Projekat "Bez dileme antifašizam" KIC Pop Hora traje punih osam godina, a od prvog koncerta 29. novembra 2017. desetine hiljada ljudi je širom regiona podržalo naš rad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, menadžerka hora i osnivačica Snežana Burzan - Vuksanović.
Dan Republike nekada se obilježavao 29. novembra, u sjećanje na taj dan 1943. kada je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Članovi KIC Pop Hora su jedni od onih koji ne dozvoljavaju da ti datumi odu u zaborav, te će tradicionalno u subotu 29. novembra održati koncert "Bez dileme antifašizam".
Burzan - Vuksanović ističe da su, nakon prvog koncerta prije godine u Kulturno-informativnom centru "Budo Tomović", projekat "Bez dileme antifašizam" održali i na Trgu nezavisnosti u Podgorici, ispred Skupštine Crne Gore, a uslijedili su Beograd, Zagreb, Skoplje, Ljubljana, Subotica, Vrbas, Tjentište, Prijepolje..
- To su desetine i desetine hiljada ljudi koji podržavaju rad ovog hora i ovaj projekat - istakla je Burzan - Vuksanović.
KIC "Budo Tomović" je, kako navodi, domaćin horu otkad postoji, na čemu su im veoma zahvalni. Vježbanja i ponavljanja podrazumijevaju, kako je objasnila, da bi trebalo uskladiti 50 glasova da bi dali najbolje na koncertu.&nbsp;
Profesor i dirigent hora Mladen Čelebić kaže da je ovaj posao preuzeo prije tri mjeseca i vratio se kao stari, a novi čovjek u Podgoricu, jer je u tom gradu završio osnovnu i srednju školu, otišao za studijama i poslom i poslije više od četrdeset godina dobio poziv da se vrati.
- Nešto me je vuklo da nešto od tog svog znanja i iskustva prenesem malo i na neki ansambl u Podgorici. Ipak sam potekao odavdje, stekao ovdje obrazovanje i mislim da svi mi koji odemo da bi trebalo u jednom trenutku da to svoje iskustvo i znanje prenesemo na neke mlađe generacije, u ovom slučaju hora - pjevače koji vole da pjevaju, da ih uputimo i da im donesemo nešto novo, ako možemo - zaključio je Čelebić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Burzan - Vuksanović: Desetine hiljada ljudi podržavaju rad KIC pop hora i projekat "Bez dileme antifašizam"

Popularni podgorički KIC pop hor održaće tradicionalno, u subotu, 29. novembra 2025. godine koncert „Bez dileme – antifašizam“ pod dirigentskom palicom prof. Mladena Čelebića, u restoranu „Desetka“, od 19 sati.
Na repertoaru će se naći poznate partizanske, revolucionarne i antifašističke pjesme: Po šumama i gorama, Oj đevojko drugarice, Komandant Sava, Uz maršala Tita, Padaj silo i nepravdo, Teče Tara, Bilećanka, Odiseja, Zemljo moja i mnoge druge. Solisti hora su Slavica Dragović i Igor Đurić, a premijerno će biti izvedena autorska kompozicija „Gdje ste sada hej Sloveni?“ podgoričkog ljekara Vladimira Pavićevića.
Ove godine program u „Desetki“ obogatiće dio velikog modnog performansa Slobodanke Seke Martinović „Drugarica Broz, omaž ženi i jednom vremenu“ koji je prije 10 godina imao premijeru na Trgu nezavisnosti. Ovog 29. novembra modele gđe Martinović nosiće članice KIC pop hora.
Podsjetimo, prvi koncert projekta „Bez dileme – antifašizam“ po ideji Snežane Burzan Vuksanović, osnivačice i menadžerke hora, održan je 29. novembra 2017. godine u prepunoj velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Od tada hor je taj program pjevao skoro 50 puta, i to desetak u KIC-u, na Trgu nezavisnosti, nekoliko puta, na platou ispred Skupštine Crne Gore, u skoro svim gradovima u Crnoj Gori, ali i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, na Tjentištu, Jajcu, Prijepolju, Subotici, Vrbasu...
Domaćini u restoranu Desetka, obezbijedili su za sve goste besplatan vojnički pasulj (tokom cijelog dana), ali i kviz na temu poznavanja SFRJ i gostovanje DJ Kubanca.

Koncert KIC Pop Hora: Kultura antifašističkih sjećanja u subotu u ''Desetki''

Prvi crnogorski pop hor – KIC pop hor učestvovaće od sjutra, 13. juna, do nedjelje, 15. juna, na 35. internacionalnom festivalu horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” i na proslavi 50. rođendana hora Milanollo, koji je domaćin ove poznate horske smotre.
Na scenama gradova Saviljano, kod Torina i Vilafaleta &nbsp;nastupiće pet horova iz Italije i Crne Gore: hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, hor bijelih glasova i mladih “Accademia MusicArte” (Novi Ligure), Mladi talenti na izvrsnom treningu u režiji Raffaelle Tassistro, hor zajednice Castagnole (Piedmont) i prvi put u Italiju stiže KIC POP HOR iz Podgorice, Crna Gora.
Prema najavi organizatora KIC pop hor je pravi kulturno-muzički fenomen u svojoj zemlji i regionu. &nbsp;
- Pod neumornim vođstvom i vizijom mr Sneže Burzan Vuksanović, istinske duše projekta, hor je za osam godina trajanja oživio i izrastao u veliku porodicu. Ona je mnogo više od režisera ili direktora: ona je menadžer, PR, kreativni menadžer, izumitelj i srce projekta "Bez dileme – antifašizam".Bez nje ništa od ovoga ne bi bilo moguće - navode u najavi domaćini 35. internacionalnog festivala horskog pjevanja “Sergio Chiarlo” u Saviljanu , i dodaju da uz muzičku podršku mr dirigovanja Jerine Knežević, KIC pop hor okuplja više od 50 entuzijasta između 20 i 70 godina: studente, profesionalce, umirovljenike... koji su ujedinjeni ljubavlju prema muzici i željom za dijeljenjem emocija.
Nakon više od 130 koncerata u Crnoj Gori i većim gradovima Balkana (Beograd, Sarajevo, Zagreb, Skoplje, Subotica, Drač i drugi), &nbsp;KIC pop hor će se u Italiji, tokom tri nastupa, predstaviti poznatim mješovitim domaćim i stranim repertoarom, ex YU pop hitovima, &nbsp;odabranim inostranim evergrin melodijama, etno a cappella programom, kao i dijelom popularnog projekta „Bez dileme – antifašizam“, koji imaju snažan društveni i kulturni utjecaj, a domaćini najavljuju i da publika očekuje neodoljivo iskustvo satkano od muzike, strasti i moćnih poruka.&nbsp;

KIC pop hor premijerno u Italiji

Popularni podgorički KIC pop hor doživio je ovacije izvodeći projekat „Bez dileme - antifašizam“, pod vedrim nebom banatskog Bavaništa, pred više hiljada ljudi na Dan mladosti, 25. maja.&nbsp; Publika je, kako se navodi u saopštenju, tokom čitavog koncerta bodrila, pozdravljala hor, uz uzdahe i aplauze, uz zajedničko pjevanje sa horom prvo nekadašnje himne SFRJ - Hej Sloveni i Internacionale, a potom i poznatih partizanskih i revolucionarnih pjesama: Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas.&nbsp; - Mnogi su nakon koncerta prilazili horistima sa suzama u očima, izažavajući i nostalgiju i radost, uz komentare: Bravo, Hvala vam što njegujete te pjesme, Ne mogu da vjerujem da sam ponovo čuo taj repertoar, Samo tako nastavite, Vi ste ambasadori mira i ljubavi, Dođite nam opet i slično - istaknuto je u saopštenju. Uz antifašistički repertoar, oko 40 podgoričkih horista, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević predstavilo se i pop koncertom, uz konstantno bodrenje publike, naročito u refrenima: Lipe cvatu (solista Igor Đurić), Džuli, Ljuljaj me nežno, Mene voljela, Devojko mala, Dođi u 5 do 5 i dr. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu"> <figcaption>Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  Dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, na Dan mladosti, bila je i &nbsp;modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, &nbsp;a modele su nosili šarmantni i dobro raspoloženi članovi i članice KIC pop hora, sa kojima je Martinović uvježbala dinamičnu koreografiju, uz Odiseju, Čamac na Tisi, Ko nekad u 8. Uz puno aplauza, podrške, čak i nevjerice, publika je sa velikim oduševljenjem ispratila 10-ak prelijepih modela kojima su podrška bili i modeli partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204" data-rendition-name="original" width="2256" height="1496" loading="lazy" alt="Modna revija"> <figcaption>Modna revija(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  &nbsp;Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović prenosi utisak da je fantastična revija „ukrala šou“ &nbsp;odlično raspjevanom KIC pop horu i dodaje da „naravno nije bilo mjesta ljubomori, jer je riječ o istom timu koji predvodi, a koji već osam godina pjesmom širi ljubav među ljudima i narodima, promoviše vrijednosti mira, slobode, suživota, antifašizma. &nbsp; Ona dodaje da su Podgoričanke iz KIC pop hora blistale i na izboru za MISS Jugonostalgije 2025, a da je lentu najljepše ponijela Milica Vuletić, dok je za drugu pratilju izabrana Jerina Knežević.&nbsp; - Na četvrtoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu (Vojvodina), na glavnom trgu tog mjesta, na Dan mladosti – 25. maja, okupilo se više hiljada ljudi kako iz Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, tako i iz Italije, Poljske, Češke, a na trgu ste mogli vidjeti kako zastave sa zvezdom petokrakom, tako i crvene marame i titovke-kape, majice sa Titovim likom i druga obilježja vremena poslijeratne izgradnje SFRJ koje je promovisalo bratstvo i jedinstvo u tadašnjih šest republika i dvije autonomne pokrajine - navodi se u saopštenju. Divni domaćini „Jugonostalgije“ iz &nbsp;Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, naglašavaju da od zaborava žele da sačuvaju vrijednosti suživota, tradicije i zajedništva jugoslovenskih naroda i narodnosti, a uz gostovanje Podgoričana kojima su mnogo zahvalni na koncertima i reviji koje su im poklonili, organizovali su i polaganje pionirske zakletve, doček štafete mladosti, bijeli kabriolet koji je dovezao „druga Tita“, kviz o SFRJ, logorsku vatru, slet sa pionirima i mažoretkinjama...&nbsp;

Sjećanje na Dan mladosti u banatskom Bavaništu: KIC pop hor pozdravljen ovacijama

U susret 25. maju - Danu mladosti, prazniku nekadašnje SFRJ, regionalno popularni KIC pop hor putuje za Vojvodinu gdje će u nedjelju, 25. maja, učestvovati na tradicionalnoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu. Podgorički ansambl predstaviće se koncertom pop hitova, a potom i projektom „Bez dileme – antifašizam“.
Oko 40 horista, pod dirigentskim vođstvom mr Jerine Knežević izvešće prvo, popularne: „Grudi balkanske“, „Pjevam danju, pjevam noću“, „Mene voljela“, „Ljuljaj me nežno“, „Džuli“, „Lipe cvatu“ i dr, a potom i regionalno poznat repertoar partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama: Po šumama i gorama, Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo Bilećanka, Teče Tara, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas i dr.
Takođe, dio 4. manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, u nedjelju, 25. maja, na Dan mladosti, biće modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, a modele će nositi članice KIC pop hora.
Domaćini „Jugonostalgije“ iz Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, očekuju više hiljada posjetilaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a planirali su i organizovanje: štafete mladosti, izbora miss Jugoslavije, kviz o SFRJ, logorsku vatru... Najavljuju „nezaboravan dan ispunjen emocijama, tradicijom i zajedništvom, a pozivaju da se obučete u retro stilu i (d)oživite duh nekadašnje Jugoslavije!“
U saopštenju se napominje da već osam godina KIC POP HOR pjeva o miru, slobodi, ljubavi među ljudima i narodima, obogaćujući muzičku, umjetničku i antifašističku realnost Crne Gore i regiona. Održali su više od 130 koncerata širom države i Balkana (Albanija, Srbija, BiH, S.Makedonija, Hrvatska), a veoma uspješno ga menadžerski vode Snežana Burzan Vuksanović i Sanja Radusinović (NVO Kutak). Pjevali su u većini crnogorskih gradova, a koncerti u Bavaništu biće njihov 17. međunarodni nastup.

KIC pop hor u Bavaništu u čast Dana mladosti

Povodom praznika Prvog maja u studiju Televizije E su gostovali KIC Pop Hor, a u emisiji &nbsp;Srećni dan su govorile Jerina Knežević dirigentica i Snežana Burzan jedna od osnivačica, menadžerka, organizatorka, producentkinja KIC pop hora.&nbsp;
Prvi maj je bio jedan od najznačajnih praznika u Jugoslaviji, podsjetila je Burzan, mada je taj praznik značajan i danas, iako su &nbsp;vanredne sile sklonile iz fokusa proletera.
- Širom svijeta se 1. maj obilježava danas, izuzev Amerike, možda Latinske Amerike, pošto oni imaju neke svoje datume koje slave rad. U vrijeme Jugoslavije, mi tadašnja djeca, Titovi pioniri obavezni smo bili na svim manifestacijama, izletima, akademijama. U centru grada su podizane velike bine, na programima učestvovali najpoznatiji instrumentalni vokalni izvođači, održavani su govori, znate već kako je funkcionisao taj sistem, takođe Prvi maj je poznat i po nekim radničkim protestima, mitinzima, šetnjama kroz centar grada i podgoričke, titogradske porodice su tada često išle na neke izlete van grada, tada popularna Mareza, i &nbsp;iza Zabjela, te su bili dani za porodicu, za opštenarodne fešte i za odmor, da vam pravo kažem. Prvi maj je za tadašnju omladinu značio početak ljeta, mada i sada, to je znak da skidamo kapute, čizme i slično, i odemo u ljeto koje svi obožavamo u ovom gradu - rekla je Burzan.
&nbsp;I dalje vjeruje da Prvi maj treba na pravi način da se slavi, da ne izgubi svoj smisao, jer radnici i dalje treba da se bore za svoja prava, muškarci i žene, a, žene naročito.
- Sindikati, kojih puno ima u Crnoj Gori, znate i sami da smo mi podijeljeno društvo, nek se bore na svoje načine za prava radnika. Ipak čovjek treba da je na prvom mjestu i ovom i u svakom sistemu, a Prvi maj nas uči baš tim neprolaznim vrijednostima, da smo svi jednaki, da treba da budemo solidarni, da treba da pomažemo jedni drugima, da se borimo za jednake zarade ukoliko isto radimo. Vidite koliko je nas ovdje, svi dolazimo iz različitih profesija, branši, opredjeljenja, vjeroispovjesti, a opet nas nešto vezuje pa smo.svi zajedno u ovom horu, ljubav prema pjevanju, prema vrijednostima koje popularišemo kroz repertoar. Takav je i Prvi maj, zato u našem repertoaru ima toliko pjesama koje rado dijelimo sa gledaocima Srećnog dana i Televizije E danas - poručila je Burzan.
KIC Pop Hor je pjevao i na kineskom jeziku, istakla je Knežević, &nbsp;i to pjesmu spremljenu u kratkom roku &nbsp;i sjajno su je izveli.
- Nastupamo dosta, angažovan je hor, pa i pjevanje na pet jezika, ali gdje su ljudi motivisani i gdje pričamo svi jednim jezikom, kao što je Sneža rekla, zaista uspijevamo brzo doći do rezultata. Velika organizacija, posvećenost, odricanje, to članovi najbolje znaju, ali uspijemo da spremimo repertoar - zaključila je Knežević.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkmKHxJc4pj8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Burzan: Prvi maj nas uči neprolaznim vrijednostima, jednakosti i solidarnosti

KIC pop hor iz Podgorice u subotu, 1. marta 2025. obilježava svoj osmi rođendan, i to poklanjajući koncert Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, sa početkom u 18 časova.
Prvi crnogorski pop hor, pod dirigentskom palicom Jerine Knežević, uz popularne melodije iz bogatog pop i antifašističkog repertoara (Crna Goro kapljo vode, Zemljo moja, Grudi balkanske, Uhvati ritam, Pjevam danju pjevam noću, Devojko mala, Bela ćao, i dr) izvešće i nekoliko, za ovu priliku pripremljenih, dječijih pjesama. Biće to i prvi koncert hora sa novom dirigenticom koja je uz prvi crnogorski pop hor od početka ove sezone.
Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović zahvaljuje na podršci direktorici JU Dječijeg doma „Mladost“ Mareli Savić, koja vodi jedinu ustanovu u našoj državi koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, &nbsp;&nbsp;-kao i prijateljima ovog događaja - &nbsp;JP Tržnice i pijace Podgorica i budvanskoj slastičari Mocart u obezbjeđivanju logistike za ovaj događaj i slatkiša.
Podsjetimo, ovaj popularni podgorički amaterski mješoviti hor, pod okriljem NVU Kutak, do sada je održao 126 koncerata širom Crne Gore i regiona, od toga 15 u inostranstvu (u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Subotici, Vrbasu, Jajcu, Prijepolju, Konjicu, Puli, na Tjentištu).
Nedavni podgorički antifašistički spektakl u Bemax areni (15.12.2024), povodom 80-godišnjice od oslobođenja Podgorice, upisao ih je u istoriju, jer su prvi crnogorski ansambl koji je organizovao veličanstven koncert u toj areni, pred više od dvije hiljade ljudi.

KIC pop hor rođendanski koncert poklanja Dječijem domu u Bijeloj

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Moskva je pohvalila najnoviju strategiju nacionalne sigurnosti američkog predsjednika Donalda Trampa, ocijenivši je kao značajnu promjenu politike koja se u velikoj mjeri poklapa sa ruskim pogledima na međunarodne odnose.
Reakcije iz Kremlja uslijedile su nakon što je Bijela kuća u petak objavila dokument u kojem se kritikuje Evropska unija, uz tvrdnje da se Evropa suočava sa rizikom od "civilizacijskog brisanja", te poruku da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za poboljšanje odnosa s Rusijom.
- Prilagođavanja koja vidimo u mnogočemu odgovaraju našoj viziji - izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je pozdravio signale da je Trampova administracija "za dijalog i izgradnju dobrih odnosa", ali je upozorio da bi takozvana američka "duboka država" mogla pokušati sabotirati Trampove namjere.
Ove izjave dolaze u trenutku kada napori Bijele kuće da proguraju mirovni sporazum za Ukrajinu ulaze u ključnu fazu. Američki zvaničnici tvrde da se nalaze u završnoj fazi postizanja dogovora, ali zasad nema jasnih naznaka da su ni Ukrajina ni Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji je izradio Trampov pregovarački tim.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak posjetiti London, gdje će učestvovati na četverostranom sastanku s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Zelenski je ranije pozivao evropske saveznike na snažniju podršku u trenucima kada je Bijela kuća vršila pritisak na Kijev da pristane na odricanje teritorije. Ključno pitanje za Ukrajinu ostaje kakve bi sigurnosne garancije dobila ukoliko bi pristala odreći se kontrole nad dijelom teritorije.
Ukrajinski predsjednik je saopštio da je u subotu naveče imao "suštinski telefonski razgovor" s američkim zvaničnicima, nakon trodnevnih razgovora američke i ukrajinske delegacije u Floridi. Ti sastanci uslijedili su nakon posjete Moskvi Trampovih emisara Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Izvor za "Axios" naveo je da je razgovor trajao dva sata i da je bio "težak".
- Ukrajina je odlučna nastaviti raditi u dobroj vjeri s američkom stranom kako bi se zaista postigao mir - poručio je Zelenski na društvenim mrežama. Dodao je da su dvije strane razgovarale o "ključnim tačkama koje bi mogle osigurati kraj krvoprolića i uklanjanje prijetnje nove ruske invazije punog obima".
Ipak, ostaje nejasno da li su SAD ili evropske zemlje spremne ponuditi sigurnosne garancije koje bi zaista odvratile Rusiju od nove agresije, kao i da li bi Vladimir Putin pristao na bilo kakav sporazum koji podrazumijeva prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini.
Američki zvaničnici su više puta tvrdili da su blizu održivog dogovora otkako je Tramp počeo svoj drugi mandat, no te su se najave često pokazale kao preoptimistične.
Odlazeći američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je u subotu na jednom odbrambenom forumu da se napori administracije za okončanje rata nalaze u "posljednjih deset metara". Naveo je da su ostala otvorena dva pitanja: teritorija i sudbina nuklearne elektrane Zaporožje.
Iako se Kelog smatra jednim od američkih zvaničnika sklonijih ukrajinskim stavovima, on u januaru napušta funkciju. Mnogi drugi ljudi bliski Trampu, uključujući Vitkofa, znatno su otvoreniji prema ruskim pozicijama. Trampov sin Donald džunior izjavio je u nedjelju u Dohi da Zelenski namjerno produžava sukob iz straha da bi izgubio vlast ako rat završi, poručivši da SAD više neće biti "idiot sa čekovnom knjižicom".
Analitičari u Kijevu smatraju da situacija još uvijek nije toliko loša da bi Ukrajina bila prisiljena potpisati bilo kakav sporazum samo da bi zaustavila rat, ali upozoravaju da predstoji teška i potencijalno sumorna zima jer Rusija nastavlja napade na energetsku infrastrukturu, što remeti snabdijevanje strujom i grijanjem za milione građana.
Umor je sve izraženiji dok Ukrajina ulazi u četvrtu zimu rata punog obima, a Zelenski je dodatno oslabljen korupcijskim skandalom koji je zahvatio više njegovih bliskih saradnika i doveo do ostavke šefa kabineta Andrija Jermaka.
Jedna osoba je poginula u napadu dronom u sjevernoj regiji Černihiv kasno u subotu, saopćile su lokalne vlasti, dok je kombinovani napad bespilotnim letilicama i raketama pogodio energetsku infrastrukturu u centralnom gradu Kremenčuku. Veliki djelovi grada ostali su bez električne energije i vode u nedjelju. Bio je to drugi uzastopni noćni napad na energetsku infrastrukturu, nakon što je u petak naveče lansirano više od 600 dronova i 50 projektila.

Moskva pohvalila najnoviju strategiju nacionalne bezbjednosti Trampa: "Prilagođavanja odgovaraju našoj viziji"

Francuska će ojačati svoje partnerstvo sa Nigerijom u suočavanju sa raznim bezbjednosnim izazovima, posebno terorističkom prijetnjom na sjeveru te zemlje, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
- Ojačaćemo naše partnerstvo sa vlastima i našu podršku pogođenom stanovništvu - napisao je Makron na platformi Iks (X) i dodao da to čini na zahtjev nigerijskog predsjednika Bolea Tinubua, sa kojim je obavio telefonski razgovor.
Ponovni porast nasilja naveo je predsjednika Nigerije Tinubua da proglasi vanredno stanje. On je naredio i regrutovanje dodatnih bezbjednosnih snaga.
- Pozivamo sve naše partnere da se mobilišu - dodao je Makron, koji u svojoj poruci nije precizirao prirodu akcija koje je planirao Pariz.
Vlasti u Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, nalaze se pod intenzivnim pritiskom nakon nedavnih otmica više od 400 Nigerijaca za manje od 15 dana, uključujući stotine školske djece.
Zemlja je već doživjela stotine masovnih otmica posljednjih godina, posebno u sjeverozapadnim i centralnim regionima, koje su počinile naoružane bande ciljajući ranjivo stanovništvo radi otkupa, terorišući slabo kontrolisana ruralna područja, prenijeli su francuski mediji.

Makron: Francuska će pojačati podršku Nigeriji u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: kic-pop-hor