Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Julija Sviridenko.
Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije.
U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom.
U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku.
- Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor- rekla je Sviridenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače.
Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati.
Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije.
Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Sviridenko.
- Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje- dodala je ona.
<h2>Polovina Kijeva u mraku</h2>
U utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak.
- Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje- saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu.
Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode.
Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kijev djelimično bez struje nakon ruskih napada: Ukrajina uvodi mjere štednje

Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Rusija je tokom noći izvela napad na Kijev, a nešto prije sedam sati ujutro ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da prema gradu ponovo lete rakete. Tokom opsežnog noćnog napada poginulo je najmanje šest osoba, a desetine su povrijeđeni, saopštile su ukrajinske vlasti. - Kijev je ponovo pod vatrom. Ostanite u skloništima - napisao je na Telegramu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. U metropoli su se tokom noći čule detonacije, a u stambenim zgradama od deset i 22 sprata izbili su požari. U jutarnjim satima prijavljene su dvije eksplozije na sjeveru glavnog grada. Vlada je pozvala stanovnike da ostanu u skloništima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125081148_e8f78a76dc43c19feb9a6f380539897a3bd8000db91326dc073c000ddb1bded2" data-rendition-name="original" width="5000" height="3334" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  - Nažalost, potvrđeno je da je jedna osoba poginula u napadu. Prema ažuriranim informacijama, sedam je povrijeđenih - naveo je na društvenim mrežama načelnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko. U jutarnjim satima precizirao je da su u napadu poginule dvije osobe, uključujući i 86-godišnju ženu. Nekoliko desetina minuta kasnije, Tkačenko je saopštio da su još četiri osobe poginule u zapadnom dijelu Kijeva. Spasilačke ekipe i dalje djeluju na terenu, a informacije se stalno ažuriraju. Pod ruševinama bi se mogle nalaziti dodatne osobe. Tokom opsežnog ruskog napada, u kojem su korišćeni dronovi, krstareće rakete i projektili, cijela zemlja bila je meta udara. U Dnjipropetrovskom okrugu zapalila se stambena zgrada od devet spratova. Spasioci i dalje pretražuju objekat kako bi provjerili da li ima zarobljenih. U gradu Bila Cerkva, nedaleko od ukrajinske prijestolnice, tokom ruskog napada poginula je jedna osoba, a povrijeđena je četrnaestogodišnja djevojčica, saopštili su gradonačelnik Volodimir Vovkotrub i šef vojne uprave Kijevske oblasti Mikola Kalašnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251125081148_77515874b68109d180e694ea0b9f988b037511f17265fed75cfe6c0353874d5c" data-rendition-name="original" width="3558" height="2372" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Raketni i napadi dronovima prijavljeni su i u drugim regijama, uključujući Zaporošku i Harkovsku oblast. Ukrajina se od februara 2022. brani od opsežne ruske vojne agresije. Bitan dio rata su zračni napadi koje izvode obje strane. Rusija je posljednjih sedmica ponovo pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Moskva se od početka invazije svake zime trudi da paralizira ukrajinsku energetsku mrežu u pokušaju narušavanja morala stanovništva napadnute zemlje i ometanja njene vojne industrije, navela je ranije agencija AP. <h2>Ruske vlasti javljaju o napadima dronova</h2> Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u noćnom napadu ukrajinskih dronova na Taganrog, saopštila je gradonačelnica ovog ruskog grada na obali Azovskog mora Svetlana Kambulova. Šest osoba, od čega četiri u Novorosijsku, ranjeno je u napadima dronova u Krasnodarskom kraju na jugu evropskog dijela Rusije, rekao je gubernator Venjamin Kondratjev. Kijev posljednjih mjeseci sve češće usmjerava udare, osim na ruske vojne ciljeve, i na energetsku te industrijsku infrastrukturu. Cilj je, prema zvaničnim izjavama, smanjiti borbenu sposobnost Moskve i otežati joj finansiranje rata prihodima od prodaje nafte i gasa. Tokom noći ukrajinski dronovi ponovo su napali crnomorsku luku Novorosijsk, preko koje se odvija dio ruskog izvoza nafte. Lokalni zvaničnici najprije su prijavili jednog povrijeđenog i oštećenje nekoliko kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125081148_7397372784d07427cbf044a631ef0b9a999590240d8843ac4521cebdc763c563" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Ukrajina"> </figure>  Gubernator Kondratjev je kasnije pojasnio da je u jednom od najdužih i najintenzivnijih ukrajinskih napada na Krasnodarski kraj povrijeđeno šest osoba, te da je najmanje 20 kuća oštećeno u pet naselja. Vatrogasci se bore s požarom na krovu jedne kuće u Tuapseu, a najteža situacija je u Novorosijsku i Gelendžiku, dodao je. Proteklog vikenda ukrajinski napad na Novorosijsk prekinuo je utovar nafte u tom pristaništu na dva dana. Izvoz iz luke iznosi 2,2 miliona barela dnevno, što je oko dva odsto globalne ponude, navela je tada agencija Rojters. Na ukupni ruski izvoz nafte Novorosijsk učestvuje sa oko petine. Prema Rojtersu, ovo je dosad bio najrazorniji ukrajinski udar na rusku infrastrukturu za izvoz nafte preko Crnog mora. Ukrajina je navela da je u napadu, između ostalog, koristila svoju krstareću raketu Neptun produženog dometa.

Noć horora u Ukrajini: Rusi raketama i dronovima zasuli Kijev, broj poginulih raste

U masovnim ruskim vazdušnim napadima na Kijev danas poginule su najmanje četiri osobe, a desetine su povrijeđene. &nbsp;&nbsp;
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu danas, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci.
&nbsp;Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dodao da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu.
&nbsp;Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestonicu i nekoliko drugih regija.
&nbsp;Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su vazdušni napadi ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prevoz, kancelarije, trgovine i vozila.
&nbsp;Zelenski je naveo da je Rusija još jednom pokrenula “gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade”.
&nbsp;Prema riječima Zelenskog, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz vazduha.
&nbsp;- Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije- naveo je Zelenski na Telegramu.
Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade “kukavičkim granatiranjem”.
&nbsp;Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nijesu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike.

U ruskim napadima na Kijev poginule četiri osobe

&nbsp;U ruskom granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba je poginula, a osmoro je povrijeđeno, nakon što je izbio požar u prodavnici od posljedica eksplozije, saopštio je načelnik Dnjepropetrovske regionalne državne policijske uprave Vladislav Gajvanenko.
- Prema trenutnim informacijama, osmoro ljudi je povrijeđeno u Samarovskom okrugu usljed neprijateljskog napada. Svi su hospitalizovani, a polovina njih je u teškom stanju - napisao je on na Telegramu.
Kako je navedeno, uništena je prodavnica i oštećeno sedam stambenih zgrada. Gajvanenko je dodao da se informacije o posljedicama napada još uvek utvrđuju.&nbsp;

Kijev: U granatiranju Dnjepropetrovske oblasti jedna osoba poginula, osam povrijeđeno

Kijev i međunarodne vlasti osudili su ruske napade na ukrajinski civilni energetski sektor, a Ukrajina je optužila Moskvu za "nuklearni terorizam" zbog udara na trafostanice ključne za snabdijevanje energijom nuklearnih postrojenja u zemlji.
- Namjerni udari na civilna energetska postrojenja koja direktno utiču na siguran rad nuklearnih instalacija nose obilježja nuklearnog terorizma i predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova 31. oktobra.
Ministarstvo se pozvalo na izjavu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) datu dan ranije, u kojoj se spominju vojni napadi koji su "doveli do oštećenja trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost i zaštitu u Ukrajini".
Nuklearna nadzorna agencija UN-a izvijestila je da su incidenti u blizini nuklearnih elektrana Južna Ukrajina i Hmelnitskij doveli do toga da postrojenja izgube pristup vanjskim dalekovodima.
U izjavi IAEA-e navodi se da je treća elektrana, u Rivneu, bila prisiljena smanjiti snagu u dva od svoja četiri reaktora zbog napada.
- Opasnosti za nuklearnu sigurnost i dalje su vrlo stvarne i sveprisutne, ponovno pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja- rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
<h2>Visoke napetosti oko nuklearne elektrane Zaporižje</h2>
Velika pozornost usmjerena je na nuklearnu elektranu Zaporižje na jugoistoku Ukrajine, gdje su u toku akcije sanacije štete od prethodnih napada.
- Nastavljamo intenzivno raditi na stvaranju uvjeta potrebnih za početak ovih dodatnih popravaka. Obnova ovog dalekovoda ključna je za poboljšanje krhke situacije nuklearne sigurnosti na lokaciji- rekao je Grossi.
Nuklearna elektrana – najveća u Evropi – pod ruskom je kontrolom nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Oslanja se na dizel generatore za hitne slučajeve od 23. septembra, kada su prekinuti vanjski dalekovodi.
Šest reaktora postrojenja Zaporižje zatvoreno je više od tri godine i ne proizvode električnu energiju. Ali potrebna im je energija za rad sigurnosnih sistema – poput pumpi za hlađenje – kako bi se spriječila nuklearna nesreća.
<h2>G7 osuđuje ruske napade</h2>
Odvojeno, Grupa sedam (G7) izdala je 31. oktobra zajedničku izjavu u kojoj "osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i njegov uticaj na njihovu energetsku sigurnost".
- Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta i prava na postojanje, te njezine slobode, suvereniteta i nezavisnosti. Nedavni ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu prirodnog gasa stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u izjavi ministara energetike G7.
Rusija poriče da cilja civilnu infrastrukturu unatoč brojnim dokazima o takvim napadima. Ukrajina je uzvratila napadima na vojne infrastrukturne objekte, često duboko u Rusiji.
Kijev je 31. oktobra naveo da je do sada u 2025. izveo oko 160 napada na ruska naftna postrojenja, ciljajući ključni izvor financiranja koji je Moskva koristila za vođenje rata. Zapadne nacije takođe su uvele sankcije ruskom energetskom sektoru, dodatno pogađajući protok novca prema Kremlju.
Na ratištu, ukrajinske snage nastavile su se boriti za održavanje kontrole nad strateški važnim gradom Pokrovskom, koji je meta višemjesečne ruske ofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija koncentrisala oko 170.000 vojnika u regiji, ponovo nazvavši situaciju tamo "teškom".
Reuters je citirao dva ukrajinska vojna izvora koji su rekli da je Kijev poslao specijalne snage kako bi pomogli odbrani u Pokrovsku usred izvještaja da su se male grupe ruskih vojnika - procijenjenih 200-400 vojnika - uvukle u grad kako bi pripremile veći napad. Nije bilo službenih komentara.
<h4>Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa RSE i Reutersa</h4>

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

U ruskom vazdušnom napadu na Kijev jedna osoba je poginula, dok je deset povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.
Rojters prenosi da su ruske rakete i dronovi pogodili više lokacija u Ukrajini tokom noći.
Šef Kijevske gradske vojne administracije Timur Tkačenko kazao je da je napad rezultirao razbijenim prozorima, oštećenim automobilima i kraterom u dvorištu stambene zgrade.
Kako je dodao, napadi su takođe izazvali više požara i oštetili jedno obdanište.
U saopštenju objavljenom na Telegramu navodi se da je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo oborilo četiri od devet raketa i 50 od 62 drona lansirana tokom napada širom Ukrajine.

U vazdušnom napadu na Kijev ubijena jedna, povrijeđeno deset osoba

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da se očekuju novi ruski napadi na Kijev u narednim danima.
On je pozvao stanovnike prijestonice da pripreme zalihe vode, komplet prve pomoći, namirnice i napune autonomne uređaje za napajanje.
- Situacija je komplikovana. I hajde da kažemo istinu, a ne da se samozavaravamo. Jer neprijatelj ne staje. Novi napad se predviđa u narednim danima- napisao je on na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Kličko je pozvao stanovnike Kijeva da se maksimalno koncentrišu i deluju pragmatično, posebno da pripreme potrebne zalihe i da ne ignorišu signale za uzbunu.

Kličko: Situacija je komplikovana, očekujemo nove ruske napade na Kijev

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: kijev