Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ne isključuje mogućnost da napadne Kijev eksperimentalnom hipersoničnom raketom srednjeg dometa Orešnik, opisujući je kao veoma razorno oružje.
- Ne isključujemo upotrebu Orešnika protiv vojnih ciljeva, vojno-industrijskih postrojenja ili centara za donošenje odluka, uključujući i Kijev - rekao je Putin na konferenciji za novinare koju je prenosila ruska televizija na marginama njegove posjete Kazahstanu.
Putin je hvalio moć tog oružja srednjeg dometa sposobnog da pogodi bilo koju metu u Evropi, čak i ako nije opremljeno nuklearnim bojevim glavama.
- Ako koristite nekoliko ovih sistema u jednom, dva, tri ili četiri napada, onda je to po svojoj snazi uporedivo sa upotrebom nuklearnog oružja. To nije atomsko oružje, visoke je preciznosti i nije opremljeno nuklearnim eksplozivnim punjenjem, i ne zagađuje životnu sredinu. Ali sa stanovišta snage, uporedivo je - rekao je predsjednik Rusije.
Putin je na istoj konferenciji za novinare ocijenio da je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp inteligentan i sposoban za pronalazak rešenja tenzija između Moskve i Zapada.
- Što se tiče novoizabranog predsjednika SAD, on je inteligentan čovjek sa mnogo iskustva. Vjerujem da će pronaći rješenje - dodao je Putin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putin preti Kijevu: Ne isključujemo upotrebu hipersonične rakete Orešnik

U napadu ruske bespilotne letilice na Kijev rano 27. novembra ranjene su dvije osobe i oštećena nestambena zgrada, rekao je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko na svom Telegram kanalu.
U međuvremenu, ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da je Rusija lansirala 89 dronova u osam regiona - Kijevu, Černigovu, Sumi, Harkovu, Poltavi, Žitomiru, Hmjenjickom i Mikolajevu.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 36 bespilotnih letilica u napadu, dok je 48 izgubljeno zbog ometanja njihovih navigacionih sistema elektronskim putem, saopštile su vazduhoplovne snage na Telegramu.
Pet drugih dronova napustilo je teritoriju Ukrajine u pravcu Bjelorusije i nazad u Rusiju, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo odbrane je odvojeno saopštilo da je njegova protivvazdušna odbrana oborila 10 ukrajinskih dronova iznad Rostovske regije i dva kod crnomorske luke Sevastopolj.

Dvoje mrtvih u ruskim napadima na Kijev

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Kijevu saopštila je da je dobila "konkretne informacije" o potencijalno značajnom vazdušnom napadu 20. novembra.
Ambasada je u saopštenju pozvala svoje zaposlene i građane SAD u Kijevu da se odmah sklone u slučaju napada, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu diplomatskog predstavništva.
- Iz obilja opreza, ambasada će biti zatvorena, a zaposlenima ambasade se daju uputstva da se sklone - kaže se u saopštenju, ne navodeći detalje o mogućem napadu.
Upozorenje za vazdušni napad je izdato za nekoliko ukrajinskih regiona, uključujući Kijev, rano 20. novembra zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Trenutno je u nekim regijama Ukrajine, posebno u Kijevu, na snazi uzbuna zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Saopštenje ambasade uslijedilo je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ažurirao rusku nuklearnu doktrinu 19. novembra, na 1000. dan ruskog rata protiv Ukrajine.
Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.
Konkretno, izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.
Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.
Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.
Pentagon je saopštio da ne vidi znakove da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.
Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja - napadnim bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima.
Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, do kraja oktobra su potvrđeni podaci o smrti 12.162 civila u Ukrajini i ranjavanju 26.919 od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Organizacija je naglasila da bi stvarni podaci mogli biti puno veći.

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

Najmanje devet osoba je povrijeđeno noćas u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, u napadu ruskog drona koji je izazvao požar u stambenoj zgradi, saopštile su ukrajinske vlasti.
- Poslije napada dronom, izbio je požar na drugom i trećem spratu devetospratnice“ u zapadnom kvartu Solomjanski - saopštila je ukrajinska služba hitne pomoći na Telegramu.
Zvaničnici su rekli da je u napadu povrijeđena i 11-godišnja djevojčica.
Istovremeno je rusko ministarstvo odbrane saopštilo da je vojska noćas presrela 23 ukrajinska drona iznad ruske teritorije.

U Kijevu devet osoba povrijeđeno u napadu ruskog drona

Novi glavni sekretar NATO-a Mark Rute nakon samo dva dana preuzimanja dužnosti posjetio je Kijev i potvrdio podršku Zapada Ukrajini sve dok ne pobijedi Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posebno je iznio zahtjev da saveznici pomognu Ukrajini presresti ruske projektile kako bi "spasili živote" kao što su učinili s iranskim projektilima koji su ciljali Izrael.
<h2>Posjeta u teškom trenutku</h2>
Ova posjeta događa se u teškom trenutku za Ukrajinu, čije su snage na istočnm frontu u povlačenju, zbog manjka ljudstva i oružja.
Kao znak tih poteškoća, Rusija je u četvrtak potvrdila zauzimanje grada Vuhledara, za koji je više od dvije godine u istočnoj Ukrajini trajala žestoka borba.
- Moj je prioritet i privilegija unaprijediti ovu zapadnu podršku kako bismo osigurali pobjedu Ukrajine - izjavio je Rute, govoreći zajedno sa Zelenskim.
Ukrajinski šef države izrazio je žaljenje što Zapad "odugovlači isporuke projektila dugog dometa" njegovoj zemlji.
Kijev tvrdi da bi tim projektilima mogao gađati mete duboko u Rusiji kako bi smanjio mogućnost Moskve da napada ukrajinsku teritoriju.
Nekoliko saveznika, uključujući Sjedinjene Države, u ovoj fazi odbijaju dati zeleno svjetlo za korištenje takvog oružja, strahujući od eskalacije Kremlja.
- Potrebna nam je dovoljna količina i kvalitet oružja, uključujući oružje dugog dometa, s kojim se, po mom mišljenju, naši partneri već razvlače - požalio se Zelenski.
<h2>Jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine</h2>
Rute je jedan od najaktivnijih pristalica Ukrajine u Evropi od početka invazije u februaru 2022., da bi od Moskve dobio etiketu "rusofoba".
Kao premijer Nizozemske predvodio je napore da se Kijev snabdije borbenim vazduhoplovima F-16.
Volodimir Zelenski podsjetio je da je cilj Kijeva "punopravno članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu".
Rute, koji je u utorak započeo svoj prvi dan na čelu NATO-a, podršku Ukrajini uvrstio je među tri prioriteta svog mandata.

1250x600

1084x550

Rute u Kijevu: Moj prioritet i privilegija je unaprjeđenje zapadne podrške kako bi osigurali pobjedu Ukrajine

Njemački kancelar Olaf Šolc doputovao je danas u nenajavljenu posjetu Kijevu. 
 
Posjeta je upriličena samo nekoliko sedmica nakon što je Šolca oštro kritikovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zbog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Šolc je, u objavi na mreži X, naveo da će na sastanku sa Zelenskim najaviti dodatno oružje vrijedno 650 miliona EUR, koje treba da bude isporučeno u decembru. 
 
On je rekao da se Ukrajina herojski brani od ruskog agresivnog rata. 
 
"Ukrajina se može osloniti na Njemačku. Mi kažemo ono što radimo. I radimo ono što kažemo", naveo je Šolc. 
 
Zapadne pristalice predvođene Vašingtonom prošlog mjeseca dale su dozvolu Ukrajini da koristi oružje za dalekosežne udare, čak i dublje unutar Rusije. 
 
Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će preduzeti brze i dramatične mjere za okončanje rata u Ukrajini, ali nije iznio detalje. 
 
Izvori su prošle sedmice rekli mađarskom servisu RSE da je Tramp održao više razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom otkako je pobijedio na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama početkom novembra, i da su njih dvojica razgovarali o mogućim putevima ka okončanju sukoba.

Šolc stigao u posjetu Kijevu

HRA: Zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, ima i određenih pomaka

Žao mi je što predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zbog lične i političke sujete nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade na polju EU integracija - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Podsjetimo, Milatović je jutros kazao su zatvorena tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nedovoljna-posvecenost-vlade-eu-agendi-i-narusavanje-odnosa-s-hrvatskom-razlozi-za-rezultat-ispod-ocekivanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gorčević navodi da su za samo godinu nakon dobijenog IBAR-a zatvorili tri poglavlja, za šta je prethodnim administracijama bilo potrebno 12 godina.&nbsp;
- Podsjećam predsjednika koliko je pogrešno da proces EU integracija doživljava kao partikularni interes bilo koje političke opcije, umjesto da se radi o opštem društvenom cilju kojem bi on trebalo da pomaže, a ne da podriva. Konstruktivne kritike su uvijek poželjne i dobrodošle, ali svakodnevno preuzimanje uloge dežurnog kritičara svega što vlada radi, ne pristoji jednom predsjedniku - poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1868981919800586317%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: Milatović zbog sujete ne prepoznaje uspjehe na EU putu

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Draška Martinovića.
Martinovića je BIRN, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnim desničarem. Pred sarajevskim sudom u toku je još šest sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
U prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu je naređeno tuženima da Martinoviću isplate solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. februara 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Martinovića pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović.
Ona je u tom projektu kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević-Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Draška Martinovića dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Martinovića, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Istina ispliva uvijek</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužitelj ekstremista koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Polazeći od činjenice da je tužitelj, između ostalih navedenih osoba i udruženja, predstavljen i označen kao krajnji desničarski ekstremista, da označavanje krajnji predstavlja najopasniji, da je u revidiranoj mapi koja se upravo zasnivala na krijeteriju najopasniji ekstremizam brisani podaci za Crnu Goru, upravo pokazuju da su tuženi iznijeli neistinite činjenice. Pored toga, tuženi nijesu dokazali da nijesu znali da je istraživanje neistinito odnosno da su sa nepažnjom zanemarili neistinitost izražavanja - navodi se u presudi suda.
Decidno se navodi i da, „s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, sud je stava da tuženi nijesu ostupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno“.
- Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu - piše u presudi.
<h2>Targetiranje nevinih</h2>
Slučaj u kome je BIRN targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
<h2>Od stroge metodologije do labavih smjernica</h2>
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

BIRN i Džidić osuđeni i zbog klevetanja Draška Martinovića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće na Samitu lidera Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana sjutra u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, sastanak je prilika za nastavak novog zamaha u strateškom partnerstvu između EU i Zapadnog Balkana, uključujući razmatranje načina za produbljivanje tog partnerstva i zajedničku budućnost u Uniji.
- Glavne teme diskusije biće unaprjeđenje integracije Zapadnog Balkana u EU kroz Plan rasta, produbljivanje političkog i strateškog angažmana EU na Zapadnom Balkanu u oblasti vanjske i bezbjednosne politike, izgradnja ekonomske osnove za budućnost - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će teme sastanka biti i ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, saradnja u upravljanju migracijama i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Iz kabineta Milatovića su kazali da će lideri takođe razgovarati o geopolitičkom kontekstu i izazovima koji utiču na EU i zemlje Zapadnog Balkana.
- Na kraju samita očekuje se usvajanje zajedničke deklaracije - navodi se u saopštenju.
Sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana organizuje se uoči decembarskog zasijedanja Evropskog savjeta.
Posljednji sastanak lidera održan je prošle godine u Briselu.

Milatović na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana u Briselu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Sprovođenje agende Andrije Mandića: u slučaju blokade Ustavnog suda ostaje stara vlast u Podgorici i nema izbora u Nikšiću marta 2025. godine!

Vjerujem da se mnogi sa strane pitaju u kojoj mjeri je uzdrmana autoritativna vlast Aleksandra Vučića aktuelnim događanjima u Srbiji. Čini se da Vučić nije imao pravi odgovor na blokadu većine fakulteta u Srbiji i pretežnu podršku profesora državnih univerziteta studentima, kad je pokušao da bagatelizuje obim i značaj studentske pobune. Sa opozicijom je Vučić mnogo lakše izlazio na kraj, svaki put ih uvlačeći u klopku nasilja, bilo ubačenim maskiranim huliganima, bilo provokacijama i mašinerijom velike većine medija koje kontroliše u Srbiji.&nbsp; Nema sumnje da je vlast u Srbiji autokratska, da funkcioniše poltronstvom A. Vučiću, da je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila pravosuđe, zarobila medije, uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života. Da umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, podjele, nasilje, da je policiju i bezbjednosnu agenciju pretvorila u partijsku prćiju, da koristi kriminalne grupe za fizičke obračune sa neistomišljenicima, uz enormno bogaćenje klike oko A. Vučića kroz poslove koji ne podliježu ni zakonima o javnim nabavkama, niti provjeri stvarne vrijednosti poslova.&nbsp; <h2>Vučić uzdrman</h2> Ogroman novac se okreće kroz niskogradnju i visokogradnju, a da je dobrom dijelu tog novca teško ući u trag. Veliki dio infrastrukturnih poslova se finansira inokreditima kineske Exim banke, direktno se ugovaraju sa kineskim firmama bez konkurentnih ponuda, sa obaveznim podizvođačima bliskih vrhu SNS-a, koji se tako enormno bogate. Zato su svi ugovori nedostupni javnosti i vode se kao tajni, navodno željom kineskih partnera. Novac sumnjivog porijekla i inokrediti drže devizni kurs fiksnim, dok plate u dinarima rastu, što stvara iluziju o napretku i boljem životu, iako kupovna moć drastično pada na mjesečnom nivou. Vučić je u startu presudio da je pad nadstrešnice problem stručne prirode i da nema veze sa korupcijom, u što je malo ko sa zrnom pameti povjerovao. Nijesu povjerovali ni studenti univerziteta po Srbiji, ni mnogi građani, zato je protest obilježen krvavim rukama, crvenom farbom i parolama „korupcija ubija“. Shvativši da su se stvari otele kontroli i da pobuna studenata postaje sve masovnija, Vučić je, uz uobičajenu retoriku o plaćenicima, službama i sličnim tricama, djelimično izašao u susret studentskim zahtjevima, u koje je ulazila i tehnička dokumentacija, vezana za projektovanje i izvođenje radova na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Ali, očito, ni slučajno mu ne pada na pamet da se objelodane ugovori sa izvođačima i podizvođačima, kako bi se sakrio razlog tako ogromne cijene jedne stanične rekonstrukcije. To će biti linija koja se neće preći.&nbsp; Iako vjerujem da svi demokratski nastrojeni ljudi priželjkuju saplitanje Vučića o studentsku pobunu i njegov što skoriji silazak sa vlasti, bojim se da je to prećerani optimizam. A razlog tome je što on još uvijek čvrsto drži sve poluge vlasti na unutrašnjem planu, sa još uvijek značajnom podrškom u manje obrazovanoj i ruralnoj populaciji, a na spoljnjem planu ne postoje značajni pritisci zbog kršenja ljudskih prava, zarobljenih medija i svega onog što smo već opisali. Razlozi za to već su predmet brojnih špekulacija: od kosovskog pitanja, litijuma, do poslovnih interesa zapadnih zemalja.&nbsp; Bilo, kako bilo, Vučićeva vladavina je ipak dobrano uzdrmana i moguće je da je to početak kraja njegove autoritativne vladavine. Sve zavisi od spleta okolnosti, mada mu trenutno idu na ruku. Rijetko koji su totalitarni ili autokratski sistemi, ne računajući Rusiju i Kinu, dugoročno opstajali. Za divno čudo autokrate nikada nijesu toga svjesni, niti razmišljaju o takvim scenarijima. <h2>Volja naroda</h2> Đovani Sartori, u njegovoj definiciji populizma, navodi da je stalno pozivanje na volju naroda pouzdano mjerilo nedemokratskih režima. Nema ništa bizarnije nego kad izvršna vlast pokušava da uzurpira ostale grane vlasti, pozivajući se na volju naroda. U savremenoj političkoj praksi se pokazalo da je najučinkovitije polarizovati građane i suprotstaviti ih jedne drugima. To je radio Tramp, to radi Vučić, Orban i mnogi drugi, pa i naši crnogorski amateri. Mada, da im nije neshvatljivog uticaja SPC i svesrdne pomoći iz Beograda, bila bi to jedna komična družina koja bi služila za podsmjeh. Više je nego zabrinjavajuće da se u redovima srpskog naroda u Crnoj Gori nije pojavila nijedna politička organizacija građanske provinijencije i da nikada nijesu i ne podržavaju demokratske promjene ili pobune protiv nedemokratskih vlasti u Srbiji. Oni koji Demokrate i PES ubrajaju u građanske partije imaju elementarni problem sa političkim obrazovanjem. Još od davnih dana Моntеskје, tvоrac tеоriје о pоdjеli vlаsti, govori da je u držаvi nеma slоbоde kаdа је zаkоnоdаvnа i uprаvnа vlаst, zаkоnоdаvnа i sudskа, ili uprаvnа i sudskа vlаst u rukаmа јеdnоg čоvjеkа ili izvršne vlasti.&nbsp; Kao što predśednik parlamenta Crne Gore sprovodi samovolju, samovoljno mijenje logo Skupštine, skida državnu zastavu, kači srpske trobojke, donosi besmislene i štetne rezolucije, traži anketne odbore kao da nije dio vlasti, ne poštuje državu čiji je funkcioner... Boris Bogdanović iz Demokrata prijeti sudijama da moraju donijeti presude po njegovoj volji, podržava urušavanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, Demokrate stavljaju bezbjednosni sektor i Agenciju za borbu protiv korupcije pod svoju kontrolu, čiste vojsku od patriotskog kadra i zamjenjuju ga lojalnim, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8" data-rendition-name="original" width="284" height="177" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>SAMOVOLJA: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Samo nečasni lažov može reći da se nikada ne smije ponoviti vrijeme kad je „bivša vlast“ bacala suzavac i tukla „mirne građane“, jer se to dogodilo samo jednom, na Cetinju, ali u vrijeme kad je on bio na vlasti kao predśednik parlamenta. Inače, svakoj upotrebi suzavca do 2020. prethodio je napad na policiju kamenicama ili čak vatrenim oružjem. O tome postoje brojni snimci! I to što se dogodilo na Cetinju 5. septembra 2021. nikada vam nećemo zaboraviti. Čekamo dan kad će pravosuđe početi da radi po zakonu. Neobrazovani, nijeste u stanju da naučite milijardu puta citirane Njegoševe stihove: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al' zube polomi“. Kod vas je taj orah (čitaj Crna Gora) slomljen, sa neslomljenim zubima uz vaš uobičajeno izvještačeni osmjeh. Za potonje tri vlade ugašena je nacionalna avio-kompanija, vozovi ne saobraćaju, izvršen je „pokolj“ u školstvu smjenom direktora što će državu koštati više stotina hiljada eura, turizam bilježi pad, poremećeni su odnosi sa suśedima, partijsko zapošljavanje i nepotizam su dostigli nepodnošljive razmjere i doprinose užasnoj kakistokratiji. Država se enormno zadužuje po visokim kamatama za finansiranje potrošnje, platni deficit se u tolikoj mjeri uvećava da bi bez spoljnog zaduživanja Crna Gora brzo upala u unutrašnju nelikvidnost prećeranim odlivom eura, inflacija je duplirala cijene, podstaknuta inflatornom spiralom rasta tražnje (plata) i cijena, Javni servis ne poštuje odluke sudova, krše se ljudska prava, zloupotrebljava pritvor, ljudi se selektivno i bezrazložno hapse sa dugim cijevima i pod maskama, kao da su Eskobar, predśednici opština ne poštuju znamenja države, pokazuju srednji prst na himnu, kače zastave druge države na državne institucije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Bečić i Spajić"> <figcaption>Demokrate i PES daleko od građanskih partija(Photo: Milojko Spajić - Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Potpisivanjem tzv. temeljnog ugovora sa SPC prekršen je Ustav, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o državnoj imovini, poklonjena je imovina na angro, bez da je naznačeno taksativno o kojoj se imovini radi, Skupština Crne Gore je 23. 11. 2020. ušla u ustavnu nadležnost donošenjem odluke kojom je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, 28. 12. 2020. godine, bez kvoruma, takođe kršeći Ustav, sa 40 prisutnih poslanika, verifikovala je mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić... Treba li još? Još je Ciceron pisao da se pokoravamo zakonima iz razloga da bi bili slobodni. Izgleda da u crnogorskoj javnosti ne postoji svijest o tome. Čak ni studentske blokade u Srbiji nijesu pokrenule crnogorske studente da se zapitaju u kakvoj državi žele da žive? Žele li da žive u slobodnoj državi, u kojoj se poštuje Ustav i zakoni, u kojoj je sudstvo nezavisno, u kojoj je parlament kontrolor izvršne vlasti, u kojoj postoje nezavisne institucije koje kontrolišu vlast, ili žele da žive u državi kakistokratije, partitokratije, nepotizma i seljačina, željnih privilegija, skupih kola i neograničene vlasti u svojem zabranu.&nbsp; Zato - umi'te se 'ladnom vodom.

Tag: kijev