Predstava „Ljubaf”, nastala u produkciji beogradskog Yugoarta, biće izvedena u nedjelju, 23. novembra, u 20 časova, u sali DODEST Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO.
U glumačkoj postavi su Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Ovo scensko ostvarenje bavi se složenim ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o smislu i potrazi za ljubavlju: šta ona zapravo jeste, kako je pronaći, i kako je sačuvati u vremenu koje često izgleda postavljeno naopačke? Radnja prati dvojicu školskih drugova koji se, nakon godina razdvojenosti, slučajno sreću u dramatičnom trenutku – kada jedan od njih pokušava da skoči u rijeku. Njihov susret postaje prekretnica: spašavajući jedan drugoga, pronalaze način da se suoče sa sopstvenim problemima i ponovo uhvate korak sa životom.
Organizatori su saopštili da su ulaznice za predstavu rasprodate.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Predstava „Ljubaf” u KIC-u: Kako sačuvati ljubav u svijetu koji često djeluje potpuno izvrnut?

Predstava „Lov na vepra“, nastala u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica, Makedonskog narodnog teatra i Art Medie, biće izvedena u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, u četvrtak, 20. novembra, u sali DODEST, s početkom u 20 sati.
Tekst potpisuje Marija Sarap, dok režiju potpisuje Nataša Poplavska.
Rediteljka Poplavska ističe da predstava otvara snažan društveni i emocionalni prostor:
– Predstava „Lov na vepra” postaje metafora lova na slobodnu, autentičnu ženu – onu koja odbija da bude pripitomljena – ali istovremeno i lov na „divljeg demona” koji se prenosi generacijama u jednoj porodici. To je priča o suočavanju i razrješenju sopstvenog demona. U društvima koja i dalje nose duboke tragove tradicionalizma, žene se svakodnevno bore s različitim oblicima nasilja, a posebno razvedene žene koje često gube pravo da aktivno učestvuju u životu svoje djece. Zato ova predstava nije samo umjetnički čin, već način društvenog i kolektivnog osnaživanja. Njena namjera je da progovori, potrese i inspiriše – i publiku, i institucije koje imaju moć da mijenjaju stvarnost. Ona je platforma za javni dijalog, emancipaciju i osnaživanje, jer kroz umjetnost otvaramo prostor za identifikaciju, solidarnost i preispitivanje društvenih normi – kazala je Poplavska.
Ulaznice po cijeni od 5 eura dostupne su na biletarnici KIC-a (od 9 do 20 sati).
Informacije i rezervacije: 020 664 237.

1250x600

Predstava „Lov na vepra“ u KIC-u: Drama o slobodi, nasljeđu i borbi žena

Predstava „Gidionov čvor” Pozorišta mladih Sarajevo biće izvedena u okviru desetog izdanja Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, u srijedu, 19. novembra, u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Emocionalna i provokativna drama, nastala po tekstu jedne od najpoznatijih američkih spisateljica Džone Adams, otvara niz važnih društvenih tema – od slobode izražavanja, kreativnosti i odgovornosti u obrazovanju, do vršnjačkog nasilja, odnosa nastavnika i roditelja i granica njihovih uticaja na mlade ljude.
„Gidionov čvor” postavlja pitanje – da li pokušaj pronalaska odgovora samo dodatno zapetljava „gordijev čvor“ savremenog društva, ili nas približava njegovom razrješenju? Poruka predstave je jasna: taj čvor se ne može presjeći, već je potrebno zajednički djelovati kako do njegovog zapetljavanja ne bi ni došlo.
Publika će imati priliku da prepozna i preispita složene odnose između individualne slobode i društvene odgovornosti, između obrazovnog sistema i lične empatije, kroz snažne glumačke interpretacije i minimalističku, ali emotivno snažnu scensku postavku.
Ulaznice, po cijeni od 5 eura, mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“ (od 9 do 20h).
Za informacije i rezervacije dostupan je broj telefona 020 664 237.

Predstava „Gidionov čvor” u KIC-u

Nakon rasprodatih koncerata u Sarajevu, Ljubljani i Zagrebu, Zabranjeno pušenje u akustičnoj postavi stiže i u Podgoricu, gdje će nastupiti ove subote, 15. novembra od 20 časova u KIC-u Budo Tomović.
Projekat "Neuštekani", u okviru kojeg legendarni bend Zabranjeno pušenje održava seriju koncerata "bez struje" i na akustičnim instrumentima izvodi odabrane pjesme iz svoje bogate, više od četrdeset godina duge karijere, izazvao je veliku pažnju publike širom regije.
Ovaj projekat, kojim je Sejo Sexon želio da, kako kaže, "ispravi nepravdu i izvede uživo pjesme od kojih su mnoge, po prvi puta, ugledale svjetla pozornice", nudi Zabranjeno pušenje u unplugged verziji, na akustičnim instrumentima, kao priču i dirljivu emociju.
Legendarni bend, koji je još jednom pokazao da je "zauvijek mlad" i spreman na nove izazove, održaće koncert u Podgorici i prirediti pravi spektakl u renoviranoj dvorani KIC Budo Tomović, a publika će biti u prilici u intimnijoj atmosferi uz do sada neotkriveni muzički repertoar čuti i kratke priče vezane uz nastanak i rođenje Zabranjenog pušenja, kao i pjesme koje do sada nisu izvođene na koncertima, kao što su "Pismo Elvisu", "Laku noć, stari", "Arizona dream", "Nema više" ili "Kad dernek utihne"…
Nakon Podgorice slijede prva dva nastupa u Osijeku, a potom klupski nastupi 28. i 29. novembra u sarajevskoj Slogi te 5. i 6. decembra u zagrebačkom Boogaloou, koji će ujedno biti i promocije albuma "Pušenje ubija", snimljenog na zagrebačkoj Šalati u okviru turneje kojom se obilježilo 40 godina od objavljivanja albuma "Das ist Walter".
Ulaznice u prodaji na kioscima Tobacco S Press-a (prodajna mjesta na linku: https://new.gigstix.me/prodajna-mjesta/) &nbsp;širom Crne Gore i online putem platforme Gigstix.

Zabranjeno pušenje kao ‘’NEUŠTEKANI’’ u subotu u KIC-u

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović” tokom novembra donosi bogat i raznovrstan program — od pozorišnih predstava, koncerata i književnih večeri, do filmskih projekcija i likovnih izložbi.
Deseti MAKADO – festival kamernih dramskih ostvarenja
Centralni događaj novembarskog repertoara biće jubilarno, deseto izdanje Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, koja svake godine privlači sve više pažnje i priznanja stručne i šire javnosti.
Od 17. do 26. novembra publika će imati priliku da pogleda devet žanrovski raznovrsnih predstava iz Crne Gore i regiona, među kojima su: „Kako postati žena kojoj se sve prašta”, „Bajbok”, „Gidionov čvor”, „Lov na vepra”, „Audijencija”, „Kronika seoske ljubavi”, „Ljubaf”, „Ženski razgovori” i „Pluća”.
Završno veče biće posvećeno proglašenju pobjednika, uz izvođenje antikabarea „Džentlmen”, poetsko-muzičkog performansa u čast nagrađenih. Kao i prethodnih godina, biće dodijeljene nagrade „Sat kula” za najbolju predstavu, mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru.
Književni i likovni program
U okviru redovnog književnog ciklusa KIC-a, 5. novembra će biti predstavljena knjiga „Lijepo gastarbajtersko dijete” (Ein schönes Ausländerkind) austrijske spisateljice crnogorskog porijekla poznate pod pseudonimom Toksični pomfrit (Toxische Pommes) — duhovita i dirljiva priča o odrastanju između kultura i jezika.
Gost tribine „Podgoričke priče” biće prof. dr Milena Đukanović, 27. novembra, u razgovoru o kulturnim i društvenim temama savremenog crnogorskog društva.
Likovni program obilježiće foto-dokumentarna izložba „Fuzija izraza”, otvorena od 24. novembra do 4. decembra, kojom KIC obilježava šest decenija postojanja. Izložba podsjeća na bogatstvo i kontinuitet likovnog, književnog i filmskog stvaralaštva ove institucije.
Publika će od 3. novembra moći da pogleda slike Rajka Pejakovića, dok će Tanja Đikanović predstaviti svoje radove 17. novembra.
Dani gitare i „Zabranjeno pušenje”
Deseto izdanje Međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici” počinje 27. novembra koncertom češkog dua Vladislav Bláha (klasična gitara) i Tania Drobysh (domra, mandolina). Iste večeri nastupiće i crnogorski MP Trio (Miladin Peruničić – gitara, Davor Novak – bas, Ivan Ivanović – bubnjevi). Festival će trajati do 15. decembra, uz učešće renomiranih gitarista, profesora i mladih talenata iz zemlje i inostranstva.
Poseban muzički događaj biće koncert grupe „Zabranjeno pušenje”, koja će 15. novembra na velikoj sceni KIC-a nastupiti u okviru projekta „Neuštekani”, predstavljajući svoje poznate hitove u akustičnom aranžmanu.
Filmski program
Filmski repertoar u novembru donosi naslove za sve generacije.
23. novembar – animirana avantura „Dječak delfin 2” (Dolphin Boy 2)
28. novembar – triler „Lopov s krova” (Roofman)
29. novembar – film „Dauntonska opatija: veliko finale” (Downton Abbey: The Grand Finale)
30. novembar – animirani hit „Zootropolis 2” (Zootopia 2)
KIC „Budo Tomović” i ovog mjeseca potvrđuje status najvažnije kulturne scene glavnog grada — mjesta susreta različitih umjetnosti, stvaralaca i publike.

„Zabranjeno pušenje” u akustičnom izdanju i jubilej Dana gitare

U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović”, u subotu, 25. oktobra u 19 sati, u sali Dodest, biće održano poetsko veče u organizaciji poetskog društva SVI MI. Publika će imati priliku da uživa u panorami poezije „Na šakama zemlje” i filmu video-poezije „SVI MI: Zemlja za sve”, koji zajedno predstavljaju savremeni dijalog poezije i vizuelne umjetnosti. Gosti večeri biće Marija Dragnić, Urša Majcen, Pino Pograjc, Krsto Giljen i Mirko Kekić, a program donosi jedinstveno iskustvo poezije kroz spoj riječi, slike i emocije. Panorama poezije „Na šakama zemlje” okuplja mlade pjesnikinje i pjesnike iz regiona, čije se stvaralaštvo prepliće u zajedničkom prostoru emocije, identiteta i geografije. Svaki autor i autorka zastupljeni su s dvije pjesme – jednom „gradskom”, inspirisanom nekim od gradova regiona, i jednom intimističkom. Knjiga će biti objavljena dvojezično – na originalnim jezicima i u prevodu na engleski. U panorami su zastupljeni autori i autorke: Andrej Al-Asadi (London), Uresa Ahmeti (Ferizaj), Azgan Berbati (Bajram Curri), Krsto Giljen (Nikšić), Mirko Kekić (Požarevac), Anastasija Kostić (Gračanica), Emina Kovačević-Podgorčević (Jablanica), Urša Majcen (Ljubljana), Enxhi Naumi (Korça), Radmila Petrović (Užice), Anđela Piljagić (Banja Luka), Pino Pograjc (Ljubljana), Filipa Sara Popova (London), Jana Radičević (Podgorica), Marija Skočibušić (Karlovac) i Dorotea Šušak (Zagreb). Film video-poezije „SVI MI: Zemlja za sve” predstavlja filmski pandan panorami – svaka „gradska” pjesma dobija svoj vizuelni izraz kroz lični video-rad autora i autorke, dok sve segmente povezuje montažer, reditelj i pjesnik Krsto Giljen. Idejna tvoriteljka oba projekta i urednica izdanja je pjesnikinja Marija Dragnić, osnivačica poetskog društva SVI MI, koje okuplja mlade autore iz regiona i podstiče saradnju kroz umjetnost, dijalog i zajednički jezik poezije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022121040_4623211ec4dc74934a066cca0a7a40825c4df6240b34bbe9af87efd6eb461393.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022121040_4623211ec4dc74934a066cca0a7a40825c4df6240b34bbe9af87efd6eb461393" data-rendition-name="original" width="1241" height="1755" loading="lazy" alt="KIC"> </figure>  &nbsp;

Panorama poezije „Na šakama zemlje” i video-poezija „SVI MI: Zemlja za sve” u subotu u KIC-u „Budo Tomović”

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ pripremio je filmski program namijenjen najmlađoj publici, kroz projekcije pažljivo odabranih sinhronizovanih animiranih ostvarenja.
Na repertoaru su dva nova naslova: „Super Čarli / Super Charlie“ (2024) i „Elio“ (2025).
Animirana avantura „Super Čarli“ biće prikazana u petak, 20. septembra, od 11 sati. Film donosi veselu priču o bebi sa supermoćima koja se svakodnevno suočava sa različitim izazovima, pokušavajući da nauči kako da kontroliše svoje sposobnosti. Kroz humor i porodične nestašluke, ističu se vrijednosti prijateljstva, porodice i prihvatanja različitosti.
Najmlađa publika uživaće i u novom animiranom ostvarenju „Elio“, koje će biti prikazano u petak, 27. septembra, takođe od 11 sati. Film prati jedanaestogodišnjeg dječaka koji se slučajno nađe u društvu vanzemaljaca i biva proglašen ambasadorom Zemlje. Kroz duhovite i fantastične situacije, priča istražuje teme identiteta, pripadanja i prijateljstva, nudeći uzbudljivo i emotivno putovanje za sve generacije.
Projekcije će biti realizovane u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u skladu sa najvišim standardima, što garantuje vrhunski kvalitet slike i zvuka.

Animirani filmovi za najmlađe u KIC-u „Budo Tomović“

Kulturno–informativni centar „Budo Tomović” organizuje audiciju za prijem novih članova u DODEST-ovu pozorišnu radionicu glume.
Kako je saopšteno, estiranje zainteresovanih kandidata biće održano 19. i 20. septembra u prostorijama KIC-a, sa početkom u 19 sati.
- Audicija je namijenjena mladima – srednjoškolcima i studentima, a radionica će, kao i prethodnih godina, primjenjivati najsavremenije pozorišne metode. Program će voditi afirmisani i nagrađivani dramski umjetnik Sejfo Seferović. Za više informacija kandidati se mogu obratiti Sejfu Seferoviću na broj telefona 067 261 949 - navodi se u saopštenju.

Audicija za novu generaciju DODEST-ove pozorišne radionice u KIC-u „Budo Tomović”

Prvi solistički koncert mlade crnogorske flautistkinje Elene Golubović biće održan u okviru ciklusa „Mladi talenti” u četvrtak, 5. juna, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 19 sati.
Flautistkinja će nastupiti uz korepetitora Filipa Usova, a na repertoaru će, kako je saopšteno iz KIC-a, biti djela Johana Sebastijana Baha (Partita u a-molu za solo flautu, III stav, Sarabanda), Fridriha Kulaua (Introdukcija i rondo), Kristofa Vilibalda Gluka (Orfej), Fransoa Devijena (Sonata u e-molu, I stav), Johana Joakima Kvanca (Koncert u G-duru II i III stav), Volfganga Amadeusa Mocarta (Adagio iz flautskog kvarteta u D-duru) i Vilhelma Popa (La Traviata).
Elena Golubović je rođena 2007. godine u Baru.
Osnovno muzičko obrazovanje je stekla u Muzičkoj školi „Petar II Petrović Njegoš” u klasi Biljane Dedić. Srednjoškolsko obrazovanje je nastavila u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić”, u klasi iste nastavnice, gdje trenutno pohađa treći razred. Kao solistkinja i članica kamernih ansambala osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima među kojima su: Međunarodni susreti flautista „Tahir Kulenović” u Valjevu, Međunarodno takmičenje flautista „Miodrag Azanjac” u Beogradu, „Međunarodno takmičenje duvačkih instrumenata” u Tivtu, „Sirmium Music Fest” u Sremskoj Mitrovici, „Međunarodno takmičenje mladih flautista” u Šapcu, „Harmonika Fest” u Tivtu i dr.
Dobitnica je prve nagrade na 47. Muzičkom festivalu mladih Crne Gore (Cetinje, 2022) u disciplini kamerne muzike i titule pobjednika u svojoj kategoriji u disciplini solo flauta na Prvom međunarodnom takmičenju duvačkih instrumenata u Tivtu, 2024. godine. Učestvovala je u projektu Dječiji simfonijski orkestar Vivum 2023. godine, na Cetinju.
Ulaz je slobodan.

Solistički koncert flautistkinje Elene Golubović 5. juna u KIC-u

Jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih slikara Roman Đuranović, gost je tribine „Podgoričke priče” koja u kontinuitetu oživljava sjećanja i slike o Glavnom gradu koji se kroz decenije mijenjao i razvijao, navodi se u saopštenju KIC-a "Budo Tomović".&nbsp;
- Dobitnik niza značajnih priznanja i nagrada, Roman Đuranović je umjetnik čiji vizuelni jezik je istovremeno moderan i arhetipski i koji karakteriše autentičnost, snažna simbolika i kolorit. Njegov bogat i prepoznatljiv stvaralački opus šalje jasnu i artikulisanu umjetničku poruku koja ostavlja upečatljiv utisak na posmatrača. Inspirativne priče i iskustva sa publikom su do sada u okviru tribine dijelili mnogi, ovog puta o svom umjetničkom putu, procesu stvaranja, savremenoj umjetničkoj sceni, ali i o Podgorici govoriće umjetnik prepoznatljivog izraza, čiji radovi neprestano pomjeraju granice - istaknuto je u saopštenju.
Tribina će biti održana sjutra, u Multimedijalnoj sali KIC-a, u 20 sati, a moderator je novinar Vanja Kovačević.
Podsjećaju da je Roman Đuranović (1969) diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek Grafički dizajn (1995).
Slikar je popularne kulture i supkulture. Reafirmiše jezik i medij slikarstva.
Njegov slikarski univerzum naseljavaju urbani likovi, usamljeni pojedinci ili upareni usamljenici, bestrasni tipovi bez individualiteta. Ti replikanti današnjice ambalažirani su u moderni stajling i haotični svijet savremenosti, u kome dijele isti stepen vidljivosti sa stripovskim junacima, letećim automobilima, bul-terijerima, obitavajući u gotovo magritovski začudnom lendskejpu. Izlagao je samostalno ili u okviru grupnih prezentacija u respektabilnim galerijama u Podgorici, na Cetinju, Ankari, Vankuveru, Njujorku, Kelnu, Barseloni, Beču, Ljubljani, Skoplju, Sarajevu…
Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i Nagrade za slikarstvo „Milunović, Stijović, Lubarda”, Tradicionalna izložba ULUCG-a (2001); Nagrade za najboljeg mladog umjetnika, Bijenale savremenog pejzaža, Novi Sad (2004); Nagrade za crtež na Podgoričkom likovnom salonu (2004); Nagrade za najbolju izložbu u 2014, Tradicionalna izložba ULUCG-a (2015).&nbsp;

KIC: Roman Đuranović gost tribine Podgoričke priče

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Tag: kic