Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

1084x550

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV je prvi lider Katoličke crkve iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegov izbor je predmet brojnih analiza. Jednu od njih objavio je i briselski list Politico, gdje su iznijeli neke od glavnih razloga zbog kojih je baš ovaj kardinal izabran.
Sveštenici su bili "nevoljni" da izaberu papu iz globalne sile, rekao je jedan kardinal za Politico. Ali na kraju, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika u svijetu, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za onoga koji bi, vjerovatno, mogao djelovati kao protivteža impulsivnom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
To nije bilo sasvim slučajno, tvrdi Politico. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima su bili svjesni da je Robert Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Čikagu, vođa koji bi mogao predstavljati alternativni glas Trampu.
Iako to nije bio glavni faktor odluke, koja je bila vođena suptilnijim internim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao pružiti protivtežu Trampovoj retorici bio je “dodatni dar,” rekao je jedan sveštenik za Politico.
Od njega se očekuje, prema mišljenju progresivnih posmatrača, da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trampu, a koji je bio favoriziran od strane Franja, generalno podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je istorijski progonila.
Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od pape Lava XIV se takođe očekuje da nastavi politiku pape Franja davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći u katoličkom svijetu navodno je bila ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.
<h2>Mimoilaženja</h2>
Možda najveće pitanje po kojem se Tramp i novi papa ne slažu jeste migracija.
Dok predsjednik SAD-a nastavlja s masovnim deportacijama migranata, Lav je "za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne", rekao je ovaj izvor briselskog lista.
- On je sigurno problem za Trampa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Tramp prezire – one koji govore španski. Korišćenje španskog i italijanskog jezika, a ne engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak uveče bilo je namjerno okrutno s Prevostove strane - rekao je crkveni istoričar Alberto Meloni.
Valter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal prestar da učestvuje u konklavi, rekao je za Politico da je migracija bila "veoma važno pitanje" među kardinalima tokom pret konklavnih susreta, koji često imaju ogroman uticaj na konačan ishod.
Pitanje migracije biće važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa "ima mnogo iskustva s tim."
Leovo mišljenje o Trampovoj administraciji već je jasno.
Nalog na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritikovao stav Trampove administracije prema migraciji u aprilu. I nakon što je u četvrtak obukao bijeli papinski ogrtač, Leo nije gubio vrijeme u predstavljanju sebe kao glasa u odbranu migranata, osuđujući "zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva" među onima koji nemaju vjere — što se može protumačiti kao referenca na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.
<h2>Liječenje podjela</h2>
Ali podsticaj za izbor Prevosta nije bio isključivo o čovjeku u Bijeloj kući.
Više od Trampa, možda se radilo i o širem, korozivnom uticaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su naročito tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegovu vlast, zbog čega su se neki zapitali hoće li se američka Crkva na kraju odlučno odvojiti od Svete Stolice.
To je situacija koju crkveni vođe ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Kardinali prepoznaju da “bez američke crkve nema crkve,” rekao je jedan vatikanski insajder za Politico.
Kada su kardinali izabrali Prevosta mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u liječenju tih podjela.
- On će sigurno imati uticaj na američku Crkvu, jer je Amerikanac i iz Čikaga, koji je više otvoren, više progresivan - rekao je učesnik konklave.
Ukazao je i na to da je Lav XIV već signalizirao spremnost na pomirenje s tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palatu, raskošnu rezidenciju u Vatikanu koja je bila dom prethodnih papa prije nego što se Franjo preselio u skromniji Santa Marta dom za goste.
Preseljenje u palatu je "kao da kaže desnici: "Nismo protiv vas"", rekao je taj izvor. On je insistirao da novi papa nema želju da antagonizira konzervativce, s obzirom na to da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila za "jedinstvom."
Novi papa bi mogao i "reinterpretirati", bez ukidanja, neke od kontroverznijih progresivnih poteza pape Franja, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istopolnim zajednicama, rekao je kardinal Žan-Klaud Holerik, progresivni nadbiskup Luksemburga.
Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edvard Feser, katolički profesor filozofije na univerzitetu Pasadena Siti, sugerisao je na mreži X da, iako teologija novog pape naginje progresivizmu, on djeluje kao “razuman čovjek koji bi se mogao odgovoriti od nekih Franjinih problematičnih odluka.”
<h2>Izazovi</h2>
Značajno je da se Prevost već lično sastao s uticajnim američkim kardinalom Rejmondom Burkeom, tvrdokornim kritičarem Franja koji se stalno žalio na napore pokojnog pape da ograniči tridentsku misu, stariju verziju latinske mise koju favoriziraju tradicionalisti.
Taj potez je izazvao nelagodu među nekim umjerenima, a jedan je za Politico rekao da se boji da bi tradicionalisti mogli postati "sila u Crkvi" nakon što je Franjo uspio da uglavnom smanji njihov uticaj.
Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti najvatrenije snage Trampovog svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migraciji.
Nakon Prevostovog uzdizanja, Laura Lumer, američka krajnje desna politička aktivistkinja i Trampova savjetnica, bijesno je izjavila da se radi o “woke marksističkom papi” i ustvrdila da je “anti-Tramp, za otvorene granice, i totalni marksista kao papa Franjo,” dodajući da je “odvratno” što je sada on zadužen za Vatikan.
Značajno je da Lumer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape znači čak i nevjernicima u Vašingtonu.
Stiv Banon, bivši glavni strateg Donalda Trampa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog papu rođenog u SAD-u bio glas protiv njegovog starog šefa. To je bio “najgori izbor za Trampovske katolike,” rekao je Banon, nazivajući izbor Lava XIV “antitrampovskim glasom globalista."
Ali kardinal Holerik, koji je bio blizak Franju, rekao je da to nije sasvim tačno.
- Nismo izabrali anti-Trampa, izabrali smo učenika Isusa - rekao je Holerik.

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

Velemajstor Denis Kadrić nalazi se na korak od osvajanja titule na 78. Prvenstvu Crne Gore u šahu. Uoči posljednjeg kola, Kadrić se osamio na čelu tabele, zahvaljujući pobjedi protiv fide majstora Andreja Šukovića. 
Kadrić je do pobjede došao crnim figurama. Igrana je Pirčeva odbrana, a čitava partija je bila u granicama jednakosti, a kada je na tabli ostala završnica sa raznobojnim lovcima, Šuković je krenuo na pobjedu, što je Kadrić iskoristio i trijumfovao nakon preokreta. Ovom pobjedom Kadrić se nalazi na korak do titule, a za nju će mu biti dovoljan remi u poslednjem kolu, u kome se sastaje sa Nikitom Petrovom.
Velemajstor Nikola Đukić i fide majstor Jovan Milović odigrali su spektakularnu partiju. Nakon serije taktičkih udara, Milović je dospio u nadmoćnu završnicu, u kojoj se nije najbolje snašao, pa je na kraju njihov duel okončan remijem, nakon više od pet sati borbe.
Velemajstor Nikita Petrov je uhvatio ritam u drugom dijelu turnira, iako se oprostio od odbrane titule. U današnjem duelu Petrov je crnim figurama savladao internacionalnog majstora Blaža Kalezića.
Važnu pobjedu za gornji dio tabele ostvario je i fide majstor Oleg Jaksin koji je nadigrao velemajstora Nebojšu Nikčevića. 
Važniji rezultati desetog kola: Đukić - Milović remi, Šuković - Kadrić 0-1, Kalezić - Petrov 0-1, Jaksin - Nikčević 1-0, Tomić - Vukčević remi, Ivanović - Vujošević remi, Skvorcov - Nikač 1-0…
Sjutra je programu poslednje, jedanaesto kolo a izdvajaju se dueli: Petrov - Kadrić, Vukčević - Đukić, Milović - Skvorcov, Vlatković - Jaksin, Kalezić - Šuković, Ivanović - Tomić…
Stanje na tabeli uoči poslednjeg kola: 1. Kadrić 8,5 2. Đukić 8 3. Milović 7,5 4-5. Jaksin i Petrov 7 6-12. Tomić, Kalezić, Vukčević, Ivanović, Skvorcov, Šuković, Vlatković 6,5 13-18. Pečurica, Nikčević, Draganić, Vujošević, Đurović, Vujačić 6…
Posljednje kolo na programu je od 16h. Nagradni fond ovogodišnjeg šampionata iznosi 15000 eura i biće podijeljen na 12 redovnih i pet specijalnih nagrada. 
Ljubitelji šaha sjutrašnje partije mogu pratiti preko sajta Šahovskog saveza Crne Gore.

Kadrić na korak do titule

Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, sa saradnicima, danas se, u okviru manifestacija povodom Dana nezavisnosti Republike Kosovo, sastao sa premijerom te države Aljbinom Kurtijem.&nbsp;
- Tokom sastanka razgovarano je o toku izbornog procesa, aktuelnim političkim dešavanjima, kao i o mogućnostima buduće saradnje i institucionalne koordinacije, u cilju jačanja demokratskih procesa i unapređenja regiona. Radost cijele Opštine Ulcinj povodom izbora nove Vlade Republike Kosovo je velika- navode iz Opštine Ulcinj.&nbsp;
Glasanje je, kako navode iz Opštine Ulcinj, održano u kritičnom i osjetljivom trenutku za Kosovo, dok formiranje nove Vlade predstavlja važan korak ka konsolidaciji demokratskih institucija i jačanju javne odgovornosti prema građanima.
- Nimanbegu uputio je premijeru Kurtiju najiskrenije čestitke povodom novog mandata, uz uvjerenje da će on biti obilježen ekonomskim razvojem, jačanjem vladavine prava, unapređenjem bezbjednosti Kosova i cijelog regiona, kao i afirmacijom nacionalnih interesa. Kosovu su potrebne hrabre odluke, široka politička saradnja i nepokolebljiva posvećenost evroatlantskim integracijama. Želimo mnogo uspjeha u novoj odgovornosti, u službi građana i budućnosti Republike Kosovo- navode iz Opštine Ulcinj. 
&nbsp;

Nimanbegu i Kurti: Radost cijele Opštine Ulcinj povodom izbora nove Vlade Republike Kosovo je velika

By analyzing indictments and orders to conduct investigations, ETV’s investigative team revealed disturbing irregularities in cases handled by the Special State Prosecutor’s Office more than a month ago, pointing to possible abuses. As reported by Television E and Portal ETV, as many as twelve SKY messages of identical content, date, and time were inserted into a case concerning cigarette smuggling through the Ecuadorian port of Guayaquil, while simultaneously appearing in an investigation into cocaine smuggling, also from Ecuador?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_e64d0cc2def2a2b91ae1ed3329c2892f6aca08b81420f8bf5d687fdd0cecbd26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218190232_e64d0cc2def2a2b91ae1ed3329c2892f6aca08b81420f8bf5d687fdd0cecbd26" data-rendition-name="original" width="1632" height="1080" loading="lazy" alt="SUMNJA NA TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Dvanaest istih rečenica u tri tužilačka akta i dvije istrage "><figcaption>SUSPICION OF PROSECUTORIAL MANIPULATION: Twelve identical sentences in three prosecutorial acts and two investigations(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>NO REACTION FROM THE SSPO</h2> Journalists from our media outlet also uncovered manipulation of the content of a Europol Intelligence Document delivered to Predrag Šuković, head of the Special Police Department, and from there forwarded to the head of the Special State Prosecutor’s Office Vladimir Novović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190228_5c0df89e1879ca62767f2aad2ee6f54a61386ab33874017a65d540a424532ed0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218190228_5c0df89e1879ca62767f2aad2ee6f54a61386ab33874017a65d540a424532ed0" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="BEZ ODGOVORA: Vladimir novović, glavni specijalni tužilac "><figcaption>NO ANSWER: Vladimir novović, Chief Special Prosecutor(Photo: FOTO: SAVO PRELEVIC)prelevics@t-com.me</figcaption></figure>  What is particularly intriguing is that the original Europol documents do not mention the name of Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović, nor the nickname „Aco“, which later mysteriously appears in prosecutorial files, replacing Europol’s information about a person nicknamed „Miki“ and „New Miki“ (translated from „Novi Miki“).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_dca24f3c0e07eea046161fa248c4130ebf699626652f27da389338de94f47965.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260218190232_dca24f3c0e07eea046161fa248c4130ebf699626652f27da389338de94f47965" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA METI SDT-A: Biznismen Aleksandar Mijajlović"><figcaption>TARGETED BY THE SSPO: Businessman Aleksandar Mijajlović(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  All of this raises suspicion that someone - either within the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office - subsequently altered or supplemented the original Europol data. However, apart from persistent silence lasting more than a month, there has been no reaction from the Special State Prosecutor’s Office to Television E’s questions. Nor did Supreme State Prosecutor Milorad Marković answer the key question: he responded to four questions with a single sentence.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190228_095225006df61443760e25e8eb49a816ad49cb44242b2cab6d702fe8c7aa8f7f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260218190228_095225006df61443760e25e8eb49a816ad49cb44242b2cab6d702fe8c7aa8f7f" data-rendition-name="original" width="843" height="527" loading="lazy" alt="JEDNA REČENICA ZA ČETIRI PITANJA: Milorad Marković, vrhovni državni tužilac "><figcaption>ONE SENTENCE FOR FOUR QUESTIONS: Milorad Marković, Supreme State Prosecutor(Photo: UGC )</figcaption></figure>  <h2> WHEN AN ANSWER IS NOT AN ANSWER</h2> - We remind you that the cases you mention in your questions are pending before the competent court. All proposed evidence, including the cited messages, will be assessed by the court in accordance with the law, and a decision will be made - the office of the Supreme State Prosecutor Marković replied. In reality: one bureaucratically worded sentence, devoid of substance! Even after a follow-up email - in which we reiterated that the same messages appear as evidence in multiple cases, one of which is still under investigation by the Special Prosecutor’s Office - no response was provided. While prosecutors largely remain silent, the President of the Supreme Court of Montenegro Valentina Pavličić submitted a detailed written response, citing the Constitution and laws. She recalled that judicial authority is independent, and that judges are autonomous in exercising their judicial function and rule exclusively on the basis of the Constitution and the law, which excludes any interference in judicial decision-making in specific cases.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_725909ed3b16afae9f7dc02777b55e69b264c9b7d8e9c548024ce2e9306ad1b1.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260218190232_725909ed3b16afae9f7dc02777b55e69b264c9b7d8e9c548024ce2e9306ad1b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="POŠTOVANJE USTAVA I ZAKONA: Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore "><figcaption>RESPECT FOR THE CONSTITUTION AND THE LAW: Valentina Pavličić, President of the Supreme Court of Montenegro(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2> LACK OF JURISDICTION OF THE SUPREME COURT</h2> - The President of the Supreme Court of Montenegro has no authority to act or in any way influence individual cases pending before Montenegrin courts - Pavličić’s response states. She emphasized that, in order to preserve the integrity of proceedings and impartiality, she has no legal authority to comment on individual cases. - The President of the Supreme Court of Montenegro also has no legal authority to review confirmed indictments, analyze individual cases, or assess the admissibility of evidence in court proceedings before lower courts. The assessment of evidence and the rendering of decisions based on evidence presented in court proceedings fall exclusively within the jurisdiction of judicial panels before which the cases are pending - the response to Television E states. <h2>QUESTIONS BLOWN „INTO THE WIND“</h2> Will you request that the indictments in question be reviewed again? Do you believe that such conduct may have violated the defendants’ right to a fair trial, both by the Special State Prosecutor’s Office and by the judges who confirmed the indictments? To these questions from TV E, the President of the High Court in Podgorica Zoran Radović persistently avoided responding. Unlike Montenegrin institutions, which remain silent on questions about the misuse of SKY communications, lawyers across Europe have for years warned that SKY cannot serve as valid evidence if its authenticity is disputed.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190236_7e57ab71347f7414294dab5c5879e462d39108ea8dd24fa124db4e829ea38a4e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260218190236_7e57ab71347f7414294dab5c5879e462d39108ea8dd24fa124db4e829ea38a4e" data-rendition-name="original" width="1406" height="1080" loading="lazy" alt="MORA POSTOJATI MOGUĆNOST ADVOKATA DA PROVJERE SKAJ DOKAZE: Justus Reizinger "><figcaption>DEFENSE LAWYERS MUST HAVE THE OPPORTUNITY TO VERIFY SKY EVIDENCE: Justus Reizinger(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>THE QUESTION OF TRIAL FAIRNESS</h2> Dutch lawyer Justus Reizinger emphasizes that the defense must have full opportunity to verify the legality of how such evidence was obtained. - As defense attorneys in criminal proceedings, we must be able not only to verify the reliability of incriminating evidence, but also to determine how it was obtained and processed, whether this was done in accordance with the law, and whether it constitutes lawful evidence at all - Reizinger said in a statement to ETV. He stresses that this must be assessed in accordance with the national legislation of the states from which the citizens indicted on the basis of SKY messages originate. - We must be able to examine legality in accordance with the national legislation of all states involved. If these questions of legality cannot be adequately reviewed, that means there is no possibility of a fair trial, and such evidence would have to be excluded - Reizinger concludes. While competent institutions shift responsibility among themselves, the key question remains unanswered: were the disputed evidence lawfully obtained and used? State silence and the absence of reaction call into question the defendants’ right to a fair trial, and at the same time undermine public trust in the judicial system.

A wall of state silence over manipulations of SKY evidence

Glavni pregovarač Rusije sastao se u Ženevi iza zatvorenih vrata sa ukrajinskim zvaničnicima nakon završetka formalnih razgovora dvije strane koji su održani uz posredništvo SAD, pišu ruski državni mediji a prenosi Si-En-En (CNN), kojem je ova informacija potvrđena sa ukrajinske strane.
Prema navodima ruske agencije RIA Novosti, Medinski je dva sata iza zatvorenih vrata razgovarao sa Ukrajincima u hotelu Interkontinental prije no što je napustio Ženevu. Izvor informacije bio je anoniman.
Potom je Medinski potvrdio ruskoj agenciji da je bilo dodatnog sastanka sa ukrajinskom stranom.
Pregovarački tim Ukrajine potvrdio je SiEnEn-u da se ovaj sastanak dogodio.
Američki zvaničnici kažu da su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, otišli iz hotela u Ženevi prije no što se Medinski vratio tamo radi dodatnih razgovora.
Prethodno su formalni razgovori uz američko posredovanje završeni poslije samo dva sata.
I ukrajinski i ruski pregovarači opisali su te razgovore kao teške, javlja SiEnEn (CNN).

Tag: katolicka-crkva

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

Kadrić na korak do titule

Nimanbegu i Kurti: Radost cijele Opštine Ulcinj povodom izbora nove Vlade Republike Kosovo je velika

A wall of state silence over manipulations of SKY evidence

Ruski i ukrajinski pregovarači imali samostalne pregovore iza zatvorenih vrata u Ženevi

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO