Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da su svi trgovinski pregovori s Kanadom prekinuti nakon, kako je naveo, lažnog oglasa u kojem bivši predsjednik Ronald Regan negativno govori o carinama.
- Na temelju njihovog nečuvenog ponašanja, svi trgovinski pregovori s Kanadom ovim se prekidaju - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kanadska pokrajina Ontario uložila je 75 miliona dolara u emitovanje nove reklame protiv carina u SAD-u, namijenjene prvenstveno republikanskim biračima.
Reklama koristi audio-zapis obraćanja bivšeg američkog predsjednika Ronalda Ragana koji je 1987. govorio da carine dugoročno ne funkcionišu te uzrokuju gubitak radnih mjesta i trgovinske ratove.
Emitovanje uključuje televizijske postaje kao što su Fox News, Fox Sports, NBC, CBS, CNBC, ESPN i ABC, pri čemu nije riječ o prvoj anticarinskoj reklamnoj kampanji vlade Ontarija u SAD-u, piše Rojters.
Premijer Ontarija Dag Ford ranije je ove sedmice izjavio da je reklamni oglas s porukama protiv carina privukao Trampovu pažnju.
- Čuo sam da je predsjednik vidio naš oglas. Siguran sam da nije bio previše sretan - rekao je Ford u utorak.
U vezi s ovim slučajem oglasila se i predsjednička fondacija Ronalda Ragana, poručivši da oglas vlade Ontarija "selektivno koristi audio i video" Ragana te da fondacija preispituje svoje pravne mogućnosti.
- Oglas pogrešno predstavlja predsjednički radio govor, a vlada Ontarija nije tražila niti dobila dopuštenje za njegovo korištenje i uređivanje -, navodi se u izjavi fondacije objavljene u četvrtak.
Kako navodi Rojters, Tramp je koristio carine kao polugu pritiska na mnoge zemlje širom svijeta.
Njegov "trgovinski rat" povećao je američke carine na najviše nivoe od 1930-ih godina, a redovno je prijetio dodatnim carinama, izazivajući zabrinutost među kompanijama i ekonomistima.
Kanadski premijer Mark Karni rekao je novinarima u četvrtak da Kanada neće dopustiti nepravedan pristup SAD-u svojim tržištima ukoliko pregovori o raznim trgovinskim sporazumima s Vašingtonom propadnu.
Tramp je ranije ove godine uveo carine na kanadski čelik, aluminijum i automobile, što je potaknulo Otavu da odgovori istom mjerom.
Dvije strane već sedmicama pregovaraju o potencijalnom sporazumu za sektore čelika i aluminijuma.
Sljedeće godine SAD, Kanada i Meksiko trebali bi revidirati svoj kontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini iz 2020. godine, podsjeća Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Svi trgovinski pregovori s Kanadom su prekinuti

Premijer Kanade Mark Karni izjavio je da bi uhapsio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko bi ušao u ovu zemlju.
Karni je odgovarao na pitanje da li bi ispunio obećanje svog prethodnika Džastina Truduoa da pritvori Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine, na što je Karni odgovorio "potvrdno".
Karni je govorio o poštovanju odluka Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji je raspisao naloge za hapšenjem Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Podsjećamo, MKS je prethodno odbacio zahtjev Izraela da ukine naloge za Netanjahuom i Galantom.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Gallanta izdati su u novembru 2024. godine.
Prema Rimskom statutu, svih 124 države potpisnice, među kojima je i Kanada, imaju obavezu da uhapse Netanjahua i Galanta ukoliko se nađu na njihovoj teritoriji.

Premijer Kanade izjavio da bi uhapsio Netanjahua ukoliko bi ušao u tu zemlju

Ukrajina će u septembru dobiti dronove, municiju i oklopna vozila od Kanade, kao dio paketa pomoći vrijednog više od 700 miliona američkih dolara.
Prema izjavi kanadskog premijera Marka Karnija tokom proslave Dana nezavisnosti u Kijevu, tokom samita G7 u junu Kanada je obećala dodatnih 1,45 milijardi američkih dolara vojne pomoći Ukrajini.
Rekao je da će više od milijardu od ovog iznosa biti usmjereno na jačanje ukrajinskog arsenala kroz isporuku dronova, municije i oklopnih vozila, koji bi trebalo stići sljedećeg mjeseca.
Takođe je objavljeno da će Kanada izdvojiti desetine miliona dolara za hitnu medicinsku pomoć, izgradnju skloništa od bombi, podršku lokalnoj demokratiji i sajber odbranu Ukrajine.
Karni je naglasio da će njegova zemlja ostati pouzdan saveznik Ukrajine i u suprotstavljanju ruskoj agresiji i u poslijeratnoj obnovi.

Kanada će narednog mjeseca Ukrajini obezbijediti dronove, municiju i oklopna vozila

Kanada je u petak ukinula mnoge od svojih uzvratnih tarifa protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je značajan korak naprijed u odnosima dvije zemlje.
Kanada je u martu uvela protivtarife od 25 odsto na dugi popis američkih proizvoda koji su u skladu sa Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom nakon što su SAD najavile 25 odsto carina na čelik i aluminijum.
- Posebno je važno napomenuti da će kanadske tarife od 25 odsto na američke automobile, čelik i aluminijum zasad ostati na snazi - rekao je kanadski premijer Mark Karni na konferenciji za novinare u petak.
On je kazao da će promjena stupiti na snagu 1. septembra, rekavši da vjeruje da Kanada ima najbolji trgovinski sporazum od svih zemalja koje sarađuju sa SAD-om, prenosi SEEbiz.
- Dok intenzivno sarađujemo sa Sjedinjenim Državama, naš fokus je isključivo na strateškim sektorima - rekao je Karni.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za NBC News da je kanadski potez „davno trebalo da bude donesen“.
- Radujemo se nastavku razgovora s Kanadom o trgovinskim i nacionalnim sigurnosnim problemima administracije - rekao je zvaničnik.
Objava u petak uslijedila je nakon telefonskog poziva između Karnija i predsjednika Donalda Trampa, prvog poznatog poziva između njih dvojice od propalih razgovora prije roka za uvođenje tarifa 1. avgusta. Izvještaj o pozivu od četvrtka iz Karnijevog kabineta nazvao je razgovor „produktivnim i širokim“, a oba čelnika su se složila da se uskoro ponovo sastanu.
Karni je u petak rekao da ga je Tramp uvjeravao da će ukidanje odmazde pokrenuti pregovore između dvije zemlje.
Taj potez dolazi u trenutku kada bi se Sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade, koji je Tramp ispregovarao tokom svog prvog mandata, trebalo preispitati kasnije ove godine.

Kanada ukida mnoge od uzvratnih carina protiv SAD-a

Kanada je najavila da će u septembru priznati palestinsku državu, što je američki predsjednik Donald Tramp dočekao "na nož", te je juče kazao kako će ovim potezom postizanje trgovinskog sporazuma biti otežano i carine Kanadi povećao sa 25 na 35 odsto, piše Klix.ba.
- Vau! Kanada je upravo objavila da podržava. To će nam jako otežati sklapanje trgovinskog sporazuma s njima. Oh, Kanado - kazao je Tramp.
Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da je njegova vlada razočarana odlukom Trampa da poveća carine na kanadsku robu.
U saopštenju, Karni kaže da će se njegova Vlada fokusirati na "izgradnju jake Kanade" kao odgovor na nove carine, kroz investicije i diverzifikaciju izvoznih tržišta.
- Kanađani će biti naši najbolji kupci. Možemo sebi dati više nego što bilo koja strana vlada ikada može uzeti gradeći s kanadskim radnicima i koristeći kanadske resurse za dobrobit svih Kanađana - istakao je Karni.
Dodaje da su djelovi kanadske ekonomije, uključujući drvnu građu, čelik, aluminij i automobile, teško pogođeni američkim tarifama.
- Ali uprkos visokim porezima na kanadsku robu namijenjenu SAD-u izvan trgovinskog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade, Kanada je ostala posvećena sporazumu - naveo je Karni.
SAD su, prema njegovim riječima, opravdale svoju stopu od 35 odsto na osnovu prekograničnog protoka fentanila, "uprkos činjenici da Kanada čini samo jedan posto uvoza fentanila u SAD i da intenzivno radi na daljnjem smanjenju tih količina".
Inače, Tramp je jutros, nekoliko sati prije nego što carine koje su najavljene u aprilu stupaju na snagu, objavio novi set carina kao rezultat pregovora u proteklim mjesecima sa različitim državama.&nbsp;
Time je ujedno i prolongirao njihovo stupanje na snagu za sedam dana, a inače su trebale stupiti na snagu danas.

Tramp ljut na Kanadu zbog najave priznavanja Palestine: Dodatno im povećao carine

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Kanada planira da prizna Palestinu u Ujedinjenim nacijama (UN) u septembru, najavio je kanadski premijer Mark Karni.
Izrael je oštro osudio promjenu politike Kanade.
- Kanada namjerava da prizna Državu Palestinu na 80. sjednici Generalne skupštine UN u septembru 2025. godine - rekao je Karni na konferenciji za novinare u Otavi, ističući da je "nivo ljudske patnje u Pojasu Gaze nepodnošljiv".
Na odluku Kanade uticalo je "dugogodišnje" uverenje u korist rješenja koje podrazumijeva dvije države, kako bi se okončao decenijama dug izraelsko-palestinski sukob, rekao je premijer.
- Ova mogućnost rješenja sa dvije države se urušava pred našim očima - rekao je Mark Karni.
On je dodao da je namjera Kanade "zasnovana na spremnosti Palestinske uprave da sprovede suštinske reforme".
Palestinski predsjednik Mahmud Abasa pozdravio je "hrabru" odluku Kanade, "u kritičnom istorijskom trenutku da bi se spasilo rješenje sa dvije države“.
Izrael je osudio "iskrivljenu međunarodnu kampanju pritiska“ koja "učvršćuje poziciju Hamasa za pregovaračkim stolom u kritičnom trenutku“, saopštila je izraelska ambasada u Otavi.

Karni: Kanada planira da prizna palestinsku državu u septembru

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Singapuru. 
 
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u osmini finala selekciju Kanade 22:10. 
 
Izabranici selektora Dejana Savića opravdali su ulogu favorita, već u prvoj četvrtini stekli su ubjedljivu prednost, koju su do kraja uvećali. 
 
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Filip Gardašević sa pet golova, Savo Ćetković je postigao četiri, Strahinja Gojković tri, a po dva Aljoša Mačić, Dmitri Holod, Đuro Radović i Jovan Vujović. 
 
Po jednom upisali su se Dušan Matković i Vasilija Radović. 
 
Crna Gora će u četvrtfinalu, u nedjelju, igati protiv Španije. 
 
Na ostalim mečevima osmine finala postignuti su sljedeći rezultati: 
 
Srbija - Japan 21:14, Rumunija - Mađarska 11:15 i Brazil - Grčka 5:17. 
 
U četvrtfinalu, u nedjelju, sastaće se: 
Italija - Grčka, Srbija - Sjedinjene Američke Države i Hrvatska - Mađarska.

„Ajkule“ eliminisale Kanadu, sa Španijom u četvrtfinalu

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će povećati carine na uvoznu robu iz Kanade na 35 odsto, produbljujući podjelu između dvije sjevernoameričke zemlje.
U pismu upućenom juče kanadskom premijeru Marku Karniju najavljuje se agresivno povećanje carina od prvobitnog povećanja od 25 odsto, koje je Tramp nametnuo u martu poslije više mjeseci prijetnji.
Tramp je navodno uveo visoke carine Kanadi u nastojanju da primora tu zemlju da suzbije krijumčarenje fentanila, iako je količina koja se krijumčari relativno skromna. On je takođe izrazio frustraciju sa trgovinskim deficitom koje SAD imaju sa Kanadom, a velikim dijelom se odnose na američko kupovanje nafte.
- Moram da pomenem da protok fentanila nije jedini izazov koji imamo sa Kanadom koja ima mnoge carinske i necarinske politike i trgovinske barijere - napisao je Tramp.
Povećane carine će stupiti na snagu 1. avgusta.
Pismo je među više od 20 koje je Tramp poslao ove nedjelje američkim trgovinskim partnerima uključujući Japan, Južnu Koreju i Šri Lanku. Kao u pismu Kanadi, Tramp je naveo da će uvesti te carine trgovinskim partnerima do 1. avgusta.
Kanadski premijer Karni odgovorio je na mreži Iks da će njegova zemlja nastaviti da štiti radnike i firme u svojoj zemlji.
SAD su već uvele carine od 25 odsto na neku kanadsku robu. Kanada je pogođena teško i Tramoovim globalnim carinama na čelik, aluminijum i automobile. Trenutno postoji izuzeće od carina od 25 odsto na kanadsku robu da bi se uskladili sa Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, prenosi BiBiSi (BBC).
Nije jasno da li će prijetnja o povećanim carinama biti primenjena na robu obuhvaćenu sporazumom Kanada-SAD-Meksiko (CUSMA).
Tramp je uveo globalnu carinu od 50 odsto na uvoz aluminijuma i čelika i 25 odsto na sve automobile i kamione koji nisu proizvedeni u SAD.
Nedavno je najavio i 50 odsto carine na uvoz bakra, koja treba da stupi na snagu idućeg mjeseca.
Kanada prodaje oko tri četvrtine svoje robe SAD-u, veliki je proizvođač automobila i vodeći snabdjevač metala, te će američke carine posebno nanijeti štetu tim sektorima.
Iako su brojne zemllje dobile Trampova pisma o povećanju carina ove nedjelje, Kanada - koji je drugi najveći američki trgovinski partner poslije Meksika - postala je svojevrstan izazov za predsjednika SAD. Kanada je uvela uzvratne carine na američku robu i odbacila Trampove izazivačke najave da će pretvoriti Kanadu u 51. američku državu.
Meksiko je takođe suočen sa carinama od 25 odsto, ali nije pao pod isti Trampov javni pritisak, piše AP.

Tramp planira da poveća carine na robu iz Kanade na 35 odsto

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da odmah prestaju trgovinski pregovori njegove zemlje sa Kanadom jer ona nema namjeru da odustane od takse za američke tehnološke firme.
Tramp je tu taksu nazivao „direktnim napadom“ na SAD.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušl, Tramp je napisao da je Kanada upravo obavijestila SAD da će nastaviti sa planom uvođenja takse koje na snagu treba da stupi u ponedjeljak.
- S obzirom na ovu nevjerovatno lošu taksu, prekidamo sve razgovore o trgovini sa Kanadom, što stupa na snagu ovog trena. Obavijestićemo Kanadu u narednih sedam dana o Carini koju će plaćati za poslovanje sa Sjedinjenim Državama - napisao je Tramp.
Kanadska taksa na digitalne usluge primjenjuje se na domaće i strane kompanije kada one imaju odnos sa korisnicima interneta u Kanadi.
Ova taksa će pogoditi kompanije kao što su Amazon, Gugl, Meta, Uber i Er-bi-en-bi i iznosiće tri odsto od prihoda ostvarenih preko kanadskih korisnika. Njena primjena biće retroaktivna, što znači da će krajem mjeseca američke kompanije dugovati dvije milijarde dolara Kanadi po osnovu sporne takse.
Trgovinski sukob Amerike i Kanade počeo je po Trampovom dolasku na vlast, kada je on prvo počeo da naziva Kanadu 51. američkom državom i da joj prijeti da će je ekonomskim mjerama prinuditi da se pridruži SAD, a onda joj je uveo visoke iznose carina.
Tema pregovora je smanjivanje Trampovih carina.

Tramp: Prekidamo trgovinske pregovore sa Kanadom jer ne odustaju od digitalne takse

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Danas je u Multimedijalnoj sali Sportsko-kulturnog centra održano XVIII Studentsko prvenstvo Crne Gore u Stonom tenisu, a titulu šampiona je osvojio Miloš Rahović sa Elektrotehničkog fakulteta saopšteno je iz Stonoteniskog saveza Crne Gore.
Na prvenstvu je nastupio dvadeset jedan takmičar.
Na putu do titule Miloš je sve mečeve riješio maksimalnim rezultatom u svoju korist a u finalu je savladao Demira Hadžialijagića sa Pravnog fakulteta.
Treća mjesta osvojili su Bogdan Bubanja sa Ekonomskog fakulteta, koji je zaustavljen u polufinalu od šampiona, dok je Muamer Trnčić sa Mašinskog fakulteta treće mjesto osvojio porazom u polufinalu od Demira Hadžialijagića rezultatom 3:1.
Aktivnosti Studentskog sportskog saveza se nastavljaju sjutra kada je na programu četvrto kolo Studentske lige u futsalu.

Studentsko prvenstvo u stonom tenisu: Titula za Miloša Rahovića

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: kanada