Na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena je Informacija o Predlogu Liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u 2026. godini, a tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu Zakona o budžetu za 2026. godinu u Kapitalni budžet uvrsti projekte koji su od izuzetnog značaja za državu, saopšteno je iz Vlade.
Radi se projektima dogradnje aneksa objekta KBC Kotor, rekonstrukcije dječijeg odjeljenja Instituta ''Dr Simo Milošević'' za potrebe škole, proširenja kapaciteta regionalne sanitarne deponije “Možura”, uređenja Trga Golootočkih žrtava sa izgradnjom podzemne garaže, izgradnji nastavka bulevara Save Kovačevića i spajanje sa ulicom Josipa Broza u Podgorici, izgradnji saobraćajnice Tuzi – Milješ – Dinoša, administrativnog i državnog data centra u okviru LSL Central Business District, nabavci opreme za potrebe Uprave policije.
- Takođe, zaduženo je Ministarstvo javnih radova da iz okvira svoje nadležnosti dostavi Ministarstvu finansija revidovanu procijenjenu vrijednost odabranih projekata, kao i planiranu dinamiku realizacije istih i potreban iznos za finansiranje u 2026. godini, do utvrđivanja Predloga Zakona o Budžetu Crne Gore za 2026. godinu- navodi se u saopštenju.
Osim toga, Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2026. godini.
- Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, u kapitalni budžet uvrsti 22 projekta sa Liste prioritetnih kapitalnih projekata- ističu iz Vlade,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada razmatra listu kapitalnih i projekata od izuzetnog državnog značaja za 2026. godinu

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom finansiraće višemilionskim iznosom značajan broj projekata na teritoriji Herceg Novog, do kraja ove i tokom 2026. godine, dogovoreno je na sastanku predstavnika ovog preduzeća i hercegnovske Opštine. Među njima su, između ostalih, projektovanje i izgradnja šetališta na potezu od Titove vile do Stare banje, zatim od Meljina do Zelenike i od Kamenara do Veriga, kao i sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver.
Kako za RTHN priča predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, riječ je o projektima koje je lokalna uprava kandidovala kao odgovor na dopis Morskog dobra, ali i onim za koje je već urađena projektna dokumentacija.
Projekatovanje i izgradnja šetališta od Titove vile do Njivica podijeljena je na dva dijela, a Morsko dobro finansiraće dio do Stare banje, informiše on.
– Drugi dio, za koji bi trebalo uskoro da bude raspisan tender, koji će zajednički finansirati lokalna uprava i Vlada, je trasa koja ide do Njivica. Riječ je o izgradnji kanalizacije i šetališta. A za ovaj dio ispod Stare banje Morsko dobro je preuzelo finansiranje. Projekat po tom sporazumu uradiće Agencija za izgradnju i razvoj, na osnovu kojeg će Morsko dobro tokom 2026. Godine raspisati tender za izbor izvođača radova – navodi on.
Drugi kapitalni projekat, čija realizacija je urgentna, je sanacija i zaštita lukobrana Gradske luke Škver, za koji je završen elaborat prošle godine. Tender za projektnu dokumentaciju, kako informiše predsjednik Katić, biće raspisan u prvoj polovini novembra.
– Dogovorili smo da mi do 1. novembra završimo projektni zadatak, sa produžetkom lukobrana za nekih 30-ak metara. Taj projekat će se raditi fazno, jer nam je u ovom trenutku veoma važno da se lukobran zaštiti sa spoljne strane. Pošto je to veoma specifičan posao, Morsko dobro će raspisati tender u prvoj polovini novembra – priča on.
Morsko dobro preuzelo je na sebe i uređenje platoa spomenika Tvrtku prvom na Škveru, a kako informiše Katić, riječ je projektu koji je kandidovan još za 2025. pa je za očekivati da projektna dokumentacija bude završena do kraja godine, jer za to postoje sredstva.
Katić podsjeća da je u prethodnom periodu završena izgradnja pješačke staze od Bijele do Kamenara, odnosno restorana Adriatik, a u planu je nastavak najprije do trajekta, a zatim i dalje do Veriga.
– Dogovor je da naša Agencija za izgradnju završi projektnu dokumentaciju od restorana Adriatik do trajekta, tako da imamo takođe i taj projekat koji bi mogao biti finansiran tokom 2026. godine, a svakako smo dogovorili i projekat od Kamenara do Veriga, da dobijemo pješačku komunikaciju do granice sa kotorskom opštinom. I taj dio ćemo isprojektovati tokom 2026. i vjerovatno, ako bude sve kako smo dogovorili, da se raspiše tender i uđe u radove i za taj krak – navodi Katić.
Kada je riječ o uređivanju i izgradnji pješačke komunikacije, Katić informiše da je dogovoreno popločavanje trase od hotela Lazure do pješačkog tunela, kao i rekonstrukcija dijela Šetališta pet Danica, na potezu od tunela do restorana Mimoza, što će uključiti novo popločavanje, izgradnju armirano-betonske podloge kako se više ne bi pojavljivale deformacije, postavljanje atmosferske kanalizacije i nove javne rasvjete.
Obaveza lokalne uprave je da pripremi tehničku dokumentaciju za sve projekte do kraja ove, a Morsko dobro će to finansirati tokom naredne, a kako ističe Katić, riječ je o više milionskim investicijama.
– Oni će u budžetu Morskog dobra za 2026. godinu staviti jednu kumulativnu stavku i u zavosnosti od naše dinamike završetka projekata, jedan po jedan će da dolazi na red. U svakom slučaju, ovo su projekti koji će se kretati između četiri i šest miliona eura, bez ovog dijela lukobrana. To zavisi koliko će koštati taj dio sanacije samog lukobrana na Škveru sa tim produžetkom, ali i ovi projekti okvirno kreću se u tim ciframa, ali ne može se znati tačno dok se ne završi kompletna projekta dokumentacija i ne obavi predmjer i predračun radova – kazao je on.
Na sastanku je dogovoreno i značajnije i bolje uređenje i održavanje nezakupljenih kupališta po mjesnim zajednicama, kada je riječ o opštinskim preduzećima Čistoća i Komunalno-stambeno, koja održavaju sva ta kupališta.

Morsko dobro će u 2026. finansirati šest kapitalnih projekata u Herceg Novom

Eagle Hills i Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja Gruzije potpisali su okvirni sporazum vrijedan 6,5 milijardi USD za razvoj dva kapitalna projekta – Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina, saopšteno je iz ove kompanije.
- Potpisivanje se poklopilo sa zvaničnom posjetom predsjednika UAE, Njegovog Visočanstva šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, čime je dodatno potvrđeno jačanje bilateralnih odnosa između dvije države-- kazali su iz ove kompanije.
Kako očekuju, projekti, sa investicijama od preko 6,5 milijardi USD, donijeće više od 7 milijardi USD BDP-u Gruzije u narednoj deceniji, stvoriti više od 31.000 novih radnih mjesta i privući strane direktne investicije u vrijednosti većoj od 10 milijardi USD. Pored toga, očekuje se i više od 370.000 novih turista godišnje, uz snažne efekte na građevinarstvo, trgovinu, logistiku, turizam i hotelijerstvo
- Tbilisi Waterfront, smješten na padinama sa pogledom na rijeku i grad, te Gonio Yachts &amp; Marina u Batumiju, na obali Crnog mora, postaju simboli modernog urbanog razvoja uz očuvanje prirode i kulturne baštine. Održivost, inovacija i zaštita životne sredine stoje u centru oba projekta- poručili su iz Eagle Hills-a.
Osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, Mohamed Alabar, naglasio je da ovi projekti predstavljaju dugoročnu posvećenost Gruziji, koja ima ogroman potencijal da postane globalna destinacija za život, turizam i investicije.

PROMO SADRŽAJ

1250x600

1084x550

Eagle Hills u Gruziji razvija dva kapitalna projekta u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

Da Vlada Crne Gore ne umije da vodi kapitalne projekte i dovrši planirane investicije, pokazuje i najnoviji slučaj Ski Centra Durmitor, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Elvir Zvrko.
- Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 19 miliona eura, ali je u prvih šest mjeseci potrošeno svega 84,70 eura. Ovakvom dinamikom Vladi će trebati 111.000 godina da zavrsi projekat. Ništa paf-paf- skrenuo je pažnju Zvrko na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1967999469779292671%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Za projekat Ski centar Durmitor od predviđenih19 miliona, dosad utrošeno svega 84,79 eura

Dr Karišik: Plan je dalja modernizacija OB Bar i angažovanje stručnog medicinskog kadra

Tužilaštvo u Esenu podiglo je optužnicu protiv medicinskog tehničara (32) zbog sumnje da je seksualno zlostavljao pacijente koji su bili pod anestezijom na univerzitetskoj klinici. On se takođe sumnjiči da je napastvovao 14-godišnju djevojčicu koja je bila pri svijesti.
Intenzivnom i anesteziološkom tehničaru iz Dortmunda stavlja se na teret da je između aprila 2017. i avgusta 2025. naškodio ukupno petoro pacijenata – četiri žrtve su bile ženskog pola, jedna muškog. Prema navodima suda u Esenu, oni su imali 14, 28, 35 i 43 godine. Starost pete žrtve nije poznata.
Kako je navela portparolka suda, djela su se dogodila dok su žrtve bile u vještačkoj komi ili pod totalnom anestezijom. „Pacijenti su bili bespomoćni i bez svijesti“, rekla je ona za BILD.
Na Univerzitetskoj klinici u Esenu navodno su se dogodila tri silovanja. Još jedno djelo se, prema optužnici, dogodilo u drugoj bolnici. Osumnjičeni je posljednjih godina radio u više klinika u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji: Minsteru, Gelzenkirhenu, Bohumu – preko jedne agencije za privremeno zapošljavanje. Radio je i honorarno u Kliničkom centru Dortmund.
Prema optužnici, 32-godišnjak je svoja djela snimao i fotografisao, a tužilaštvo ga tereti da je snimke slao jednoj poznanici (30), koja je optužena za saučesništvo. Istražitelji ga takođe terete za posjedovanje i distribuciju dječje pornografije.
Policija je došla do osumnjičenog nakon što je kriminalna policija u Kosfeldu protiv njega vodila istragu zbog sumnje da posjedjuje dječju i životinjsku pornografiju. U julu su policajci pretresli njegov stan u Olfenu i zaplijenili telefone i memorijske uređaje.
Prema informacijama BILD-a, pronašli su dva video-snimka na kojima su, kako se čini, omamljeni pacijenti koji su seksualno zlostavljani – jedan muškarac i jedna žena. Pored toga, istražitelji su otkrili fotografije nage, očigledno anestezirane pacijentkinje.
Početkom avgusta osumnjičeni je uhapšen u Dortmundu i od tada je u istražnom pritvoru. Prema sudu, optužnica je uručena, a ako nadležno vijeće prihvati optužnicu, suđenje bi moglo da počne već na proljeće.

Njemačka: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 14 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba poginula.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba zadobila teže, a šest lakše tjelesne povrede.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru, Kotoru i Budvi po dvije.
U Tivtu, Ulcinju i Rožajama evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdat je 401 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Švajcarska narodna banka (SNB) zadržala je ključnu kamatu na nula odsto, uz ocjenu da trenutna stopa podržava ekonomski rast i istovremeno održava inflaciju u zemlji na stabilno niskom nivou u rasponu između nula i dva odsto.
Banka na osnovu aktuelnih podataka očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Švajcarskoj iznositi 0,2 odsto u ovoj godini i neznatno porasti na 0,3 odsto u narednoj godini i na 0,6 odsto u 2027. godini.
"Globalni ekonomski rast je bio snažniji nego što se očekivalo u trećem kvartalu. Američke carine i neizvjesnost trgovinske politike su opterećivale globalnu ekonomiju, ali ekonomski razvoj u mnogim zemljama je do sada ostao otporniji nego što se pretpostavljalo. Inflacija je ostala povišena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je u eurozoni bila blizu ciljnih vrednosti", navela je banka.
Ekonomski izgledi za Švajcarsku su se blago poboljšali u odnosu na prethodnu prognozu zbog nižih američkih carina i nešto boljeg razvoja na globalnom nivou, prenosi B92.
Sjedinjene Američke Države i Švajcarska su u novembru postigle dogovor kojim se smanjuju američke uvozne carine na švajcarsku robu sa prvobitnih 39 odsto na 15 odsto.
Za cijelu godinu, banka očekuje rast švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za nešto manje od 1,5 odsto, koji će usporiti na jedan odsto u narednoj godini, uz blagi rast nezaposlenosti.
Švajcarska narodna banka u objavi na svojoj veb stranici upozorila je da glavni rizik za tamošnju ekonomiju i dalje predstavlja razvoj globalne ekonomske situacije.

Švajcarska zadržala kamatnu stopu na nula odsto

Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona, u Francuskoj i u matičnoj Njemačkoj, navodeći kao razlog nekontrolisani skok jeftinog uvoza.
"Čeličane u Gelzenkirhenu i Isberguesu neće raditi od sredine decembra do kraja godine", saopštio je najveći njemački proizvođač čelika. Pogon u Isberguesu radiće sa samo polovinom kapaciteta najmanje četiri mjeseca zbog naglog rasta jeftinog uvoza, posebno iz Azije, naveli su iz kompanije Thyssenkrupp Steel.
Ti pogoni proizvode zrnati elektrotehnički čelik koji se koristi u energetskoj industriji za prenos električne energije, u transformatorima trafostanica i u vjetroturbinama, prenose Nezavisne novine.
Thyssenkrupp je, prema navodima kompanije, jedan od samo dva preostala proizvođača elektrotehničkog čelika u Evropi.
"Evropsko tržište zrnatog elektrotehničkog čelika trenutno je pod snažnim pritiskom zbog naglog rasta uvoza po cijenama znatno ispod prosječnih proizvodnih troškova u EU", navodi se u saopštenju.
Uvoz se od 2022. godine utrostručio, dok je samo tokom ove godine porastao dodatnih 50 odsto, ističu u kompaniji.
"U takvim okolnostima narudžbe su naglo pale, iskorištenost pogona je sve manja, a hitne mjere su neophodne kako bi se poslovanje ekonomski stabilizovalo", poručili su iz Thyssenkruppa.
Prema njihovim procjenama, ugroženo je oko 1,2 hiljade radnih mjesta u Njemačkoj i Francuskoj.
"Zrnati elektrotehnički čelik je nezamjenjiv element evropske energetske infrastrukture i energetske tranzicije", saopštila je glavna izvršna direktorica Marie Jaroni, naglasivši da Thyssenkrupp želi sačuvati proizvodnju u Evropi i da trenutno rade na efikasnoj zaštiti tržišta.

Najveći njemački proizvođač čelika zaustavlja proizvodnju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: kapitalni-projekti