Bivša potpredsjednica SAD Kamala Haris, koja je izgubila predsjedničke izbore od Donalda Trampa, rekla je za BBC da bi mogla ponovo da se kandiduje za Bijelu kuću 2028. godine.
Kamala Haris je u intervjuu za BBC rekla da je moguće da će jednog dana biti predsjednica i da je uvjerena da će u budućnosti u Bijeloj kući biti žena.
Ona je odbacila ankete prema kojima je autsajder kada je u pitanju izbor demokrata za sljedećeg predsjedničkog kandidata.
Svog protivkandidata na prošlim izborima, a sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa nazvala je "tiraninom" i istakla da su se obistinila upozorenja koja je govorila tokom kampanje.
Govoreći o mogućnostima da žena postane predsjednik SAD, Haris je kazala da bi njene praunuke, „za svog života, sigurno“ mogle da vide ženu predsjednicu. Na pitanje da li bi to bila ona, odgovorila je - „moguće“, potvrđujući da razmatra još jednu kandidaturu za najvišu funkciju.
Dodala je da još nije donijela odluku o tome, ali je istakla da i dalje vidi sebe kao nekoga ko ima budućnost u politici.
- Nijesam završila. Čitavu karijeru sam provela u službi i to mi je u srži - poručila je bivša potpredsjednica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamala Haris razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednicu SAD: Nijesam završila

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp tužio je dnevni list Demojn redžister i istraživačicu javnog mnjenja koja radi za taj list zbog "miješanja u izbore", jer su vikend pred izbore objavili anketu koja je pokazala da Kamala Haris ima iznenađujuće vođstvo od tri odsto u Ajovi.
Matična kompanija lista, Ganet, odbacila je tužbu kao neosnovanu i saopštila da će energično braniti svoja prava iz Prvog amandmana, objavio je Asošijeted pres.
Tužba je nastavak kampanje novoizabranog predsjednika protiv medija za koje smatra da su mu nanijeli nepravdu.
Prošlog vikenda televizija EjBiSi (ABC) je pristala da plati 15 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj biblioteci, kako bi se riješila tužbu za klevetu protiv Džordža Stefanopulosa, koji je netačno rekao da je Tramp proglašen krivim za silovanje.
Anketa u Demojn redžisteru, koju je uradila penzionisana anketarka Džej En Selzer, smatrana je šokantnom, jer je naznačila da je Trampovo vođstvo u toj državi Srednjeg zapada, naklonjenoj republikancima, izbrisano.
Tramp je u Ajovi pobijedio sa 13 odsto glasova više od Haris.
- Postojao je savršeno dobar razlog zašto niko nije očekivao ovo: jer tri procenta prednosti za Haris u crvenoj Ajovi nije bila realnost. To je bila fikcija koja ometa izbore - navodi se u tužbi, prenosi Glas Amerike.
Anketa je povećala entuzijazam među demokratama, primorala republikance da preusmjere vrijeme i novac za kampanju u oblasti u kojoj su prednjačili, i obmanula javnost da misli da demokrate stoje bolje nego što su stajali, navedeno je u Trampovoj tužbi.
Tužba je podnijeta pred sudom okruga Polk u Ajovi. Poziva se na zakon o prevari potrošača Ajove i ne traži konkretnu novčanu odštetu, već želi da sudska porota dosudi trostruki iznos od onoga što utvrdi da je stvarna šteta.
Šta god da se dogodi u pravnom smislu, slučaj bi mogao da ima zastrašujući efekat izvan Ajove.
Tramp je u pravnim dokumentima rekao da želi da odvrati „radikale da nastave da djeluju sa korupcionaškim namjerama u objavljivanju anketa napravljenih u svrhu iskrivljavanja izbornih rezultata u korist demokrata“.
Portparolka Demojn redžistera Lark Mari Anton rekla je da su novine priznale da predizborna anketa nije odražavala stvarne rezultate i da su objavili tehničke informacije, kako bi objasnili podatke i šta je pošlo naopako.
- Ostajemo pri svom izvještavanju o ovom pitanju i vjerujemo da je tužba neosnovana - rekla je ona.

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Moje srce je puno danas, puno zahvalnosti, ljubavi za našu zemlju. Ishod nije onakav kakav smo htjeli, za kakav smo se borili, za koji smo glasali. Ali saslušajte me, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili - poručila je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i protivkandidatkinja Donalda Trampa koji je pobijedio na jučerašnjim izborima.
Haris se zahvalila saradnicima, njenom kandidatu za potpredsjednika i volonterima.
- Tako sam ponosna na našu kampanju i na to kako smo je vodili - rekla je dodajući da su ujedinjavali ljude.&nbsp;
Kazala je da je čestitala Trampu i da mu je rekla da će mu pomoći u prenosu vlasti.
- Rekla sam da će biti miran prenos vlasti. Mi se držimo principa mirnog prenosa vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije - kazala je Haris.
Ranije danas Haris je nazvala Trampa kako bi priznala poraz i čestitala mu na pobjedi na predsjedničkim izborima.&nbsp;
- Govorila je o važnosti mirne predaje vlasti i tome da je bitno biti predsjednik svim Amerikancima - saopštili su ranije njeni savjetnici.
Iz Trampove kampanje rekli su da su se on i Haris u telefonskom razgovoru složili oko važnosti ujedinjavanja zemlje.
Steven Čeng, direktor komunikacija kampanje, rekao je i da je Tramp priznao njenu snagu, profesionalnost i upornost tokom kampanje.

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Republikanski kandidat Donald Tramp proglasio je pobjedu na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
On je predstavljen kao 47. predsjednik SAD-a, a sa svojim porodicom, potpredsjedničkim kandidatom Džej Di Vensom i njegovom suprugom izašao je na binu u Vest Palm Biču u Floridi.
Tramp je kazao da će imati najmanje 315 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270.
Zvanični rezultati još nisu proglašeni.
Tramp je, obraćajući se pristalicama iz svog predizbornog štaba na Floridi, kazao da je u pitanju pobjeda kakvu ta zemlja nikada ranije nije vidjela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.0607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-trenutno-u-vodstvu-jos-uvijek-rano-za-projekcije-u-kljucnim-drzavama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je najveći politički pokret svih vremena u ovoj zemlji, a možda i na svijetu, a sada će dostići novi nivo jer ćemo pomoći našoj zemlji da se izliječi. Ta pomoć joj je jako potrebna. Popravićemo naše granice, popravićemo sve u vezi sa našom zemljom. Ušli smo u istoriju sa razlogom večeras - kazao je Tramp, dok su na hiljade njegovih pristalica vikale "SAD! SAD!".
On je kazao da su preskočili prepreke za koje niko nije mislio da će uspjeti.
- I sad je jasno da smo postigili najnevjerovatniju političku stvar. Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije nije vidjela. Zato želim da zahvalim američkom narodu na nevjerovatnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika, kao i 45. predsjednika - poručio je republikanski kandidat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frepublikanci-osvojili-vec-inu-u-senatu-poslije-cetiri-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svakom građaninu želi da poruči da ću se boriti za njih, njihove porodicu i njihovu budućnost.&nbsp;
- Svakog dana, neću stati dok ne budemo imali snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku kakvu naša djeca zaslužuju i vi zaslužujete. Ovo će zaista biti zlatno doba Amerike. Ovo je predivna pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo Ameriku velikom - poručio je Tramp.
Konstatovao je da su Republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom.&nbsp;
- To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore - zaključio je Trump.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQmqVnMdrtso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju danas, Donald Tramp, rekao je da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer. 
 
- Ako izgubim izbore, ako izbori budu fer, ja ću biti prvi koji će to priznati, mislim da bi to bilo pošteno - rekao je Tramp i dodao da je veoma uvjeren u svoju pobedu. 
 
Tramp je dodao da "republikanci imaju veliko vođstvo".
Demokratska kandidatkinja na izborima Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji. 
 
- Ohrabrujem sve da izađu i glasaju - rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori "prelomna tačka". 
 
 Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, nude "dvije veoma različite vizije budućnosti nacije". 
 
Predsjednički izbori u &nbsp;SAD su, prema posljednjim anketama javnog mnjenja, neizvjesnog ishoda.

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Amerikanci 5. novembra izlaze na birališta. Izjašanjavaće se o predsjedniku, ali i budućem sastavu Kongresa, kao i o brojnim državnim zvaničnicima i incijativama.
Poslije višemjesečne kampanje koju su obilježili izlazak aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena iz trke i dva pokušaja ubistva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a zatim i žestoka retorika i napadi, birači – oni koji nisu već iskoristili priliku da ranije glasaju lično ili poštom – u utorak će između ostalog odlučivati: da li da daju još jednu priliku bivšem predsjedniku ili da izaberu prvu ženu i prvu pripadnicu manjine na čelo Amerike.
U nadi da će u posljednjim danima predizborne kampanje uspjeti da utiču na tu odluku, predsjednički kandidati – republikanac Donald Tramp i demokrata Kamala Haris – su u završnim porukama pokušali da im predoče šta ih čeka u budućnosti, u zavisnosti od ishoda izbora.
- Ako bude izabran, Donald Tramp će prvog dana ući u kancelariju sa listom neprijatelja. Kada budem izabrana, ja ću ući sa spiskom punim prioriteta o tome šta ću uraditi za američki narod. I sarađivaću sa svima – demokratama, republikancima, nezavisnima, da pomognem Amerikancima koji marljivo rade, ali se uprkos tome i dalje muče - poručila je demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD, na mitingu u Vašingtonu.
Njen republikanski protivkandidat, bivši predsjednik Tramp je na skupu u Njujorku ponovo upitao svoje pristalice: da li vam je danas bolje nego prije četiri godine?
- Danas sam ovdje sa porukom nade za sve Amerikance: sa vašim glasom na ovim izborima okončaću inflaciju. Zaustaviću invaziju kriminalaca koji dolaze u našu zemlju. Vratiću američki san. Morate da ustanete u utorak i kažete da je Kamala Haris uradila užasan posao. Kamala, otpuštena si - rekao je Tramp.
Uoči izbora, republikanske birače najviše brinu ekonomija i imigracija, dok su demokrate usredsređene i na pitanje abortusa i zaštite demokratije.
- Haris podržava prava na abortus, pravo žena da same donose odluke. Vjerujem da će osigurati da se za vrijeme njenog mandata ne uvede nacionalna zabrana abortusa - očekuje pristalica demokrata Ališa Rau iz Vašingtona.
- Tramp je jedini predsjednički kandidat koji želi najbolje za američki narod. I podržavam ga 100 odsto. Ovo je treći put da glasam za njega i kako kažu - treća sreća - ističe Kris Indelikoti iz Njujorka.
Čiji će kandidat prevladati na izborima teško je predvidjeti s obzirom na to da je trka, barem sudeći po anketama, veoma neizvjesna.
- Nema jasnog favorita na ovim izborima. Mogli biste da tvrdite da je trend u anketama malo pozitivniji za Trampa tokom proteklih nekoliko nedjelja, ali ne dovoljno da bi bio označen kao jasan favorit…..Ni pobjeda Haris niti Trampa ne bi bila iznenađujuća. Bilo bi iznenađujuće ako na kraju rezultat ne bi bio toliko tijesan - smatra Kajl Kondik, politički ekspert iz Centra za politiku univerziteta Virdžinije.
Tijesne trke, kako podsjeća Kondik, nisu ništa novo u američkoj politici.
- Bilo je niz predsjedničkih izbora proteklih godina koji su zaista bili tijesni . Najtješnji su bili 2000. godine. Florida je tada bila odlučujuća a izbore je odlučilo nešto više od 500 od 6 miliona glasova u toj državi. Na izborima 2016. predsjednika je odlučilo oko 78.000 glasova u tri države, i oko 43.000 u tri države 2020. - rekao je on.
Pobjednika na predsjedničkim izborima u Americi ne određuje većina od ukupnog broja glasova, već Elektorski koledž, prema kojem se određeni broj takozvanih elektora dodjeljuje pobjednicima u državama pojedinačno.
Kandidati moraju da osvoje najmanje 270 od 538 elektora koji se zatim formalno izjašnjavaju o predsjedniku, na osnovu rezultata izbora u državama koje su ih imenovale.
Zbog tog sistema, ishod izbora odlučuje samo mali broj država za koje se ne zna unaprijed da li će biti naklonjene republikancima ili demokratama. Na ovim izborima ih je sedam - od istoka do juga Amerike i prema anketama, trka je neizvjesna u svakoj od tih država.
Države pojedinačno broje i glasove zbog čega bi – ako izbori na kraju budu zaista tijesni kako se predviđa – proglašavanje pobjednika moglo da potraje. To je bio slučaj i 2020. godine kada je tek četiri dana poslije izbora bilo jasno da je aktuelni predsjednik Džo Bajden pobijedio.
- Ankete bi mogle da budu pogrešne i rezultat možda na kraju neće biti toliko tijesan koliko smo mislili. U tom slučaju bi do srijede ujutro mogli da znamo ko je pobijedio. Međutim, ako stvari budu kao što su sada, ovo će vjerovatno biti tješnji izbori nego 2020. Ako to bude slučaj, ishod će možda zavisiti od toga ko pobijedi u Pensilvaniji, koja sporo broji glasove. I možda nećemo znati do četvrtka, petka ili subote ko je novi predsjednik - ocjenjuje Čarls Stjuart, profesor političkih nauka na prestižnom američkom univerzitetu Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT).
Projekcije ko je novi predsjednik u Americi prvi daju mediji, na osnovu statističkih modela i nezvaničnih izvještaja o glasovima, objašnjava Stjuart.
Države provjeravaju glasačke listiće i rezultate, a zatim slijedi njihova potvrda i formalno izjašnjavanje elektora o predsjedniku. Proces potvrde rezultata predsjedničkih izbora se završava u Kongresu 6. januara.
Upravo su taj proces pokušale da spriječe Trampove pristalice kada su prije tri godine napale kompleks Kongresa, podstaknute neosnovanim tvrdnjama bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o izbornoj prevari. Od tada su međutim uvedene određene mjere da bi se spriječilo novo nasilje.
- Ako Donald Tramp ponovo izgubi, sistem će nanovo biti na testu. Neke stvari su se ipak promijenile od 2020. Važna zakonska promjena je usvajanje, na dvostranačkoj osnovi, novog zakona koji zaista usmjerava taj proces od izjašnjavanja elektora do potvrde u Kongresu… Napad 6. januara takođe je pokazao zvaničnicima koliko su važne bezbjednosne mjere povezane se izborima. To obuhvata i zaštitu Kongresa od napada, ali i državnih prijestonica na dan izjašanjavanja elektora - kaže Stjuart.
Ako Tramp pobijedi, Stjuart je uvjeren da njegova protivkandidatkinja i demokrate to neće osporavati osim ako se, kako navodi, ne dogodi nešto zaista neuobičajeno.
- Postoji čvrsta riješenost među svakako demokratama i republikanskim liderima u većini država da se potvrde rezultati izbora, bez obzira na to ko pobijedi. Međutim, naročito ako Tramp pobijedi - kaže Stjuart.
<h2>Borba za kontrolu nad Kongresom</h2>
Izbor predsjednika je svakako glavni događaj u utorak 5. novembra, ali ne i jedino pitanje o kojem će se birači uskoro izjasniti. Između ostalog će odlučiti koja stranka će naredne dvije godine kontrolisati Kongres, s obzirom na to da se biraju svi članovi Predstavničkog ili donjeg doma koji imaju dvogodišnji mandat, odnosno trećina Senata ili gornjeg doma, gdje senatori na položaju ostaju šest godina.
Senat su do sada kontrolisale demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Ankete pokazuju da bi na ovim izborima to moglo da se promijeni.
- Republikanci bi trebalo da mogu da osvoje najmanje 51 mjesto u Senatu i preuzmu kontrolu od demokrata. Postoji šansa da bi demokrate mogle da zadrže većinu, ali to izgleda malo vjerovatno, Republikanci bi mogli da osvoje i više od 51 mjesta, što naročito zavisi od onog što će se dogoditi u nekim ključnim državama na srednjem zapadu. Trka za Predstavnički dom je kao predsjednička, u suštini su šanse 50-50 - ističke Kajl Kondik.
Od toga ko kontroliše Kongres, koji usvaja zakone, zavisiće i ispunjavanje obećanja koje kandidati daju biračima, od imigracije do zdravstvene zaštite.
Većine u oba doma, kako se očekuje, biće tijesne ko god da ih osvoji, kaže profesor Stjuart. Vlast u Vašingtonu mogla bi takođe da bude podijeljena – da jedna stranka kontroliše Bijelu kuću, a druga Kongres, što bi dovelo do novih sporenja, posebno kada je riječ o budžetu. Ili i da sam Kongres bude ponovo podijeljen, što bi dodatno uticalo na njegovu efikasnost.
Sve to novoizabranom predsjedniku ostavlja mogućnost da samostalno djeluje, posebno kada je riječ o spoljnoj politici.
- Tramp ne voli to što Amerikanci podržavaju rat u Ukrajini i skeptičan je u pogledu naših saveza širom svijeta. I mogu da lagano zamislim da će povući pomoć Ukrajini i nastaviti da napada NATO i druge saveze, što smo vidjeli tokom njegovog prvog mandata. Ne znamo kako će rešavati Bliski istok, mada će vjerovatno kratkoročno da se povuče u odnosu na ono što je radila Bajdenova administracija - kaže profesor Stjuart.
On ističe da bi Haris bi bila slobodna da u suštini nastavi ono što je radila Bajdenova administracija, a to je da jača odnose sa saveznicima i da pokuša da ohrabri evropske napore za jedinstvo, naročito u protivljenju ruskim ambicijama.&nbsp;
- Takođe bi bila otvorena za agresivnije suprostavljanje izraelskim naporima, dok se nastavljaju tenzije na Bliskom istoku - ocijenio je Stjuart.
Dok se u javnosti nagađa šta bi mogli biti potezi nove administracije, i ovi američki izbori održavaju se u svjetlu duboke političke polarizacije i brige mnogih Amerikanaca, ne samo ko će biti izabran već i šta slijedi u periodu poslije izlaska na birališta.

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: kamala-haris