KIC POP HOR, krajem mjeseca, poklanja pretpraznični koncert penzionerima. Tim povodom, ali i povdom drugih nastupa koje će obilježiti prepoznat zvuk najpoznatijeg crnogorskog hora, gošća današnje emisije E-uživo je Snežana Burzan. 

Tema emisije je i digitalna demencija. Ako ne možete da se sjetite telefonskog broja osim da provjerite imenik, ako paničite kad vam baterija padne ispod 20 odsto ili ako snimate koncert umesto da ga gledate - dobro došli u klub. Ne, nemate dijagnozu u kartonu, ali vrlo je moguće da imate ono što se već godinama naziva digitalna demencija. 

Prema nedavnom izvještaju NY Timesa, mladi sve više postaju zavisni o kockanju, koje im je na ekranima dostupno. U izvještaju se posebno spominju ilegalne online kriptokockarnice koje često promovišu influenseri i poznate osobe na internetu. O ovoj temi razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović. 

Pratite E-uživo – od 16 do 18 sati, na TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''E uživo'' na TV E: Gošće Snežana Burzan i Stela Burzanović

Projekat "Bez dileme antifašizam" KIC Pop Hora traje punih osam godina, a od prvog koncerta 29. novembra 2017. desetine hiljada ljudi je širom regiona podržalo naš rad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka hora i osnivačica Snežana Burzan - Vuksanović.
Dan Republike nekada se obilježavao 29. novembra, u sjećanje na taj dan 1943. kada je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Članovi KIC Pop Hora su jedni od onih koji ne dozvoljavaju da ti datumi odu u zaborav, te će tradicionalno u subotu 29. novembra održati koncert "Bez dileme antifašizam".
Burzan - Vuksanović ističe da su, nakon prvog koncerta prije godine u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović", projekat "Bez dileme antifašizam" održali i na Trgu nezavisnosti u Podgorici, ispred Skupštine Crne Gore, a uslijedili su Beograd, Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Subotica, Vrbas, Tjentište, Prijepolje..
- To su desetine i desetine hiljada ljudi koji podržavaju rad ovog hora i ovaj projekat - istakla je Burzan - Vuksanović.
KIC "Budo Tomović" je, kako navodi, domaćin horu otkad postoji, na čemu su im veoma zahvalni. Vježbanja i ponavljanja podrazumijevaju, kako je objasnila, da bi trebalo uskladiti 50 glasova da bi dali najbolje na koncertu.&nbsp;
Profesor i dirigent hora Mladen Čelebić kaže da je ovaj posao preuzeo prije tri mjeseca i vratio se kao stari, a novi čovjek u Podgoricu, jer je u tom gradu završio osnovnu i srednju školu, otišao za studijama i poslom i poslije više od četrdeset godina dobio poziv da se vrati.
- Nešto me je vuklo da nešto od tog svog znanja i iskustva prenesem malo i na neki ansambl u Podgorici. Ipak sam potekao odavdje, stekao ovdje obrazovanje i mislim da svi mi koji odemo da bi trebalo u jednom trenutku da to svoje iskustvo i znanje prenesemo na neke mlađe generacije, u ovom slučaju hora - pjevače koji vole da pjevaju, da ih uputimo i da im donesemo nešto novo, ako možemo - zaključio je Čelebić.

Burzan - Vuksanović: Desetine hiljada ljudi podržavaju rad KIC pop hora i projekat "Bez dileme antifašizam"

Popularni podgorički KIC pop hor održaće tradicionalno, u subotu, 29. novembra 2025. godine koncert „Bez dileme – antifašizam“ pod dirigentskom palicom prof. Mladena Čelebića, u restoranu „Desetka“, od 19 sati.
Na repertoaru će se naći poznate partizanske, revolucionarne i antifašističke pjesme: Po šumama i gorama, Oj đevojko drugarice, Komandant Sava, Uz maršala Tita, Padaj silo i nepravdo, Teče Tara, Bilećanka, Odiseja, Zemljo moja i mnoge druge. Solisti hora su Slavica Dragović i Igor Đurić, a premijerno će biti izvedena autorska kompozicija „Gdje ste sada hej Sloveni?“ podgoričkog ljekara Vladimira Pavićevića.
Ove godine program u „Desetki“ obogatiće dio velikog modnog performansa Slobodanke Seke Martinović „Drugarica Broz, omaž ženi i jednom vremenu“ koji je prije 10 godina imao premijeru na Trgu nezavisnosti. Ovog 29. novembra modele gđe Martinović nosiće članice KIC pop hora.
Podsjetimo, prvi koncert projekta „Bez dileme – antifašizam“ po ideji Snežane Burzan Vuksanović, osnivačice i menadžerke hora, održan je 29. novembra 2017. godine u prepunoj velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Od tada hor je taj program pjevao skoro 50 puta, i to desetak u KIC-u, na Trgu nezavisnosti, nekoliko puta, na platou ispred Skupštine Crne Gore, u skoro svim gradovima u Crnoj Gori, ali i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, na Tjentištu, Jajcu, Prijepolju, Subotici, Vrbasu...
Domaćini u restoranu Desetka, obezbijedili su za sve goste besplatan vojnički pasulj (tokom cijelog dana), ali i kviz na temu poznavanja SFRJ i gostovanje DJ Kubanca.

Koncert KIC Pop Hora: Kultura antifašističkih sjećanja u subotu u ''Desetki''

Prvi crnogorski pop hor – KIC pop hor učestvovaće od sjutra, 13. juna, do nedjelje, 15. juna, na 35. internacionalnom festivalu horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” i na proslavi 50. rođendana hora Milanollo, koji je domaćin ove poznate horske smotre.
Na scenama gradova Saviljano, kod Torina i Vilafaleta &nbsp;nastupiće pet horova iz Italije i Crne Gore: hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, hor bijelih glasova i mladih “Accademia MusicArte” (Novi Ligure), Mladi talenti na izvrsnom treningu u režiji Raffaelle Tassistro, hor zajednice Castagnole (Piedmont) i prvi put u Italiju stiže KIC POP HOR iz Podgorice, Crna Gora.
Prema najavi organizatora KIC pop hor je pravi kulturno-muzički fenomen u svojoj zemlji i regionu. &nbsp;
- Pod neumornim vođstvom i vizijom mr Sneže Burzan Vuksanović, istinske duše projekta, hor je za osam godina trajanja oživio i izrastao u veliku porodicu. Ona je mnogo više od režisera ili direktora: ona je menadžer, PR, kreativni menadžer, izumitelj i srce projekta "Bez dileme – antifašizam".Bez nje ništa od ovoga ne bi bilo moguće - navode u najavi domaćini 35. internacionalnog festivala horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” u Saviljanu , i dodaju da uz muzičku podršku mr dirigovanja Jerine Knežević, KIC pop hor okuplja više od 50 entuzijasta između 20 i 70 godina: studente, profesionalce, umirovljenike... koji su ujedinjeni ljubavlju prema muzici i željom za dijeljenjem emocija.
Nakon više od 130 koncerata u Crnoj Gori i većim gradovima Balkana (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje, Subotica, Drač i drugi), &nbsp;KIC pop hor će se u Italiji, tokom tri nastupa, predstaviti poznatim mješovitim domaćim i stranim repertoarom, ex YU pop hitovima, &nbsp;odabranim inostranim evergrin melodijama, etno a cappella programom, kao i dijelom popularnog projekta „Bez dileme – antifašizam“, koji imaju snažan društveni i kulturni utjecaj, a domaćini najavljuju i da publika očekuje neodoljivo iskustvo satkano od muzike, strasti i moćnih poruka.&nbsp;

KIC pop hor premijerno u Italiji

Popularni podgorički KIC pop hor doživio je ovacije izvodeći projekat „Bez dileme - antifašizam“, pod vedrim nebom banatskog Bavaništa, pred više hiljada ljudi na Dan mladosti, 25. maja.&nbsp; Publika je, kako se navodi u saopštenju, tokom čitavog koncerta bodrila, pozdravljala hor, uz uzdahe i aplauze, uz zajedničko pjevanje sa horom prvo nekadašnje himne SFRJ - Hej Sloveni i Internacionale, a potom i poznatih partizanskih i revolucionarnih pjesama: Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas.&nbsp; - Mnogi su nakon koncerta prilazili horistima sa suzama u očima, izažavajući i nostalgiju i radost, uz komentare: Bravo, Hvala vam što njegujete te pjesme, Ne mogu da vjerujem da sam ponovo čuo taj repertoar, Samo tako nastavite, Vi ste ambasadori mira i ljubavi, Dođite nam opet i slično - istaknuto je u saopštenju. Uz antifašistički repertoar, oko 40 podgoričkih horista, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević predstavilo se i pop koncertom, uz konstantno bodrenje publike, naročito u refrenima: Lipe cvatu (solista Igor Đurić), Džuli, Ljuljaj me nežno, Mene voljela, Devojko mala, Dođi u 5 do 5 i dr. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu"> <figcaption>Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  Dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, na Dan mladosti, bila je i &nbsp;modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, &nbsp;a modele su nosili šarmantni i dobro raspoloženi članovi i članice KIC pop hora, sa kojima je Martinović uvježbala dinamičnu koreografiju, uz Odiseju, Čamac na Tisi, Ko nekad u 8. Uz puno aplauza, podrške, čak i nevjerice, publika je sa velikim oduševljenjem ispratila 10-ak prelijepih modela kojima su podrška bili i modeli partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204" data-rendition-name="original" width="2256" height="1496" loading="lazy" alt="Modna revija"> <figcaption>Modna revija(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  &nbsp;Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović prenosi utisak da je fantastična revija „ukrala šou“ &nbsp;odlično raspjevanom KIC pop horu i dodaje da „naravno nije bilo mjesta ljubomori, jer je riječ o istom timu koji predvodi, a koji već osam godina pjesmom širi ljubav među ljudima i narodima, promoviše vrijednosti mira, slobode, suživota, antifašizma. &nbsp; Ona dodaje da su Podgoričanke iz KIC pop hora blistale i na izboru za MISS Jugonostalgije 2025, a da je lentu najljepše ponijela Milica Vuletić, dok je za drugu pratilju izabrana Jerina Knežević.&nbsp; - Na četvrtoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu (Vojvodina), na glavnom trgu tog mjesta, na Dan mladosti – 25. maja, okupilo se više hiljada ljudi kako iz Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, tako i iz Italije, Poljske, Češke, a na trgu ste mogli vidjeti kako zastave sa zvezdom petokrakom, tako i crvene marame i titovke-kape, majice sa Titovim likom i druga obilježja vremena poslijeratne izgradnje SFRJ koje je promovisalo bratstvo i jedinstvo u tadašnjih šest republika i dvije autonomne pokrajine - navodi se u saopštenju. Divni domaćini „Jugonostalgije“ iz &nbsp;Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, naglašavaju da od zaborava žele da sačuvaju vrijednosti suživota, tradicije i zajedništva jugoslovenskih naroda i narodnosti, a uz gostovanje Podgoričana kojima su mnogo zahvalni na koncertima i reviji koje su im poklonili, organizovali su i polaganje pionirske zakletve, doček štafete mladosti, bijeli kabriolet koji je dovezao „druga Tita“, kviz o SFRJ, logorsku vatru, slet sa pionirima i mažoretkinjama...&nbsp;

Sjećanje na Dan mladosti u banatskom Bavaništu: KIC pop hor pozdravljen ovacijama

U susret 25. maju - Danu mladosti, prazniku nekadašnje SFRJ, regionalno popularni KIC pop hor putuje za Vojvodinu gdje će u nedjelju, 25. maja, učestvovati na tradicionalnoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu. Podgorički ansambl predstaviće se koncertom pop hitova, a potom i projektom „Bez dileme – antifašizam“.
Oko 40 horista, pod dirigentskim vođstvom mr Jerine Knežević izvešće prvo, popularne: „Grudi balkanske“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Mene voljela“, „Ljuljaj me nežno“, „Džuli“, „Lipe cvatu“ i dr, a potom i regionalno poznat repertoar partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama: Po šumama i gorama, Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo Bilećanka, Teče Tara, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas i dr.
Takođe, dio 4. manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, u nedjelju, 25. maja, na Dan mladosti, biće modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, a modele će nositi članice KIC pop hora.
Domaćini „Jugonostalgije“ iz Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, očekuju više hiljada posjetilaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a planirali su i organizovanje: štafete mladosti, izbora miss Jugoslavije, kviz o SFRJ, logorsku vatru... Najavljuju „nezaboravan dan ispunjen emocijama, tradicijom i zajedništvom, a pozivaju da se obučete u retro stilu i (d)oživite duh nekadašnje Jugoslavije!“
U saopštenju se napominje da već osam godina KIC POP HOR pjeva o miru, slobodi, ljubavi među ljudima i narodima, obogaćujući muzičku, umjetničku i antifašističku realnost Crne Gore i regiona. Održali su više od 130 koncerata širom države i Balkana (Albanija, Srbija, BiH, S.Makedonija, Hrvatska), a veoma uspješno ga menadžerski vode Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović (NVO Kutak). Pjevali su u većini crnogorskih gradova, a koncerti u Bavaništu biće njihov 17. međunarodni nastup.

KIC pop hor u Bavaništu u čast Dana mladosti

Povodom praznika Prvog maja u studiju Televizije E su gostovali KIC Pop Hor, a u emisiji &nbsp;Srećni dan su govorile Jerina Knežević dirigentica i Snežana Burzan jedna od osnivačica, menadžerka, organizatorka, producentkinja KIC pop hora.&nbsp;
Prvi maj je bio jedan od najznačajnih praznika u Jugoslaviji, podsjetila je Burzan, mada je taj praznik značajan i danas, iako su &nbsp;vanredne sile sklonile iz fokusa proletera.
- Širom svijeta se 1. maj obilježava danas, izuzev Amerike, možda Latinske Amerike, pošto oni imaju neke svoje datume koje slave rad. U vrijeme Jugoslavije, mi tadašnja djeca, Titovi pioniri obavezni smo bili na svim manifestacijama, izletima, akademijama. U centru grada su podizane velike bine, na programima učestvovali najpoznatiji instrumentalni vokalni izvođači, održavani su govori, znate već kako je funkcionisao taj sistem, takođe Prvi maj je poznat i po nekim radničkim protestima, mitinzima, šetnjama kroz centar grada i podgoričke, titogradske porodice su tada često išle na neke izlete van grada, tada popularna Mareza, i &nbsp;iza Zabjela, te su bili dani za porodicu, za opštenarodne fešte i za odmor, da vam pravo kažem. Prvi maj je za tadašnju omladinu značio početak ljeta, mada i sada, to je znak da skidamo kapute, čizme i slično, i odemo u ljeto koje svi obožavamo u ovom gradu - rekla je Burzan.
&nbsp;I dalje vjeruje da Prvi maj treba na pravi način da se slavi, da ne izgubi svoj smisao, jer radnici i dalje treba da se bore za svoja prava, muškarci i žene, a, žene naročito.
- Sindikati, kojih puno ima u Crnoj Gori, znate i sami da smo mi podijeljeno društvo, nek se bore na svoje načine za prava radnika. Ipak čovjek treba da je na prvom mjestu i ovom i u svakom sistemu, a Prvi maj nas uči baš tim neprolaznim vrijednostima, da smo svi jednaki, da treba da budemo solidarni, da treba da pomažemo jedni drugima, da se borimo za jednake zarade ukoliko isto radimo. Vidite koliko je nas ovdje, svi dolazimo iz različitih profesija, branši, opredjeljenja, vjeroispovjesti, a opet nas nešto vezuje pa smo.svi zajedno u ovom horu, ljubav prema pjevanju, prema vrijednostima koje popularišemo kroz repertoar. Takav je i Prvi maj, zato u našem repertoaru ima toliko pjesama koje rado dijelimo sa gledaocima Srećnog dana i Televizije E danas - poručila je Burzan.
KIC Pop Hor je pjevao i na kineskom jeziku, istakla je Knežević, &nbsp;i to pjesmu spremljenu u kratkom roku &nbsp;i sjajno su je izveli.
- Nastupamo dosta, angažovan je hor, pa i pjevanje na pet jezika, ali gdje su ljudi motivisani i gdje pričamo svi jednim jezikom, kao što je Sneža rekla, zaista uspijevamo brzo doći do rezultata. Velika organizacija, posvećenost, odricanje, to članovi najbolje znaju, ali uspijemo da spremimo repertoar - zaključila je Knežević.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkmKHxJc4pj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Burzan: Prvi maj nas uči neprolaznim vrijednostima, jednakosti i solidarnosti

KIC pop hor iz Podgorice u subotu, 1. marta 2025. obilježava svoj osmi rođendan, i to poklanjajući koncert Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, sa početkom u 18 časova.
Prvi crnogorski pop hor, pod dirigentskom palicom Jerine Knežević, uz popularne melodije iz bogatog pop i antifašističkog repertoara (Crna Goro kapljo vode, Zemljo moja, Grudi balkanske, Uhvati ritam, Pjevam danju pjevam noću, Devojko mala, Bela ćao, i dr) izvešće i nekoliko, za ovu priliku pripremljenih, dječijih pjesama. Biće to i prvi koncert hora sa novom dirigenticom koja je uz prvi crnogorski pop hor od početka ove sezone.
Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović zahvaljuje na podršci direktorici JU Dječijeg doma „Mladost“ Mareli Savić, koja vodi jedinu ustanovu u našoj državi koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, &nbsp;&nbsp;-kao i prijateljima ovog događaja - &nbsp;JP Tržnice i pijace Podgorica i budvanskoj slastičari Mocart u obezbjeđivanju logistike za ovaj događaj i slatkiša.
Podsjetimo, ovaj popularni podgorički amaterski mješoviti hor, pod okriljem NVU Kutak, do sada je održao 126 koncerata širom Crne Gore i regiona, od toga 15 u inostranstvu (u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Subotici, Vrbasu, Jajcu, Prijepolju, Konjicu, Puli, na Tjentištu).
Nedavni podgorički antifašistički spektakl u Bemax areni (15.12.2024), povodom 80-godišnjice od oslobođenja Podgorice, upisao ih je u istoriju, jer su prvi crnogorski ansambl koji je organizovao veličanstven koncert u toj areni, pred više od dvije hiljade ljudi.

KIC pop hor rođendanski koncert poklanja Dječijem domu u Bijeloj

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su rekli da je neophodno vožnju prilagoditi saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, vidljivost smanjena

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

Mnogi radnici u Crnoj Gori izloženi su mobingu, ali zbog straha da će ostati bez posla, samo rijetki odlučuju se da se bore za svoja prava i dostojanstven odnos nadređenih, dok većina ćute i trpe zbog straha da će ostati bez posla i tek kada dobiju otkaz odlučuju se da pravdu potraže na sudu.
To je slučaj i Podgoričanke A. H, osobe sa invaliditetom, majke dvoje đece, koja brine i o suprugu čiji je invaliditet utvrđen u stoprocentnom iznosu.
Ona je rješenje o otkazu u kompaniji dobila 11. decembra 2024. Proglašena je tehnološkim viškom u firmi u kojoj je radila od aprila 2008, a bila je zapošljena na poziciji menadžerke za procjenu i likvidaciju šteta imovine. Tvrdi da je od osnivanja kompanije jedina proglašena tehnološkim viškom. Radno mjesto joj je samo ukinuto, a, uprava je ocijenila da ne može biti raspoređena na drugo i spremljen joj je otkaz.
<h2>DUGOTRAJNO MALTRETIRANJE</h2>
Otkazu je, kako tvrdi, prethodio dugotrajan i zastrašujući mobing od dirktora firme D. B, a nakon što je 2021. doživjela povredu na radu.
Poslije 16 godina posvećenog rada u kompaniji, ostavljena na ulici, sa dvoje đece i suprugom koji je osoba sa potpunim invaliditetom, odlučila je da na sudu potraži satisfakciju za progon koji je trpjela. U februaru prošle godine tužila je kompaniju i direktora, a pošto je, prethodno, u decembru 2024, preko punomoćnika podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga, u skladu sa odredbom člana 15 stav 1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, ali postupak posredovanja nije uspio.
Tužbom podnešenom u februaru, traži utvrđivanje mobinga, zlostavljanja na radu i naknadu nematerijalne štete u simboličnom iznosu.
U Osnovnom sudu u Podgorici juče je svjedočila i ispričala da je sve počelo kada je 2021. godine zbog pogrešne procjene invaliditeta, kojom nije bila zadovoljna, a pošto je doživjela povredu na poslu. Pokrenula je postupak za naknadu dijela štete pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, a onda i pred podgoričkim sudom koji je presudio u njenu korist. Od tada počinje njena lična i profesionalna drama.
Posebno je istakla radni doručak koji je sa menadžerima, u decembru 2022. godine, organizovao direktor i poslije kojeg je pozvao na razgovor.
- Tada mi je rekao da je on na mom mjestu ne bi tužio firmu, jer sam ja rukovodilac i treba da budem uzor drugim zaposlenim, ali sam mu ja rekla da ne bih ni ja, ali da sam se osjetila poniženom i da ću svoja prava zaštiti sudskim putem – ispričala je ona.
Rekla je i da je isljeđivao da li je ona autorka anonimne ankete zapošljenih.
- Ja sam se tom prilikom osjetila ugroženom i osjetila sam pritisak da se na mene vrši, a zbog sudskog postupka i presude... – kazala je ona.
<h2>ZBOG PRIJETNJI ZAVRŠILA KOD DOKTORA</h2>
Ispričala je i da je u martu 2023, zbog postignutih rezultata ostvarila bonus.
- ... poslije izvjesnog vremena dobila sam telefonski poziv od tuženog II reda (direktora p.a) koji mi je povišenim tonom rekao da mu je dosta više tužbi sa moje strane, a ne sad i druga tužba... ...razgovor je trajao nekih 6-7 minuta – piše u zapsiniku.
Objasnila je da se u slučaju druge tužbe radilo o potraživanju od kompanije regresa i zimnice.
- Rekao je - dođite vi u ponedeljak da se normalno raziđeno, pa me tužite kada odete iz ove firme. Ja sam se osjećala ugroženo, poniženo i sada ovo dok pričam sve me to vraća na taj period – rekla je tokom svjedočenja.
Objasnila je da je tokom tog telefonskog razgovora izašla napolje, jer joj je bilo neprijatno da kolege slušaju, a u kojoj mjeri je bio neprijatan i stresan za nju potkrijepila je činjenicom da su joj prišle dvije nepoznate osobe, muškarac i žena, i pitali je da li joj treba pomoć.
- ...da li će da je povedu kod doktora i u policiju, što je ona odbila, uzela stvari izašla, upalila svoje auto i pošla u Dom zdravlja kod svog izabranog ljekara – piše u zapisniku.
Dvoje neznanaca je, ipak, pratilo svojim automobilom sve do Doma zdravlja, đe su je opet pitali treba li joj pomoć i objasnili medicinskoj sestri da joj nije dobro.
<h2>DIREKTOR JOJ ODUZEO SLUŽBENO VOZILO</h2>
Da je direktor brutalno mobingovao, kao dokaz, saopštila je sudu i podatak da je 7. aprila primila mjel od njega, koji je dostavio njenom kolegi, obavještavajući ih da je službeno vozilo koje je ona koristila, dodijelio kolegi iz drugog sektora.
- Ističem da je razlog nastavaka narušavanja moje sigurnosti i ličnog dostojanstva prouzrokovano pokretanjem navedenih sporova – rekla je ona.
Naglasila je i da je postupak za njen otkaz pokrenut dok je bila na bolovanju, zbog liječenja od povrede na radu.
-... a uporedo i psihijatrijski, zbog stresa koji sam preživjela na poslu, a to se sve prenosilo i na porodicu. Napominjem da sam majka dvoje maloljetne djece i osjećam da je on vršio pritisak kako bih ja sama dala otkaz, a nijesam ga dala, jer sam majka dvoje djece, a i sujprug mi je lice sa invaliditetom 100% - kazala je juče na sudu.
Objasnila je i da joj je nakon te povrede utvrđen invaliditet u procentu od 30 odsto.
Odgovarajući na pitanje advokata kompanije, ponovila je da mobing nije prijavila ranije, jer se plašila otkaza, a „poučena drugim slučajevima u firmi“.
Za sljedeće ročište sud je naložio da kompanija dostavi personalni dosije tužilje i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u periodu od 2023. godine, pa na dalje.

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

Vještačenja i inspekcijski nadzor u rožajskim šumama, saznaje Portal ETV, okončan je, a epilog ovog procesa je zabrinjavajući - krivične prijave će biti podnešene protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja. U beskompromisni obračun sa takozvanom šumarskom mafijom ušli su načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i koji lično rukovode kontrolama u crnogorskim šumama. Njih dvojica u sukobu su sa ministrom Vladimirom Jokovićem, a Miloš Rajković, kojeg je 6. novembra prošle godine Vlada čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume, dolazi iz Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Kankaraš i Delić kadrovi su Pokreta Evropa sad, stranke čiji je lider premijer Milojko Spajić, koji ih, međutim, do sada „nije čuo“ o pohari crnogorskih šuma i vezama čelnika institucija sa šumarskom mafijom. A Delić je juče na svom Fejsbuk profilu objavio i uznemirujuće svjedočenje o praćenju, prijetnjama, zasjedama, ali i pucnjavi tokom inspkecijskog nadzora i kontrola sječe u šumama, kao i ćutanju tužilaštva na sva ta dešavanja. <h2>POD PRATNJOM „FLASTERA“</h2> - ... Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na bjesomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprijekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“ – objasnio je on. O iskustvima iz Rožaja napisao je da dok su u, u gazdinskoj jedinici Crnja - Ibarac, radili kontrolu, „pojavili su se momci (zbog magle im nijesmo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas“. - U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nijesu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao: „Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu – napisao je Delić. Objasnio je da su sve vrijeme nadzora imali „flastere“ – vozila koja su ih pratila. -... Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave – prenio je jedno od iskustava u Rožajama. Milioni kubika drvne mase, kategoričan je on, (podsjećajući da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. - Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama – kategoričan je Delić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Decidiran je da „u tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima)“. <h2>SVJEDOČENJE ROŽAJACA</h2> Početkom januara Portal ETV objavio je tekst upozoravajući da su rožajske šume meta organizovanog kriminala. - Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – saopštili su Rožajci koji su nam se pismom obratili, upozoravajući da su posljedice sječe šuma već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Kazali su da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“. - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – smatraju oni. Rekli su da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“, dok se šteta „mjeri milionima eura“. U pismu su precizno objasnili i šemu pljačkanja rožajskih šuma, direktno targetirajući šefa Područne jedinice Rožaje, ali i odjeljenja koja su brutalno poharana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Portal ETV je u fazi pripreme tog teksta posalo pitanja i Jokovićevom resoru, kao i rožajskom tužilaštvu, ali su nas ignorisali. <h2>TRI PRIJAVE OD OKTOBRA</h2> Međutim, tri dana pošto smo uputili pitanja saopštenjem su se oglasili Kankaraš i Delić, ističući, pored ostalog, da su od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Saopštili su tada sa su u saradnji sa policijom u Beranama procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, da je krivična prijava tužilaštvu podnešena protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su tada Kankaraš i Delić, ukazujući na pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja grupe Rožajaca iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući, pored ostalog, da se „sve sječe, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama“. - Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – istakli su u saopštenju i konstatovali da je „najgori utisak od svega činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama“. Zbog organizovanog pustošenja rožajskih šuma, uz podršku ljudi iz Uprave za šume, prije nekoliko godina dostavljena je prijava i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nema dostupnih informacija da li su se bavili ovim slučajem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>

Tag: kic-pop-hor