Ustavni odbor jednoglasno je utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Kako je kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović na konkurs, raspisan 3. decembra ove godine, su se prijavili Nikola Mugoša, Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Milva Prelević, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković, Miodrag Pešić i Danilo Ćupić.
- Očekuje se da Odbor u najkraćem mogućem roku predloži Skupštini izbor jednog sudije Ustavnog suda. Mi ćemo tu mogućnost ispoštovati poštujući Ustav i Poslovnik - poručila je Božović.
Jednoglasno je formirana i Komisija koja će utvrđivati da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom i da li su blagovremene i potpune.
Komisija ima tri člana, dva iz redova vlasti - Nikola Rovčanin (Demokrate) i Darko Dragović (Pokret Evropa sad) i jedan iz opozicije - Sonja Popović (Demokratska partija socijalista).

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Devet kandidata za izbor sudije Ustavnog suda, među njima Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović, Katarina Peković...

Za mjesto jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore na konkursu Ustavnog odbora Skupštine do sada je prijavljeno pet kandidata - Jovan Kojičić, Milva Prelević, Nataša Bošković, Nikola Mugoša i Muhamed Đokaj, potvrđeno je Portalu RTCG-u u parlementu. 
Rok za dostavljanje prijava istaklo je u 20 sati, a do tada postoji mogućnost da kandidature pristignu i poštom, zbog čega se konačan broj prijavljenih još ne može smatrati definitivnim.
Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda raspisao je skupštinski Ustavni odbor 1. decembra, dok je sama odluka o raspisivanju poziva donesena jednoglasno.
Poziv je zvanično objavljen 3. decembra, a rok za prijavljivanje kandidata traje 15 dana, što predstavlja zakonski minimum.
Ovo je novi pokušaj popunjavanja Ustavnog suda, nakon što je prethodni izborni proces okončan bez uspjeha 14. oktobra. Tada nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u Skupštini, odnosno najmanje 54 glasa poslanika.
Izbor sudije Ustavnog suda zahtijeva široki politički konsenzus, a ishod aktuelnog postupka biće poznat nakon što Ustavni odbor utvrdi listu kandidata i zakaže saslušanja pred poslanicima.

Portal ETV

U trci za sudiju US Kojičić, Prelević, Bošković, Mugoša, Đokaj...

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvršnog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. &nbsp;To su Zdravko Dragaš, Zoran Šljukić i Mladen Bojanić.
Šljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Dragaš je elektroinženjer i član Inženjerske komore Crne Gore. Bojanić je bivši poslanik i ministar.
Konkurs za izbor novog izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon što je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodišnjeg mandata.&nbsp;
Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni da dostave i Program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period.&nbsp;
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo što veće jedinstvo u Odboru što je bitno za funkcionisanje ovog sistema.
Đukanović je u emisiji “Link” na RTCG naglasio da nije odluka o smjeni Bulatovića donijeta na brzinu, već da se razgovaralo duži vremenski period.
- EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija- kazao je Đukanović.

U trci za direktora EPCG Dragaš, Šljukić i Bojanić

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša (SD) kazao da je da je saslušanje preostalih kandidata za članove Fiskalnog savjeta zakazao za 7. jul.
Članovi ovog Odbora, koji su po zakonu dužni da predlože trećeg člana Savjeta, biraće između Nikole Vukićevića i Lidije Martinović.
TIme će biti priveden kraju izbor tročlanog Fiskalnog savjeta - prethodno, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u martu je predložio Stevana Gajevića, dok je Vlada prije tri dana izabrala svog kanidata, ekonomistu Ninu Vujošević.
Da bi se ubrzala procedura za izbor tog važnog tijela, na čijem osnivanju, kako podsjeća Mugoša, s pravom insistira i Evropska komisija (EK) u najnovijem izvještaju, odbor je trebalo da održi saslušanje svih kandidata u ponedjeljak, ali zbog obaveza jednog od njih, saslušanje je odloženo za 7. jul.
- Insistiraću da se članovi Fiskalnog savjeta imenuju do kraja jula, kako bi se mogli pripremiti za ono što ih čeka, jer od 1. januara sljedeće godine oni preuzimaju dužnost - istakao je Mugoša u izjavi za Dan.
Fiskalni savjet je nezavisno savjetodavno tijelo, koje ima zadatak da doprinosi jačanju kvaliteta fiskalne politike kroz ocjenu njenog kredibiliteta i fiskalne odgovornosti.
Zakonom je predviđeno da Savjet, između ostalog, daje mišljenja o uticaju predloga budžeta i drugih propisa na stabilnost javnih finansija, analizira predlog Fiskalne strategije i makroekonomske i fiskalne tokove.

Mugoša: Saslušanje kandidata za članove Fiskalnog savjeta održaće se 7. jula

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) sjutra će dostaviti poziv za otklon nedostataka u prijavi kandidatima za Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, a čije su prijave nepotpune ili neuredne.
- U tekstu Obavještenja koje ćemo dostaviti kandidatima navedeni su nedostaci koji njihovu prijavu čine neurednom ili nepotpunom, a zatim precizno navedeno na koji način je svaki od navedenih nedostataka neophodno otkloniti - kazali su u MUP-u.
Ova obavještenja će dostaviti u ponedeljak 24. marta na adresu koju su kandidati naveli u prijavi.
- Kandidati koji dobiju Obavještenje da im je prijava neuredna ili nepotpuna imaju rok od tri dana od dana prijema obavještenja da izvrše dopunu prijave - naglasili su u MUP-u.
Dopuna prijave na Javni poziv može se dostaviti isključivo na arhivu Ministarstva unutrašnjih poslova, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica.
- Arhiva MUP-a će 25, 26. i 27. marta (u utorak, srijedu i četvrtak) zbog prijema dopuna raditi prekovremeno - od sedam ujutru do 19 sati - napomenuli su u MUP-u.
Dopune prijava se, ističu oni, Arhivi MUP-a dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom Dopune prijave za javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije i navedenim imenom i prezimenom kandidata.
- Prijave kandidata koji ne dostave traženu dokumentaciju u navedenom roku smatraće se nepotpunim i neurednim, zbog čega će ti kandidati biti isključeni iz daljeg procesa selekcije - podvukli su u MUP-u.
Po isteku roka za dopunu prijava, Direktorat za normativno-pravne i kadrovske poslove će, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju kojom kandidati dopunjavaju svoje prijave, utvrditi listu kandidata čija je prijava blagovremena, uredna i potpuna.
- Iako je u Obavještenju precizno navedeno na koji način je potrebno otkloniti nedostatke svi kandidati koji imaju dodatna pitanja ili nedoumice oko načina otklanjanja nedostataka i dostavljanja dopune prijave, nakon prijema Obavještenja mogu nam se obratiti putem e-maila: javnipoziv.policija@mup.gov.me ili na brojeve telefona: 020/870-222; 020/870-333 - zaključili su u MUP-u.

1250x600

MUP: Sjutra kandidatima sa nepotpunim prijavama dostavljamo poziv za dopunu, imaju tri dana da ih dostave

Za izbor dvoje sudija Ustavnog suda prijavilo se 13 kandidata: Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.
Ta lista kandidata je utvrđena na današnjoj sjednici Ustavnog suda, kojoj nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Predsjednica ovog skupštinskog tijela Jelena Božović je predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES).&nbsp;
Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora.
Novu sjednicu je zakazala za četvrtak u 11 sati.
<h2>Krivična prijava za „neprimjerenu reakciju“ na ustavni puč</h2>
Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović na prošloj sjednici ovog skupštinskog tijela.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici.
Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.

Anja Ivanović

Trinaest kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda

Ana Gačević i Igor Jušković kandidati su za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, odlučeno je na tridesetoj sjednici Sudskog savjeta
Kako je saopšteno nakon sjednice, donijeta je i odluka da se za kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije izaberu Gordana Planinić, Julija Šoškić, Dragan Miladinović, Milica Krgović i Marija Raković.
Sudski savjet je donio odluku o izboru kandidata Filipa Pavićevića za sudiju osnovnog suda i rasporedio ga u Osnovni sud u Kolašinu.
Sudski savjet je kontatovao i prestanak sudijske funkcije Dejanu Dragoviću, zbog sticanja uslova za penziju. Takođe, donijeta je odluka o raspisivanju internog oglasa za dobrovoljno trajno raspoređivanje jednog sudije u Viši sud u Podgorici.
Sudski savjet je donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor jednog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, kao i jednog sudije Apelacionog suda Crne Gore.

Izabrani kandidati za sudije osnovnih sudova u više gradova

Kandidature za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) zvanično su potvrđene - a za tu poziciju su aplicirali proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Oni su, kako je Portalu ETV saopštila Bulatović, kandidature potpisali u petak.
Kandidaciona komisija COK-a potom je utvrdila ispravnost dokumentacije za oba kandidata - a kandidature potvrdio i Upravni odbor.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Izbori će biti održani 25. oktobra.

Potvrđene kandidature: U trci za predsjednika COK-a Dušan Simonović i Katarina Bulatović

Crna Gora je u prošloj godini ostvarila deficit budžeta od 321,6 miliona EUR, odnosno 3,96 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je suficit tekuće potrošnje iznosio 9,54 miliona.
&nbsp;U izvještaju Ministarstva finansija o izvršenju budžeta navodi se da su, prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta u prošloj godini iznosili 2,87 milijardi EUR, što je 117,4 miliona ili 4,3 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Rast naplate prihoda budžeta u prošloj godini potvrđuje snažnu ekonomsku aktivnost, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđenu poresku disciplinu, što Crnoj Gori obezbjeđuje stabilnu i povoljnu sliku javnih finansija, a samim tim i jača povjerenje u fiskalnu održivost- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Konkretni rezultati već u prvoj godini primjene Fiskalne strategije Vlade, kroz mjere poput otpisa kamata, proširenja akciznih proizvoda, uvođenja nove stope PDV-a u turizmu i jačanja naplate poreza na dohodak, stvaraju čvrst temelj za dalji ekonomski rast.
&nbsp;Porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 233,4 miliona EUR, što je 19,5 miliona ili 9,1 odsto u odnosu na 2024. To je 13,6 miliona ili 6,2 odsto više u odnosu na plan.
&nbsp;Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 112 miliona EUR, što je 23,9 miliona ili 27,1 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Navedena kategorija prihoda budžeta realizovana je iznad plana i to &nbsp;u iznosu od 3,7 miliona ili 3,4 odsto- precizirano je u izvještaju.
&nbsp;Porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 1,4 milijarde EUR, što je 181,1 milion ili 14,8 odsto više u odnosu na 2024, kao i 31,1 milion ili 2,3 odsto više u odnosu na plan za prošlu godinu.
&nbsp;Prihodi budžeta po osnovu akciza su ostvareni u iznosu od 403,2 miliona EUR, što je 34,6 miliona ili 9,4 odsto više u odnosu na 2024, i na nivou su plana za prošlu godinu.
&nbsp;Ostali prihodi su ostvareni u iznosu od 54,7 miliona EUR, što je 2,4 miliona ili 4,7 odsto više u odnosu na plan, dok je ova kategorija prihoda budžeta manja u odnosu na 2024. godinu 37,5 miliona ili 40,6 odsto.
&nbsp;- Razlog odstupanja je prvenstveno izvršenje ove kategorije prihoda budžeta kada su u &nbsp;pitanju jednokratni prihodi- objasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;U prošloj godini doprinosi su ostvareni u iznosu od 420,4 miliona, što je 164,3 miliona ili 28,1 odsto manje u odnosu na 2024, odnosno 28,7 miliona ili 6,4 odsto manje u odnosu na plan.&nbsp;
&nbsp;- Takođe, negativno odstupanje u odnosu na plan bilježi i kategorija donacija, što je ujedno i glavni razlog nižeg ostvarenja prihoda budžeta u odnosu na plan. Donacije su realizovane na nižem nivou dominantno kao rezultat priliva sredstava u okviru Plana rasta, koja su isplaćena drugim mehanizmom Crnoj Gori, kao i po osnovu sredstava granta za drugu dionicu auto-puta koja su prenesena za ovu godinu- navodi se u dokumentu.
&nbsp;Samo u decembru prošle godine, naplata prihoda budžeta ostvarena je na značajno većem nivou, kako u odnosu na 2024, tako i u odnosu na plan.
&nbsp;- Samo u decembru naplaćeno je ukupno 329,7 miliona EUR prihoda budžeta, što je 71,7 miliona ili 27,8 odsto više u poređenju sa istim mjesecom 2024, odnosno 66,7 miliona ili 25,3 odsto više u poređenju sa planom za decembar- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Izdaci budžeta, prema preliminarnim podacima, su u prošloj godini iznosili 3,19 milijardi EUR, ili 39,3 odsto procijenjenog BDP-a.
&nbsp;Tekući izdaci ostvareni su u iznosu od 1,25 milijardi EUR, što predstavlja 99,1 odsto plana.&nbsp;
Transferi za socijalnu zaštitu ostvareni su u iznosu od 1,1 milijardu EUR, a transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru &nbsp;467,9 miliona.
&nbsp;Kapitalni izdaci su ostvareni u iznosu od 331,2 miliona EUR, što predstavlja ostvarenje 97,5 odsto plana.
&nbsp;Posmatrajući decembar, ukupni izdaci budžeta iznosili su 480,4 miliona EUR i u odnosu na isti period 2024. manji su 26,1 milion ili 5,2 odsto.

MF: Budžetski deficit prošle godine 321,6 miliona EUR

Podržavam stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu, i spremni smo da damo svoj doprinos u tom pravcu - kazala je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ustavni sud, prema njenim riječima, razumije zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
&nbsp;- Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije. Istovremeno, važno je ukazati da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom - ističe Armenko.&nbsp;
Ustavni sud, kako je rekla, predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti.&nbsp;
- Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način - rekla je Armenko.&nbsp;
Dodaje da sudije Ustavnog suda, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje su u sistemu dobile specijalni dodatak.&nbsp;
- Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i Evropska komisija ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se Sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima - kazala je Armenko.
&nbsp;Zarada, prema njenim riječima, mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
- Postojeći sistem doveo je do toga da npr. sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina - rekla je Armenko.
&nbsp;Ustavni sud, kako je poručila, ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donose.&nbsp;

Armenko: Sistemski riješiti pitanje zarada i prepoznati položaj i ulogu Ustavnog suda

Možda bi bilo korisno da Bošnjačka stranka razmisli o sopstvenoj vlastodržačkoj kolaboraciji s partijama koje baštine tradiciju negiranja zločina genocida i koje negatore genocida tretiraju kao prihvatljive akademske goste u crnogorskim naučnim institucijama?
Ova vlastodržačka kolaboracija Bošnjačke stranke, između ostalog, ima dva veoma negativna efekta (svojevrsne crne tačke) koji nagrizaju ionako urušene temelje suživota u Crnoj Gori.
Prvi je da je njihova legitimna i utemeljena kritika upućena negatorima genocida i institucijama države koje te negatore pozivaju na saradnju znatno kompromitovana činjenicom njihovog učešća u vlasti čiji nosioci te negatore pozivaju i ugošćavaju.
Istorijski institut je integralni dio tzv. krovne kulturne i obrazovne institucije u državi (CANU). Obje institucije se finansiraju iz budžeta i svoje djelatnosti neminovno usklađuju (direktno ili indirektno) s željama i stremljenjima struktura na vlasti. Poziv koji je upućen negatoru genocida je, stoga, poziv koji je uputila država. Vrijedi iznova podsjetiti da Bošnjačka stranka aktivno učestvuje u obnašanju vlasti u takvoj državi!
Drugi je da će svi oni koji su do sada s punim pravom zalagali svoje profesionalne i moralne autoritete u odbranu nevinosti nad kojom je počinjen zločin genocida,razmisliti prije nego se nastave angažovati u tom pravcu.
Ovo su dvije crne tačke partijske politike u Crnoj Gori koje je kreirala Bošnjačka stranka time što je postala politički kolaborant s negatorima genocida koji su danas na vlasti u Crnoj Gori.
Ne smijemo zaboraviti da šteta koja se ovom kolaboracijom pravi ima generacijski negativne efekte na sve stanovnike Crne Gore.
Izvor: <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cijena-kolaboracije">Portal Analitika</a>

Cijena kolaboracije

Milica Bulatović (25) iz Nikšića od rođenja vodi borbu sa dijagnozom autizma i epilepsije. Ova hrabra djevojka godinama vodi neumoran život sa učestalim epileptičnim napadima koji su joj značajno otežali svakodnevnicu, navodi Nevladina Fondacija “Ima ljudi”.
- Od 2021. godine Milica se liječi u klinici “Acibadem” u Turskoj, gdje je zahvaljujući kontinuiranim i efikasnim terapijama njeno stanje značajno poboljšano. Napadi koji su se ranije dešavali i preko 50 puta dnevno svedeni su na minimum, a njeno zdravlje i trenutno stanje su stabilni. Međutim, prekid terapije bi značio povratak svakodnevnih napada i pogoršanje kvaliteta života.Ljekari preporučuju ponovni odlazak na kontrolu i nastavak terapija, ali Milicini roditelji, uprkos svim naporima, nisu u mogućnosti da sami priušte ovo liječenje. Za troškove terapija, smještaja i putovanja potrebno je prikupiti 5.172 eura- navode iz ove NVF.
Pomozimo Milici u njenoj hrabroj borbi donacijama platnim karticama putem linka:
<a href="https://humanost.com/akcija/9f269a61-3936-428c-a0ed-630fe90bba17" target="_blank">https://humanost.com/akcija/9f269a61-3936-428c-a0ed-630fe90bba17</a>
Žiro račun: 520-44366-61
Devizni račun: 520004200000308616
IBAN: ME25520004200000308616
SWIFT: HBBAMEPGXXX
SMS: 60 na 14565 (1 poruka = 1 euro)!

Tag: kandidati