„Roštiljke“ - tako su Podgoričani nazvali nedavno postavljene crvene metalne klupe u Karađorđevom parku nakon rekonstrukcije koja je koštala skoro 700.000 eura. Ovi radovi počeli su krajem oktobra, u mandatu bivše gradonačelnice Olivere Injac. Umjesto planiranih 70 radnih dana, trajali su nešto više od sedam mjeseci, a tadašnja uprava navela je vremenske nepogode kao razlog kašnjenja. Park danas ima nove staze, sprave za trening, mobilijar i biljne vrste, ali i metalne klupe o kojima se više govori nego o samoj cijeni rekonstrukcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607220624_2c49a185d706f4fce5dba4e7f5bc2b3d8d78a8e216631e13b14ee6f13571c3f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607220624_2c49a185d706f4fce5dba4e7f5bc2b3d8d78a8e216631e13b14ee6f13571c3f5" data-rendition-name="original" width="1022" height="466" loading="lazy" alt="Objava na društvenim mrežama"> <figcaption>Jedna od objava na društvenim mrežama</figcaption> </figure>  Građani se tako pitaju kako će na njima, na temperaturama koje ljeti u Podgorici prelaze i 40 stepeni, potražiti predah. - Park je fin. Fino je uređeno sve, jedino ove klupe željezne.. To će ljeti malo da peče.. I što ništa nije napravljeno za malu djecu u parku – rekao je jedan od anketiranih Podgoričana Televiziji E. Jedna sugrađanka kazala je da su upravo metalne klupe jedina zamjerka koju ima za izgled Karađorđevog parka, a anketirani Podgoričanin je konstatovao da nijesu praktične. Još jedan Podgoričanin ukazao je na to da se drvene klupe u glavnom gradu često lome, te da su zbog toga možda sada postavljene metalne. Optimizam je pokazala starija sugrađanka navodeći da građani mogu ponijeti sa sobom podmetač. - Mnogo je bolje nego one drvene. Imamo mi ovdje dosta onih koji ne razmiju što znače park i zelenilo.. Pa ih prešegaju, iskoči daska i nemaš gdje da sjedneš - navela je ona. <h2>PLASTIFICIRANI SLOJ</h2> Iz Glavnog grada tvrde da metalne klupe imaju plastificirani sloj koji navodno štiti od pregrijavanja. - Metalne klupe nijesu izuzetak u urbanom mobilijaru. Srijećemo ih bilo gdje u Evropi: od Sicilije do Norveške i šire, što znači da su otporne na različite vremenske uslove, čak i ekstremnije od onih koje imamo u Podgorici - naveli su oni. Kažu da su metalne klupe dugotrajnije, te da zahtijevaju manje održavanja i utrošenih sredstava za tu namjenu. - Metalne klupe daju savremen i moderan izgled prostora - dodali su oni. <h2>POREĐENJE SA NJEGOŠEVIM PARKOM</h2> Rekonstrukcija Karađorđevog parka koštala je skoro 700.000 eura, pa se našla i u fokusu političkih rasprava. Iz opozicije podsjećaju da je obnova Njegoševog parka, koji je pet puta veći od Karađorđevog, koštala 990.000 eura. - Samo je trista hiljada eura razlike u rekonstrukciji, pri čemu se Njegošev park zaista revitalizovao i pustio u upotrebu građanima - oni svakodnevno uživaju taj sadržaj. U Karađorđev park je usut beton i postavljene klupe sa kojima se građani već šale - kazala je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Maša Šturanović za TV E. Potrošena sredstva za rekonstrukciju parka u Glavnom gradu pravdaju poskupljenjem građevinskog materijala i usluga u odnosu na 2021. kada je, tvrde, bilo i do 50 odsto jeftinije. - Vrijednost radova koje je izvelo „Zelenilo“ a tiče se rekonstrukcije Karađorđevog parka 696.000 eura. U taj iznos uključeni su pripremni radovi rekonstrukcije - pripremanje terena, uklanjanje i odvoz biljnog otpada, izgradnja šetnih staza, ugradnja pripadajućeg mobilijara parka i obnova biljnog fonda - kazali su oni. Park se prostire na 12.000 metara kvadratnih što, kažu oni, znači da je cijena rekonstrukcije po kvadratnom metru iznosila 58 eura. <h2>POTREBNO VIŠE ZELENILA</h2> Osim vidnih razlika između ova dva parka, Njegošev i Karađov park dijele zajednički problem: neispravne česme. Iz nevladine organizacije „Green home“ poručuju da u 21. vijeku mnogi i dalje ne znaju čemu služi park: jer je sve manje zelenila – a više betona. - Ukoliko izvršimo i betoniranje parka i stavimo te limene klupe, onda prosto više nije prijatno za boravak i park gubi primarnu funkciju – pogotovo u ljetnjim mjesecima – kazala je Sanja Orlandić iz te NVO. Ona je istakla da se kod nas značajno povećava sadržaj u samim parkovima. - Nijesmo u potpunosti protiv toga, sadržaji su potrebni, ali moramo prosto voditi računa o tome da imamo više zelenih površina: stabala, biljaka i da to budu autohtone vrste... Rekonstrukcije koje su bazirane na zelenilu ne mogu biti toliko skupe kao ove gdje se koriste vještački materijali – jasna je Orlandić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DncE63hdxGuk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

„Roštiljke“ u Karađorđevom parku zasijenile skupocjenu rekonstrukciju

Rekonstrukcija Karađorđevog parka koštala je gotovo 700.000 eura, a možemo da vidimo beton, postavljene su klupe koje su predmet šale građana, koje izgledaju kao ringle i pitamo se što će biti za mjesec kada temperature u Podgorici porastu preko 35 stepeni Celzijusa - navela je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović.
Jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih parkova u srcu Podgorice, Karađorđev park, otvorio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović 23. maja, nakon rekonstrukcije.
Ovaj park je, prema riječimam Šturanović, primjer kako izgleda u praksi kada neodgovorna gradska vlast upravlja gradom.
- Istina je da je park pušten u upotrebu nekoliko dana prije zvaničnog otvaranja, ali ono što je za mene kao građanku i kao odbornicu posebno alarmantno jesu svi probijeni rokovi svih planiranih radova. Radovi su počeli 24.oktobra 2024.godine i plan je bio da traju 70 radnih dana. U najgorem scenariju park je trebalo da se otvori krajem zime, eventualno početkom proljeća. Međutim, mi smo u više navrata svjedočili kašnjenjima, a uprava se pravdala nepovoljnim vremenskim uslovima. Moje pitanje je kako tadašnja gradonačelnica Olivera Injac nije uradila analizu i uzela u obzir vremenske uslove prije nego se pristupilo rekonstrukciji projekta. Zaista se radi o jednom neodgovornom vođenju Glavnog grada, jer je bilo bitnije napraviti foto i video reportažu, stvoriti privid u javnosti da se nešto u Podgorici radi, da se nešto rekonstruiše, dok u stvarnosti to nije bilo slučaj - rekla je Šturanović.
Mujović, kako dodaje, nastavlja praksu bivše gradonačelnice i pojavljuje se samo kada treba da se slika.
- Nijedan konkretna investicija, nijedan konkretan projekat od početka njegovog mandata niti je dogovoren, niti je počeo u Podgorici. Sve što se sada dešava jeste šminkanje onoga što je u nekom prethodnom periodu radio neko drugi - istakla je Šturanović.
Rekonstrukcija Karađorđevog parka koštala je gotovo 700.000 eura, podsjeća ona, dok je za vrijeme prethodne lokalne vlasti rekonstruisan Njegošev park za 990.000 eura.
- Karađorđev park je pet puta manji od Njegoševog parka, a samo je 300.000 eura razlike u rekonstrukciji, pri čemu se Njegošev park zaista, da iskoristim njihov termin, revitalizovao i pustio u upotrebu građanima koji svakodnevno uživaju taj sadržaj - navela je Šturanović.
U slučaju rekonstrukcije Njegoševog parka mali dio je finansiran iz budžeta Glavnog grada, dok u slučaju Karađorđevog parka cijelih 700.000 eura je finansirano iz budžeta Glavnog grada.&nbsp;
- Građani se sa pravom pitaju šta su oni taj novac dobili, jer ono što mi danas vidimo jesu promjene na gore - zaključila je Šturanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7p9ND9UjOfU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Šturanović: Iz budžeta Glavnog grada skoro 700.000 za betoniranje Karađorđevog parka i postavljanje klupa koje su predmet šale

​Niti jedno zdravo stablo, dobre vitalnosti i dekorativnosti neće biti uklonjeno iz Karađorđevog parka, a predviđena je sadnja više od 100 odraslih sadnica drveća, čime će park biti podmlađen i bezbjedan za građane, poručili su iz podgoričkog Zelenila, nakon najave protesta grupe građana.
U Zelenilu su da, povodom najave grupe građana da će sjutraorganizovati protest zbog sječe stabala u Karađorđevom parku, željeli da upute javnost u kompletnu situaciju kako bi, kako kažu, bili objektivno informisani.
- ​Za početak želimo da kažemo da je rekonstrukcija Karađorđevog parka planirana Budžetom Glavnog grada za 2024. godinu koji je usvojen krajem 2023. godine i da je o istome javnost obaviještena već početkom 2024. godine. Takođe, neposredno prije početka radova, tačnije 23. oktobra tekuće godine najavljen je početak radova na rekonstrukciji parka gdje je i dat prikaz projekta iz ptičije perspektive. Ovo je važno iz razloga što do danas, do kada je najavljen protest, a ni nakon toga, niko od građana nije kontaktirao "Zelenilo" d.o.o. kako bi se informisali o planiranim aktivnostima, uz napomenu da je danas nekoliko građana samoinicijativno došlo u park gdje su u tom trenutku bile pejzažne arhitekte iz "Zelenilo" d.o.o. koje su im jasno predočile situaciju i lično pokazale koja stabla su predviđena za sječu - naglašeno je u saopštenju Zelenila,
Pojašnjavaju da je Karađorđev park izgrađen 1927. godine, što znači da je star skoro 100 godina i da je najveći broj sadnica u ovom parku iste starosti.
- Projektom je predviđeno uklanjanje stabla koja su dostigla punu starost ili su loše kondicije i vitalnosti i koja su skloni padu, što znači da predstavljaju opasnost po građane prilikom jačih vjetrova ili obilnijih padavina, a svjedoci smo da su u prethodnih nekoliko godina klimatske promjene dovele do velikih nevremena koja nerijatko zahvate i Podgoricu. Takođe, određeni broj stabala je samoniklog karaktera (brausonecije i melije), a njihovi korijeni su veoma plitki, a stabla krta te zbog toga predstavljaju opasnost po posjetioce parka - naglašeno je u saopštenju.
Iz Zelenila su apelovali na građane da ukoliko imaju bilo kakvih primjedbi ili sugestija budu slobodni da kontaktiraju preduzeče putem e-mail-a: zelenilo@t-com.me ili call centra na broj 020/220-220.
- Naši zaposleni će im dati tačne informacije - poručuju iz Zelenila.

Zelenilo: Nijedno zdravo drvo neće biti posječeno, Karađorđev park biće bogatiji za više od 100 novih sadnica

Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog Kluba te stranke, Miloš Konatar.
Konatar je kazao će URA ispuniti obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i ponovo predložiti zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća. Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj- zaključio je Konatar. 
&nbsp;

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju da je Iran nedavno izgradio betonski štit iznad novog objekta na osjetljivoj vojnoj lokaciji i prekrio ga zemljom, usred napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), na lokaciji koju je Izrael navodno bombardovao 2024. godine.
Stručnjaci koji su analizirali snimke smatraju da je Iran zakopao ulaze u tunele na nuklearnom postrojenju koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale tokom 12-dnevnog rata Izraela s Iranom prošle godine.
Snimci pružaju uvid u iranske aktivnosti na lokacijama koje su u središtu napetosti sa Izraelom i SAD-om, dok Vašington nastoji pregovarati o sporazumu s Teheranom o njegovom nuklearnom programu, prijeteći vojnom akcijom ukoliko pregovori propadnu.
Oko 30 kilometara jugoistočno od Teherana nalazi se kompleks koji je jedna od najosjetljivijih vojnih lokacija u Iranu. Zapadne obavještajne službe sugerišu da je Teheran tamo prije više od dvije decenije vršio testove relevantne za detonacije nuklearnih bombi.
Iran je negirao da je tražio atomsko oružje. Izrael je navodno napao ovaj kompleks u oktobru 2024. godine. Satelitski snimci napravljeni prije i poslije tog napada pokazuju veliku štetu na pravougaonoj zgradi u Parčinu, a sada je vidljiva i rekonstrukcija.
Kompleks u Isfahanu je jedno od tri iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma koja su Sjedinjene Američke Države (SAD) bombardovale u junu. Pored postrojenja koja su dio ciklusa nuklearnog goriva, Isfahan uključuje podzemno područje gdje je, prema riječima diplomata, uskladišten veliki dio iranskog obogaćenog uranijuma.
Satelitski snimci snimljeni krajem januara pokazali su nove napore da se zakopaju dva ulaza u tunele u kompleksu, izvijestio je Institut za nauku i međunarodnu sigurnost (transkr.: Institut for sajens end međunarnal sekjuriti).
U ažuriranju od 9. februara navodi se da je i treći ulaz zatrpan zemljom, što znači da su svi ulazi u kompleks tunela sada potpuno zatrpani.

Satelitski snimci pokazuju kako Iran gradi betonski štit na osjetljivoj vojnoj lokaciji

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, sastao se sa koordinatorkom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA za Crnu Goru, Nihal Ersoj, u cilju nastavka i unapređenja dosadašnje uspješne saradnje.
Kako se navodi u saopštenju, TIKA je do sada donirala vrijednu medicinsku opremu jedinicama hitne pomoći u Gusinju i Zeti, čime je značajno doprinijela jačanju kapaciteta sistema hitne medicinske pomoći.&nbsp;
Kao rezultat partnerstva Zavoda i TIKE, kako se dodaje, realizovane su i dvije edukacije iz oblasti naprednog održavanja života kod pacijenata sa traumom, što predstavlja važan iskorak u stručnom usavršavanju medicinskog kadra.
- Tokom sastanka, Niković i Ersoj izrazili su zadovoljstvo kontinuitetom saradnje, naglašavajući obostranu posvećenost daljem razvoju partnerstva između Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Niković je zahvalio Ersoj na dosadašnjoj podršci, ističući da se njen značaj ogleda u unapređenju kvaliteta hitne medicinske pomoći, kako kroz obezbjeđivanje savremene medicinske opreme, tako i kroz edukaciju zdravstvenih radnika.&nbsp;

Zavod za hitnu medicinsku pomoć i TIKA jačaju saradnju i kapacitete crnogorskog zdravstvenog sistema

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kanali ruskog i srpskog uticaja

- Govorimo i o zabrinutosti Evropskog parlamenta, koje je Dejvid Mekalister jasno izrazio, da Rusija i Srbija putem medija, crkve i političkih kanala podrivaju euroatlantsku orijentaciju Crne Gore. O političkim subjekatima u vlasti koji su često percipirani kao kanali tog uticaja, o kapacitetu institucija da se suprotstave. Poseban akcenat je i na procesu pridruživanja Crne Gore EU.
- Dok crnogorske institucije ćute na manipulacije Skaj dokazima, holandski advokat Džastus Rejzinger upozorava da se ugrožava pravično suđenje

- Izvještaj Media Freedom Rapid Response (MFRR) za 2025. godinu koji pokazuje da je ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori postao izrazito neprijateljski, sa više od dvostruko većim brojem kršenja slobode medija nego prethodne godine. Meta su bili i novinari i redakcije Televizije E, Antene M, M portala...
Gošća Informativne emisije 24 sata večeras je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.

Tag: karadordev-park

„Roštiljke“ u Karađorđevom parku zasijenile skupocjenu rekonstrukciju

Šturanović: Iz budžeta Glavnog grada skoro 700.000 za betoniranje Karađorđevog parka i postavljanje klupa koje su predmet šale

Zelenilo: Nijedno zdravo drvo neće biti posječeno, Karađorđev park biće bogatiji za više od 100 novih sadnica

Konatar: Predložićemo ponovo zakon o obeštećenju svih radnika državnih preduzeća koja su pošla u stečaj

Satelitski snimci pokazuju kako Iran gradi betonski štit na osjetljivoj vojnoj lokaciji

Zavod za hitnu medicinsku pomoć i TIKA jačaju saradnju i kapacitete crnogorskog zdravstvenog sistema

Informativna emisija 24 sata: Gošća Dina Bajramspahić

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO