<p>Nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Nikšić <b>Markom Kovačevićem</b> i potpredsjednikom <b>Zoranom Tomićem</b> i dobijanja garancije da na teritoriji Mjesne zajednice (MZ) Bogetići neće više biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice i popravke puta ka lokacijama gdje su zakopane uginule krave, mješani Bogetića odustali su od dalje blokade puta Nikšić – Podgorica.</p>
<p>- Skoro tri mjeseca muke i nevolje koja nas je zadesila oko zakopavanja uginulih krava konačno pred vama možemo izaći sa boljim vijestima. Ostaje gorka uspomena na tri mjeseca 2024. godine, nećemo zaboraviti nesavjesno istovaranje krava, uništavanje i onako loših puteva, na jednom mjestu čak totalni prekid puta, hapšenje nezadovoljnih građana, na 15 hladnih noći izlazaka na magistralu, kilometarske kolone zaustavljanih automobila i pitamo se, a odgovor je jasan kao dan, da li je do ovoga trebalo doći? Trebalo je više razuma i dobre volje, bolje reći saradnje lokalne samouprave sa nama i sigurno bi se ovaj problem davno riješio na valjan način, ali bolje ikad nego nikad. Konačno, u minut do 12, juče nas pozvaše po drugi put i evo potpisaše ono što zahtjevamo sve ovo vrijeme. Ko radi i griješi, pa molim predstavnike lokalne samouprave da ubuduće ne ponove greške koje su nama priredili već da sarađuju sa Savjetima MZ gdje se ukaže potreba za bilo kakvom aktivnošću. Pojedini pokušaše da nam ovu borbu svrstaju u političku ravan, a mi pokazasmo kao mnogo puta do sada da su to obične laži i da je ovo samo borba za opstanak i normalan život u našoj MZ - saopštio je predsjednik Savjeta (MZ) Bogetići <b>Mijajlo Škuletić</b>.</p>
<p>Škuletić ističe da od dvije tačke nijesu htjeli odustati i da su te dvije tačke i potpisane.</p>
<p>- Prvo u okviru ingerencija Opštine Nikšić, ovlašćenja koje imamo kao lokalna samuprava, nećemo određivati lokacije za ukop eutanaziranih domaćih životinja na teritoriji MZ Bogetići, ni na privatnom, ni na državnom zemljištu, jer smatramo da su postojećim lokacijama na kojima je izvršen ukup, u ovome kraju dovoljno učinili protiv širenja kju groznice. I druga tačka što se tiče nasipanja puta, što se tiče putne infrastructure, na dijelovima puteva prema lokacijama na kojima je zakopana eutanazirana stoka nakon što opštinske službe izvrše uvid u oštećenja zajedno sa članovima Saveta MZ pristupiće se saniranju oštećenja - kazao je Škuletić.</p>
<p>Škuletić je zaključio da su dobili obećanje da će sjutra izaći članovi Komisije i članovi MZ da ustanove koliko je oštećenje puta. S obzirom da su ispunjeni zahtjevi koje su tražili, odustaju i od dalje blokade puta Nikšić – Podgorica.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Postignut dogovor: Mještani Bogetića odustavljaju blokadu puta Nikšić – Podgorica

<p>Vlada Crne Gore zvanično je juče odobrila isplatu 400.000 eura iz budžetske reserve za nadoknadu štete farmerima kojima su grla stradala od kju groznice. Isplata štete je, prema ranijoj najavi ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimira Jokovića</b>, počela u ponedjeljak.</p>
<p>Njegov resor, kako je navedeno u usvojenom dokumentu, intenzivno razmatra moguće mjere podrške farmerima uvažavajući potrebu obnove stočnog fonda i očuvanja poljoprivredne proizvodnje. </p>
<p>Joković je nedavno obećao farmerima da će Ministarstvo početkom naredne godine pronaći najadekvatniji model za ugrožena domaćinstva u nabavci novih grla zbog izgubljene dobiti. </p>
<h2>Statistika</h2>
<p>Prema podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Nikšić i Danilovgrad su i dalje jedine opštine u Crnoj Gori u kojima je registrovana ova bolest stoke, a do sada je eutanazirano više od 200 životinja.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uvjeravaju da intenzivno prate situaciji, te da su od samog izbijanja virusa preduzeli i sprovode sve mjere u cilju sprječavanja dalje pojave i širenja bolesti.</p>
<p>Napominju da je neškodljivo uklanjanje leševa životinja veoma izazovan proces s obzirom da u Crnoj Gori još ne postoji uspostavljen sistem za sakupljanje, preradu ili uništavanje nus proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i leševe životinja.</p>
<p>- Crna Gora odnosno resorno Ministarstvo je za ove potrebe obezbijedilo sredstva za izgradnju objekta u saradnji sa Svjetskom bankom u okviru MIDAS 2 projekta i aktivnosti su u toku, a završetak radova se ne očekuje prije 2027. godine – ističe se u informaciji.</p>
<p>Podsjeća se da je, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, obaveza svake lokalne samouprave da obezbijedi sakupljanje i uništavanje nus proizvoda životinjskog porijekla (što uključuje i leševe zaraženih životinja) u slučaju da ne postoji pravno ili fizičko lice koje obavlja te poslove. Takođe je zakonom definisano da više jedinica lokalne samouprave može sporazumno obezbijediti vršenje ovih poslova. </p>
<h2>Protesti</h2>
<p>Međutim, nijedna lokalna samouprava nije ispunila propisanu zakonsku obavezu odnosno nema stočno groblje, ni jamu grobnicu za zbrinjavanje leševa uginulih/usmrćenih životinja, kao ni definisanu lokaciju za istu. </p>
<p>- Lokalne samouprave opština Danilovgrad i Nikšić su, po zahtjevu Uprave, odredile odgovarajuće lokacije, ali je proces bio veoma spor, što je kada su u pitanju zarazne bolesti životinja jako opasno. Posebno su uznemirujuća postupanja građana ovih opština, koji su protestovali, blokirali puteve i veoma energično se suprotstavljali sprovođenju neškodljivog uklanjanja i zakopavanja na prethodno određenim lokacijama. Sve ovo je uslovilo dodatno odlaganje određivanja lokacija od strane nadležnih službi opština Danilovgrad i Nikšić, a samim tim je i prolongiran proces uklanjanja zaraženih grla sa gazdinstava, što pogoduje širenju zaraze – navodi se u dokumentu.</p>
<p>Podsjećamo, mještani Bogetića danima protestuju i blokiraju put Nikšić-Podgorica na sat jer im čelni ljudi Opštine Nikšić ne odgovaraju na njihov zahtjev da im se u pisanoj firmi da garancija da na području te mjesne zajednice neće više zakopavati eutanazirane i uginule krave oboljele od kju groznice.</p>
<p>Na dvije lokacije u Ljeskovim dolima, koje pripadaju MZ Bogetići, zakopano je preko 100 grla stoke.</p>
<p>Zabilježeno je i više slučajeva obolijevanja i kod ljudi, a najviše ih je prijavljenih u Nikšiću, Danilovgradu i Podgorici. Većina ih je bilo profesionalno eksponirano oboljelim životinjama i biološkom materijalu u laboratoriji.</p>
<p>Direktor Uprave za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove<b> Vladimir Đaković </b>nedavno je za TVNK rekao da se kju groznica stavlja pod kontrolu i da je mnogo je manji broj registrovanih slučajeva u odnosu na prethodni period.</p>

Tamara Klikovac

Vlada odobrila: Farmerima 400.000 eura odštete, objekat za uništavanje uginulih životinja 2027.

<p>Isplata štete za eutanazirana grla biće po procijenjenoj vrijednosti - saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković na sastanku sa farmerima čija je stoka stradala od Kju groznice.</p>
<p>Isplata će, kako je rekao Joković, započeti od ponedjeljka.</p>
<p>- Takođe, dogovoreno je da će Ministarstvo početkom naredne godine pronaći najadekvatniji model za ugrožena domaćinstva u nabavci novih grla zbog izgubljene dobiti - dodao je Joković.</p>
<p>On je najavio i da će pojačati epizotiološki nadzor kod ugroženih stočara na druge bolesti.</p>
<p>- Na sastanku je razgovarano i o mjerama podrške u budućnosti za steone junice i moguće formiranje Službe za matičnu evidenciju goveda. Ministar Joković još jednom je potvrdio da je Ministarstvo siguran partner našim farmerima i poljoprivrednim proizvođačima - dodaje se u saopštenju njegovog resora.</p>

Joković: Isplata štete za eutanazirana grla od poneđeljka, biće po procijenjenoj vrijednosti

<p>Protest žitelja Mjesne zajednice Bogetići na magistralnom putu Nikšić - Podgorica završen je oko 18 sati.</p>
<p>Oni su blokirali put jer su ogorčeni time što im predsjednik Opštine Nikšić <b>Marko Kovačević</b> nije dao pisanu garanciju, kako su zahtijevali, da na teritoriji MZ Bogetići više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-bogetica-blokirali-put-niksic-podgorica-kivni-na-kovacevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Skup je obezbjeđivala policija, a blokada je prouzrokovala veliku kolonu vozila. Kako je javio RTNK, mještani su propustili kola Hitne pomoći.</p>
<p>- Ovu agoniju može da riješi Kovačević dajući nam pisanu garanciji da na teritoriji Bogetića više neće biti zakopavanja eutanazirane stoke. Nama je žao ovih ljudi koji čekaju da prođu, ali mi smo satjerani uza zid i ovo je jedini način da spriječimo da rade i dalje to što su uradili - rekao je predsjednik MZ Bogetići <b>Mijajlo Škuletić </b>tom prilikom.</p>
<p>Na protestu sa mještanima bila je i odbornica u Skupštini opštine Nikšić<b> Jelena Marković</b>.</p>
<p>- Sa mjesta građanke i odbornice u lokalnom parlamentu želim da poručim građanima koji čekaju u kolonama da mi je neizmjerno žao što oni trpe zbog odnosa neodgovorne vlasti u Nikšiću, a danas se vraćaju sa poslova, umorni, i ne mogu da se vrate svojim kućama na zasluženi odmor posle radnog vremena. Ali ono što trpe mještani Bogetića i ljudi kojima je ugroženo zdravlje, mora da dobije neki nivo koji nije ovaj koji imaju, jer oni ne znaju i dalje da li će se krave nastaviti zakopavati na Bogetićima - kazala je Marković.</p>
<p>Dodala je da je tu da podrži mještane koji žele da na ovaj način skrenu pažnju i riješe problem zdravlja građana i mjesta u kome se dešava ono što oni trpe.</p>
<p>- A to je zakopavanje životinja u blizini njihovih domova gdje oni sade, gdje se nalaze izvori rijeka i da zaraza prijeti cijeloj Crnoj Gori - istaka je Marković.</p>
<p>Okupljeni su tražili i da im Opština sanira lokalni put u Ljeskovim dolima gdje je na dvije lokacije zakopano više od 100 grla stoke. Put su, kažu mještani, oštetili kamioni koji su prevozili eutanaziranu stoku.</p>

Završena blokada mještana Bogetića, saobraćaj ponovo uspostavljen

<p>Eutanazirane krave, zaražene Q groznicom su zakopane na mjestu gdje je najveća frekvencija ljudi i životinja, niko nije mogao prići, i &nbsp;uvjeriti se da je sve urađeno u skladu sa procedurom- kazao je za Budilnik, na Televiziji E, poljoprivrednikom iz Ljeskovih dola <b>Đoko Dragićević</b>.</p>
<p>Mjesto gdje su zakopane eutanazirane krave je nadomak samog puta, objašnjava Dragićević, i to jako frekventnog puta, ali i u blizini jedinog izvora pijaće vode u tom mjesto.</p>
<p>Kad padne kiša, objašnjava Dragićević, na mjestu gdje su zakopane krave se stvaraju lokve i često se tu napajaju konji i druga stoka koja prolazi.</p>
<p>- Nikakav razlog nam nijesu dali zašto toga dana ne možemo prići svom imanju. Ni sada ne znamo šta se dešava, jedino kad mi odemo i vidimo te rupe gdje su krave zakopane - rekao je Dragićević.</p>
<p>Najfrekventnije mjesto u Lješkovim dolima, podsjeća Dragićević, i tu cirkulacija konstantna i ljudi i životinja je upravo to mjesto gdje su zakopane krave.</p>
<p>- Pijaća voda je nadomak tog mjesta. To su te površinske vode, ima škrilje, i voda se sliva. Taj izvor nikad ne presušuje, ni ljeti, utanji, ali uvijek vode ima. Ja sam se podigao na tu vodu. Ja, moja tri brata i sestra, mi smo tu rođeni, nijesmo imali drugu vodu bez tu - naglasio je Dragićević.</p>
<p>Sagovornik Budilnika kaže da je vidio najlon i kreč, &nbsp;ali niko ne zna šta se radilo na tom mjestu, jer, dodaje on, nikome od mještana nije dozvoljeno da priđu.</p>
<p>- Tu ptica nije mogla prići! Tu je više bilo policije nego građana. I šta su sad oni radili tu? Rekli su dva, &nbsp;tri, metra iskopano, pa stavljena folija, pa kreč. Vidio sam da ima tamo kreča, čak su prali auta, na sred puta su prali vozila - istakao je Dragićević.</p>
<p>U tom mjestu &nbsp;je planirano i dalje zakopavanje krava, podsjeća, jer su vidljive iskopane rupe.</p>
<p>Sagovornik Budilnika problematizuje dubinu iskopanih jama, jer je njihova dubina jedva preko dva metra, te apeluje na Ministarstvo poljoprivrede da dođu na lice mjesta, i uvjere se da se ne radi o proceduri.</p>
<p>- Pored njih je iskopana druga jama. Oni kažu da je to tri metra, ja sam uzeo metar , to je zabilježeno, na jednom mjestu je 2.10 metara, a najdublje je 2,4 metra i ona je već iskopana, slikana i već se vrti po medijima - zaključio je Dragićević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAgNddqwGyOU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragićević: Eutanazirane krave zakopane nadomak jedinog izvora pijaće vode u tom mjestu

<p>Država je pokazala jednu nemoć i neznanje, stvoreno je ogromno nepovjerenje, jer se desilo što se desilo u Župi, pa problem sa Bogetićim, pa Bjelopavlićima, pa opet Bogetići i građani više ne vjeruju - kazao je jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede inženjer stočarstva &nbsp;<b>Budimir Mugoša</b>.</p>
<p>Hladnije vrijeme pogoduje smirivanju Kju groznice, objašnjava Mugoša, manifestuje se kod visokih temperatura, jer su tada, dodaje on, životinje pod stresom i nemaju dobar imunološki odgovor.</p>
<p>Sagovornik Budilnika kaže da je država pokazala nemoć i neznanje, i nemoguće je da od pretežno nenaseljene Crne Gore, da se, kako kaže Mugoša, zakopavaju životinje nadomak nečijeg imanja ili izvora.</p>
<p>- Prilikom zakopavanja eutanaziranih životinja definitivno mora biti prisutan veterinarski inspektor, i on je tu, i osim boga nad njim nema niko. On je taj koji na licu mjesta određuje da li je to urađeno kako treba ili ne - poručio je Mugoša.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i nadležne službe, su imali mjesec dana i, &nbsp;kako kaže Mugoša, svo vrijeme ovoga svijeta da nađu dobru lokaciju &nbsp;i nijesu uspjeli da je nađu.</p>
<p>- Nije svako zemljište adekvatno za zakopavanje. Svako zemljište ima svoje karakteristike. Kasnije su to spominjali ministar i direktor Uprave za bezbjednost hrane, da se rade pedološka ispitivanja, ako su sve to uradili po propisu, a tamo definitivno ima ljudi koji znaju posao, tu ne bi smjelo da ima nikakvih problema - istakao je Mugoša.</p>
<p>Ako su uginule životinje pokopane blizu kuća i imanja postoji velika šansa, napominje Mugoša, da se zaraza širi i dalje, jer su spore lako prenosive i 99 posto infekcija, kako kaže, nastaje aerogeno, udisanjem prašine u kojo su te spore.</p>
<p>- Ja ne mogu da vjerujem! Crna Gora je jako nenaseljena zemlja, u Crnoj Gori postoje ogromne površine koje su državne. I da neko dođe i zakopa na 70 metara od kuće. Je li moguće da se nije mogla naći lokacija koja je daleko od kuća - rekao je Mugoša.</p>
<p>Aktuelan je popis poljoprivrede, podsjeća Mugoša, koji po njegovom mišljenju neće dati relevantne podatke, jer su, dodaje on, nejasna pitanja i doći će se do loših podataka, koji će, kako kaže, proizvesti loše kreiranje agrarnih politika.</p>
<p>- Bio sam ministar, bio sam državni sekretar i inženjer sam stočarstva, trebalo bi da znam više od prosječnog građanina. Vjerujte mi, ja nijesam razumio popisivača šta me pita. E kako će neko ko nema veze s poljoprivredom ili priličnom neobrazovan. Ti podaci koje oni nama traže, ne mogu da shvatim zašto…Ti podaci koji se prikupe će prilično uticati na sve farmere, i zato su bitni podaci oko popisa - zaključio je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAgNddqwGyOU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne mogu da vjerujem da su životinje zakopali na 70 metara od kuće

<p>Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Danilovgrad saopštio je da je tamošnja vladajuća večina odbila da u dnevni red uvrsti dvije tačke koje se odnose na situaciju nastalu epidemijom Kju groznice i snižavanja cijena za vodu i kanalizaciju za ranjive kategorije.</p>
<p>- Na taj način su pokazali da je njihova priča o brizi prema građanima Danilovgrada farsa - ocijenili su u danilovgradskom DPS-u.</p>
<p>Nefunkcionisanje lokalne vlasti u Danilovgradu najviše se ogleda, ističu oni, u izbjegavanju i nestavljanju na dnevni red tema od krucijalnog značaja za život i rad u tom gradu.</p>
<p>- Imajući u vidu uznemirenost i zabrinutost koju je prouzrokovala Kju groznica, kao i revolt građana zbog visokih cijena vode i kanalizacije, smatrali smo da vladajuća većina mora imati hrabrosti i sluha da se o ovim značajnim temama raspravlja na sjednici Skupštine opštine, radi donošenja odgovarajućih odluka - kazali su u DPS-u Danilovgrada.</p>
<p>Jasno je, kažu, da na ovaj način vlast bježi od odgovora na pitanja šta je sve morala da preduzme - a nije u borbi sa epidemijom Kju groznice.</p>
<p>- Na osnovu čega se opravdano postavlja pitanje kako bi građane zaštitila u izazovnijim kriznim situacijama. Vlast je pokazala i nebrigu za skromne kućne budžete ranjivih kategorija stanovništva, time što nije dozvolila da se razmatra predlog koji se odnosio na snižavanje cijena vode i kanalizacije kojima bi se ti isti kućni budžeti, u vremenu ovakve inflacije, koliko-toliko rasteretili. U krajnjem, jasno je da bolji život koji prikazuju na bilbordima žive samo oni, te da onda kad treba preuzeti odgovornost za životne teme, tu su prvi, ali da uteknu. I dalje ćemo insistirati da se navedene teme koje su najbitnije za život građana, a koje lokalna vlast u kontinuitetu izbjegava, rješavaju bez obzira na njihovu težinu i kompleksnost - istakli su u danilovgradskom DPS-u.</p>
<p>Teme poput rješavanja pitanja kao što su rad Centra za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom, zaštita stanovništa usljed epidemije Kju groznice, visoke cijene vode, stanje u FK Iskra, rješavanje pitanja gradskog groblja, zaštita rijeke Zete, se stavljaju na raspravu sa velikim zakašnjenjem, a pojedine teme se, kako su ukazali, u potpunosti izbjegavaju.</p>

DPS Danilovgrad: Vlast odbila da raspravlja o šteti Kju groznice, snižavanju cijena vode i kanalizacije za ranjive kategorije

<p>Nikšićanka <b>Danica Dragićević </b>životom je bila spremna da brani svoje imanje i spriječi pokopavanje eutanaziranih krava zaraženih kju groznicom na samo 100 metara vazdušne linije od njene kuće u mjestu Lješkovi doli.</p>
<p>Kako je kazala u razgovoru za portal ETV, istrajala bi u toj namjeri da je policijski službenici nijesu na silu ugurali u maricu i priveli je zajedno sa njenim mužem <b>Đokom Dragićevićem</b> i komšijom<b> Mihajlom Vujovićem</b>.&nbsp;</p>
<h2>Blokada imanja</h2>
<p>Opština Nikšić izabrala je, a Vlada odobrila, da se na lokaciji Lješkovi doli, 200 metara od koliba Dragićevića i 400 metara od jedinog izvora pitke vode, zakopaju grla uginula od kju groznice.</p>
<p>Mještani Bogetića nijesu bili upoznati sa ovom odlukom, pa ih je u utorak iznenadilo prisustvo policije i direktiva da ne smiju prići njihovim imanjima, izdata bez obrazloženja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWBNZ2dlcYiw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Danica Dragićević krenula je tog dana sa mužem da vadi krompir kada su ih na skretanju ka njihovom imanju zaustavila dvojica policajaca. Nije joj bilo jasno šta marica radi tu, a umjesto odgovora na to pitanje, od policijskih službenika je dobila naređenje da ni pod razno ne smiju da nastavimo dalje – ni pješke, ni vozilom.</p>
<p>- Kad smo ih upitali o čemu se radi, rekli su nam da ništa ne znaju. Odlučili smo da ostanemo da vidimo šta će se desiti i ubrzo mi je postalo jasno da obezbjeđuju prolaz kamionima koji su prevozili uginule zaražene krave koje će pokopati u blizini naših imanja – priča nam Danica.</p>
<p>Pješivci su se i ranije bunili zbog lokacije opredijeljenih za zakopavanje životinja, pa su donosioci odluka ovog puta spremno dočekali 15ak mještana koji su se ubrzo pridružili Danici u namjeri da spriječe potencijalnu zarazu na 50 metara od prvih kuća i njiva sa krtolom.</p>
<p>Postao je viralan snimak na kom Danica leži ispred policajaca na seoskom putu i prkosi nerazumnoj odluci kojom se ugrožava zdravlje ljudi i nanosi šteta životnoj sredini.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZtw6xfy4T9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Rekli su nam da moramo da se pomjerimo kada dođu kamioni, ali nijesmo htjeli da se sklonimo. Poručila sam im da ću braniti prag kuće, bez obzira na posljedice. Policajci su me ubjeđivali da to ne radim. Napravili su kordon koji sam probila i legla na put. Zahtijevali su da ustanem, opominjući me da ih ometam u radu, na šta sam im odgovorila da oni mene prekidaju u poslu čitav dan. Kako nisam postupila po njihovom naređenju, podigli su me i strpali u maricu, zajedno sa mojim mužem i komšijom – kazala je Danica.</p>
<h2>Otpor bezumlju</h2>
<p>Dva sata su proveli u policijskoj stanici, gdje su pregledani snimci sa terena. Na kraju je utvrđeno da Dragićevići i Vujović nijesu počinili nijedan prekršaj. Bez obzira na stres i razočarenje zbog situacije u kojoj su se našli, Danica nema šta da zamjeri policajcima koji su, kako je rekla, samo postupali po naređenju.</p>
<p>- Oni su bili korektni i samo su izvršavali zadatke. Niko od nas ih nije vrijeđao, samo smo odbili poslušnost, pa je utvrđeno da nije bilo elemenata za prekršajno gonjenje – dodala je ona.</p>
<p>Njihov otpor poslao je poruku, ali nije urodio plodom. Samo tog dana četiri kamiona sa uginulim kravama je propušteno na Lješkove dole gdje su, kako tvrde mještani, nepropisno zakopane.</p>
<p>- Doćerali su četiri kamiona i, kako sam načula, planirano je da se dopremi i pokopa još uginulih životinja. Mi nemamo ništa protiv da se krave zakopaju na mjestu koje je dovoljno udaljeno od kuća, ali imamo kada se to radi uz njih. Nije mi jasno kako su procijenili da je u redu iskopati rupe između kuća i sjuriti u njih tijela inficiranih životinja. Pritom, sve je odrađeno nepropisno bez prethodnog postavljanja kreča i folija, što su garantovali da će ispoštovati. Samo su ih onako svalili u zemlju i zatrpali – priča za naš portal Danica.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtaMuDkZpXqo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Nije sigurna da dalji protesti imaju smisla s obzirom da je, kako kaže, šteta već učinjena. Prilaz kući i imanju, zbog nesnosnog smrada koji se širi i bojazni od zaraze neće biti moguć duži vremenski period.</p>
<p>- Krave su na toj lokaciji nabacane, njihove ostatke će raznosti životinje, tako da najmanje deset godina nećemo moći obrađivati zemlju gore. Biće nemoguće prići kući koju smo nedavno izgradili, gdje unučad vole da provode vrijeme i zimi i ljeti. Eto šta su nam uradili – završava razgovor za naš portal Danica Dragićević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fmv_dUSPAcXw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Na eutanaziju čeka više od 50 grla</h2>
<p>Kju groznica registrovana je sredinom jula u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja septembra bolest je potvrđena na deset farmi u Nikšiću i sedam u Danilovgradu.&nbsp;</p>
<p>Zbog sumnje na pojavu kju groznice vršena su testiranja i na dva gazdinstva u Zeti, ali su zbirni uzorci mlijeka, kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, negativni na prisustvo virusa.</p>
<p>Dosad je eutanazirano više od 100 goveda, što će biti učinjeno i sa više od 50 grla kod kojih je potvrđena ova bolest.</p>

Danica Dragićević koju je policija zaustavila u odbrani imanja: Krave samo sjurili u jame, najmanje deset godina nećemo moći da obrađujemo zemlju

<p>Na dvije farme muznih krava Rašović i Vujačić u opštini Zeta došlo je do pojave Kju groznice - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.</p>
<p>Kako navodi, testiranjem dijela krava potvrđeno je prisustvo specifičnih antitijela Kju groznice.&nbsp;</p>
<p>- Veterinarska uprava o tome danima ćuti i ne izlazi u javnost sa tim informacijama. Po zakonu o veterinarstvu dužni su ove farme staviti pod nadzor i odrediti karantin, uzorkovati krv i mlijeko od svih životinja na gazdinstvu đe je došlo do utvrđivanja prisustva specifičnih antitijela Kju groznice. Veterinarska uprava to ne čini iz njima znanih razloga - rekao je Lakić.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da je imao razgovor danas sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem koji je, prema njegovim riječima, odbio da potvrdi zarazu u Zeti "braneći se da on nema tu informaciju".</p>

Lakić: Kju groznica i na dvije farme u Zeti, Đaković odbio da potvrdi zarazu

<p>U vrijeme dok kju groznica hara Nikšićem, dok je ugroženo zdravlje građana i dok svjedočimo nestajanju stočnog fonda, sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj ne odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama u vezi sa navedenom temom, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.</p>
<p>Kako su rekli u toj partiji, ne donosi se rješenje u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, već u formi dopisa izvještava da ne posjeduje tražene podatke.</p>
<p>DPS je tražio da se dostavi informacija koje lice je izdalo nalog za zakopavanje krava zaraženih kju groznicom u mjestu Bunići, Župa nikšićka, koje lice je izdalo nalog za otkopavanje i transport uginulih zaraženih grla i ko je odredio lokaciju na Bogetićima i u čijem je vlasništvu zemlja gdje su zaražene krave ponovo zakopane?</p>
<p>- Međutim, u svojim javnim nastupima demantuje ga predsjednik Opštine Nikšić koji kaže: ”Ja sam to proslijedio nadležnom sekretarijatu koji je dalje djelovao….” - navedeno je u saopštenju nikšićkog DPS-a.</p>
<p>Zato su pozvali prvog čovjeka Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b> i prvog čovjeka Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj <b>Vidaka Krtolicu</b> da se dogovore ko ne govori istinu i otkriju ko se iza koga krije, te finalno građanima daju odgovore na dostavljena pitanja.</p>
<p>- Zaključno, ovo je još jedan pokazatelj kakav odnos nikšićka vlast ima prema građankama i građanima Nikšića, prema njihovom zdravlju i prema poljoprivredi kao strateškoj grani razvoja Crne Gore. No ne još zadugo. Dok se jedni iza drugih kriju, neka im bude jasno da se od suda građana ne mogu sakriti, a šta građani misle o njima i njihovom radu, biće im jasno za nekoliko mjeseci - zaključeno je u saopštenju DPS-a Nikšić.</p>

DPS Nikšić: Kovačević i Krtolica da se dogovore ko od njih dvojice ne govori istinu i ko se iza koga krije

<p>Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.</p>
<p>Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.</p>
<p>Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.</p>
<p>Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.</p>
<p>Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.</p>
<p>Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.</p>
<p>Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.</p>
<p>- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.</p>
<p>Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.</p>
<p>Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.</p>

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

<p>Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.</p>
<p>Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.</p>
<p>Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.</p>
<p>Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.</p>
<p>Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.</p>
<p>Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.</p>
<p>Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.</p>
<p>Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.</p>
<p>- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je<b> Daniel Hofman</b>, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.</p>
<p>Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.</p>
<p>Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.</p>
<p>Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.</p>
<p>U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.</p>

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

<p>Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, <b>Elvedin Suljić</b> danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?</p>
<p>Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.</p>
<p>S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik.<br/>
<br/>
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.</p>
<p>Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.</p>
<p>- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.</p>
<p>Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i <b>Hasan Jusović</b>, Elvedinov komšija, taksista.</p>
<p>- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.</p>
<p>Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.</p>
<p>- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on.<br/>
<br/>
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.</p>
<p>Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.</p>
<p>Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.</p>
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
<p>Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara <b>Ezija Gavazenija,</b> plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.</p>
<p>Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.</p>
<p>Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja <b>Mirana Županiča</b>.</p>
<p>I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je <b>Edin Subašić</b>, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.</p>
<p>- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.</p>
<p>Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.</p>
<p>Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.</p>
<p>Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.</p>
<p>- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.</p>
<p>Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.</p>
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
<p>Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.</p>
<p>Svjedok je imenovao <b>Nikolasa Ribića</b>, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.</p>
<p>Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.</p>
<p>„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.</p>
<p>Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.</p>
<p>„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“</p>
<p>Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.</p>
<p>Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.</p>
<p>Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.</p>
<p>„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.</p>
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
<p>Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, <b>Nikolu Ribića</b>, poznavao je i pamti ga<b> Slavko Aleksić</b>, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.</p>
<p>Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.</p>
<p>Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.</p>
<p>- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.</p>
<p>Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio<b> Džon Džordan</b>, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.</p>
<p>Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.</p>
<p>Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.</p>
<p>- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.</p>
<p><b>Florens Hartman</b>, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.</p>
<p>- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.</p>
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
<p>Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.</p>
<p><b>Peter Kulman</b> prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa <b>Kurtom Šorkom </b>pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.</p>
<p>- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.</p>
<p>U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa <b>Džonom Burnsom </b>prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.</p>
<p>Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.</p>
<p>- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.</p>
<p>Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.</p>
<p>- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.</p>
<p>Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.</p>
<p>- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.</p>
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
<p><b>Mario Boća </b>kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.</p>
<p>- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.</p>
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
<p>„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine <b>Rifat Bajrović</b>, otac djevojčice <b>Senide</b>, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.</p>
<p>Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.</p>
<p>- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.</p>
<p>Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.</p>
<p>U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.</p>

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

<p>Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika<b> Vladimira Putina </b>zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>Godine 2023. tužilac <b>Karim Kan </b>optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.</p>
<p>Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."</p>
<p>Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.</p>
<p>Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda <b>Pjotra Hofmanskog</b>, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.</p>
<p>Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.</p>
<p>Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.</p>
<p>Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.</p>

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića <b>Danila Mandića,</b> optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.</p>
<p>Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.</p>
<p>Majka okrivljenog,<b> Ljiljana Mandić,</b> takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.</p>
<p>Oštećeni <b>Aris Turković</b> naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.</p>
<p>– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.</p>
<p>Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:</p>
<p>– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.</p>
<p>Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.</p>
<p>– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.</p>
<p>Naveo je da je konobarica te večeri bila <b>Mina Vujković.</b></p>
<p>Tužilac <b>Ivan Bojanić</b> prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.</p>
<p>Turkovićev advokat, <b>Damir Lekić</b>, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.</p>
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
<p>Oštećeni <b>Darko Perović</b> zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.</p>
<p>– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.</p>
<p>I pored upozorenja sutkinje <b>Ivane Becić </b>da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.</p>
<p>– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.</p>
<p>Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.</p>
<p>Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.</p>
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
<p><b>Jelena Gajević, </b>vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma <b>Mina Vujković</b>.</p>
<p>– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.</p>
<p>Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.</p>
<p>– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;</p>
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
<p>Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.</p>
<p>– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.</p>
<p>Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.</p>
<p>Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.</p>
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
<p>Svjedočio je i <b>Mihailo Čađenović</b>, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.</p>
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
<p>Advokat oštećenih <b>Damir Lekić</b> kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;</p>
<p>- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.</p>
<p>- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;</p>

Tag: kju-groznica