Grupa građanskih aktivista i građana Plava obratili su se Portalu ETV s ozbiljnim pritužbama na rad menadžmenta Nacionalnog parka Prokletije upozoravajući da sprovode praksu koja zastrašuje mještane ove opštine. - Čak i osobe koje vjekovima borave na svojim katunima tokom sezone bivaju sankcionisane ako pokušaju da izvrše rekonstrukciju svojih objekata, uz krivične prijave podnošene protiv njih kao da se radi o ozbiljnim kriminalcima – tvrde oni. <h3>ZAŠTIĆENO PODRUČJE BEZ ZAŠTITE</h3> Naglašavaju da se oni zalažu za poštovanje zakona, ali da smatraju „da je obaveza nadležnih institucija da građanima jasno i precizno objasne koja gradnja je dozvoljena i da se pronađu kompromisna rešenja koja će biti u skladu sa zakonom i potrebama lokalnog stanovništva“. - Kao građanski aktivisti, podržavamo turizam i njegov razvoj, ali se oštro protivimo ovakvom pristupu i načinu upravljanja Nacionalnim parkom – kategorični su oni. Tvrde i da je stanje u Nacionalnom parku zabrinjavajuće, te da je prethodna godina izgubljena kada je riječ o sistemskoj zaštiti ovog zaštićenog područja. - Godinama unazad suočavamo se sa ozbiljnim problemima i sumnjama na nezakonite radnje iz perioda prethodnih uprava. Posebno zabrinjava činjenica da su tri pitke rijeke u okviru Nacionalnog parka – Treskavička, Babinopoljska i Hridska – stavljene u cijevi za izgradnju mini hidroelektrana. Postavljamo javno pitanje: ko je izdao saglasnosti, ko je odobrio elaborate i ko je dao dozvole za krčenje šuma u zoni vodotokova – pitaju oni. Upozoravaju da je prema dostupnim informacijama, planirano čak 14 mini hidrocentrala na teritoriji opštine Plav. - Zahvaljujući pritisku javnosti i podršci nevladinih organizacija, među kojima posebno ističemo organizaciju „Sačuvajmo rijeke“, spriječeni su dalji pokušaji devastacije riječnih tokova. Podsjećamo i da su 2019. godine određeni objekti dati Nacionalnom parku na valorizaciju u turističke svrhe, ali do danas nijesu privedeni namjeni – pišu oni. Tokom elementarnih nepogoda u maju 2020. godine, ističu, u Nacionalnom parku je „izvaljeno oko 20.000 kubika drvne mase“. - Od tada počinje ozbiljna borba sa potkornjakom – problemom koji je odmah iza požara po štetnosti za šumske ekosisteme. Vlada Crne Gore je 2021. godine, na osnovu člana 31 Zakona o zaštiti prirode, donijela zaključak kojim su omogućene sanacione mjere u zaštićenim područjima. Međutim, 2022. godine dolazi do promjena u rukovodstvu Agencije za zaštitu životne sredine i, umjesto nastavka sistemske sanacije, dolazi do poništavanja tendera za prodaju sanitarne drvne mase i zastoja u sprovođenju mjera – objašnjavaju ekološki aktivisti i građani Plava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222210244_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Potkornjak Prokletije"><figcaption>Potkornjak uništava šume u Plavu</figcaption></figure>  Borba protiv potkornjaka, podsjećaju, „svedena je na postavljanje feromonskih klopki, koje služe isključivo za monitoring, odnosno praćenje stanja na terenu, a ne za suzbijanje najezde“. - Time problem nije riješen, već je dodatno produbljen. Tokom 2023. i 2024. godine vođena je intenzivna medijska borba kako bi se problem stavio u fokus javnosti. Tek 2025. godine dobijeno je rješenje o doznaci sanitarne sječe u Nacionalnom parku Prokletije. Međutim, sprovedene mjere su nedovoljne i parcijalne – smatraju oni. Na teritoriji koja gravitira opštini Plav, objašnjavaju, postoji 154 odjeljenja iz dvije gazdinske jedinice, a doznaka je, pišu, izvršena u svega šest odjeljenja, u obimu od oko 9.000 kubika drvne mase, dok je u preostalih 148 odjeljenja evidentirano prisustvo oboljelih stabala bez adekvatne reakcije. Oni zahtijevaju uvođenje stroge i nezavisne kontrole Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, terenski obilazak kompletnog područja Nacionalnog parka, evidentiranje svakog zaraženog stabla i objavljivanje preciznih podataka o stvarnom stanju, hitnu i sveobuhvatnu primjenu zakonom propisanih sanacionih mjera. <h3>PROŠLA GODINA IZGUBLJENA</h3> - Nacionalni park Prokletije predstavlja prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Odsustvo sistemskog djelovanja i odgovornosti dovodi u pitanje njegovu budućnost – zaključuju oni. Ukazali su i na nerealizovane aktivnosti iz Programa upravljanja NP Prokletije za 2025. godinu, iako su, kako ističu, „jasno definisane u zvaničnom dokumentu, sa naznačenim nosiocima i obezbijeđenim ili planiranim finansijskim sredstvima“. Bila je predviđena gradnja vidikovaca na lokacijama Kofiljača, Horolac, Vezirova brada i Bogićevića. Tokom 2024. godine urađeno je idejno rješenje - vidikovac, postavljanje zaštitnih ograda, odmorišnog mobilijara i panoramskih tabli. Planirani budžet je 22.000 eura, a odgovorni za projekat biili su direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Nije realizovana ni gradnja i rekonstrukcija odmarališta i česmi na ulazima u katune Treskavac, Hasova Bogićevića, Hrid, Popadija, Grebajski Zastan i Horolac. Planirani budžet je 7.400 eura, odgovorni su bili, takođe direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. Planom je bila predviđena rekonstrukcija i adaptacija karaula (Gradine), a projekat je kandidovan za kapitalne investicije, ali do realizacije nije došlo. Odgovorni su bili direktor Nacionalnih parkova, direktor Parka Prokletije i Služba za promociju, marketing i turizam, te Ministarstvo unutrašnjih poslova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260222210244_36dbcf2085ca598fc0803bd3691da4f1a391b4baf4548cd90b6415790e86aecf" data-rendition-name="original" width="1334" height="750" loading="lazy" alt="Karaula Gradine"><figcaption>Ništa od rekonstrukcije karaule Gradine</figcaption></figure>  U planu za 2025. bila je predviđena i izrada rampi ispred Centra za posjetioce u Gusinju i novog centra za posjetioce. Iako je idejno rješenje urađeno, rampe nijesu izgrađene, a kapitalni budžet je iznosio 804.000 eura, dok su odgovorni bili direktor Parka i Služba za promociju, marketing i turizam. U Parku, iako je bilo planirano, nijesu postavljene sedam najavnih i sedam informativnih tabli, kao ni unaprjeđenje postojećeg sistema signalizacije. Za to je bilo predviđeno 17.000 eura

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potkornjak uništava šume, mini hidrocentrale ubijaju rijeke

U Osnovnom sudu u Kolašinu danas je odložen početak suđenja u slučaju dopisnice Vijesti Dragane Šćepanović protiv kompanije “Ski resort Kolašin”, osnivača portala “Aktuelno” koji godinama vodi klevetničku kampanju protiv nje.
Šćepanović je jutros obaviještena da se suđenje odlaže jer advokat odbrane ima suđenje u Višem sudu u Podgorici.
Taj je portal u kontinuitetu, kako se i u tužbi navodi, plasirao neistinite informacije, oštre kritike i kvalifikacije na račun njenog ličnog i profesionalnog integriteta, koje pritom nisu potvrđene činjenicama i dokazima.
Advokat Veselin Radulović, koji u tom predmetu zastupa novinarku, ranije je naveo da sporni tekstovi predstavljaju napad na njen ugled, čast i dostojanstvo.
- Sa tendencijom da tako nastavi i ubuduće, da se novinarki nanesu bol i patnja, predstavljajući je i kao kriminalca, osobu koja radi protiv interesa lokalne zajednice u kojoj živi i odakle izvještava - dodao je Radulović.
Osnovni sud u Podgorici još je u martu 2025. presudio, po drugoj tužbi Šćepanović, da je portal Aktuelno povrijedio prava ličnosti novinarke, korišćenjem izrazito neprimjerenog i uvredljivog rječnika.
Presudom je tužena kompanija kažnjena novčano sa 2.000 eura, a naloženo joj je i da ukloni deset tekstova koji su bili predmet tužbe. Šćepanović je tada najavila da će iznos koji joj je dosuđen donirati.

Odloženo suđenje po tužbi Dragane Šćepanović protiv portala "Aktuelno"

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju, zajedno sa građanima Cetinja i Crne Gore, saopštili su saznanje da je bivšem načelniku Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Goranu Jokiću, obezbijeđeno novo radno mjesto unutar sistema.
Tim povodom su se obratili međunarodnoj javnosti, medijima, organizacijama za zaštitu ljudskih prava i svim relevantnim institucijama koje prate stanje vladavine prava i bezbjednosti u Crnoj Gori, ističući da takav potez doživljavaju kao direktnu uvredu porodicama žrtava i kao grubo obesmišljavanje svakog pokušaja da se uspostavi odgovornost.
- Jedanaest mjeseci smo svakodnevno, mirno i dostojanstveno, blokirali saobraćaj na raskrsnici Kruševo Ždrijelo, tražeći samo jedno – istinu i pravdu za nevino stradale. Naš protest nije bio politički, niti usmjeren ka sticanju bilo kakve materijalne koristi. Tražili smo odgovornost za sistemske propuste koji su doveli do toga da se dva masovna ubistva dogode u maloj zajednici kakva je Cetinje - navedeno je u obraćanju porodica žrtava i grupe građana.
U pet javno saopštenih zahtjeva, ključni je bio za utvrđivanje odgovornosti i smjene u sistemu bezbjednosti. Nakon smjene načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Gorana Jokića, pokazali su, kako kažu, dobru volju i obustavili svakodnevne blokade, vjerujući da će institucije konačno preuzeti odgovornost i da će se epilog ovih zločina tražiti u sudnicama, a ne na ulici.
- Danas saznajemo da se Goranu Jokiću traži ili mu je već obezbijeđeno novo radno mjesto unutar sistema. Takav potez doživljavamo kao direktnu uvredu porodicama žrtava i kao grubo obesmišljavanje svakog pokušaja da se uspostavi odgovornost - ističe se u obraćanju.
Ističu da posebno zabrinjava činjenica da, uprkos brojnim medijskim navodima o imovini koju je Goran Jokić stekao, javnost nikada nije dobila jasno i transparentno objašnjenje o porijeklu te imovine.
- Riječ je o imovini koja, prema dostupnim informacijama, višestruko prevazilazi okvire koje može obezbijediti plata jednog policijskog funkcionera u Crnoj Gori — plata koja je, u poređenju sa vrijednošću pomenute imovine, više nego skromna - npominje se u obraćanju.
Poriodice žrtava i grupa građana konstatuju da, imjesto sveobuhvatne i nezavisne provjere imovine i eventualne odgovornosti, svjedočimo pokušaju da se problem administrativno „premjesti“ i time zatvori. Takva praksa, naglašavaju, dodatno urušava povjerenje građana u institucije i otvara ozbiljna pitanja o postojanju političke zaštite unutar bezbjednosnog sektora.
- Građani Crne Gore koji protestuju ne traže povećanja plata, penzija, infrastrukturne projekte ili političke privilegije. Tražimo elementarnu odgovornost za izgubljene živote. Tražimo da sistem pokaže da su životi naših najbližih vrijedni više od funkcija i partijskih kalkulacija. Odgovornost za masovna ubistva i sistemske propuste ne može zastarjeti. Ona ne može biti zataškana kadrovskim rješenjima niti relativizovana protokom vremena - ističu oni u obraćanju.
Poručuju da neće mirno posmatrati pokušaje da se odgovornost izbjegne i da će nastaviti da koriste sva demokratska i zakonska sredstva kako bi zaštitili pravo na istinu i pravdu.&nbsp;
- Obratićemo se svim relevantnim međunarodnim institucijama, organizacijama i partnerima Crne Gore koji prate stanje ljudskih prava i vladavine prava. Nećemo dozvoliti da zločine prekrije zaborav. To dugujemo žrtvama. To dugujemo našoj đeci. To dugujemo i budućnosti ove zemlje - zaključeno je u obraćanju porodica žrtava i grupe građana Cetinja i Crne Gore.

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Nemesio Oseguera Servantes, poznatiji kao El Menčo, najtraženija osoba u Meksiku i vođa ozloglašenog narkokartela Kartel Halisko Nova Generacija (CJNG), ubijen je tokom bezbjednosne operacije. Meksički ministar odbrane potvrdio je da je El Menčo preminuo juče od posljedica teških povreda zadobijenih u sukobima s vojskom, dok su ga prevozili u glavni grad Siudad de Meksico, prenosi BBC. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FProudSocialist%2Fstatus%2F2025697177545105806%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2025697177545105806%7Ctwgr%5Efcbbeca251e67e96b31b5e63e10738e869c228db%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Detalji operacije i nasilan odgovor kartela</h2> U sukobima u gradu Tapalpa, u središnjoj zapadnoj saveznoj državi Halisko, ubijena su i četiri člana kartela, dok su tri pripadnika vojske ranjena. Operacija je sprovedena uz obavještajnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Kao odgovor na ubistvo svog vođe, CJNG je pokrenuo talas nasilja u osam meksičkih saveznih država, paleći vozila, postavljajući blokade na putevima i napadajući bezbjednosne snage. Američki Stejt department izdao je bezbjednosno upozorenje za američke državljane, savjetujući im da ostanu u zatvorenom u državama Halisko i Tamaulipas, kao i u pojedinim djelovima Mičoakan, Guerero i Nuevo Leon. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum pozvala je građane na smirenost. - U većem dijelu zemlje aktivnosti se odvijaju normalno - poručila je putem društvene mreže X. <h2>Ko je bio El Menčo?</h2> El Menčo, 59-godišnji bivši policajac, izgradio je veliku kriminalnu organizaciju odgovornu za krijumčarenje ogromnih količina kokaina, metamfetamina i fentanila u Sjedinjene Američke Države. Američka vlada nudila je nagradu od 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223100232_261e604e3f6c9b87efd699ba5a170a54afd7035215802fb54595a60d7faba62e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223100232_261e604e3f6c9b87efd699ba5a170a54afd7035215802fb54595a60d7faba62e" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="ubistvo el menčo"></figure>  Meksičko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su operaciju „planirale i sprovele“ specijalne jedinice, uz podršku vazduhoplovstva i Nacionalne garde. Tokom akcije zaplijenjeno je više oklopnih vozila i oružja, uključujući i raketne bacače. <h2>Haos u Halisku i drugim državama</h2> Očevici su zabilježili stubove dima iznad nekoliko gradova, uključujući Guadalahara, jedan od gradova domaćina predstojećeg Svjetskog prvenstva u fudbalu. U turističkom mjestu Puerto Valarta, na obali Haliska, procjenjuje se da su hiljade turista ostale blokirane u hotelima zbog nereda. Tokom jučerašnjeg dana pristizali su izvještaji o naoružanim napadačima na ulicama Haliska i drugih saveznih država. Guverner Haliska, Pablo Lemus Navaro, putem društvenih mreža savjetovao je građanima da poštuju upozorenja crvenog koda i ostanu u svojim domovima, dodajući da je javni prevoz u državi obustavljen. Avio-kompanije United Airlines, American Airlines i Air Canada otkazale su letove za Puerto Valartu i Guadalaharu, dok je let kompanije Delta Air Lines iz Atlante preusmjeren. <h2>Reakcije i političke posljedice</h2> Bivši američki ambasador u Meksiku Kristofer Landau opisao je El Menča kao „jednog od najkrvavijih i najnemilosrdnijih narkobosova“, a njegovu smrt nazvao je „velikom stvarju za Meksiko, SAD, Latinsku Ameriku i svijet“. Majk Vidžil, bivši šef međunarodnih operacija američke Agencije za borbu protiv droga (DEA), ocijenio je operaciju kao „jednu od najznačajnijih akcija preduzetih u istoriji suzbijanja trgovine drogom“. Ubistvo El Menča predstavlja važnu pobjedu za meksičku predsjednicu u borbi protiv narkokartela. Ovaj uspjeh mogao bi dodatno ojačati njen odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je ranije prijetio direktnim napadima na kartele na meksičkom tlu. Prošlog januara Tramp je izjavio da će, nakon napada na brodove za krijumčarenje droge, „sada početi udarati i na kopnu“, dodajući da „karteli upravljaju Meksikom“. Predsjednica Šejnbaum tada je odgovorila da raspoređivanje američkih trupa preko granice „nije opcija“. Međutim, ukoliko bezbjednosne snage brzo ne stave situaciju pod kontrolu, pobjeda meksičke administracije mogla bi ostati u sjenci nasilnog odgovora kartela. <h2>Kartel Halisko – ključni akter u meksičkoj trgovini drogom</h2> Kartel Halisko Nova Generacija (CJNG) stekao je ozloglašenu reputaciju nizom brutalnih napada na bezbjednosne snage i zvaničnike. Između ostalog, raketnim bacačem oborili su vojni helikopter, ubili desetine državnih službenika i vješali tijela svojih žrtava s mostova kako bi zastrašili rivale.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223100232_ada603b413bc7061bfb6d6a6f3c255d730a7baa5c829ac109a09dcb1a29de136.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223100232_ada603b413bc7061bfb6d6a6f3c255d730a7baa5c829ac109a09dcb1a29de136" data-rendition-name="original" width="4160" height="2772" loading="lazy" alt="ubistvo el menčo"></figure>  Kartel, osnovan u Halisku 2010. godine, danas djeluje širom Meksika. Američka DEA smatra ga glavnim rivalom moćnog Kartela Sinaloa i procjenjuje da je prisutan u svih 50 američkih saveznih država. CJNG je takođe ključni snabdjevač droge za SAD, ostvarujući milijarde dolara prihoda od proizvodnje fentanila.Većina fentanila u SAD stiže preko Meksika. Prema podacima američke Carinske i granične službe objavljenim u junu 2025. godine, od oktobra 2024. u SAD je zaplijenjeno 4.182 kilograma fentanila. Gotovo cjelokupna količina, čak 96 odsto, presretnuta je na jugozapadnoj granici s Meksikom. Manje od jedan odsto zaplijenjeno je na sjevernoj granici s Kanadom, dok je ostatak stigao morskim putem ili je otkriven na drugim kontrolnim tačkama.

Meksiko postao ratna zona nakon ubistva najtraženijeg narkobosa, turisti bježe

Kina je pretekla Sjedinjene Američke Države (SAD) kao glavni trgovinski partner Njemačke, pokazuju podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, dok se kancelar Fridrih Merc priprema za prvu posjetu Pekingu od stupanja na dužnost.
Merc će otputovati u Kinu sjutra, a u srijedu će ga u Pekingu uz vojne počasti dočekati premijer te zemlje Li Ćijang, prije nego što se kasnije sastane sa predsjednikom Si Đinpingom na večeri, rekao je njegov portparol Sebastijan Hile.
Njemački Savezni zavod za statistiku objavio je u petak podatke koji pokazuju da je Kina ponovo na vrhu kao najvažnije tržište zemlje sa 251 milijardom eura trgovine u prošloj godini, što je povećanje od 2,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada su SAD bile vodeća izvozna destinacija zemlje, prenose Nezavisne novine.
Njemačka je prošle godine uvezla robu iz Kine u vrijednosti od oko 170,6 milijardi eura, što je više nego dvostruko više od vrijednosti izvoza iz Njemačke u Kinu, koji je iznosio 81,3 milijarde eura.&nbsp;
Trgovina sa SAD iznosila je 240 milijardi eura, a kontroverzne tarife američkog predsjednika Donalda Trampa djelimično su potencijalni faktor pada trgovine od pet odsto, navodi britanski list Guardian.
Hile je rekao da će Merc tokom dvodnevnog putovanja u Kinu posjetiti i Zabranjeni grad, kinesku kompaniju Unitree Robotics, njemačkog proizvođača automobila Mercedes-Benc i proizvođača turbina Siemens Energy. Takođe će posjetiti grad Hangdžou u istočnoj Kini.
Očekuje se da će Merc tokom posjete pokrenuti niz tema, uključujući rat u Ukrajini, ljudska prava i trgovinu.

Tag: karaula-gradine

Potkornjak uništava šume, mini hidrocentrale ubijaju rijeke

Odloženo suđenje po tužbi Dragane Šćepanović protiv portala "Aktuelno"

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Meksiko postao ratna zona nakon ubistva najtraženijeg narkobosa, turisti bježe

Kina prestigla SAD kao glavni trgovinski partner Njemačke

PRATITE TVe UŽIVO