Karatisti Bara sa 12 zlatnih, sedam srebrnih i šest bronzanih medalja najuspješniji su učesnici prvenstva Crne Gore za kadete, juniore i mlađe seniore u Podgoci.
Kao drugoplasirani završio je Omladinac sa devet zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje.
Pobjedničko postolje kompletirala je Iskra sa šest zlatnih, dva srebrna i jednim bronzanim odličjem.
Kao četvrtoplasirani završio je Gorštak (5,0,1), peti je bio Ulcinj (2,2,4), a šesti ulcinjski klub Rei (2,0,3).
Dva prvaka Crne Gore ima i Zeta, a po jednog Ris 21 iz Budve, nikšićki klubovi Fokus, Onogošt i Šampion, Potoci, Iskra Podgorica i Grbalj.&nbsp;
Medalje su na šampionatu osvajali takmičari iz 32 kluba.
Šampioni Crne Gore dolaze iz 14 klubova, dok je 20 dalo finaliste.
Šampionat u Podgorici okupio je 153 takmičara iz 32 kluba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Karatisti Bara najuspješniji na državnom šampionatu

Skupština Karate saveza nije održana u skladu sa Zakonom o sportu i aktima Saveza i zbog toga njene odluke nijesu pravno validne, kazao je kandidat za predsjednika Skupštine Toko Raičević.
Skupština je u petak na vanrednioj sjednici, većinom glasova, za novog predsjednika izabrala Milisava Juriševića.
On je dobio podršku 26, a Raičević 24 glasa.
Raičević je kazao da je zabrinjavajuće to što je grupa klubova okupljena oko njegovog protivkandidata za predsjednika Skupštine nominovala odbornika Opštine Budva.
- On je nakon mojeg maila, po kojem se nedvosmisleno može zaključiti da je kandidatura u suprotnosti sa Zakonom o sportu, povukao kandidaturu. Posebno je zabrinjavajuće što je ista grupa klubova, opet mimo procedura i u suprotnosti sa pozivom za vanrednu izbornu Skupštinu, ugurala drugog protivkandidata &nbsp;u izborni proces samo dan prije sjednice i čak sedam dana nakon isteka roka za podnošenje kandidature. Time je ugrožena transparentnost i regularnost same procedure - stoji u saopštenju Raičevića.&nbsp;
On je istakao da osuđuje činjenicu da su "predstavnici dva kluba učestvovali u radu Skupštine suprotno članu 62 Zakona o sportu i pored protivljenja više delegata i ukazivanja na nezakonito postupanje" i da je time direktno podriven legitimitet i zakonitost cijelog procesa.
- S obzirom na evidentne nezakonitosti, podnijeću žalbu ministarstvu sporta-inspekciji za sport. Uvjeren sam da će nadležne institucije poništiti ovu, na nezakonit način održanu Skupštinu - kazao je Raičević.
On je naglasio da je njegov jedini cilj poštovanje zakona i prestanak sa nepravilnostima, u koje su poslednjih mjeseci ušli pojedini članovi Saveza i koje ugrožavaju integritet i profesionalnost našeg sporta.
- Podrška 24 kluba koja su stala iza mene jasno potvrđuje zajedničku volju za poštovanjem pravnih i profesionalnih standarda u našem sportu - zaključio je Raičević.

500x500

Raičević: Skupština Karate saveza nije održana u skladu sa Zakonom

Prema karateu gajim čistu, bezuslovnu ljubav, koja je na neki način prešla u opsesiju, to je moj način života bez kojeg ne bih mogao da funkcionišem, rekao je karatista Vladimir Mijač u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E.
 Mijač je istakao da je privilegija donijeti značajne medalje sa najvećih svjetskih takmičenja u Crnu Goru, te mu je cilj da prenese znanje i vještine mlađima.
 - Neopisiv je osjećaj stajati na podijumu i slušati himnu sa zlatom oko vrata, riječi nijesu dovoljne da se to opiše, to je jeza, prepuštanje za nešto za šta se živi- rekao je Mijač.
 Nakon Evropskog prvenstva i medalje u Jerevanu građani Bara su mu priredili spektakularan doček, prisjeća se Mijač i dodaje da mu ljubav, energiju i povjerenje koje dobija od građana Bara godinama daju vjetar u leđa i utiču da bude, kako kaže, bolji i kao čovjek i kao sportista.
 U profesionalnom sportu je najteži prelazak iz napornog rada u pametan rad, to je poseban napor, koji mu je, kako ističe, donio mnogo. 
 - Motivacija je prolazna stvar i nikad ne znate kad će da dođe, a disciplina kad se jednom usadi postaje način života i bez obzira na motivaciju vi ste tu i to je nešto što pokušavam i drugima da prenesem, da ne zavise od motivacije, ne zavise od nekog trenutnog entuzijazma, takozvanog hipe-a, nego da ne preskaču stepenice, da se stvara disciplina koja kasnije donosi rezultate- zaključio je Mijač.

Mijač: Podrška, energija i ljubav koju dobijam od sugrađana utiču da budem bolji i kao čovjek i kao sportista

Evropsko prvenstvo u Jerevanu donijelo je Crnoj Gori ono što se može ostvariti samo trudom i radom – četiri medalje i četiri priče o upornosti i snazi. Među njima je i istorijska bronza Vladimira Mijača, prva muška seniorska medalja u katama za našu zemlju.
Cijeli život je čekao na tu medalju, kaže Mijač. Radio je vrijedno i predano, a sada je, kako ističe, potpuno svjestan ponosa koji donosi ovakvo priznanje – njemu lično, njegovom timu, porodici, ali i cijeloj Crnoj Gori.
- Drago mi je što sam nakon toliko godina strpljenja, jer fizički sam već par godina za redom spreman za ovu medalju, bio sam jako strpljiv da se poklope te kockice koje prave razliku i dovode do ovakvih rezultata. Drago mi je da je to relativno brzo došlo, dok sam još uvijek mlad, i svako naredno prvenstvo će biti, po mom mišljenju, lakše što se tiče tog mentalnog dijela - rekao je Mijač.
Strpljenje, pojašnjava on, predstavlja jedan od najvećih izazova u profesionalnom sportu, jer sezona subjektivno djeluje vrlo duga.
Gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, Mijač je govorio o važnosti dosljednosti u radu i treninzima.
- Kontinuirani rad je u suštini taj koji donosi ovako velike rezultate. Lako je trenirati kad se osvajaju medalje i kad je sve onako kako treba, dok je pažnja uperena u vas. Međutim, kad rezultat izostane zbog nekih drugih okolnosti, tada u suštini treba da se najviše trenira, najviše vjeruje i sa jednakom žarom da se pristupa kako pripremama, tako i takmičenju - istakao je on.
Borba, kaže, nije samo na tatamiju već i van njega. Posebno se prisjeća prvog meča na šampionatu, koji mu je, kako kaže, bio i najvažniji i najteži.
- On je Šveđanin Entoni Vu, svjetski i evropski prvak, a prije Evropskog prvenstva je osvojio bronzanu medalju na Zlatnoj premijer ligi, gdje učestvuje 32 najboljih takmičara iz svijeta. Tome meču sam pristupio jako dobro, i mogu vam reći – iskusno, i mislim da je to napravilo 0:3 razliku, za koju sam pobijedio. Nakon toga sam osjetio da sam u dobrom ritmu i svaki naredni meč je išao lakše. Meč za bronzanu medalju je bio dva dana nakon eliminacija, tako da sam se za to posebno mentalno spremio i eto, na kraju krajeva je rezultiralo medaljom - naglasio je Mijač.
Poručuje da je počastvovan što je dio generacije koja karateu donosi velike uspjehe, iako to sa sobom nosi dodatnu odgovornost.
- Na takmičenja idemo sa velikom ambicijom da se osvoji veliki broj medalja, tako da ta neka doza očekivanja javnosti, trenera, svih, postoji, ali nije nešto sa čime čovjek ne može da se izbori. Dosta energije sam uložio da se na taj način smirim i izbalansiram sve te faktore da bih pružio svoje najbolje izdanje na tatamiju - zaključio je Mijač.

Mijač: Počastvovan sam što sam dio generacije koja karateu donosi velike rezultate

Crnogorski karatista Nemanja Mikulić osvojio je srebrnu, dok su sa bronzanim medaljama nastup na seniorskom Evropskom prvenstvu u Jerevanu završili Nenad Dulović i Balša Vojinović u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Mikulić je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Ernesta Skaraputdinova iz Rusije 4:0.

Plasmanom u finale obezbijedio je prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri.

Prvu seniorsku medalju osvojio je i Vojinović u kategoriji do 60 kilograma, koji je u meču za treće mjesto savladao Kenana Šiljka iz Bosne i Hercegovine 2:1.

Bronzani je bio Nenad Dulović u kategoriji do 67 kilograma, nakon što je u meču ze treće mjesto bio ubjedljiv protiv Aleksandra Kapmoale iz Moldavije 7:0.

To je njegovo treće evropsko odličje, nakon prošlogodišnjeg srebra u Zadru i ekipnog srebra u Poreču.

Ima i svjetsko srebro sa šampionata u Budimpešti.

Istoriju crnogorskog karatea ispisao je Vladimir Mijač, koji je u meču za bronzano odličje pobijedio Švajcarca Jukija Ujihare 40,50 - 40,20.

To je prvo evropsko odličje u katama pojedinačno za crnogorski karate ikada.

Mijač će i sjutra imati priliku da se bori za medalju u ekipnoj konkurenciji, za koju će raditi i ženski kata tim.

Mikulić srebrni, bronzane medalje za Dulovića, Vojinovića i Mijača

Karatisti Bara sa osam zlatnih medalja najuspješniji su učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore. Sa dva trofeja manje, kao drugoplasirani, završili su karatisti Omladinca, dok po jednog prvaka imaju Iskra i Onogošt. 
 
Karatisti Bara imaju i tri srebrne i pet bronzanih medalja, Omladinac je osvojio još jednu bronzanu medalju, a Iskra po jednu zlatnu i bronzanu. 
 
U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatisti Bara, Vladimir Mijač i Mila Mraković. 
 
U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili kata timovi Bara, a u borbama ekipno karatisti Bara i karatistkinje Omladinca. 
 
U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Arsenije Tadić (Bar, do 75), 
Nikola Malović (Onogošt, do 84) i Nemanja Jovović (Bar, preko 84). 
 
U ženskoj konkurenciji prvakinje Crne Gore postale su Anja Jović (Omladinac, do 50), Helena Backović (Omladinac, do 55), Nađa Boričić (Omladinac, do 61), Mariam Zahrane (Bar, do 68) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 68). 
 
U katama ekipno prvaci Crne Gore su Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, odnosno Mila Mraković, Džena Canović i Maša Đukanović. 
 
U borbama ekipno šampionske timove čine Dušan Bijelić, Nemanja Jovović, Lazar Jovović, Arsenije Tadić, Đorđe Durutović i Jovan Đuranović u muškoj, odnosno Anja Jović, Milena Jovanović, Nađa Boričić i Helena Backović u ženskoj konkurenciji. 
 
Na prvenstvu Crne Gore učestvovala su 53 takmičara iz 20 klubova. 
 
Organizator šampionata bio je Karate savez.

Karatisti Bara najuspješniji, slijede ih Omladinci, Iskra i Onogošt

Karatisti Iskre Anes Arifaj i Mihailo Gojaković sa tri zlatne medalje završili su nastup na međunarodnom karate turniru Gran pri Makedonija u Skoplju.
Arifaj je bio zlatni u kategoriji junior open i mlađih seniora (do 75), a Gojaković u konkurenciji mlađih seniora do 84 kilograma.
U kategoriji junior open, Arifaj je u finalnom meču savladao vicešampiona Evrope Aleksandra Vučkovića iz Srbije.
Do zlatnog odličja u toj kategoriji došao je nakon četiri pobjede.
U konkurenciji mlađih seniora, u finalnom meču pobijedio je domaćeg borca Redžepa Rušitija, koji je bio bronzani na Balkanskom seniorskom prvenstvu u Budvi.
Gojaković je u kategoriji do 84 kilograma do zlatnog odličja došao pobjedom protiv Filipa Stojanova.
Prethodno je finalni meč izborio pobjedom protiv domaćeg borca Viktora Spasova.

Arifaj i Gojaković osvojili su tri zlatne medalje

Crnogorski karatisti Nemanja Mikulić i Nemanja Jovović osvojili su zlatne medalje, dok je Nikola Malović nastup na seniorskom Balkanskom prvenstvu u Budvi završio sa srebrnim odičjem. 
 
Na pobjendičkom postolji je i zvanilni evropski i svjetski vicešampion Nenad Dulović. 
 
Mikulić, koji je odbranio titulu prvaka Balkana, do finala u kategoriji do 75 kilograma došao je nakon tri pobjede. 
 
U borbi za zlato pobijedio je Ljupča Mihajlova 10:1. 
 
Jovović je kategoriji preko 84 kilograma do prve seniorske zlatne medalje došao nakon pet dobijenih mečeva. 
 
U finalu presudio je prvi osvojeni poen protiv Stefana Stojanovskog iz Sjeverne Makedonije (4:4). 
 
Malović je u finalnom meču kategorije do 84 kilograma u duelu protiv zvaničnog prvaka Evrope Ivana Kvesića ostao bez zlatnog odličja. 
 
Kvesić je u zanimljivom meču bio srećniji i slavio zahvaljujući kazni pet sekundi prije kraja. 
 
Malović je do finala došao nakon četiri trijumfa. 
 
Dulović je u meču za nronzano odličje u kategoriji do 67 kilograma pobijedio Rumuna Mateja Goata 2:0. 
 
On se vratio na tatami nakon povrede zbog koje je propustio turnir Premijer lige u Parizu. 
 
U kategoriji veterana Igor Dijanić je osvojio zlatnu medalju. 
 
Sjutra, posljednjeg takmičarskog dana, na programu su ekipni nastupi u katama i borbama.

Mikulić i Jovović zlatni, Maloviću srebrna medalja

Crnogorski karatista Vladimir Mijač u repasažu je završio nastup na turniru Serije A u Larnaki, dok su Nikola Milić i Milena Jovanović zaustavljeni u trećem kolu. 
 
Mijač je na startu takmičenja u katama eliminisao 
Aleksa Vagnera iz Austrije 39,7-37,9 i Džesija Sima iz Južnoafričke Republike 39,30 – 37,80, dok je u trećem poražen od Japanca Juta Vatanabea 40,8 – 39,40, koji ga je plasmanom u finale povukao u repasaž. 
 
U nastavku takmičenja eliminisao je Portugalca Artura Neta 40,0 – 39,40, a na putu do medalje zaustavio ga je Italijan Vinćenco Papalardo 39,80-39,70. 
 
Njegov kolega iz kata tima Nikola Milić u prva dva kola eliminisao je Kipranina Aleksandrosa Stavrosa Haralampidisa 37:36,4 i Huseina Ben Jusufa iz Kuvajta 38,3 – 38,2, dok je izgubio od Či Kong Lija iz Hong Konga 39,9-38,3. 
 
U borbama, u kategoriji preko 68 kilograma, Milena Jovanović bila je slobodna na startu, u drugom kolu pobijedila je Norvežanku Hanu Stubsjen 5:3, dok je u trećem izgubila od Ofeli Mulolo iz Belgije 10:2. 
 
Sjutra će na tatami Helena Backović (do 55) i muški kata tim, dok će u nedjelju nastupiti Tina Vujadinović (do 61).

Karate: Mijač zaustavljen u repasažu, Milić i Jovanović u trećem kolu

Karatisti Iskre nastup na međunarodnom turniru u Marseju završili su sa pet medalja - tri srebrne i dvije bronzane. 
 
Plasman u finale izborili su juniori Vuk Vučinić (do 68), Anes Arifaj (do 76) i Mihailo Gojaković (preko 76), ali su morali da se zadovolje srebrnim medaljama. 
 
Junior Branko Lazović bio je bronzani (do 55), a isto odličje osvojila je i Katarina Šuković u konkurenciji djevojčica do 14 godina, u kategoriji do 42 kilograma. 
 
U istoj kategoriji Martina Todorović završila je kao petoplasirana, porazom u meču za bronzano odličje.
- Tri finala, tri puta na korak od vrha. To nije neuspjeh – to je dokaz da smo među najboljima! Ali, sada je vrijeme da iz tih poraza izvučemo snagu, mudrost i odlučnost. Svaki meč nam je pokazao gdje smo jaki, ali i gdje moramo biti bolji - kazao je trener Vuk Žarić. 
 
On je naglasio da je Evropsko prvenstvo nova šansa. 
 
- Mi ćemo na njega doći jači, spremniji i gladniji pobjede. Sada nije trenutak za obeshrabrenje, već za analizu, rad i napredak. Vjerujemo u vas - idemo po ono što nam pripada! Gdje su tri evropska sampiona, mora biti i četvrti - rekao je Žarić. 
 
Turnir je okupio više od 900 takmičara iz 40 država.

Karatistima Iskre pet medalja u Marseju

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Mis Crne Gore Andrea Nikolić danas je posjetila Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju u Golubovcima, gdje je učestvovala u kreativnoj radionici sa korisnicima ovog centra.
Kako bi obradovala mališane u susret novogodišnjim praznicima, Nikolić je djeci uručila prigodne paketiće.
Tokom posjete, učestvovala je u aktivnostima poput slikanja, izrade novogodišnjih ukrasa i drugih kreativnih radionica, a kroz razgovor sa osobljem upoznala se sa izazovima sa kojima se djeca i zaposleni suočavaju u svakodnevnom radu.
– Oduševljena sam talentom i kreativnošću djece, ali i pozitivnom atmosferom i pažnjom koju zaposleni posvećuju svakom djetetu ponaosob. Važno je da svako dijete bude vidljivo i ima priliku da razvija svoje talente i osjeća se posebno. Moramo da uložimo dodatne napore kako bismo izgradili inkluzivno društvo u kojem djeca sa smetnjama u razvoju neće biti stigmatizovana, već će imati jednak pristup obrazovanju i svim prilikama za razvoj – poručila je Nikolić.
Aktuelna Mis Crne Gore istakla je da ostaje posvećena inicijativama koje promovišu inkluziju i jednak pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama za osobe sa invaliditetom.

Mis Crne Gore posjetila Dnevni centar u Golubovcima povodom Međunarodnog dana OSI

Očuvanje prirode i omogućavanje dobrobiti za ljude koji u njoj žive, misija je koja okuplja članice Mreže Parkovi Dinarida. Zato sve one zajedno rade na jačanju otpornosti zajednica, stvaranju uslova za razvoj i prilika u obrazovanju, turizmu i zelenoj ekonomiji, poručeno je sa VII &nbsp;Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja se, pod nazivom „Globalne i evropske perspektive zaštićenih područja u regionu Dinarida“, danas i sjutra (3. decembar) organizuje u Podgorici.
Predsjednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak podsjetio je da je ta mreža nastala 2014. godine iz želje i potrebe zemalja Dinarskog luka za saradnjom (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija).
- Danas, jedanaest godina kasnije, naša mreža broji 113 članova, od kojih je 64 upravljača zaštićenim područjima. Na današnjoj Konferenciji učestvuje 35 upravljača koji upravljaju jednim zaštićenim područjem i sedam upravljača koji upravljaju sa 37 zaštićenih područja“, kazao je Mrdak.
Saopštio je i da su novi članovi Mreže postali Nacionalni park Triglav, iz Slovenije, i Nacionalni park Šar planina iz Sjeverne Makedonije.
- Parkovi Dinarida su platforma za dijalog... Ne postoji druga regionalna platforma koja na ovakav način i u ovolikom obimu okuplja različite aktere iz zemalja Dinarskog luka oko zajedničke misije - očuvanja Trifun Savić, generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, kostatovao je da je konferencija Parkova Dinarida postala jedno od najvažnijih mjesta susreta za regionalne upravljače i stručnjake u oblasti zaštite prirode.&nbsp;
- Sve ove teme spaja jedna zajednička nit – kako da zajedničkim naporima unaprijedimo sistem zaštite prirode i osnažimo zaštićena područja odnosno da kroz razmjenu iskustava, učeći jedni od drugih, unaprijedimo postojeće prakse- kazao je Savić.
Podsjetio je da u ovom trenutku Crna Gora preduzima korake na ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. na jačanju znanja, institucija i upravljačkih struktura.
- Sve ovo se jasno ogleda u tekućim procesima: finalizaciji novog Zakona o zaštiti prirode i izradi Strategije biodiverziteta do 2031. godine. Ovi dokumenti treba da budu temelj za savremenu, usklađenu i održivu politiku zaštite prirode, ali i snažna podrška onome što želimo da unaprijedimo – zaštićena područja kao najveću prirodnu vrijednost Crne Gore- poručio je Savić.
Mihael Hošek, predsjednik Europarc Federacije, krovne evropske NVO koja okuplja zaštićena područja, naglasio je da je pred zemljama Evrope izazovan period koji niko ne može da predvidi, ali da je saradnja u regionu Zapadnog Balkana nešto što svima može da donese benefit. Posebno onima koji nastoje da postanu punopravni članovi Evropske unije.&nbsp;
- Pristupanje Evropskoj uniji pravi veliku razliku u očuvanju prirode i to ne samo u odnosu na mrežu, na vrste, već i u odnosu na profesionalizaciju- poručio je Hošek.
&nbsp;Direktor IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju(ECARO) Oliver Avramoski poručio je na otvaranju konferencije da „zaštićena i očuvana mjesta treba da budu u centru svih naših politika“, naglašavajući da će fokus u zaštiti životne sredine u budućnosti biti na oblasti upravljanja zaštićenim područjima.
- Dinarski luk je kontinuirani ekološki sistem i naš rad treba da bude sistemski. I kako je priroda povezana i mi moramo da budemo povezani... Fokus u narednim godinama će biti na kvalitetu upravljanja i upravljačkih modela. Zatim, ekološka povezanost. Efikasna zaštita rijeka- kazao je Avramoski.&nbsp;
Tokom dva dana VII Međunarodne konferencije biće održane četiri panel sesije, radionica, kao i sjednica Upravnog odbora i Skupština Parkova Dinarida.
Konferencija se organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, uz podršku GEF 7 projekta&nbsp;
Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori“. Stručnu podršku u pripremi i realizaciji događaja pružaju Europarc Federacija i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)

Počela VII Međunarodna konferencija Parkova Dinarida: Pristupanje EU pravi veliku razliku u očuvanju prirode

Sa motom „Osvijetli sjenke“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji će biti održan u Podgorici, Beranama i Kotoru.
Centralni program realizuje se od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, dok će prateća izdanja biti održana u Beranama 11. i 12. decembra i u Kotoru 12. i 13. decembra 2025. godine.
Tema festivala: glasovi iz sjenki savremenog društva
Program ovogodišnjeg UBRZAJ-a objedinjen je filmskim pričama koje razotkrivaju unutrašnje borbe i traume, nasljeđe nasilja, izbjeglištvo, migracije, otpor i potragu za identitetom.
U selekciji su filmovi koji govore o:
- hrabrosti pojedinca da se suprotstavi moćnicima
- ženskim i dječjim glasovima koji probijaju barijere ćutanja
- identitetima koji se bore protiv predrasuda
- umjetnosti kao prostoru slobode i pobune
Filmsko svjetlo, poručuju organizatori, iz mraka izvodi ljude i priče koje su norme, politika i rigidni sistemi gurnuli u sjenke.
Svečano otvaranje i nagrada za ljudska prava
Festival počinje 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, svečanim otvaranjem na Velikoj sceni KIC „Budo Tomović“. Tom prilikom biće uručena godišnja nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam.
Nakon ceremonije otvaranja biće prikazan film „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše potresan poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze. Film, nagrađivan širom svijeta, dobio je najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala.
UBRZAJ ovim naslovom simbolično otvara izdanje posvećeno osvjetljavanju ratnih tragedija i odgovornosti onih koji ćute.
Partneri i podrška
UBRZAJ 2025 realizuje se uz podršku:
- Opštine Kotor
- Opštine Berane
- KIC „Budo Tomović“
- Crnogorske kinoteke
- JU KC „Nikola Đurković“
- Centra za kulturu Berane
- Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
- Fonda za razvoj manjina
- UN OHCHR
- UNDP
- Evropske unije
Partneri festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN).
Poslovna zajednica ponovo je pružila podršku, pa organizatori ističu sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji su: Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, Pobjeda, Dan, CDM, Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i Elmag.

Počinje 16. izdanje festivala UBRZAJ 2025: “Osvijetli sjenke” u Podgorici, Beranama i Kotoru

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 časa osumnjičenom I.V. državljaninu Crne Gore i Kanade, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju, saopšteno je iz ODT-a.
- Postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni tokom mjeseca oktobra ove godine, putem programa „Torrent“,koji je prethodno instalirao na svom računaru, preuzimao veću količinu materijala sa sadržajem dječje pornografije. Navedeni sadržaj je, kako se sumnja, pronađen prilikom pretresa stana i digitalnih uređaja osumnjičenog- navodi se u saopštenju.
Po nalogu državnog tužioca, osumnjičeni je zadržan zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, kao i mogućnost ponavljanja krivičnog djela.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nastavlja rad na ovom predmetu u cilju punog rasvjetljavanja svih okolnosti i preduzima sve radnje u skladu sa zakonom. O daljim aktivnostima tužilaštva javnost će biti blagovremeno obaviještena- zaključuje se u saopštenju.

Podgorica: Određeno zadržavanje osumnjičenom za preuzimanje materijala dječje pornografije

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Tag: karate