarde ljudi ne mogu sebi da priušti da odu sa COP29 bez jakog rezultata - dodao je sekretar UN za klimatske promjene.

Sekretar UN aludira na pobjedu Trampa: Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Petar Odžić, poručio je da su „politike podjela prevaziđene“, te najavio da će građani Nikšića 13. aprila poslati jasnu poruku aktuelnoj vlasti.
Reagujući putem društvene mreže X, Odžić se osvrnuo i na ulogu sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića u društvenim i političkim dešavanjima u Crnoj Gori.
- A, u službi kog projekta je poslat Mijajlo u Crnu Goru?! U službi kog projekta je uniformu zamijenio mantijom, a pušku kandilom - upitao je Odžić.
On je istakao da su lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić i predsjednik Opštine &nbsp;Nikšića Marko Kovačević, kako je naveo, „uz pomoć ovakvih i došli na vlast“.
- Politike podjela su prevaziđene. Andrija Mandić i njegov učenik Marko Kovačević su uz pomoć ovakvih došli na vlast - naglasio je on.
Odžić je poručio da je vrijeme za promjene i kraj retrogradne politike.
- Nikšić će im 13. aprila pokazati put u političku penziju! Nakaradne politike podjela su prošlost Crne Gore. Svi građani Crne Gore bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, su svoji na svome. Samo udruženi možemo donijeti prosperitet državi - zaključio je on.

Odžić: Nikšić će 13. aprila Mandiću i Kovačeviću pokazati put u političku penziju

Crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović objavila je danas spot za numeru “Berićetna”.
Tekst za pjesmu je pisao Ljubo Jovović. Melodiju je uz Jovovića radio i Senad Drešević.
Drešević takođe potpisuje i aranžman pjesme, dok je za video produkciju bio zadužen Miloš Tomašević.
- Crna Gora je vječita borba, da nje nema, ni nje same bilo ne bi. I bori se more s brijegovima, i bori se zima i toplina, i bore se vjetri s vjetrovima, čak i pjesma sa pjesmom se bori. Nadamo se da će ova pjesma izboriti, neki skriven i lijep prostor, u vašim srcima. Hvala Crnogorcima što su pomogli ovaj projekat. Imena im nećemo pominjati, i kao što dolikuje dobrim ljudima, prepoznaće se sami- navode autori ove numere.
U spotu su učestvovali: Ognjen Đukanović i Predrag Smolović.
Podrška u snimanju spota: Anastasija Šurbatović i Tijana Lakčević.
U pokretne slike pretvorena su djela velikih slikara, koji su se divili našoj domovini, Jaroslav Čermak, Paja Jovanović, Ferdo Kikerec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHMSYgGijXvU%3Fsi%3DiZljQB7CSN3v5ChV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pogledajte: Nova pjesma ''Berićetna'' Jadranke Barjaktarović

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Pavićević pita zašto ga od 2020. godine niko nije obavijestio da mu članovi kavačkog klana pripremaju likvidaciju?

Na desetoj sjednici Sudskog savjeta danas su sprovedeni intervjui sa kandidatima prijavljenim na četiri javna oglasa za izbor sudije Apelacionog suda Crne Gore.
Pred članovima Savjeta našli su se kandidati: Ognjana Boljević, Amir Đokaj, Igor Đuričković, Vesna Kovačević i Boris Savić. Nakon što su razmotrene prijave i sprovedena procedura rangiranja, Sudski savjet odlučio je da funkciju sudije Apelacionog suda povjeri samo Boljević, koja dolazi sa pozicije sudije Višeg suda u Podgorici.
Kako se navodi u saopštenju Savjeta, u obrazloženju odluke navodi se da su ostali kandidati trenutno angažovani na predmetima u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, te bi njihovo eventualno premještanje ugrozilo kontinuitet i efikasnost vođenja složenih postupaka.
Pored toga, Savjet je odlučio da se Marija Radonjić, kojoj je na prethodnoj sjednici ocijenjen rad, izabere za sudiju Osnovnog suda. Odmah je raspoređena u Osnovni sud u Bijelom Polju, gdje će nastaviti svoju pravosudnu karijeru.

Ognjana Boljević izabrana za sudiju Apelacionog suda, Marija Radonjić ide u Bijelo Polje

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: klimatske-promjene