Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Starmer: Britanija ne bi morala da bira između SAD-a i Kine

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedonga. General Cang Jouksia, nekadašnji najodaniji saveznik Si Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i izdaje državnih tajni.
Kineski vojni vrh potresao je nezapamćen skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Jouksia, najvišeg vojnog oficira u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao "Wall Street Journal", Cang se tereti za ozbiljna krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo "ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona", detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Cang optužen za:
- Špijunažu: Odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u;
- Korupciju: Primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora;
- Političku nelojalnost: Formiranje "političkih klanova" s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.
Dokazi protiv Canga navodno su proizašli iz istrage protiv Gu Juna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.
<h2>Pad "Princa" i Sijevog prijatelja</h2>
Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Cang Jouksia smatran jednim od rijetkih preostalih "prijatelja" predsjednika Si Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. "prinčeva" - potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.
Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.
- Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande - izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.
<h2>Vojska ostala bez komandne strukture</h2>
Čistka nije stala samo na Cangu. Pod istragom je i general Liu Cenli, načelnik združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.
Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj "vakum na vrhu" mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.
Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz "nulte tolerancije prema korupciji", mnogi vide ovo kao signal da Si Đinping ne vjeruje više nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Cangovu prošlost, birajući da odsjeda u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.
Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i sigurnosti, uključujući i pitanje Tajvana.

1250x600

1084x550

Nezapamćen skandal u Pekingu: Sija izdao odani general?

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne sme dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna šteta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
- Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije reše je diplomatija - rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda riješiti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine, predočio je Rute.
Rute je rekao da je od 1949. godine NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je rekao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi izjašnjavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu što je van Atlantika.
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
- Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO - rekao je Rute.
Rute je predočio i da evropske zemlje unutar NATO ne bi izdvajale pet odsto za odbranu da nije bilo Donalda Trampa.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki ocijenio je da je NATO stabilan, solidan, dodajući da su Sjedinjene Države najvažniji bilateralani partner Poljske.
On je iznio očekivanje da će problemi između partnera u Alijansi biti riješeni na diplomatski način, jer je Grenland strateška tačka u geopolitičkoj borbi sa Rusijom.
Na pitanje o planu B ako ne bude dogovora o tom ostrvu, Navrocki je dodao da ipak veruje u diplomatiju, NATO, i saradnju unutar Evropske unije.
Navrocki je, govoreći o tome da li je Ukrajina koletarlna šteta pitanja Grenlanda, naglasio da je to pitanje važno za Poljsku i istočno krilo NATO.
- Problem oko Grenlanda ne znači da ne mislimo o Ukrajini, podržavamo je. Zadovoljan sam, jer se, iako možda sporo, krećemo ka miru. Ne plašim se da smo zbog Grenlanda zaboravili na Ukrajinu - naglasio je on.
Predsjednik Finske Aleksander Stub rekao je da Mark Rute može da smiri tenzije oko Grenlanda i unutar Alijanse, navodeći da su u transatlanstkim odnosnima odnosi direktni i komunikacioni kanali dobri.
- Imamo različite faze - deeskalacije i eskalacije ka deesklaciji - dodao je on i naglasio da Evropa može da se brani, ali nije precizirao da li to može da učini i bez učešća SAD.
- Moramo da razumemo da se ratovi vode na bojnom polju, ali se dobijaju kod kuće - rekao je Stub iznoseći kapacitete finske vojske, pripremljenosti za odbranu, ali ne samo vojske već i civila i njihove zaštite.
Stub ističe i da se ratovi ne vode procentima, već sposobnostima za odbranu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Stub je ukazao da je to to strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ono što je Rusija postigla u četiri godine je da uzme 20 odsto ukrajinske teritorije sa milion žrtava, unuštenom ekonomijom, a brine me ruska nevoljnost da okonča taj rat. Sa druge strane, Putin je učinio da se NATO proširi, da povećamo izdvajanja za odbranu i da se Ukrajina okrene Evropi - konstatovao je Stub.
Predsjednica Evropske investicione banke Nadia Kalvinjo rekla je da je EU super sila u istraživanjima, univerzitetima, tehnologiji, ali do sada nije to bio slučaj u odbrani, jer je EU pre svega projekat mira.
- Treba nam vremena za to, ali i tada treba težiti mirovnim rješenjima, multilateralnosti, zajedničkom prosperitetu i stabilnosti, jer to od nas očekuju naša djeca i unuci - naglasila je Kalvinjo.

Rute: Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, saopštio je predsjednik Francuske Emanuel Makron.
&nbsp;Kako je naveo tokom obraćanja u Davosu, američka konkurencija je usmjerena na slabljenje i potčinjavanje Evrope, a Francuska i EU treba da osnaže svoju autonomiju i odbrane mulilateralizam, prenosi B92.
&nbsp;On je naveo da je evropska konkurentnost zaostala u odnosu na Sjedinjenim Američkim Državama i ocijenio da Evropljani nijesu dovoljno oprezni prema zatvorenim ili zaštićenim tržištima, posebno kada se suočavaju sa američkim i kineskim pritiscima.
&nbsp;U tom kontekstu, Makron je najavio da će zajedno sa Evropskom komisijom postaviti osnove za evropski preferencijalni režim koji bi služio za zaštitu industrije Starog kontinenta.&nbsp;
&nbsp;On je istakao da EU mora da koristi svoje vrlo moćne alate kako bi odgovorila na ekonomski pritisak, posebno pominjući instrument protiv prisile /anti-coercion instrument/ Evropske unije.
&nbsp;Makron je takođe ukazao na problem investiranja u Evropi i pozvao na razvoj Unije tržišta kapitala, kako bi Evropljani mogli da usmjere veću količinu svoje štednje ka inovacijama unutar Evropske unije.&nbsp;
&nbsp;Prema njegovim riječima, Evropa ima više štednje nego Sjedinene Američke Države, ali preveliki dio te štednje se ulaže izvan Unije, što slabi evropski investicioni potencijal.
&nbsp;On je pozvao na pojednostavljenje pravila i jačanje jedinstvenog tržišta kako bi se podstakla inovacija i rast, ocjenjujući da Evropska unija nije dovoljno spremna da odgovori na nivo javnih i privatnih ulaganja u Sjedinjenih Američkih Država.
&nbsp;Makron je ponovio poziv na jačanje evropske suverenosti i autonomije, navodeći da Evropa mora da se oslanja na svoje kapacitete i alate, umjesto da pristaje na "novi kolonijalni pristup" u međunarodnim odnosima.

Evropa se suočava sa konkurencijom SAD i Kine

Zvanični Peking reagovao je na posljednje izjave predsjednika SAD Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda.
Podsjećamo, Tramp je u više navrata pominjao kako postoji prijetnja da uticaj Kine ili Rusije preovlada na području Arktika.
- Volim i kineski i ruski narod. Ali ne želim da budu naši susjedi na Grenlandu. To se neće desiti-- rekao je Tramp.
Iz kineskog ministarstva vanjskih poslova poručili su kako je "međunarodno pravo, utemeljeno na ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija, temelj aktuelnog međunarodnog poretka i da ono mora biti poštovani".
"Pozivamo Sjedinjene Američke Države da prestanu da koriste takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor za ostvarivanje sopstvenih interesa- &nbsp;kazao je portparol tog ministarstva Guo Đijakun.

Peking odgovorio Trampu: Prestanite da koristite takozvanu 'kinesku prijetnju' kao izgovor

Nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa polako se oblikuje, a u tom kontekstu politika sa pozicije sile sve više dobija na značaju, kazao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, vojni analitičar Marinko Ogorec, dodajući da u regionu postoje zemlje s različitim imperijalnim ambicijama gdje će koncentracija vojne moći biti ključni način odvraćanja.
Ogorec kaže da je situacija u Iranu vrlo neizvjesna, da je veoma malo informacija koje dolaze iz te zemlje, jer su iskopčane svi informatički i informativni sistemi koji su bili dostupni. 
Smatra da su sve opcije moguće jer se režim u Iranu pokazao kao vrlo žilav i fanatičan. Već nekoliko puta je uspješno prevazišao slične, ali ne ovako, kako kaže, dramatične situacije. 
- Postoji velika vjerovatnoća da iranski režim može preživjeti i ovu situaciju. S druge strane, i sam sistem je dosta destabilizovan i postoji mogućnost da bi došlo i do urušavanja samog sistema. Mogao bi se dogoditi i građanski rat koji bi bio najgora moguća opcija - rekao je Ogorec. 
On je istakao o da Sjedinjene Američke Države imaju vojno operativne mogućnosti da napadnu Iran, a velika je nepoznanica, navodi on, šta bi se tada dogodilo.
- Vidimo da je već sada situacija destabilizovana, cijeli prostor Bliskog istoka je dosta pogođen cijelom ovom situacijom. Da li bi situacija dodatno eskalirala - vjerovatno da, a na koji način, kako, šta bi se dogodilo, da li bi Iran reagovao udarom na američke vojne baze na Bliskom istoku u susjednim zemljama, da li bi odgovorio raketnim udarom na Izrael - to su sad sve hipotetičke pretpostavke. Svakako da bi došlo do ozbiljne eskalacije - istakao je Ogorec.
On vjeruje da vlasti u Moskvi i Pekingu redefinišu svoje međunarodno političke odnose i pozicije na globalnoj sceni, na šta se može gledati kao na stvaranje, kako kaže, određenih interesnih sfera.
- Možemo reći da su u pitanju strateški interesi tih dviju velikih sila, sasvim drugačije nego što bi im ovakva situacija inače mogla biti od koristi - naglasio je Ogorec.
On ističe da je došlo do promjene međunarodnog poretka, zbog čega smatra da je Konferencija na Jalti (Krimska konferencija iz februara 1945.) i sve što je uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata - prošlo svršeno vrijeme.
- Konferencija na Jalti je završena međunarodna storija. Počinje se formirati nova globalna međunarodna zajednica, počinje se formirati nova arhitektura međunarodnih odnosa i u tom kontekstu politika sa pozicije sile, nažalost igra sve značajniju ulogu - istakao je Ogorec. 
Ukazuje na potrebu redefinisanja strateških interesa, naročito kod malih zemalja. U drugom koraku, cijeni on, moraju početi razmišljati, o mogućim strateškim savezništvima i na koji način se mogu zaštiti i opstati u tim okolnostima. 
- Male države i njihove vodeće strukture moraju i te kako razmišljati svojom glavom šta i kako dalje. S druge strane, na prostoru jugoistočne Evrope vidimo da postoje određene tenzije, apetiti pojedinih zemalja koje imaju još uvijek manje ili više imperijalne ambicije. To se isto tako treba redefinisati u nekom novom kontekstu, novom segmentu. Mislim da će tu određena koncentracija vojne sile biti faktor odvraćanja. Nažalost, na to se moramo pripremiti - zaključio je Ogorec.

Ogorec: Polako se oblikuje nova globalna arhitektura međunarodnih odnosa

Kina je u srijedu objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen na svijetu, čak i uz prilagodbu inflacije, dok je cunami izvoza prošle godine preplavio tržišta širom svijeta.
Kineski suficit, vrijednost robe i usluga koje je prodala u inostranstvu u odnosu na uvoz, dosegao je 1,19 biliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2024. godinu, prema podacima koje je objavila Opšta carinska uprava Kine.
Broj je već premašio jedan bilion dolara do novembra. Suficit zemlje i dalje raste: samo u decembru kineski je suficit dostigao 114,14 milijardi dolara, podstaknut naglim porastom izvoza u Evropsku uniju, Afriku, Latinsku Ameriku i jugoistočnu Aziju.
Bio je to treći najveći mjesečni suficit u istoriji, odmah iza januara i juna prošle godine.
Ogroman trgovinski suficit za cijelu godinu ostvaren je uprkos naporima predsjednika SAD Donalda Trampa da upotrijebi carine kako bi obuzdao kineske fabrike.
Carine su smanjile kineski trgovinski suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama za 22 odsto prošle godine.
Kineske fabrike povećale su, ipak, prodaju u druge regije, u mnogim slučajevima zaobilazeći američke tarife slanjem robe u Sjedinjene Američke Države preko jugoistočne Azije i drugih regija, prenosi Njujork tajms (New York Times).

Kina objavila najveći trgovinski suficit ikada zabilježen

Međunarodni poredak se danas dramatično promijenio u odnosu na ono što je trajalo decenijama poslije Drugog svjetskog rata i saglasan sa onima koji smatraju da Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interesne sfere - rekao je novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Smatra da su zakoni jačeg oduvijek vladali i bili su postavljeni u okvire međunarodnog prava, a demokratske zemlje trudile su se to da poštuju.&nbsp;
- Američki predsjednik Donald Tramp uvažava samo silu i on zbog toga respektuje Kinu i Rusiju, sa kojima nije prijatelj, ali uvažava njihovu silu, kinesku ekonomsku i finansijsku moć, rusku nuklearnu moć. On shvata da s njima treba da se dogovori da podijeli svijet na tri nove imperije koje će vladati bez ikakvog međunarodnog prava, nego će samo postojati diktati Vašingtona, Moskve i Pekinga odakle će se malim i slabijim zemljama diktirati šta moraju da rade - ocijenio je Jakšić.
Smatra da je Tramp pokazao kako vlada Amerikom.&nbsp;
- On nipodaštava Kongres, kidiše na pravosuđe, mijenja desetine hiljada ljudi i zapošljava svoje lojaliste i po istoj matrici se ponašaju u svijetu - naveo je Jakšić.
<h2>Grenland</h2>
Komentarišući Trampove aspiracije i najavu zauzimanja Grenlanda naveo je ako bi došlo do sukoba SAD-a i Danske oko Grenlanda to bi bio sukob dvije članice NATO-a i to bi bio kraj te vojne alijanse.
Podsjeća i da je u prvom mandatu američki predsjednik govorio o nezadovoljstvu Atlantskim savezom i najavljivao izlazak SAD-a iz tog vojnog saveza.
- Tramp nudi da kupi Grenland i njegova ponuda je ucjenjivačka, ona je unilateralna - ili ćete da budete kupljeni ili ćemo vojno da intervenišemo. S druge strane, i vlasti u Kopenhagenu i na Grenlandu ponavljaju da nije Grenland na prodaju i oni to neće. Sada je pitanje da li je Tramp zaista toliko osiono spreman da ruši postojeći međunarodni poredak, da apsolutno sruši zapadno vojno savezništvo - ističe Jakšić.
Smatra da bi to bio katastrofalan potez koji prijeti raspadom NATO savezništva.
- Ali mi imamo posla sa jednim u značajnoj mjeri nepredvidivim liderom kao što je Tramp. Evropljani brane sada suverenitet i teritorijalni integritet svog saveznika u Evropskoj uniji i u NATO-u. Dokle će ići Trampova totalitarnost, koja je SAD udaljila od tradicionalnih saveznika, istovremeno približila istočnim despotijama u Moskvi i Pekingu, to nijesu u stanju da daju odgovor ni Trampovi najbliži saveznici, a kamoli mi na Zapadnom Balkanu - rekao je Jakšić.
<h2>Iran</h2>
Protesti u Iranu su, prema njegovim riječima, najveći izazov iranskim režimu još od Islamske revolucije 1979. godine, jer više od hiljadu mrtvih i nekoliko hiljada uhapšenih nadilaze Zeleni pokret iz 2009. godine i masovne nerede 2022. izazvane smrću djevojke koja nije pravilno nosila hidžab.
- Dodatni problem za vlasti u Teheranu je što je istovremeno suočena i sa snažnim otporom iznutra i prijetnjama Trampa koji govori o veoma oštroj reakciji ukoliko se krene sa pogubljenjima u Iranu. Upravo su egzekucije i represivno ulivanje straha do sada uspijevale da uguše ranije proteste, ali zaista je rano reći da li će taj oslonac, ta stara represivna skripta, biti od pomoći i ovoga puta - kazao je Jakšić.&nbsp;
Ono što se događa i što bi moglo da se nasluti je, kako dodaje, da konzervativno krilo koje predvodi vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei preuzima kontrolu nad reformskim snagama predsjednika Masuda Pezeškijana koji je govorio o legitimnim zahtjevima demonstranata.
- On je pozivao na otvaranje dijaloga, ali očigledno je od toga pod pritiskom odustao i sada se i on pridružuje optužbama da su neredi izazvani spolja, da iza njih stoje SAD i Izrael, tražeći izgovor za neku vojnu intervenciju, poput one iz juna prošle godine, kada su američki i izraelski avioni na tri lokacije bombardovali iranska nuklearna postrojenja. Ovoga puta nije potpuno jasno kad bi Tramp mogao da napadne, jer svaki napad koji nije usmjeren isključivo na neke vojne ciljeve bi donio velike žrtve. One bi pomogle ugušivanju revolta, jer bi se Iranci homogenizovali pred spoljnom opasnošću, on su već decenijama vaspitavani da im je Amerika najveći neprijatelj, tako da je to jedna rizična igra - ističe Jakšić.
Treba, kako je kazao, imati u vidu prostranstvo Irana, jer je Iran zaista ogromna zemlja, ima teritoriju koliko Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Španija zajedno.
- Bilo kakva vojna intervencija nekog drugog načina je veoma riskantna. U ovom trenutku ne znamo tačno šta sve može da uradi Tramp, a ne znamo da li će vlast u Iranu i Teheranu nastaviti da odgovara represijom, to je jedan rizičan kurs, tako je da je prerano prognozirati. U svakom slučaju ovo je najveći izazov vlastima sa kojima su suočene i veliko je pitanje na koji način će se rješavati - kazao je Jakšić.&nbsp;
Često se pominje da je ovo prilika za promjenu režima.
- Još se nisu stekli da se taj režim, koji je svakako veoma autoritaran, promijeni. Tu Vašington pravi grešku nepoznavanjem mentaliteta Iranaca kada kao spasioca nudi sina pokojnog šaha Reze Pahlavija, koji apsolutno u Iranu nema nikakvu podršku ni od koga, ni urbanog, ni ruralnog stanovništva, ni srednje, ni više klase. Pahlavi samo iritira stanovništvo Irana i mislim da je to potpuno pogrešan i kontraproduktivan projekat iza koga u ovom trenutku stoji Tramp - rekao je Jakšić.
Govoreći o represiji iranskog režima, podsjeća da je i režim u Saudijskoj Arabiji takođe represivan, te da je CIA potvrdila da princ Bin Salman stoji iza ubistva novinara Džemala Kašogija, a isti taj princ, podsjeća on, veličanstveno je dočekan u Vašingtonu.&nbsp;
- To je politika dvostrukih standarda, jer vi imate jedan represivni režim u Saudijskoj Arabiji gdje je prošle godine pogubljeno više ljudi nego što je pogubljeno u Iranu, ali Saudijska Arabija je saveznik, Iran je veliki neprijatelj. Tumačenje svih tih različitih parametara izaziva značajan stepen negodovanja i to je ono gdje Amerika gubi propagandni rat i zato koliko Iranci bili nezadovoljni sopstvenim režimom, oni zahtijevaju da se taj režim reformiše, da se uvede više sloboda, da privreda postane efikasnija, da korupcija se smanji, ali ne diraju same temelje Islamske republike, posebno zato što gledaju u susjedstvu, u Saudijskoj Arabiji, vide da bi mogli da postanu kolonija SAD-a, što ponosni Persijanci apsolutno ne žele - naglasio je Jakšić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLYketPCn5tw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jakšić: Međunarodni poredak se dramatično promijenio, Amerika, Kina i Rusija hoće da podijele svijet na svoje interese sfere

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: kina