Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hojl sliku kapele Karađorđevića prihvatio od Mandića isključivo kao gest učtivosti

Crna Gora od početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) ima snažnu podršku Hrvatske, ocijenili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za EU u Ministarstvu vanjskih poslova, Ivan Ivanišević i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, navodeći da su uvjereni da će se otvorena bilateralna pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva.
Ivanišević je u intervjuu Agenciji MINA kazao da nema precizan odgovor na pitanje kada će biti održan novi krug bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske, dodajući da se razgovori vode na svim nivoima, a ne samo između resora vanjskih poslova.
Upitan da li su dvije susjedne države blizu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, on je rekao da misli da je rano na to odgovoriti, jer su ta pitanja otvorena duže vrijeme.
- Mislim da ne postoji generacija političara koja ne bi voljela da određena otvorena pitanja zatvara. Kojom će se dinamikom to desiti, ne mogu da predvidim ovom prilikom, ali sam siguran da će se to rješavati u najboljem duhu dobrosusjedstva, saradnje, međusobnog razumijevanja i podrške, kako je uvijek bilo u našim bilateralnim odnosima - naveo je Ivanišević.
Vuksanović je u intervjuu Agenciji MINA kazao da je optimista da će doći do rješavanja otvorenih pitanja, ističući da su Hrvatska i Crna Gora dvije prijateljske države.
- Može doći do trenutnih poremećaja u tim relacijama usljed određenih političkih odluka, čemu smo svjedočili. Ali vjerujem da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru saradnju i da će biti partneri ne samo u NATO alijansi, već uskoro i u EU - rekao je Vuksanović.
Hrvatska je, kako je kazao, pouzdan partner Crnoj Gori u integracionom procesu.
- Ne treba sumnjati u dobre odnose Zagreba i Podgorice, i pored onih kojima se to ne sviđa, koji bi voljeli ne samo da Crna Gora ima loše odnose sa Hrvatskom, nego i sa skoro svim susjednim zemljama. Oni bi voljeli da nam zatvore sve prozore u svijet i da nam otvore samo jedan prozor u neki drugi svijet ili polusvijet - naveo je Vuksanović.
Upitan da li se može desiti da Zagreb blokira Crnu Goru na njenom evropskom putu, ukoliko ne budu riješena otvorena pitanja, on je kazao da zna da bi mnogi voljeli da se to desi.
- Crna Gora je u integracionom procesu i, da je u ovom trenutku spremna da bude dio EU, ona bi formalno bila dio EU. Sigurno da postoje određeni segmenti u kojima Crna Gora mora ulagati dodatne napore i sigurno da će joj Hrvatska pomagati u tome, Hrvatska joj i sad pomaže u tome - naveo je Vuksanović.
On je rekao da je Hrvatska prijatelj Crne Gore.
- Hrvatska nikad nije ugrožavala ono što su temelji crnogorskog identiteta, nikad to nije osporavala, nego naprotiv, svojim odnosom davala je doprinos jačanju tih identitetskih vrijednosti. Uostalom, vidjeli ste i prošlog ljeta, Hrvatska je gorela u požarima, ali je u Crnu Goru poslala kanader da gasi požare - kazao je Vuksanović dodajući da vjeruje da je većinska Crna Gora svjesna toga.
On je poručio da vjeruje da će Crna Gora i dalje biti uspješna na evropskom putu i da će Hrvatska tu biti od pomoći.
Vuksanović je naglasio da Crna Gora, iz odnosa sa Hrvatskom, nikad nije imala štetu.
- Uvijek je imala korist, od ustupanja prevoda, od lobiranja za zatvaranje i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Vidjeli smo i sad, kad govorimo o ovih pet pregovaračkih poglavlja, Hrvatska je dala zeleno svjetlo za svih pet, a Francuska je imala neke primjedbe - dodao je Vuksanović.
Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, potrebna politička homogenost.
- Imamo li mi tu političku homogenost? Nijesam siguran, jer vidite da svako malo na dnevni red neko iznosi određene teme. Podsjetiću vas da je, nakon što smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izašao sa pričom oko Ustava i jezika - naveo je Vuksanović.
On je kazao da se, nakon izglasavanja IBAR zakona, krenulo u donošenje rezolucija, i podsjetio na događanja u Ustavnom odboru.
Ivanišević je rekao da bi otvorena pitanja između država trebalo da se rješavaju bez obzira na to da li postoji ili ne postoji proces evropske integracije.
- Potpuno sam saglasan s ovim što je rekao gospodin Vuksanović - od početka pregovaračkog procesa Hrvatska je snažna potpora našem putu ka EU. Brojni su primjeri izvanredne saradnje, kao i razmjene ekspertize - naveo je Ivanišević.
On je kazao da smatra da je crnogorsko članstvo u EU u najboljem interesu svih susjednih država, navodeći da je optimista da će se stvari razvijati u tom smjeru.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da su donošenje rezolucije o Jasenovcu i izrada znački sa likom školskog broda Jadran bili bespotrebni potezi crnogorskih vlasti koji su mogli ugroziti evropski put države, Ivanišević je rekao da je „svaki potez koji vam sa komšijama, prijateljima, u porodici izazove neko nerazumijevanje, možda mogao da se zaobiđe ili preskoči“.
On je kazao da je u ovom kontekstu ista stvar.
- Dakle, mi imamo svoj put, svoje obaveze na planu zatvaranja brojnih poglavlja i smatram da kompletna naša administracija treba da bude fokusirana na ono što su standardi i što dobijamo od naših evropskih partnera kao primarne inpute - poručio je Ivanišević.
Na pitanje da li smatra da će u Crnoj Gori postojati konsenzus oko toga da je potrebno fokusirati se na evropsku agendu i suzdržati se od stvari koje bi mogle da remete bilateralne odnose sa susjedima, Vuksanović je odgovorio da će svi u državi to verbalno potvrditi i reći da su za EU.
Kako je kazao, danas su za EU i NATO oni koji su donedavno bili na skroz suprotnim pozicijama.
- Meni je drago zbog toga što su došli na pozicije koje smo mi zastupali, jer će na taj način biti bolje Crnoj Gori, ako je to iskreno - dodao je Vuksanović.
On je istakao da će dalji tok događaja, a naročito naredna godina, pokazati da li oni koji verbalno zagovaraju ideju EU to čine kao dio političke simulacije, ili kao odraz stvarnog političkog preobražaja.
- Nijesu me uvjerili još dovoljno u ovo drugo, jer svako malo iznose određene teme. Vidite koje teme se plasiraju, čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju, dođe pitanje promjene Ustava i jezika, kapela - dodao je Vuksanović.
Crnogorsko društvo, kako je poručio, treba da bude zagledano u jedan cilj.
- Postoje i neke druge integracije koje od vas ne traže ništa, ne traže nikakve reforme, niti ispunjavanje bilo čega, nego samo da im se politički priklonite i da izgubite svoj subjektivitet, odnosno da vas instrumentalizuju - naveo je Vuksanović.
Upitan kada bi moglo biti zatvoreno Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, Ivanišević je kazao da na to pitanje može dati klasični brisalski odgovor, da će biti zatvoreno onda kad nadležna tijela Evropske komisije (EK), COELA i COREPER, daju ocjenu da se može zatvoriti.
- To se dešava onda kad sve države članice procijene da je ostvaren adekvatan napredak sa tehničke strane. Što se tiče pozicija koje smo usaglasili prilikom otvaranja pregovora sa EK, one jesu ispunjene. To je proces koji traje i to je jedini odgovor koji mogu dati na to pitanje - rekao je Ivanišević.
Govoreći o posljednjim dešavanjima na crnogorskom putu ka EU, Ivanišević i Vuksanović su se saglasili da je dansko predsjedavanje Savjetu EU bilo veoma uspješno za Crnu Goru.
Na pitanje koliko je značajno to što je Crna Gora uspjela da zatvori pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu i što je Francuska promijenila stav i nije blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, Ivanišević je odgovorio da je zatvaranje još jednog broja poglavlja bilo prilika da se potvrdi da je proces proširenja živ i da funkcioniše.
- Kao neko ko je do skoro predstavljao Crnu Goru u Parizu, ne bih bio sklon da iskoristim termin „blokada“ zato što znam da u Francuskoj postoji veoma strog, striktan pristup pregovorima i da se svakom pregovaračkom poglavlju pristupa na veoma temeljan način i da su zahtjevi vrlo konkretni. Ako postoji, kao što postoji, politička podrška zatvaranju pregovora, ona ne isključuje dodatne tehničke koordinacije i usavršavanja nekih pozicija - naveo je Ivanišević.
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja naredne godine može da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su neka od najkompleksnijih - poglavlja 23, 24, 27, on je odgovorio da je optimista zato što vidi entuzijazam sa obje strane.
- Vidim entuzijazam sa strane ljudi koji svakodnevno vrijedno rade na ispunjavanju kriterijuma koje smo dogovorili sa EK, a vidim entuzijazam i u Briselu da nam se pomogne na našem reformskom putu - dodao je Ivanišević.
On je rekao da će biti potrebno dogovoriti posebnu dinamiku održavanja Međuvladinih konferencija.
- Uvjeran sam da Crna Gora i u ovom segmentu može da bude pozitivna evropska priča - istakao je Ivanišević.
Vuksanović je kazao da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažan impuls koji će dodatno motivisati sve koji su u tom procesu.
On je rekao da sada na terenu postoji realan problem u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Ukoliko ne dođe do realizacije izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imaćemo ozbiljan problem. Razumijem ljude koji protestuju, jer oni su dugo vremena trpjeli posljedice i trpe ih još, zbog bazena crvenog mulja i nedostatka komunikacije s njima, ali bili su podložni određenoj političkoj manipulaciji - naveo je Vuksanović.
On je kazao da „sada neko radi svojih političkih benefita, zanemarujući evropsku agendu, ide u drugom smjeru“.
- Ali na vlastima je da to riješe, na premijeru, i da se posvetimo onome čemu treba da se posvetimo - poručio je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje prema proširenju među državama članicama EU, Ivanišević je kazao da se politika proširenja u državama članicama često percepira i na osnovu unutrašnjih političkih zbivanja i na osnovu ukupnih globalnih kretanja.
On je rekao da će Ministarstvo vanjskih poslova od početka naredne godine dodatno angažovati diplomatsko-konzularna predstavništva da u saradnji sa institucijama država prijema, civilnim sektorom, medijima, dodatno ulože napore kako bi se benefiti crnogorskog članstva za građane EU objasnili i bolje približili.
Na pitanje da li očekuje da će proces ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU teći glatko i koje države bi mogle da budu problematične u tom procesu, Vuksanović je rekao da je poznato koje su države skeptične.
- Ali u ovom trenutku ne treba da se bavimo time, jer to ne zavisi od nas. Mi treba da uradimo ono što je do nas, svjesni da su evropske integracije dobre radi nas samih - naveo je Vuksanović.
Ivanišević je kazao da očekuje da će proces ratifikacije pristupnog ugovora Crne Gore biti uspješan.
- Uvjeran sam da će moje kolege koje su trenutno u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima dati sve od sebe da pojednostave procedure i sagovornicima približe ono što su, čini mi se, zajednički interesi - naveo je Ivanišević.
Ratifikacija ugovora o pristupanju, kako smatra, biće test zrelosti za crnogorsko političko društvo.
- Jer tu neće moći da radi samo Ministarstvo vanjskih poslova, tu će nam od ključne pomoći možda biti parlamentarna dimenzija diplomatije. Dakle, biće potrebno pojasniti predstavnicima građana u državama članicama EU zašto je dobro da podrže ugovor o pristupanju Crne Gore Uniji - dodao je Ivanišević.
Upitan koliko su u tom kontekstu važni parlamentarni izbori 2027. godine i da crnogorska Vlada koja bude izabrana ima povjerenje evropskih partnera, on je kazao da je to od suštinske važnosti.
- Tu bih akcentovao potrebu da izbjegnemo bilo kakvo strano miješanje u te izbore. Čitav niz evropskih država suočio se sa raznim vrstama malignog stranog uticaja, kroz informatičko djelovanje, različite modele propagande, širenja lažnih vijesti. Smatram da je i crnogorsko društvo pred takvim izazovom i da nijesmo imuni na te prijetnje - naveo je Ivanišević.
On je rekao da vjeruje da će Crna Gora, uz iskustva koja su prošle države članice EU i pomoć NATO partnera, uspjeti da izgradi sistem koji je dovoljno rezistentan na tu vrstu prijetnji demokratiji.
Vuksanović je, odgovarajući na isto pitanje, poručio da je važno ko će voditi državu od 2027. godine i da u toj Vladi budu proevropske strukture jasnog opredjeljenja, bez ikakvih dvojbi oko tog pitanja.
- Treba nam proevropska Vlada, a čitav ovaj vremenski interval do samih izbora mislim da će biti dovoljan da naši građani jasno percepiraju ko je na političkom polju stvarno za EU, a ko simulira taj proces - dodao je Vuksanović.

Portal ETV

Vuksanović: Pitanje kapela, promjene Ustava i jezika dođe čim postignemo određeni uspjeh na evropskom polju

Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu - poručio je juče mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović u sali Centra za kulturu Pljevlja gdje je održao predavanje na temu: Tajna Lovćenske kapele.
Joanikije je, kako se navodi u objavi na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), istakao da je priča Lovćenske kapele složena i slojevita i da obuhvata i našu prošlost i sadašnjost i budućnost, kao što i sam Njegošev duh prožima sva vremena.
- Veliki ljudi, velike ličnosti ne žive samo za svoje vrijeme i u svom vremenu, nego žive i za svoje vrijeme i za buduće. Nose prošlost sa sobom i nju proslijeđuju i naročito misle na buduće generacije, a onima koji su Bogu ugodili, On daje takvu blagodat da uđu u dušu i u duh svoga naroda kao što je Sveti Sava, kao što je Sveti Vladika Nikolaj i kao što je Njegoš. Kada je Njegoš, iste one godine kada je napisao „Luču mikrokozmu“, započeo i gradnju Lovćenske kapele i zapovijedio već tada da tu bude sahranjen, a na samrtnom času to potvrdio i obavezao svoje srodnike i nasljednike da ispune taj amanet, tu posljednju želju, a ako to me učine da će na njih ostaviti najstrašnije prokletstvo. Od tada priča o kapeli dobija svoj posebni zavjetni značaj, mada je svaka crkva kao svetinja-zavjetna svetinja - rekao je, između ostalog, Joanikije.
Kako je objavljeno na sajtu MCP, Joanikije je “podsjetio da je knjaz Danilo ispunio Njegošev zavjet, da je kasnije kralj Nikola pazio da se, koliko je moguće, redovno u kapeli služe Liturgije, te kako su je Austrougari srušili”.
- Zatim je istakao značaj Mitropolita Gavrila Dožića u obnovi kapele, koji je spriječio ostvarenje ideje kralja Aleksandra da se napravi mauzolej ili neko slično zdanje i na čija pleća je i pao teret obnove, nakon što je kralj prihvatio zahtjev Srpske pravoslavne crkve - navodi se na sajtu MCP.
Kako se dodaje, on je potom govorio i o ponovnom rušenju kapele i naveo da je tada došlo do „nezakonitog braka između nacizma i komunizma“ jer su „glavni argumenti za rušenje kapele potekli od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer”.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu - zaključio je Joanikije.

Joanikije: Kapela će se vratiti na Lovćen kad mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za grijehe

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U organizaciji Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ Pljevlja, večeras će u Pljevljima biti održana &nbsp;tribina pod nazivom „Tajna Lovćenske kapele“.
Na tribini će, kako navodi organizator, &nbsp;o "duhovnom, istorijskom i kulturnom značaju Njegoševe zavjetne crkve" govoriti jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije.
Odabrane Njegoševe stihove uz strune gusala pjevaće narodni guslar Rajo Vojinović, a moderator večeri biće direktorica Biblioteke, Bojana Đačić, navodi se u obavještenju organizatora.&nbsp;

Joanikije večeras u Pljevljima o ''tajni Lovćenske kapele''

Crkva Srbije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne miruju i čini se kreću u završnu kampanju projekta, kojim ova vjerska zajednica prijeti Crnoj Gori duže od decenije, „obnove Njegoševe kapele“ na Lovćenu kako to predstavljaju, a stvarno oni na Jezerskom vrhu ne žele Njegoševu, već kapelu Karađorđevića, zadužbinu srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića, kojom je on i simbolički 1925. godine zaokružio okupaciju Crne Gore. &nbsp; Jedan od dva mitropolita Crkve Srebije u Crnoj Gori Joanikije Mićović do sada je „vraćanjem“ ove kapele prijetio sa liturgija i pomena, a 16. decembra obratiće se publici u pljevaljskom Centru za kulturu, gdje će održati predavanje naslovljeno „Tajna Lovćenske kapele“. Organizator je Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić“. - Na samom izmaku 2025. godine, u godini u kojoj se obilježavaju dva velika jubileja Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu: 180 godina od njene gradnje i 100 godina od njene obnove, otkriva se, jasnije nego ikada, da je priča o lovćenskoj kapeli mnogo više od istorijske teme. Lovćen sa kapelom predstavlja duhovni stožer srpske kulture, mjesto na kojem se susreću predanje, vjera, istorijsko iskustvo i zavjetna misao Petra II Petrovića Njegoša – prenio je juče portal Pvinformer. Iz biblioteke su saopštili da će Mićović govoriti „o duhovnom, istorijskom i kulturnom smislu Njegoševe zavjetne crkve“. A Njegoševu kapelu, odnosno kapelu Svetog Petra Cetinjskog, koju je Njegoš podigao na Lovćenu i posvetio svome stricu, sa željom da u njoj bude sahranjen, srušio je Aleksandar Karađorđević 1925. godine i sagradio, po uzoru na nju, novu, kao svoju zadužbinu i posvetio je svetom Đorđu, krsnoj slavi Karađorđevića i Petrovića.&nbsp; Namjera Crkve Srbije je da ostatke Karađorđeve kapele koja je demontirana 1971. godine, kako bi na Jezerskom vrhu bio sagrađen Njegošev mauzolej, ugradi u kapelu koju bi da grade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5" data-rendition-name="original" width="566" height="800" loading="lazy" alt="kapela"> <figcaption>Ilustracija - plakat</figcaption> </figure>  Crkva Srbije protivila se gradnji mauzoleja na Lovćenu i 1970. godine pred Ustavnim sudom Republike Crne Gore inicirala je žalbeni postupak, ali bezuspješno – sud je ocijenio da su odluke NR Crne Gore i Skupštine opštine Cetinje zakonite. Interesantan je detalj da su tada, kako u knjizi „Spomenici Petra II Petrovića Njegoša“ piše Predrag Malbaša, cetinjski predstavnici, u opširnom elaboratu dostavljenom sudu, kojim su osporavali žalbu, „osporili položaj SPC u Crnoj Gori, smatrajući da je njena jurisdikcija nad crnogorskom eparhijom neleegalna“. - U tom smislu potencirano je ukidanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koje je uslijedilo nakon prisajedinjenja crnogorske države Kraljevini SHS 1918. godine – piše Malbaša u knjizi. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mansić, lider proruske i prosrpske stranke Nove srpske demokratije, 12. jula prošle godine najavio je da će formalizovati inicijativu za gradnju kapele na Lovćenu, ali je nakon žestoke reakcije opozicije odustao, uz konstataciju na sjednici Skupštine Crne Gore da je očekivao „da će druga strana biti mekša, tolerantnija“, te da „ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju“. Sada je, izgleda, procijenio da je „vrijeme zrelo“ i ponovo je aktuelizovao tu temu, a kampanja će, kako proizilazi iz najave pljevaljske bibloteke, krenuti iz Pljevalja, grada u kojem lokalnu vlast „drži“ njegova partija. Mauzolej na Lovćenu izgrađen je 1974. godine i djelo je hrvatskog vajara Ivana Meštrovića i kulturno je dobro. Pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, koji je i inicijator ideje gradnje kapele na Lovćenu, mauzolej je nazvao „čudovište pagansko, mnogobožačko“.&nbsp; - Njegoš je u tamnici od 1974. On je u najgoroj tamnici koja postoji u Evropi – govorio je on. Kapela Aleksandra Karađorđevića za nacionalne Crnogorke i Crnogorce je simbol sloma države Crne Gore nakon nasilne aneksije 1918. godine i prisajedinjenja naše zemlje Srbiji.&nbsp;

Crkva Srbije i Mandić kreću u kampanju za „Njegoševu kapelu“

Politikolog Alek Barović ocijenio je da pojediniakteri, pozivajući se na metode propagande, pokušavaju da kroz simbolične gestove promijene percepciju istorijskih događaja.
- Oni se drže one Gebelsove da hiljadu puta ponovljena laž postaje istina, tako da oni guraju neku priču i pokušavaju da dobiju određenu podršku u međunarodnim krugovima kroz taj simbolični akt poklanjanja simbola okupacije iz 1918. godine, a to je kapela na Lovćenu koju je izgradio Aleksandar Karađorđević 1925. godine - rekao je Barović gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Povodom izjave ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da su identitetska pitanja "crvena zastavica", Barović ističe da o temeljnim vrijednostima ne može biti kompromisa.
- Ne možemo dolaziti na nivo koji određenu grupaciju abolira, to nije ni pomirenje, nije ni evropski, nije ni civilizacijski tako nešto raditi. Crvena zastavica je da o nekim stvarima nema zastave i ne smije imati rasprave, jer ako kao država ili društvo izgubimo određene vrijednosti onda bolje da nas nema nego da prihvatamo neke stvari koje nijesu u skladu sa etikom i načinima kako jedno društvo treba da postupa, treba da se ponaša i treba da izgleda, pogotovu jedno evropsko društvo - kazao je Barović.
On smatra da Satlerova izjava neće promijeniti pristup onih koji, kako kaže, forsiraju teme identiteta.
- Smatram da Satlerova izjava neće promijeniti ništa, jer oni koji forsiraju takve teme će nastaviti i dalje da ih forsiraju, da sprovode svoje planove i ideologiju, dok god Crnogorci, kako kaže, budu ćutali na takve stvari - navodi Barović.
Prema njegovom mišljenju, zabrinjava pasivnost dijela građana.
- Vidjeli smo ankete koje kažu da ima nekoliko desetina procenata ljudi koji se drže po strani po pitanju gorućih tema, po mom mišljenju to je katastrofalno, ali dok god se ćuti na te probleme oni će se nastavljati, a oni koji sprovode tu priču će zadovoljno da trljaju ruke - zaključio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DabXsqyWxDjw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Kapela na Lovćenu koju je izgradio Aleksandar Karađorđević 1925. je simbol okupacije

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je na Fejsbuku komentarisao poruke mitropolita SPC Joanikija i predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića o obnavljanju kapele na Lovćenu. 
Đurašković im je na tu namjeru poručio: "Želja će vas biti".
- Dođite da je obnovite i jedan i drugi. Želja će vas biti, ka' i one prije vas, a i ove što četnikuju po Crnoj Gori. Zalijećete se evo 40 godina, bastaduri - napisao je Đurašković.

Đurašković Joanikiju i Kovačeviću: Želja će vas biti, ka' i ove što četnikuju po Crnoj Gori

Spomenička cjelina mauzoleja na Lovćenu zaštićena kao spomenik kulture zakonima Crne Gore. Svako pozivanje na narušavanje je kao da usred Cetinjskog manastira podižete soliter, to su stvari koje ni u jednoj normalnoj državi nijesu dozvoljene - ukazao je publicista i kolumnista Slobodan Jovanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
On je ukazao da je mauzolej kao kulturno dobro zaštićena cjelina.
- Njega kao autentično kulturno dobro štiti zakon, svako narušavanje tog ambienta je kršenje zakona. Pozivanje na kršenje zakona je isto kršenje zakona - poručio je Jovanović ukazujući da bi to trebalo da zna bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je juče pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Vlade Milojka Spajića da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu - kako bi se ispunio san mitropolita Amfilohija Radovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrivokapic-pisao-spajicu-i-milatovicu-pokrenite-obnovu-kapele-na-lovcenu-to-je-nasa-visestruka-obaveza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jovanović u odnosu na to ironično poručuje da ćemo morati da uvedemo novi zakon "ispunjenje sna Amfilohija Radovića".
Po nalogu vijeća Osnovnog suda u Beranama juče je izvršen pretres u manastiru Đurđevi stupovi, ali policija nije pronašla statuu ozloglašenog četničkig komandanta Pavla Đurišića. Iako je Ustavni sud odbio da se odredi prema Temeljnom ugovoru, kaže Jovanović, on ima potpuno nedefinisani tretman jer je država sklopila ugovor sa pravnim licem iz druge države i tim ugovorom određuje unutrašnje odnose u Crnoj Gori, što nije, kako kaže, pravno moguće.&nbsp;
- Sam po sebi je Temeljni ugovor ništavan, neustavan, pa bi trebalo postupati na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ako se krši zakon da se slobodno ulazi u crkve. Crkve nijesu ambasade; niti mogu da budu ambasade, jer su ambasade te koje su Bečkim ugovorom zaštićene da ne može se stupati na njihovo tlo bez dozvole ambasadora - rekao je Jovanović.
Smatra da policija nije htjela da poštuje zakone države Crne Gore, jer da jeste spriječila bi postavljanje spomenika četničkom komandantu u Gornjem Zaostru, ali i njegovo premještanje.&nbsp;
- Od avgusta 2020.godine mi imamo populističke vlade koje se mahom udvaraju tom korpusu nacionalista i revizionista, jer je to njihovo biračko tijelo - istakao je Jovanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEie_PBek1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Mauzolej na Lovćenu je kulturno dobro, svako narušavanje tog ambijenta je kršenje zakona

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić uručio je sliku Njegoševe kapele na Lovćenu vladiki vašingtonsko-njujorškom i istočnoameričkom Irineju. To je učinio, kako je rekao, kao simbol da se njegov zavjet nije zaboravio i da „kao država i društvo moramo ispraviti istorijsku nepravdu i učiniti da, ne remeteći postojeći spomenik kulture koji je simbol jednog vremena, kapela ponovo krasi vrh Crne Gore“.
Iz Skupštine Crne Gore je saopšteno da je Mandić razgovor koji se odvio u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) okarakterisao kao veliki blagoslov.
- Te da preosvećeni Vladika nastavlja tradiciju njegovih prethodnika koji su svoju Bogom danu dužnost da okupljaju, čuvaju i snaže srpski narod, koji je u raznim istorijskim periodima, a posebno nakon uspostavljanja komunističkog režima u našoj domovini nakon Drugog svjetskog rata, u Sjedinjenim Američkim Državama tražio svoj spas i budućnost - dodali su u saopštenju.
Zaključio je da upravo u tom kontekstu želi da iskoristi priliku da svim građankama i građanima Crne Gore najiskrenije čestita Njegošev dan, uz želju da se okupimo oko Njegoševih vanvremenskih, mudrih misli i nastavimo izgradnju zemlje slobodnih i srećnih ljudi.

Mandić uručio Irineju sliku kapele na Lovćenu: „Moramo ispraviti istorijsku nepravdu“

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: kapela-na-lovcenu