Projekat "Bez dileme antifašizam" KIC Pop Hora traje punih osam godina, a od prvog koncerta 29. novembra 2017. desetine hiljada ljudi je širom regiona podržalo naš rad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka hora i osnivačica Snežana Burzan - Vuksanović.
Dan Republike nekada se obilježavao 29. novembra, u sjećanje na taj dan 1943. kada je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Članovi KIC Pop Hora su jedni od onih koji ne dozvoljavaju da ti datumi odu u zaborav, te će tradicionalno u subotu 29. novembra održati koncert "Bez dileme antifašizam".
Burzan - Vuksanović ističe da su, nakon prvog koncerta prije godine u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović", projekat "Bez dileme antifašizam" održali i na Trgu nezavisnosti u Podgorici, ispred Skupštine Crne Gore, a uslijedili su Beograd, Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Subotica, Vrbas, Tjentište, Prijepolje..
- To su desetine i desetine hiljada ljudi koji podržavaju rad ovog hora i ovaj projekat - istakla je Burzan - Vuksanović.
KIC "Budo Tomović" je, kako navodi, domaćin horu otkad postoji, na čemu su im veoma zahvalni. Vježbanja i ponavljanja podrazumijevaju, kako je objasnila, da bi trebalo uskladiti 50 glasova da bi dali najbolje na koncertu.&nbsp;
Profesor i dirigent hora Mladen Čelebić kaže da je ovaj posao preuzeo prije tri mjeseca i vratio se kao stari, a novi čovjek u Podgoricu, jer je u tom gradu završio osnovnu i srednju školu, otišao za studijama i poslom i poslije više od četrdeset godina dobio poziv da se vrati.
- Nešto me je vuklo da nešto od tog svog znanja i iskustva prenesem malo i na neki ansambl u Podgorici. Ipak sam potekao odavdje, stekao ovdje obrazovanje i mislim da svi mi koji odemo da bi trebalo u jednom trenutku da to svoje iskustvo i znanje prenesemo na neke mlađe generacije, u ovom slučaju hora - pjevače koji vole da pjevaju, da ih uputimo i da im donesemo nešto novo, ako možemo - zaključio je Čelebić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Burzan - Vuksanović: Desetine hiljada ljudi podržavaju rad KIC pop hora i projekat "Bez dileme antifašizam"

Popularni podgorički KIC pop hor održaće tradicionalno, u subotu, 29. novembra 2025. godine koncert „Bez dileme – antifašizam“ pod dirigentskom palicom prof. Mladena Čelebića, u restoranu „Desetka“, od 19 sati.
Na repertoaru će se naći poznate partizanske, revolucionarne i antifašističke pjesme: Po šumama i gorama, Oj đevojko drugarice, Komandant Sava, Uz maršala Tita, Padaj silo i nepravdo, Teče Tara, Bilećanka, Odiseja, Zemljo moja i mnoge druge. Solisti hora su Slavica Dragović i Igor Đurić, a premijerno će biti izvedena autorska kompozicija „Gdje ste sada hej Sloveni?“ podgoričkog ljekara Vladimira Pavićevića.
Ove godine program u „Desetki“ obogatiće dio velikog modnog performansa Slobodanke Seke Martinović „Drugarica Broz, omaž ženi i jednom vremenu“ koji je prije 10 godina imao premijeru na Trgu nezavisnosti. Ovog 29. novembra modele gđe Martinović nosiće članice KIC pop hora.
Podsjetimo, prvi koncert projekta „Bez dileme – antifašizam“ po ideji Snežane Burzan Vuksanović, osnivačice i menadžerke hora, održan je 29. novembra 2017. godine u prepunoj velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Od tada hor je taj program pjevao skoro 50 puta, i to desetak u KIC-u, na Trgu nezavisnosti, nekoliko puta, na platou ispred Skupštine Crne Gore, u skoro svim gradovima u Crnoj Gori, ali i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, na Tjentištu, Jajcu, Prijepolju, Subotici, Vrbasu...
Domaćini u restoranu Desetka, obezbijedili su za sve goste besplatan vojnički pasulj (tokom cijelog dana), ali i kviz na temu poznavanja SFRJ i gostovanje DJ Kubanca.

Koncert KIC Pop Hora: Kultura antifašističkih sjećanja u subotu u ''Desetki''

Prvi crnogorski pop hor – KIC pop hor učestvovaće od sjutra, 13. juna, do nedjelje, 15. juna, na 35. internacionalnom festivalu horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” i na proslavi 50. rođendana hora Milanollo, koji je domaćin ove poznate horske smotre.
Na scenama gradova Saviljano, kod Torina i Vilafaleta &nbsp;nastupiće pet horova iz Italije i Crne Gore: hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, hor bijelih glasova i mladih “Accademia MusicArte” (Novi Ligure), Mladi talenti na izvrsnom treningu u režiji Raffaelle Tassistro, hor zajednice Castagnole (Piedmont) i prvi put u Italiju stiže KIC POP HOR iz Podgorice, Crna Gora.
Prema najavi organizatora KIC pop hor je pravi kulturno-muzički fenomen u svojoj zemlji i regionu. &nbsp;
- Pod neumornim vođstvom i vizijom mr Sneže Burzan Vuksanović, istinske duše projekta, hor je za osam godina trajanja oživio i izrastao u veliku porodicu. Ona je mnogo više od režisera ili direktora: ona je menadžer, PR, kreativni menadžer, izumitelj i srce projekta "Bez dileme – antifašizam".Bez nje ništa od ovoga ne bi bilo moguće - navode u najavi domaćini 35. internacionalnog festivala horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” u Saviljanu , i dodaju da uz muzičku podršku mr dirigovanja Jerine Knežević, KIC pop hor okuplja više od 50 entuzijasta između 20 i 70 godina: studente, profesionalce, umirovljenike... koji su ujedinjeni ljubavlju prema muzici i željom za dijeljenjem emocija.
Nakon više od 130 koncerata u Crnoj Gori i većim gradovima Balkana (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje, Subotica, Drač i drugi), &nbsp;KIC pop hor će se u Italiji, tokom tri nastupa, predstaviti poznatim mješovitim domaćim i stranim repertoarom, ex YU pop hitovima, &nbsp;odabranim inostranim evergrin melodijama, etno a cappella programom, kao i dijelom popularnog projekta „Bez dileme – antifašizam“, koji imaju snažan društveni i kulturni utjecaj, a domaćini najavljuju i da publika očekuje neodoljivo iskustvo satkano od muzike, strasti i moćnih poruka.&nbsp;

KIC pop hor premijerno u Italiji

Popularni podgorički KIC pop hor doživio je ovacije izvodeći projekat „Bez dileme - antifašizam“, pod vedrim nebom banatskog Bavaništa, pred više hiljada ljudi na Dan mladosti, 25. maja.&nbsp; Publika je, kako se navodi u saopštenju, tokom čitavog koncerta bodrila, pozdravljala hor, uz uzdahe i aplauze, uz zajedničko pjevanje sa horom prvo nekadašnje himne SFRJ - Hej Sloveni i Internacionale, a potom i poznatih partizanskih i revolucionarnih pjesama: Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas.&nbsp; - Mnogi su nakon koncerta prilazili horistima sa suzama u očima, izažavajući i nostalgiju i radost, uz komentare: Bravo, Hvala vam što njegujete te pjesme, Ne mogu da vjerujem da sam ponovo čuo taj repertoar, Samo tako nastavite, Vi ste ambasadori mira i ljubavi, Dođite nam opet i slično - istaknuto je u saopštenju. Uz antifašistički repertoar, oko 40 podgoričkih horista, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević predstavilo se i pop koncertom, uz konstantno bodrenje publike, naročito u refrenima: Lipe cvatu (solista Igor Đurić), Džuli, Ljuljaj me nežno, Mene voljela, Devojko mala, Dođi u 5 do 5 i dr. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu"> <figcaption>Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  Dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, na Dan mladosti, bila je i &nbsp;modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, &nbsp;a modele su nosili šarmantni i dobro raspoloženi članovi i članice KIC pop hora, sa kojima je Martinović uvježbala dinamičnu koreografiju, uz Odiseju, Čamac na Tisi, Ko nekad u 8. Uz puno aplauza, podrške, čak i nevjerice, publika je sa velikim oduševljenjem ispratila 10-ak prelijepih modela kojima su podrška bili i modeli partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204" data-rendition-name="original" width="2256" height="1496" loading="lazy" alt="Modna revija"> <figcaption>Modna revija(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  &nbsp;Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović prenosi utisak da je fantastična revija „ukrala šou“ &nbsp;odlično raspjevanom KIC pop horu i dodaje da „naravno nije bilo mjesta ljubomori, jer je riječ o istom timu koji predvodi, a koji već osam godina pjesmom širi ljubav među ljudima i narodima, promoviše vrijednosti mira, slobode, suživota, antifašizma. &nbsp; Ona dodaje da su Podgoričanke iz KIC pop hora blistale i na izboru za MISS Jugonostalgije 2025, a da je lentu najljepše ponijela Milica Vuletić, dok je za drugu pratilju izabrana Jerina Knežević.&nbsp; - Na četvrtoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu (Vojvodina), na glavnom trgu tog mjesta, na Dan mladosti – 25. maja, okupilo se više hiljada ljudi kako iz Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, tako i iz Italije, Poljske, Češke, a na trgu ste mogli vidjeti kako zastave sa zvezdom petokrakom, tako i crvene marame i titovke-kape, majice sa Titovim likom i druga obilježja vremena poslijeratne izgradnje SFRJ koje je promovisalo bratstvo i jedinstvo u tadašnjih šest republika i dvije autonomne pokrajine - navodi se u saopštenju. Divni domaćini „Jugonostalgije“ iz &nbsp;Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, naglašavaju da od zaborava žele da sačuvaju vrijednosti suživota, tradicije i zajedništva jugoslovenskih naroda i narodnosti, a uz gostovanje Podgoričana kojima su mnogo zahvalni na koncertima i reviji koje su im poklonili, organizovali su i polaganje pionirske zakletve, doček štafete mladosti, bijeli kabriolet koji je dovezao „druga Tita“, kviz o SFRJ, logorsku vatru, slet sa pionirima i mažoretkinjama...&nbsp;

Sjećanje na Dan mladosti u banatskom Bavaništu: KIC pop hor pozdravljen ovacijama

U susret 25. maju - Danu mladosti, prazniku nekadašnje SFRJ, regionalno popularni KIC pop hor putuje za Vojvodinu gdje će u nedjelju, 25. maja, učestvovati na tradicionalnoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu. Podgorički ansambl predstaviće se koncertom pop hitova, a potom i projektom „Bez dileme – antifašizam“.
Oko 40 horista, pod dirigentskim vođstvom mr Jerine Knežević izvešće prvo, popularne: „Grudi balkanske“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Mene voljela“, „Ljuljaj me nežno“, „Džuli“, „Lipe cvatu“ i dr, a potom i regionalno poznat repertoar partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama: Po šumama i gorama, Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo Bilećanka, Teče Tara, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas i dr.
Takođe, dio 4. manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, u nedjelju, 25. maja, na Dan mladosti, biće modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, a modele će nositi članice KIC pop hora.
Domaćini „Jugonostalgije“ iz Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, očekuju više hiljada posjetilaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a planirali su i organizovanje: štafete mladosti, izbora miss Jugoslavije, kviz o SFRJ, logorsku vatru... Najavljuju „nezaboravan dan ispunjen emocijama, tradicijom i zajedništvom, a pozivaju da se obučete u retro stilu i (d)oživite duh nekadašnje Jugoslavije!“
U saopštenju se napominje da već osam godina KIC POP HOR pjeva o miru, slobodi, ljubavi među ljudima i narodima, obogaćujući muzičku, umjetničku i antifašističku realnost Crne Gore i regiona. Održali su više od 130 koncerata širom države i Balkana (Albanija, Srbija, BiH, S.Makedonija, Hrvatska), a veoma uspješno ga menadžerski vode Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović (NVO Kutak). Pjevali su u većini crnogorskih gradova, a koncerti u Bavaništu biće njihov 17. međunarodni nastup.

KIC pop hor u Bavaništu u čast Dana mladosti

Povodom praznika Prvog maja u studiju Televizije E su gostovali KIC Pop Hor, a u emisiji &nbsp;Srećni dan su govorile Jerina Knežević dirigentica i Snežana Burzan jedna od osnivačica, menadžerka, organizatorka, producentkinja KIC pop hora.&nbsp;
Prvi maj je bio jedan od najznačajnih praznika u Jugoslaviji, podsjetila je Burzan, mada je taj praznik značajan i danas, iako su &nbsp;vanredne sile sklonile iz fokusa proletera.
- Širom svijeta se 1. maj obilježava danas, izuzev Amerike, možda Latinske Amerike, pošto oni imaju neke svoje datume koje slave rad. U vrijeme Jugoslavije, mi tadašnja djeca, Titovi pioniri obavezni smo bili na svim manifestacijama, izletima, akademijama. U centru grada su podizane velike bine, na programima učestvovali najpoznatiji instrumentalni vokalni izvođači, održavani su govori, znate već kako je funkcionisao taj sistem, takođe Prvi maj je poznat i po nekim radničkim protestima, mitinzima, šetnjama kroz centar grada i podgoričke, titogradske porodice su tada često išle na neke izlete van grada, tada popularna Mareza, i &nbsp;iza Zabjela, te su bili dani za porodicu, za opštenarodne fešte i za odmor, da vam pravo kažem. Prvi maj je za tadašnju omladinu značio početak ljeta, mada i sada, to je znak da skidamo kapute, čizme i slično, i odemo u ljeto koje svi obožavamo u ovom gradu - rekla je Burzan.
&nbsp;I dalje vjeruje da Prvi maj treba na pravi način da se slavi, da ne izgubi svoj smisao, jer radnici i dalje treba da se bore za svoja prava, muškarci i žene, a, žene naročito.
- Sindikati, kojih puno ima u Crnoj Gori, znate i sami da smo mi podijeljeno društvo, nek se bore na svoje načine za prava radnika. Ipak čovjek treba da je na prvom mjestu i ovom i u svakom sistemu, a Prvi maj nas uči baš tim neprolaznim vrijednostima, da smo svi jednaki, da treba da budemo solidarni, da treba da pomažemo jedni drugima, da se borimo za jednake zarade ukoliko isto radimo. Vidite koliko je nas ovdje, svi dolazimo iz različitih profesija, branši, opredjeljenja, vjeroispovjesti, a opet nas nešto vezuje pa smo.svi zajedno u ovom horu, ljubav prema pjevanju, prema vrijednostima koje popularišemo kroz repertoar. Takav je i Prvi maj, zato u našem repertoaru ima toliko pjesama koje rado dijelimo sa gledaocima Srećnog dana i Televizije E danas - poručila je Burzan.
KIC Pop Hor je pjevao i na kineskom jeziku, istakla je Knežević, &nbsp;i to pjesmu spremljenu u kratkom roku &nbsp;i sjajno su je izveli.
- Nastupamo dosta, angažovan je hor, pa i pjevanje na pet jezika, ali gdje su ljudi motivisani i gdje pričamo svi jednim jezikom, kao što je Sneža rekla, zaista uspijevamo brzo doći do rezultata. Velika organizacija, posvećenost, odricanje, to članovi najbolje znaju, ali uspijemo da spremimo repertoar - zaključila je Knežević.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkmKHxJc4pj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Burzan: Prvi maj nas uči neprolaznim vrijednostima, jednakosti i solidarnosti

KIC pop hor iz Podgorice u subotu, 1. marta 2025. obilježava svoj osmi rođendan, i to poklanjajući koncert Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, sa početkom u 18 časova.
Prvi crnogorski pop hor, pod dirigentskom palicom Jerine Knežević, uz popularne melodije iz bogatog pop i antifašističkog repertoara (Crna Goro kapljo vode, Zemljo moja, Grudi balkanske, Uhvati ritam, Pjevam danju pjevam noću, Devojko mala, Bela ćao, i dr) izvešće i nekoliko, za ovu priliku pripremljenih, dječijih pjesama. Biće to i prvi koncert hora sa novom dirigenticom koja je uz prvi crnogorski pop hor od početka ove sezone.
Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović zahvaljuje na podršci direktorici JU Dječijeg doma „Mladost“ Mareli Savić, koja vodi jedinu ustanovu u našoj državi koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, &nbsp;&nbsp;-kao i prijateljima ovog događaja - &nbsp;JP Tržnice i pijace Podgorica i budvanskoj slastičari Mocart u obezbjeđivanju logistike za ovaj događaj i slatkiša.
Podsjetimo, ovaj popularni podgorički amaterski mješoviti hor, pod okriljem NVU Kutak, do sada je održao 126 koncerata širom Crne Gore i regiona, od toga 15 u inostranstvu (u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Subotici, Vrbasu, Jajcu, Prijepolju, Konjicu, Puli, na Tjentištu).
Nedavni podgorički antifašistički spektakl u Bemax areni (15.12.2024), povodom 80-godišnjice od oslobođenja Podgorice, upisao ih je u istoriju, jer su prvi crnogorski ansambl koji je organizovao veličanstven koncert u toj areni, pred više od dvije hiljade ljudi.

KIC pop hor rođendanski koncert poklanja Dječijem domu u Bijeloj

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: kic-pop-hor