Evropsko prvenstvo u Jerevanu donijelo je Crnoj Gori ono što se može ostvariti samo trudom i radom – četiri medalje i četiri priče o upornosti i snazi. Među njima je i istorijska bronza Vladimira Mijača, prva muška seniorska medalja u katama za našu zemlju.
Cijeli život je čekao na tu medalju, kaže Mijač. Radio je vrijedno i predano, a sada je, kako ističe, potpuno svjestan ponosa koji donosi ovakvo priznanje – njemu lično, njegovom timu, porodici, ali i cijeloj Crnoj Gori.
- Drago mi je što sam nakon toliko godina strpljenja, jer fizički sam već par godina za redom spreman za ovu medalju, bio sam jako strpljiv da se poklope te kockice koje prave razliku i dovode do ovakvih rezultata. Drago mi je da je to relativno brzo došlo, dok sam još uvijek mlad, i svako naredno prvenstvo će biti, po mom mišljenju, lakše što se tiče tog mentalnog dijela - rekao je Mijač.
Strpljenje, pojašnjava on, predstavlja jedan od najvećih izazova u profesionalnom sportu, jer sezona subjektivno djeluje vrlo duga.
Gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, Mijač je govorio o važnosti dosljednosti u radu i treninzima.
- Kontinuirani rad je u suštini taj koji donosi ovako velike rezultate. Lako je trenirati kad se osvajaju medalje i kad je sve onako kako treba, dok je pažnja uperena u vas. Međutim, kad rezultat izostane zbog nekih drugih okolnosti, tada u suštini treba da se najviše trenira, najviše vjeruje i sa jednakom žarom da se pristupa kako pripremama, tako i takmičenju - istakao je on.
Borba, kaže, nije samo na tatamiju već i van njega. Posebno se prisjeća prvog meča na šampionatu, koji mu je, kako kaže, bio i najvažniji i najteži.
- On je Šveđanin Entoni Vu, svjetski i evropski prvak, a prije Evropskog prvenstva je osvojio bronzanu medalju na Zlatnoj premijer ligi, gdje učestvuje 32 najboljih takmičara iz svijeta. Tome meču sam pristupio jako dobro, i mogu vam reći – iskusno, i mislim da je to napravilo 0:3 razliku, za koju sam pobijedio. Nakon toga sam osjetio da sam u dobrom ritmu i svaki naredni meč je išao lakše. Meč za bronzanu medalju je bio dva dana nakon eliminacija, tako da sam se za to posebno mentalno spremio i eto, na kraju krajeva je rezultiralo medaljom - naglasio je Mijač.
Poručuje da je počastvovan što je dio generacije koja karateu donosi velike uspjehe, iako to sa sobom nosi dodatnu odgovornost.
- Na takmičenja idemo sa velikom ambicijom da se osvoji veliki broj medalja, tako da ta neka doza očekivanja javnosti, trenera, svih, postoji, ali nije nešto sa čime čovjek ne može da se izbori. Dosta energije sam uložio da se na taj način smirim i izbalansiram sve te faktore da bih pružio svoje najbolje izdanje na tatamiju - zaključio je Mijač.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mijač: Počastvovan sam što sam dio generacije koja karateu donosi velike rezultate

Crnogorski karatista Nemanja Mikulić osvojio je srebrnu, dok su sa bronzanim medaljama nastup na seniorskom Evropskom prvenstvu u Jerevanu završili Nenad Dulović i Balša Vojinović u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Mikulić je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Ernesta Skaraputdinova iz Rusije 4:0.

Plasmanom u finale obezbijedio je prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri.

Prvu seniorsku medalju osvojio je i Vojinović u kategoriji do 60 kilograma, koji je u meču za treće mjesto savladao Kenana Šiljka iz Bosne i Hercegovine 2:1.

Bronzani je bio Nenad Dulović u kategoriji do 67 kilograma, nakon što je u meču ze treće mjesto bio ubjedljiv protiv Aleksandra Kapmoale iz Moldavije 7:0.

To je njegovo treće evropsko odličje, nakon prošlogodišnjeg srebra u Zadru i ekipnog srebra u Poreču.

Ima i svjetsko srebro sa šampionata u Budimpešti.

Istoriju crnogorskog karatea ispisao je Vladimir Mijač, koji je u meču za bronzano odličje pobijedio Švajcarca Jukija Ujihare 40,50 - 40,20.

To je prvo evropsko odličje u katama pojedinačno za crnogorski karate ikada.

Mijač će i sjutra imati priliku da se bori za medalju u ekipnoj konkurenciji, za koju će raditi i ženski kata tim.

Mikulić srebrni, bronzane medalje za Dulovića, Vojinovića i Mijača

Karatisti Bara sa osam zlatnih medalja najuspješniji su učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore. Sa dva trofeja manje, kao drugoplasirani, završili su karatisti Omladinca, dok po jednog prvaka imaju Iskra i Onogošt. 
 
Karatisti Bara imaju i tri srebrne i pet bronzanih medalja, Omladinac je osvojio još jednu bronzanu medalju, a Iskra po jednu zlatnu i bronzanu. 
 
U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatisti Bara, Vladimir Mijač i Mila Mraković. 
 
U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili kata timovi Bara, a u borbama ekipno karatisti Bara i karatistkinje Omladinca. 
 
U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Arsenije Tadić (Bar, do 75), 
Nikola Malović (Onogošt, do 84) i Nemanja Jovović (Bar, preko 84). 
 
U ženskoj konkurenciji prvakinje Crne Gore postale su Anja Jović (Omladinac, do 50), Helena Backović (Omladinac, do 55), Nađa Boričić (Omladinac, do 61), Mariam Zahrane (Bar, do 68) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 68). 
 
U katama ekipno prvaci Crne Gore su Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, odnosno Mila Mraković, Džena Canović i Maša Đukanović. 
 
U borbama ekipno šampionske timove čine Dušan Bijelić, Nemanja Jovović, Lazar Jovović, Arsenije Tadić, Đorđe Durutović i Jovan Đuranović u muškoj, odnosno Anja Jović, Milena Jovanović, Nađa Boričić i Helena Backović u ženskoj konkurenciji. 
 
Na prvenstvu Crne Gore učestvovala su 53 takmičara iz 20 klubova. 
 
Organizator šampionata bio je Karate savez.

Karatisti Bara najuspješniji, slijede ih Omladinci, Iskra i Onogošt

Karatisti Iskre Anes Arifaj i Mihailo Gojaković sa tri zlatne medalje završili su nastup na međunarodnom karate turniru Gran pri Makedonija u Skoplju.
Arifaj je bio zlatni u kategoriji junior open i mlađih seniora (do 75), a Gojaković u konkurenciji mlađih seniora do 84 kilograma.
U kategoriji junior open, Arifaj je u finalnom meču savladao vicešampiona Evrope Aleksandra Vučkovića iz Srbije.
Do zlatnog odličja u toj kategoriji došao je nakon četiri pobjede.
U konkurenciji mlađih seniora, u finalnom meču pobijedio je domaćeg borca Redžepa Rušitija, koji je bio bronzani na Balkanskom seniorskom prvenstvu u Budvi.
Gojaković je u kategoriji do 84 kilograma do zlatnog odličja došao pobjedom protiv Filipa Stojanova.
Prethodno je finalni meč izborio pobjedom protiv domaćeg borca Viktora Spasova.

Arifaj i Gojaković osvojili su tri zlatne medalje

Crnogorski karatisti Nemanja Mikulić i Nemanja Jovović osvojili su zlatne medalje, dok je Nikola Malović nastup na seniorskom Balkanskom prvenstvu u Budvi završio sa srebrnim odičjem. 
 
Na pobjendičkom postolji je i zvanilni evropski i svjetski vicešampion Nenad Dulović. 
 
Mikulić, koji je odbranio titulu prvaka Balkana, do finala u kategoriji do 75 kilograma došao je nakon tri pobjede. 
 
U borbi za zlato pobijedio je Ljupča Mihajlova 10:1. 
 
Jovović je kategoriji preko 84 kilograma do prve seniorske zlatne medalje došao nakon pet dobijenih mečeva. 
 
U finalu presudio je prvi osvojeni poen protiv Stefana Stojanovskog iz Sjeverne Makedonije (4:4). 
 
Malović je u finalnom meču kategorije do 84 kilograma u duelu protiv zvaničnog prvaka Evrope Ivana Kvesića ostao bez zlatnog odličja. 
 
Kvesić je u zanimljivom meču bio srećniji i slavio zahvaljujući kazni pet sekundi prije kraja. 
 
Malović je do finala došao nakon četiri trijumfa. 
 
Dulović je u meču za nronzano odličje u kategoriji do 67 kilograma pobijedio Rumuna Mateja Goata 2:0. 
 
On se vratio na tatami nakon povrede zbog koje je propustio turnir Premijer lige u Parizu. 
 
U kategoriji veterana Igor Dijanić je osvojio zlatnu medalju. 
 
Sjutra, posljednjeg takmičarskog dana, na programu su ekipni nastupi u katama i borbama.

Mikulić i Jovović zlatni, Maloviću srebrna medalja

Crnogorski karatista Vladimir Mijač u repasažu je završio nastup na turniru Serije A u Larnaki, dok su Nikola Milić i Milena Jovanović zaustavljeni u trećem kolu. 
 
Mijač je na startu takmičenja u katama eliminisao 
Aleksa Vagnera iz Austrije 39,7-37,9 i Džesija Sima iz Južnoafričke Republike 39,30 – 37,80, dok je u trećem poražen od Japanca Juta Vatanabea 40,8 – 39,40, koji ga je plasmanom u finale povukao u repasaž. 
 
U nastavku takmičenja eliminisao je Portugalca Artura Neta 40,0 – 39,40, a na putu do medalje zaustavio ga je Italijan Vinćenco Papalardo 39,80-39,70. 
 
Njegov kolega iz kata tima Nikola Milić u prva dva kola eliminisao je Kipranina Aleksandrosa Stavrosa Haralampidisa 37:36,4 i Huseina Ben Jusufa iz Kuvajta 38,3 – 38,2, dok je izgubio od Či Kong Lija iz Hong Konga 39,9-38,3. 
 
U borbama, u kategoriji preko 68 kilograma, Milena Jovanović bila je slobodna na startu, u drugom kolu pobijedila je Norvežanku Hanu Stubsjen 5:3, dok je u trećem izgubila od Ofeli Mulolo iz Belgije 10:2. 
 
Sjutra će na tatami Helena Backović (do 55) i muški kata tim, dok će u nedjelju nastupiti Tina Vujadinović (do 61).

Karate: Mijač zaustavljen u repasažu, Milić i Jovanović u trećem kolu

Karatisti Iskre nastup na međunarodnom turniru u Marseju završili su sa pet medalja - tri srebrne i dvije bronzane. 
 
Plasman u finale izborili su juniori Vuk Vučinić (do 68), Anes Arifaj (do 76) i Mihailo Gojaković (preko 76), ali su morali da se zadovolje srebrnim medaljama. 
 
Junior Branko Lazović bio je bronzani (do 55), a isto odličje osvojila je i Katarina Šuković u konkurenciji djevojčica do 14 godina, u kategoriji do 42 kilograma. 
 
U istoj kategoriji Martina Todorović završila je kao petoplasirana, porazom u meču za bronzano odličje.
- Tri finala, tri puta na korak od vrha. To nije neuspjeh – to je dokaz da smo među najboljima! Ali, sada je vrijeme da iz tih poraza izvučemo snagu, mudrost i odlučnost. Svaki meč nam je pokazao gdje smo jaki, ali i gdje moramo biti bolji - kazao je trener Vuk Žarić. 
 
On je naglasio da je Evropsko prvenstvo nova šansa. 
 
- Mi ćemo na njega doći jači, spremniji i gladniji pobjede. Sada nije trenutak za obeshrabrenje, već za analizu, rad i napredak. Vjerujemo u vas - idemo po ono što nam pripada! Gdje su tri evropska sampiona, mora biti i četvrti - rekao je Žarić. 
 
Turnir je okupio više od 900 takmičara iz 40 država.

Karatistima Iskre pet medalja u Marseju

Autoput je najvažniji infrastrukturni projekat aktuelne Vlade. Realizuje se uz podršku Evropske komisije i EBRD-a, a početak pripremnih radova očekuje se do kraja godine. U završnoj je fazi izbor izvođača, a kompletan proces vodi se po međunarodnim standardima, kazala je u emisiji “Okvir” na RTCG ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je istakla da je Evropska komisija već obezbijedila 100 miliona eura granta, dok se trenutno čeka odobrenje za dodatnih 50 miliona.
- Prema mojim informacijama to će biti veoma brzo gotovo - kazala je ona.
Dodala je da se projekt realizuje i uz podršku EBRD-a, od koje se očekuje potpisivanje kredita tokom jula.
- Dobili smo veoma povoljan kredit - navela je Vukićević.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi 550 miliona eura bez PDV-a, ali će konačna cifra biti poznata tek nakon izbora izvođača.
- Završen je tender, imamo 10 potencijalnih izvođača. Mislim da sa tim možemo biti zadovoljni – kada se prijavi 10 kompanija, to ipak govori da se radi o ozbiljnom projektu - izjavila je ministarka.
Kako kaže, slijedi evaluacija tehničkih ponuda, nakon čega se očekuje izbor izvođača i početak pripremnih radova do kraja godine.
- Proces tendera je otvoren za sve kompanije. Smatram da Crna Gora mora da izabere izvođača koji je prijavljen i da ne smije biti diskriminacije u zavisnosti od toga iz koje je ko zemlje - poručila je Vukićević.
Govoreći o obilaznici oko Budve, ministarka je naglasila da je riječ o izuzetno važnom projektu koji će povezati putne pravce Podgorica–Budva i Budva–Tivat.
- Radi se o važnom projektu - rekla je.
Dužina obilaznice je 9,3 kilometra, a značajno će izmijeniti saobraćaj na crnogorskom primorju. Projekat je, kako kaže, dio transevropske mreže puteva.
- Vjerujem da ćemo uspjeti da ove godine raspišemo tender za izbor izvođača i da se već naredne godine mogu izvoditi radovi na ovoj trasi.
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić, kazao je da je pristiglo deset ponuda, uključujući i konzorcijume.
- Sada nam predstoji period evaluacije tehničkih ponuda. Nadamo se da ćemo to završiti u ovih par nedjelja - izjavio je.
Nakon toga slijedi dostavljanje finansijskog dijela ponuda, kada će biti poznata i konačna cijena.
- Procjena je da će koštati 550 miliona, ali to ne mora da znači da će biti konačna - &nbsp;rekao je Ljiljanić.
Dodao je da je EBRD uključena u čitav postupak sa kreditom od 200 miliona eura.
“Od početka se sve radi po EBRD standardima i pravilima, tako da komisija Monteputa vrednuje ponude i šalje ih na odobrenje EBRD-u”, naveo je.
Prema njegovim riječima, finansijska ponuda nosi 80 odsto ukupne ocjene, dok tehnička donosi 20 procenata.
- Tu ne možemo licitirati. Izvrednovaće komisija prvo tehničke ponude, a nakon toga se otvaraju finansijske.
Ljiljanić je podsjetio da je u toku javna rasprava čiji je završetak planiran za 8. jul, kada se očekuje i zaključenje ugovora sa EBRD-om.
- U drugoj polovini godine očekujemo da ćemo imati završen cijeli proces.
Govorio je i o zahtjevnom terenu kroz koji prolazi trasa budućeg autoputa.
- Imamo petlju Mateševo, koja je već izvedena i nadovezuje se na tunel Mateševo. Veliki procenat trase je na objektima - pojasnio je.
Kazao je da je u Kraljima došlo do izmjene trase, dok je u Barama Kraljskim ostala nepromijenjena.
- Najviša tačka trase je Trešnjevik, odakle se spuštamo ka Andrijevici, i sa petlje Andrijevica se veže na već postojeći magistralni put od Andrijevice ka Beranama - dodaje on.
Najveći tunel biće dužine četiri kilometra, a konačan broj objekata znaće se nakon izrade glavnog projekta.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, govorio je o radovima na dionici Tivat–Jaz, dugoj 16 kilometara, koju je označio kao najopterećeniju u državi.
- Veliki je pritisak javnosti vezano za tu dionicu i trudimo se da što bezbolnije za svo stanovništvo i turiste riješimo probleme na koje nailazimo - rekao je.
Dodao je da saobraćaj u Crnoj Gori godišnje raste za oko 10 odsto, te da se nada razumijevanju građana i privrede.
- Do sezone asfaltirali smo od aerodroma do raskrsnice Bigovo. Do kraja juna pokušaćemo da izasfaltiramo još makar jedan kilometar - kazao je.
Kako navodi, zbog intenzivnog saobraćaja teško je izvoditi radove pod saobraćajem.
- Nakon sezone ćemo intenzivirati radove - poručio je.
Vuksanović je apelovao na sve da poštuju saobraćajnu signalizaciju, naglasivši da se radi o aktivnom gradilištu.
Vrijednost projekta je 54 miliona eura, a realizuje se u saradnji sa Regionalnim vodovodom.
“Do sada nismo dobili zahtjev od izvođača za produženje roka. I dalje je rok januar 2026. godine”, pojasnio je on.
Osvrćući se na stanje u Tivtu, rekao je da taj grad trenutno predstavlja “usko grlo” u saobraćajnoj mreži.
- Projekat je urađen, ali treba da se odradi određeno usklađivanje. Novac je predviđen za izgradnju bulevara kroz sami grad Tivat. Nadam se da ćemo uspjeti da otvorimo taj dio i tako “otčepimo” gužvu - zaključio je.

Vukićević: Autoput najvažniji infrastrukturni projekat, izvođač radova poznat do kraja godine

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti razriješio je dužnosti zamjenika ministra za administraciju lokalne samouprave, Arbra Vokrija zbog tvrdnje o djelovanju međunarodnih zvaničnika protiv interesa Kosova. Vokri je rekao da su nemire na sjeveru Kosova svojim djelovanjem podstakle strane diplomate i predstavnici međunarodnih institucija, a pomenuo je šefa Kancelarije EU na Kosovu, ambasadora Aiva Orava.
Izjava Vokrija ne predstavlja stav Vlade Kosova, kaže se u njenom saopštenju. Vokri je sinoć rekao da je “međunarodna strana – a lično sam bio svjedok, u nekoliko situacija sama podstakla nemire”.
- Ne kažem da su to nužno bile situacije velikih razmjera, ali svojim izjavama, svojim sastancima, ohrabrili su eksponente povezane sa Srpskom listom da izazovu nemire. To su međunarodni diplomati, predstavnici međunarodnih institucija - rekao je on za prištinsku televiziju KTV.
Tu njegovu izjavu su osudili predstavnici partija i ministarka pravosuđa Aljbuljena Hadžiu.

Kurti razriješio zvaničnika koji je optužio strance za organizovanje nemira na sjeveru Kosova

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Appleu carinom od 25 posto, ako se mobilni telefoni iPhone koje kompanija prodaje u Sjedinjenim Državama ne budu proizvodili u SAD.
U objavi na Truth Socialu, Tramp je rekao da je “davno obavijestio Tima Kuka (Cook) iz Applea da očekuje da će njihovi mobilni telefoni iPhone koji će se prodavati u Sjedinjenim Američkim Državama, biti proizvedeni i izgrađeni u Sjedinjenim Državama, a ne u Indiji ili bilo gdje drugdje”.
- Ako to nije slučaj, Apple mora platiti SAD carinu od najmanje 25 posto - naveo je.
Trampove opsežne tarife glavnim američkim trgovinskim partnerima uzburkale su globalna tržišta i preokrenule međunarodnu trgovinu.
- Imao sam mali problem s Timom Kukom - rekao je Tramp 15. maja. Tramp je rekao da je glavnom izvršnom direktoru Applea Kuku rekao: “Nismo zainteresovani da gradite u Indiji… želimo da gradite ovdje, a oni će povećati svoju proizvodnju u Sjedinjenim Državama.”
Kuk je upozorio &nbsp;na neizvjestan uticaj američkih carina od 145 posto na proizvode iz Kine – dugogodišnjeg proizvodnog centra kompanije – uprkos privremenom odgađanju uvoza visokotehnološke robe poput pametnih telefona i računala.
Iako su dovršeni pametni telefoni za sada izuzeti od Trampovih tarifa, nijesu pošteđene sve komponente koje ulaze u Appleove uređaje.
Apple očekuje da će američke tarife koštati 900 milijona dolara u tekućem tromjesečju, iako je njihov uticaj bio “ograničen” početkom ove godine.

Tramp prijeti carinom od 25 posto Appleu, ako se mobilni telefoni iPhone ne budu proizvodili u SAD

SAD i Iran završili su još jedan krug pregovora o iranskom nuklearnom programu bez napretka. Razgovori u Rimu, uz posredništvo države Oman, završili su nakon otprilike tri sata, objavio je omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Busaidi u petak na društvenoj mreži X.
- Peti krug pregovora između Irana i SAD-a zaključen je danas u Rimu s određenim, ali ne i konačnim napretkom. Nadamo se da ćemo u idućim danima razjasniti preostala pitanja kako bismo mogli krenuti prema zajedničkom cilju postizanja održivog i časnog sporazuma - napisao je on.
Sjedinjene Države nedavno su zatražile od iranske vlade da potpuno zaustavi obogaćivanje uranija, što Vašington smatra nužnom mjerom sprječavanja Teherana da razvije nuklearno oružje.
Teheran to odbacuje, ali je spreman još jednom ograničiti svoj nuklearni program i dopustiti strože kontrole. Nastavlja tvrditi da je nuklearni program u potpunosti namijenjen civilnoj upotrebi.
Stručnjaci ovu središnju točku spora vide kao odlučujuće pitanje hoće li pregovori propasti ili uspjeti.

Tri sata trajali nuklearni pregovori Irana i SAD-a, ništa od dogovora

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: karate