Bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju preminuo je u 94. godini, saopštila je njegova supruga, Andrula Vasiliju.
Vasiliju je hospitalizovan 6. januara u Opštoj bolnici u Nikoziji zbog respiratorne infekcije, piše list Katimerini.
Kako navodi taj medij, Vasiliju će ostati upamćen da je, kao kiparski predsjednik, aktivno promovisao rješenje kiparskog problema i pristupanje Kipra Evropskoj uniji.
Rođen je 20. maja 1931. u Famagusti, koji se sada nalazi u turskom dijelu Kipra.
Studirao je ekonomiju u Ženevi, Beču i Budimpešti, gdje je doktorirao, a specijalizaciju iz marketinga i istraživanja tržišta završio je u Londonu, penosi Tanjug.
Prije ulaska u politiku, radio je kao ekonomista i istraživač tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 1962. godine osnovao je Istraživački centar za Bliski istok (MERC), koji je postao najveća konsultantska organizacija u regionu.
Vasiliju je izabran za predsjednika Kipra 21. februara 1988. i tu funkciju je obavljao do 1993. godine.
Tokom njegove administracije osnovan je Univerzitet na Kipru, uveden je PDV i zakon o urbanističkom planiranju, dodeljene su licence novim medijskim stanicama, a stranim investitorima omogućeno je ulaganje u zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

500x500

1250x600

1084x550

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Počinje predsjedavanje EU Kipra, prioritet autonomija i otvorenost Unije

Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je danas u Igalu, u prvoj od dvije prijateljske utakmice, selekciju Kipra 3:2.
Crnogorska selekcija povela je golom Davida Puletića u 13. minutu.
Na 2:0, tri minuta kasnije, povisio je Janko Bulatović.
Prednost na 2:1 smanjio je Vram Nalpantijan u 19, a pitanje pobjendika riješio je Luka Vuletić u 30. minutu.
Konačan rezultat postavio je Aleksis Cicos u 40. minutu.
"Zanimljiva utakmica u kojoj smo bili bolji rival za nijansu. Kipar se predstavio kao dobra ekipa, brza i borbena, a mi smo u većem dijelu meča izgledali kako želimo. Dobro smo kretali i lopta nas je slušala. Sve u svemu, zaslužena pobjeda Crne Gore", rekao je selektor Sveto Ljesar.
Novi duel na programu je sjutra u 17 sati i 30 minuta.

Futsal reprezentacija pobijedila Kipar

Ženska omladinska fudbalska &nbsp;reprezentacija Crne Gore ostvarila je pobjedu na startu turnira preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Crnogorske fudbalerke savladale su danas u Staroj Pazovi, u prvom kolu grupe B1, selekciju Kipra 3:1.
Vođstvo selekciji Crne Gore donijela je Maša Tomašević u 15. minutu.
Ona je bila strijelac i drugog pogotka u 52. iz jedanaesterca, a sve dileme riješila je, 13 minuta kasnije, Darija Čižek.
Konačan rezultat postavila je Estela 
Eleftheriu u 79. minutu.
Crna Gora će kvalifikacije nastaviti u subotu duelom sa Jermenijom (11), dok je za utorak zakazan meč sa Srbijom (12.00).
Plasman u elitnu rundu, odnosno Ligu A, izboriće prvoplasirane selekcije iz šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana.

Omladinska selekcija bolja od Kipra

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska vjeruje da je najrealnije rješenje za politički zastoj oko Kipra postojanje dvije države na tom etnički podijeljenom ostrvu.
Erdogan je na zajedničkoj konferenciji za medije sa novoizabranim predsjednikom kiparskih Turaka, Tufanom Erhurmanom podržao politiku dvije države, kako bi se okončala skoro 50 godina stara podjela ostrva.
- Kiparska grčka strana rješenje za Kipar vidi kao svođenje kiparskih Turaka na status manjine u partnerskoj državi, koja sada ne postoji - rekao je Erdogan, prenosi Tanjug.
Erhurman, koji je u svojoj prvoj inostranoj posjeti po tradiciji posjetio Tursku, koja jedina priznaje otcijepljenu tursku Republiku Severni Kipar, rekao je da obje strane na ostrvu moraju “naučiti lekciju” iz prošlih metoda, koje nisu dale rezultate ili su se završile neuspješno.
- Kiparski Turci su jedan od dva osnivačka partnera ostrva i ovaj status za moj narod nije ni otvoren za debatu, pregovore niti cenkanje. Niko ne bi trebalo da očekuje od nas da idemo putem koji je više puta pokušan u prošlosti i nije vodio nikuda - rekao je Erhurman.
Kipar je podijeljen na grčki i turski dio od 1974. godine a mirovni pregovori između kiparskih Grka i kiparskih Turaka su u zastoju od 2017. godine.
Republika Kipar, u kojoj živi grčko stanovništvo, članica je Evropske unije.

Erdogan: Najrealnije rješenje za Kipar je postojanje dvije države

Dva snažna zemljotresa zatresla su Kipar u sredu, saopštio je Euro-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prvi zemljotres magnitude 5,2 po Rihteru zabeležen je u 11.31 po lokalnom vremenu.
Epicentar tog potresa bio je u moru, blizu jugozapadne obale ostrva, na dubini od oko 10 kilometara, oko 54 kilometra zapadno od Limasola i 5 kilometara sjeveroistočno od Pafosa.
Nekoliko sati kasnije, u 16.23 po lokalnom vremenu, zatresao je zemljotres magnitude 5,3. Epicentar drugog potresa takođe je bio u moru, na dubini od 14 kilometara, otprilike 50 kilometara zapadno od Limasola i 10 kilometara severoistočno od Pafosa.
Nakon tog udara, usledio je niz podrhtavanja tla.
Mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osetili zemljotres, a neki su priložili i fotografije štete koju je podrhtavanje tla izazvalo.
- Tresla mi se cijela kuća, a sa zida su pale fotografije. Jezivo - napisao je jedan stanovnik udaljen 37 kilometara od epicentra.
Oba potresa snažno su zatresla zapadne djelove ostrva, a mnogi stanovnici i turisti prijavili su da su osjetili podrhtavanje tla. Potres se osjetio i u djelovima Libana.
Civilna zaštita je saopštila da su u selu u blizini epicentra oštećene pojedine kuće, ali nema povrijeđenih.
Privremeno je došlo do prekida telekomunikacionih veza, a sa obližnjih brda na auto-put prema Pafosu i na druge saobraćajnice odronile su se stene.
Grčka državna televizija je objavila da su javne zgrade nakratko evakuisane zbog zemljotresa.

Dva snažna zemljotresa pogodila Kipar

Skupština je u proteklom periodu sprovela ključne reforme, ali da nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa jer se nastavlja funkcionisanje po pravilima koja kroz mnoge pojedince i njihov rad podsjećaju na bivšu praksu i pravila - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić &nbsp;danas u parlamentu Kipra tokom 18. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja.
Ovaj događaj je organizovan na temu malih država u vremenu globalne nestabilnosti, a Mandić je poručio da vodimo snažnu i odvažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vršimo zakonski nadzor i pokušavamo da se takav model funkcionisanja u pravosuđu promijeni i da se snažnije i odgovornije posvete borbi protiv kriminalnih klanova - naglasio je Mandić.
Zaključio je da je ova borba, zajedno sa brojnim inicijativama koje se tiču životnog standarda građana Crne Gore, ključna da naša zemlja postane članica EU, kao zemlja slobodnih, sigurnih, bogatih i nadasve srećnih ljudi.
Na pres konferenciji održanoj po završetku samita, predsjednica parlamenta Republike Kipar Anita Demetriou i potpredsjednik parlamenta Malte David Agius iskazali su snažnu podršku njihovih zemalja Crnoj Gori na njenom putu da postane prva naredna članica EU.

Mandić iz Nikozije: Nijesmo previše zadovoljni radom pravosuđa

Nadam se, i zato sam danas tu, da ćete tokom našeg drugog predsjedavanja Savjetu u prvoj polovini 2026. godine zatvoriti i ostala poglavlja i time trasirati put ka tome da postanete 28. država članica Evropske unije (EU) - poručio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis u razgovoru sa predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Naglasio je da je prvo poglavlje naših pristupnih pregovora otvoreno je i zatvoreno tokom prvog predsjedavanja Kipra Savjetu EU u 2012. godini, te da njegova njegova posjeta Crnoj Gori naglašava važnost koju ta zemlja pridaje evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore.
Dva predsjednika imala su tete-a- tete razgovor nakon čega je održan i sastanak delegacija.
- Veoma cijenimo poziciju Kipra kada je evropska budućnost Crne Gore u pitanju. Vidim vašu posjetu kao nastavak moje prošlogodišnje posjete Nikoziji i vjerujem da je ovo dobra prilika za nas dvojicu da razgovaramo o jačanju bilateralnih odnosa, ali i na koji način nas Kipar može još snažnije podržati na našem evropskom putu, posebno uoči vašeg predsjedavanja Savjetu Evropske unije naredne godine - poručio je Milatović.
On je istakao da Crna Gora ima jasan cilj, da do 2028. godine postane 28. država članica EU, koji je ambiciozan ali i dalje realan.
Teme razgovora dva zvaničnika bile su i jačanje bilateralnih odnosa, posebno u oblastima ekonomije, trgovine i turizma.
- Posjeta predsjednika Kipra realizovana uoči predsjedavanja te zemlje Savjetu Evropske unije u prvoj polovini 2026. godine potvrda je odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom. Ona predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU - naglasili su u kabinetu Milatovića.

Milatović - Hristodulidis: Kipar snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. januara - Međunarodnog dana obrazovanja, ocjenjuje da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori, a sve kako bi se unaprijedio ovaj sistem.
CGO cijeni da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti u pravcu poboljšanja kvaliteta obrazovanja, kako kroz reformu obrazovnih propisa, tako i kroz rješavanje zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.&nbsp;
- Ipak, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti. Ilustrativan primjer je i izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Bratić zbog nezakonitih razrješenja preko 220 direktora škola tokom 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, kako ističu iz CGO, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima.&nbsp;
- Činjenica da gotovo polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje škole otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi. U takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija. Preciznije, podaci Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za prethodnu školsku godinu pokazuju da je čak 46,29 odsto učenika od 3. do 9. razreda završilo školu sa odličnim uspjehom, 28,08 odsto sa vrlo dobrim, 20,49 odsto sa dobrim, 4,38 odsto sa dovoljnim uspjehom, dok je 0,75 odsto učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34 odsto. U srednjim školama, 24,62 odsto učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15 odsto vrlo dobar, 34,44 odsto dobar, 8,39 odsto dovoljan, uz 0,4 odsto sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55 odsto - pojašnjavaju iz CGO-.
Istovremeno, dodaju, 2025. godina donijela je važne reformske iskorake. Usvojen je dugo očekivani <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/01/fleksibilniji-model-studiranja-ali-bez-sustinske-demokratizacije-ucg/" target="_blank">Zakon o visokom obrazovanju</a>, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja &nbsp;ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova. Ovo jeste osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.&nbsp;
Podsjećaju da CGO, takođe, godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.&nbsp;
- U tom kontekstu, pozdravljamo odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom. Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Pozitivno je, kažu, i što je Vlada opredijelila 500.000 eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.&nbsp;
- Međutim, ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere. S druge strane, ne mogu se zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici. CGO je ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije. Istovremeno, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera - dodaje se.&nbsp;
Ističu da Međunarodni dan obrazovanja treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija - zaključili su iz CGO.&nbsp;

CGO: Međunarodni dan obrazovanja u znaku vidljivog napretka, ali uz dominantne izazove

Djeca u ranoj dobi vole da maštaju, izmišljaju i prilično labavo tumače istinu. Ali to je za djecu dobro, svojstveno im je i nema tu nikakvog problema. Za taj proces odrastanja psiholozi kažu da je veoma bitan jer podstiče kreativnost. Sve je to jedna lijepa i zanesena igra koja od djece stvara odrasle ljude.
Problem nastaje kada neka djeca nastave da lažu i kada odrastu. A to već nije dobro, jer tada više nijesi zaneseni majkin maštar i sreća babina kreativna, već obični seoski lažov. Ovo „seoski“ nije neophodno, ali poslužiće tekstu.
Sjećate li se da smo u djetinjstvu često znali jedni drugima onako sočno da odbrusimo – LAŽEŠ. A onda bi, kao krunski dokaz, uvijek slijedilo: Zakuni se!
Ako se ne zakuneš – ne vjeruje ti se. Zakletva je bila završni pečat istine ili garancija da ćeš ispuniti obećano, a ne prevariti i slagati. Što je zakletva bila jača i morbidnija, to je čin bio sigurniji za onoga koji je zakletvu tražio.
Pa su: „Kunem ti se“, „Bez majke“, „Bez brata“ i slične bile blaže varijante, rezervisane za neke manje bitne „istine“ i obećanja.
„Krv bratu pio“, „Oči mi vrana vadila“, „Kostiju mi njegovih“, „Grob mi se iskopa“ bile su one ekstremne, nakon kojih više niko nije ni pomišljao da posumnja u iskrenost. Mogao si tvrditi da si sinoć pričao sa vanzemaljcem, ali ako to ispratiš sa jednim: „Jesam, vidio sam ga, sve nas rak raskuba’ ako lažem!“ – e, tu više nije bilo dileme. Istina je sigurna, ne igra se čovjek zdravljem porodice tek tako.
Mnogo kasnije, kada smo već postali odrasli i jedni drugima počeli da vjerujemo na riječ, ili bolje rečeno na iskustvo – jer onaj koji te nikad nije slagao vjerovatno i neće – kao i što nekima nikada nismo vjerovali jer su bili oni gore pomenuti seoski lažovi, počele su da se pojavljuju nove kletve i zakletve.
Generacija mladih „lažova“ počela je sve više da se kune u religijsko-pravoslavne mantre, najčešće tagovane oko Manastira Ostrog.
„Ostroga mi“, „Sveca mi“, „Ostroške mi grede“, „Dabogda me Vasilije ćero“, „Sažeži sve liše nejači“ (dobro, ovo posljednje je autorska kletva – credit by: žena-četnik).
I koliko god da je sve ovo bilo odvratno za slušati i koliko je kod normalnih građana stvaralo osjećaj nelagode i straha u kakvim svjetonazorima nove generacije odrastaju, ipak je nekako moglo da se proguta – jer je dolazilo od njih, od mladih, od djece.
Ili je makar do skoro dolazilo.
„Zakuni se“, kažu, „pred ikonom da se u Botunu neće graditi spalionica koja će zagađivati vazduh!“
Ovo više ne traže djeca i maloljetnici, već odrasli ljudi, odavno punoljetni, neki i pod brkovima. I sve to, kao garanciju, traže od gradonačelnika Podgorice.
Zamislite sada jednu scenu iz budućnosti, recimo iz 2050. godine, da ne idemo predaleko. Piše neki mladić lokalnoj upravi Zete i pita šta mu treba od dozvola za gradnju kuće na placu kupljenom nedaleko od Kolektora i može li dobiti garanciju da nema štetnih isparenja od spalionice.
„Imamo, kako nemamo“, odgovoriće kabinet nekog tadašnjeg Asanovića. „Hoćete li da vam pošaljemo TikTok zakletvu ili da vam ukratko prepričamo šta je tadašnji gradonačelnik Podgorice izrecitovao pred ikonom Glave Zete – Milanom Kneževićem?“
Da se vratimo na početak. Koliko daleko mora društvo da ode da jedni drugima ništa ne vjeruju, pa im kao jedini mehanizam istine ostane onaj institut iz djetinjstva – ZAKUNI SE.
I to ovoga puta pred svetinjom. Nije više „na suvo“. Mora malo ozbiljnije – sa ikonom, jer nisu to više oni mali lažovi.
I da ne mislite da su ovo izmislili Milan i Botunjani – nijesu. Ovaj biznis zaklinjanja pred svetinjama počeo je mnogo ranije, ali politički vrhunac je doživio 2020. godine.
Tada je politički lider svih deklarisanih Srba, Srba iz inata i pobrkanih Crnogoraca, Amfilohije Radović, znajući s kim ima posla, opozicione prvake spakovao u Manastir Ostrog da ih tamo makar malo približi istini.
Znao je morački tajnoznalac vrlo dobro koliko može vjerovati Mandiću, Kneževiću, Jokoviću, Dajkoviću i ekipi, pa je jedini način da ih uozbilji bio da ih u sred najveće pravoslavne svetinje ZAKUNE i zamoli da se ne izdaju čim izađu kroz vrata.
I uspio je. Ali ne zato što su se uplašili Svetog Vasilija, ostroških stijena ili duše Velikog vojvode Mirka, nego zato što su na tim pregovorima bile prisutne dvije mnogo veće svetinje.
„Svete ambasadorke“ Velike Britanije i SAD-a, u vidu živih ikona, bile su oltar pred kojim se zaklinjalo: Kunem se da neću slagati, izdati i prevariti, a ako to uradim – neka me stigne kazna američke i britanske administracije. Amin.
I eto đe smo stigli: od „bez majke“ do „bez ambasade“, od dječje igre do državne politike, od zakletve za klikere do zakletve za budžete, fotelje i procente.
Više se ne vjeruje dokumentima, institucijama, zakonima ni potpisima. Vjeruje se samo ikonama, kamerama i stranim pečatima. Ako nema svijeće – nema istine. Ako nema ambasadora – nema dogovora. Ako nema snimka – nije se desilo.
A narod? Narod i dalje stoji sa strane i viče: Zakuni se! Jer u zemlji đe su lažovi postali profesija, a bitange karijerni put, zakletva je ostala posljednja iluzija poštenja.
I nije problem što se oni kunu. Problem je što mi još uvijek glumimo da vjerujemo.
Sve vam je ovo istina, bez KVINTE ostao ako nije!

Kunem ti se

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa uslovima za padavine u južnim i centralnim predjelima i više suvog vremena na sjeveru i sjeveroistoku države.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći u većem dijelu zemlje se očekuje kiša, ponegdje pljusak i grmljavina, u višim planinskim oblastima na sjeveru ponegdje moguća kratkotrajno susnježica i snijeg.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, tokom noći na udare ponegdje i veoma jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od minus jedan do devet stepeni, najviša dnevna od tri do 14 stepeni.

Danas oblačno, do 14 stepeni

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: kipar