Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp tužio je dnevni list Demojn redžister i istraživačicu javnog mnjenja koja radi za taj list zbog "miješanja u izbore", jer su vikend pred izbore objavili anketu koja je pokazala da Kamala Haris ima iznenađujuće vođstvo od tri odsto u Ajovi.
Matična kompanija lista, Ganet, odbacila je tužbu kao neosnovanu i saopštila da će energično braniti svoja prava iz Prvog amandmana, objavio je Asošijeted pres.
Tužba je nastavak kampanje novoizabranog predsjednika protiv medija za koje smatra da su mu nanijeli nepravdu.
Prošlog vikenda televizija EjBiSi (ABC) je pristala da plati 15 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj biblioteci, kako bi se riješila tužbu za klevetu protiv Džordža Stefanopulosa, koji je netačno rekao da je Tramp proglašen krivim za silovanje.
Anketa u Demojn redžisteru, koju je uradila penzionisana anketarka Džej En Selzer, smatrana je šokantnom, jer je naznačila da je Trampovo vođstvo u toj državi Srednjeg zapada, naklonjenoj republikancima, izbrisano.
Tramp je u Ajovi pobijedio sa 13 odsto glasova više od Haris.
- Postojao je savršeno dobar razlog zašto niko nije očekivao ovo: jer tri procenta prednosti za Haris u crvenoj Ajovi nije bila realnost. To je bila fikcija koja ometa izbore - navodi se u tužbi, prenosi Glas Amerike.
Anketa je povećala entuzijazam među demokratama, primorala republikance da preusmjere vrijeme i novac za kampanju u oblasti u kojoj su prednjačili, i obmanula javnost da misli da demokrate stoje bolje nego što su stajali, navedeno je u Trampovoj tužbi.
Tužba je podnijeta pred sudom okruga Polk u Ajovi. Poziva se na zakon o prevari potrošača Ajove i ne traži konkretnu novčanu odštetu, već želi da sudska porota dosudi trostruki iznos od onoga što utvrdi da je stvarna šteta.
Šta god da se dogodi u pravnom smislu, slučaj bi mogao da ima zastrašujući efekat izvan Ajove.
Tramp je u pravnim dokumentima rekao da želi da odvrati „radikale da nastave da djeluju sa korupcionaškim namjerama u objavljivanju anketa napravljenih u svrhu iskrivljavanja izbornih rezultata u korist demokrata“.
Portparolka Demojn redžistera Lark Mari Anton rekla je da su novine priznale da predizborna anketa nije odražavala stvarne rezultate i da su objavili tehničke informacije, kako bi objasnili podatke i šta je pošlo naopako.
- Ostajemo pri svom izvještavanju o ovom pitanju i vjerujemo da je tužba neosnovana - rekla je ona.

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Moje srce je puno danas, puno zahvalnosti, ljubavi za našu zemlju. Ishod nije onakav kakav smo htjeli, za kakav smo se borili, za koji smo glasali. Ali saslušajte me, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili - poručila je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i protivkandidatkinja Donalda Trampa koji je pobijedio na jučerašnjim izborima.
Haris se zahvalila saradnicima, njenom kandidatu za potpredsjednika i volonterima.
- Tako sam ponosna na našu kampanju i na to kako smo je vodili - rekla je dodajući da su ujedinjavali ljude.&nbsp;
Kazala je da je čestitala Trampu i da mu je rekla da će mu pomoći u prenosu vlasti.
- Rekla sam da će biti miran prenos vlasti. Mi se držimo principa mirnog prenosa vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije - kazala je Haris.
Ranije danas Haris je nazvala Trampa kako bi priznala poraz i čestitala mu na pobjedi na predsjedničkim izborima.&nbsp;
- Govorila je o važnosti mirne predaje vlasti i tome da je bitno biti predsjednik svim Amerikancima - saopštili su ranije njeni savjetnici.
Iz Trampove kampanje rekli su da su se on i Haris u telefonskom razgovoru složili oko važnosti ujedinjavanja zemlje.
Steven Čeng, direktor komunikacija kampanje, rekao je i da je Tramp priznao njenu snagu, profesionalnost i upornost tokom kampanje.

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Republikanski kandidat Donald Tramp proglasio je pobjedu na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
On je predstavljen kao 47. predsjednik SAD-a, a sa svojim porodicom, potpredsjedničkim kandidatom Džej Di Vensom i njegovom suprugom izašao je na binu u Vest Palm Biču u Floridi.
Tramp je kazao da će imati najmanje 315 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270.
Zvanični rezultati još nisu proglašeni.
Tramp je, obraćajući se pristalicama iz svog predizbornog štaba na Floridi, kazao da je u pitanju pobjeda kakvu ta zemlja nikada ranije nije vidjela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.0607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-trenutno-u-vodstvu-jos-uvijek-rano-za-projekcije-u-kljucnim-drzavama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je najveći politički pokret svih vremena u ovoj zemlji, a možda i na svijetu, a sada će dostići novi nivo jer ćemo pomoći našoj zemlji da se izliječi. Ta pomoć joj je jako potrebna. Popravićemo naše granice, popravićemo sve u vezi sa našom zemljom. Ušli smo u istoriju sa razlogom večeras - kazao je Tramp, dok su na hiljade njegovih pristalica vikale "SAD! SAD!".
On je kazao da su preskočili prepreke za koje niko nije mislio da će uspjeti.
- I sad je jasno da smo postigili najnevjerovatniju političku stvar. Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije nije vidjela. Zato želim da zahvalim američkom narodu na nevjerovatnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika, kao i 45. predsjednika - poručio je republikanski kandidat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frepublikanci-osvojili-vec-inu-u-senatu-poslije-cetiri-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svakom građaninu želi da poruči da ću se boriti za njih, njihove porodicu i njihovu budućnost.&nbsp;
- Svakog dana, neću stati dok ne budemo imali snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku kakvu naša djeca zaslužuju i vi zaslužujete. Ovo će zaista biti zlatno doba Amerike. Ovo je predivna pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo Ameriku velikom - poručio je Tramp.
Konstatovao je da su Republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom.&nbsp;
- To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore - zaključio je Trump.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQmqVnMdrtso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju danas, Donald Tramp, rekao je da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer. 
 
- Ako izgubim izbore, ako izbori budu fer, ja ću biti prvi koji će to priznati, mislim da bi to bilo pošteno - rekao je Tramp i dodao da je veoma uvjeren u svoju pobedu. 
 
Tramp je dodao da "republikanci imaju veliko vođstvo".
Demokratska kandidatkinja na izborima Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji. 
 
- Ohrabrujem sve da izađu i glasaju - rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori "prelomna tačka". 
 
 Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, nude "dvije veoma različite vizije budućnosti nacije". 
 
Predsjednički izbori u &nbsp;SAD su, prema posljednjim anketama javnog mnjenja, neizvjesnog ishoda.

1250x600

1084x550

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Amerikanci 5. novembra izlaze na birališta. Izjašanjavaće se o predsjedniku, ali i budućem sastavu Kongresa, kao i o brojnim državnim zvaničnicima i incijativama.
Poslije višemjesečne kampanje koju su obilježili izlazak aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena iz trke i dva pokušaja ubistva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a zatim i žestoka retorika i napadi, birači – oni koji nisu već iskoristili priliku da ranije glasaju lično ili poštom – u utorak će između ostalog odlučivati: da li da daju još jednu priliku bivšem predsjedniku ili da izaberu prvu ženu i prvu pripadnicu manjine na čelo Amerike.
U nadi da će u posljednjim danima predizborne kampanje uspjeti da utiču na tu odluku, predsjednički kandidati – republikanac Donald Tramp i demokrata Kamala Haris – su u završnim porukama pokušali da im predoče šta ih čeka u budućnosti, u zavisnosti od ishoda izbora.
- Ako bude izabran, Donald Tramp će prvog dana ući u kancelariju sa listom neprijatelja. Kada budem izabrana, ja ću ući sa spiskom punim prioriteta o tome šta ću uraditi za američki narod. I sarađivaću sa svima – demokratama, republikancima, nezavisnima, da pomognem Amerikancima koji marljivo rade, ali se uprkos tome i dalje muče - poručila je demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD, na mitingu u Vašingtonu.
Njen republikanski protivkandidat, bivši predsjednik Tramp je na skupu u Njujorku ponovo upitao svoje pristalice: da li vam je danas bolje nego prije četiri godine?
- Danas sam ovdje sa porukom nade za sve Amerikance: sa vašim glasom na ovim izborima okončaću inflaciju. Zaustaviću invaziju kriminalaca koji dolaze u našu zemlju. Vratiću američki san. Morate da ustanete u utorak i kažete da je Kamala Haris uradila užasan posao. Kamala, otpuštena si - rekao je Tramp.
Uoči izbora, republikanske birače najviše brinu ekonomija i imigracija, dok su demokrate usredsređene i na pitanje abortusa i zaštite demokratije.
- Haris podržava prava na abortus, pravo žena da same donose odluke. Vjerujem da će osigurati da se za vrijeme njenog mandata ne uvede nacionalna zabrana abortusa - očekuje pristalica demokrata Ališa Rau iz Vašingtona.
- Tramp je jedini predsjednički kandidat koji želi najbolje za američki narod. I podržavam ga 100 odsto. Ovo je treći put da glasam za njega i kako kažu - treća sreća - ističe Kris Indelikoti iz Njujorka.
Čiji će kandidat prevladati na izborima teško je predvidjeti s obzirom na to da je trka, barem sudeći po anketama, veoma neizvjesna.
- Nema jasnog favorita na ovim izborima. Mogli biste da tvrdite da je trend u anketama malo pozitivniji za Trampa tokom proteklih nekoliko nedjelja, ali ne dovoljno da bi bio označen kao jasan favorit…..Ni pobjeda Haris niti Trampa ne bi bila iznenađujuća. Bilo bi iznenađujuće ako na kraju rezultat ne bi bio toliko tijesan - smatra Kajl Kondik, politički ekspert iz Centra za politiku univerziteta Virdžinije.
Tijesne trke, kako podsjeća Kondik, nisu ništa novo u američkoj politici.
- Bilo je niz predsjedničkih izbora proteklih godina koji su zaista bili tijesni . Najtješnji su bili 2000. godine. Florida je tada bila odlučujuća a izbore je odlučilo nešto više od 500 od 6 miliona glasova u toj državi. Na izborima 2016. predsjednika je odlučilo oko 78.000 glasova u tri države, i oko 43.000 u tri države 2020. - rekao je on.
Pobjednika na predsjedničkim izborima u Americi ne određuje većina od ukupnog broja glasova, već Elektorski koledž, prema kojem se određeni broj takozvanih elektora dodjeljuje pobjednicima u državama pojedinačno.
Kandidati moraju da osvoje najmanje 270 od 538 elektora koji se zatim formalno izjašnjavaju o predsjedniku, na osnovu rezultata izbora u državama koje su ih imenovale.
Zbog tog sistema, ishod izbora odlučuje samo mali broj država za koje se ne zna unaprijed da li će biti naklonjene republikancima ili demokratama. Na ovim izborima ih je sedam - od istoka do juga Amerike i prema anketama, trka je neizvjesna u svakoj od tih država.
Države pojedinačno broje i glasove zbog čega bi – ako izbori na kraju budu zaista tijesni kako se predviđa – proglašavanje pobjednika moglo da potraje. To je bio slučaj i 2020. godine kada je tek četiri dana poslije izbora bilo jasno da je aktuelni predsjednik Džo Bajden pobijedio.
- Ankete bi mogle da budu pogrešne i rezultat možda na kraju neće biti toliko tijesan koliko smo mislili. U tom slučaju bi do srijede ujutro mogli da znamo ko je pobijedio. Međutim, ako stvari budu kao što su sada, ovo će vjerovatno biti tješnji izbori nego 2020. Ako to bude slučaj, ishod će možda zavisiti od toga ko pobijedi u Pensilvaniji, koja sporo broji glasove. I možda nećemo znati do četvrtka, petka ili subote ko je novi predsjednik - ocjenjuje Čarls Stjuart, profesor političkih nauka na prestižnom američkom univerzitetu Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT).
Projekcije ko je novi predsjednik u Americi prvi daju mediji, na osnovu statističkih modela i nezvaničnih izvještaja o glasovima, objašnjava Stjuart.
Države provjeravaju glasačke listiće i rezultate, a zatim slijedi njihova potvrda i formalno izjašnjavanje elektora o predsjedniku. Proces potvrde rezultata predsjedničkih izbora se završava u Kongresu 6. januara.
Upravo su taj proces pokušale da spriječe Trampove pristalice kada su prije tri godine napale kompleks Kongresa, podstaknute neosnovanim tvrdnjama bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o izbornoj prevari. Od tada su međutim uvedene određene mjere da bi se spriječilo novo nasilje.
- Ako Donald Tramp ponovo izgubi, sistem će nanovo biti na testu. Neke stvari su se ipak promijenile od 2020. Važna zakonska promjena je usvajanje, na dvostranačkoj osnovi, novog zakona koji zaista usmjerava taj proces od izjašnjavanja elektora do potvrde u Kongresu… Napad 6. januara takođe je pokazao zvaničnicima koliko su važne bezbjednosne mjere povezane se izborima. To obuhvata i zaštitu Kongresa od napada, ali i državnih prijestonica na dan izjašanjavanja elektora - kaže Stjuart.
Ako Tramp pobijedi, Stjuart je uvjeren da njegova protivkandidatkinja i demokrate to neće osporavati osim ako se, kako navodi, ne dogodi nešto zaista neuobičajeno.
- Postoji čvrsta riješenost među svakako demokratama i republikanskim liderima u većini država da se potvrde rezultati izbora, bez obzira na to ko pobijedi. Međutim, naročito ako Tramp pobijedi - kaže Stjuart.
<h2>Borba za kontrolu nad Kongresom</h2>
Izbor predsjednika je svakako glavni događaj u utorak 5. novembra, ali ne i jedino pitanje o kojem će se birači uskoro izjasniti. Između ostalog će odlučiti koja stranka će naredne dvije godine kontrolisati Kongres, s obzirom na to da se biraju svi članovi Predstavničkog ili donjeg doma koji imaju dvogodišnji mandat, odnosno trećina Senata ili gornjeg doma, gdje senatori na položaju ostaju šest godina.
Senat su do sada kontrolisale demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Ankete pokazuju da bi na ovim izborima to moglo da se promijeni.
- Republikanci bi trebalo da mogu da osvoje najmanje 51 mjesto u Senatu i preuzmu kontrolu od demokrata. Postoji šansa da bi demokrate mogle da zadrže većinu, ali to izgleda malo vjerovatno, Republikanci bi mogli da osvoje i više od 51 mjesta, što naročito zavisi od onog što će se dogoditi u nekim ključnim državama na srednjem zapadu. Trka za Predstavnički dom je kao predsjednička, u suštini su šanse 50-50 - ističke Kajl Kondik.
Od toga ko kontroliše Kongres, koji usvaja zakone, zavisiće i ispunjavanje obećanja koje kandidati daju biračima, od imigracije do zdravstvene zaštite.
Većine u oba doma, kako se očekuje, biće tijesne ko god da ih osvoji, kaže profesor Stjuart. Vlast u Vašingtonu mogla bi takođe da bude podijeljena – da jedna stranka kontroliše Bijelu kuću, a druga Kongres, što bi dovelo do novih sporenja, posebno kada je riječ o budžetu. Ili i da sam Kongres bude ponovo podijeljen, što bi dodatno uticalo na njegovu efikasnost.
Sve to novoizabranom predsjedniku ostavlja mogućnost da samostalno djeluje, posebno kada je riječ o spoljnoj politici.
- Tramp ne voli to što Amerikanci podržavaju rat u Ukrajini i skeptičan je u pogledu naših saveza širom svijeta. I mogu da lagano zamislim da će povući pomoć Ukrajini i nastaviti da napada NATO i druge saveze, što smo vidjeli tokom njegovog prvog mandata. Ne znamo kako će rešavati Bliski istok, mada će vjerovatno kratkoročno da se povuče u odnosu na ono što je radila Bajdenova administracija - kaže profesor Stjuart.
On ističe da bi Haris bi bila slobodna da u suštini nastavi ono što je radila Bajdenova administracija, a to je da jača odnose sa saveznicima i da pokuša da ohrabri evropske napore za jedinstvo, naročito u protivljenju ruskim ambicijama.&nbsp;
- Takođe bi bila otvorena za agresivnije suprostavljanje izraelskim naporima, dok se nastavljaju tenzije na Bliskom istoku - ocijenio je Stjuart.
Dok se u javnosti nagađa šta bi mogli biti potezi nove administracije, i ovi američki izbori održavaju se u svjetlu duboke političke polarizacije i brige mnogih Amerikanaca, ne samo ko će biti izabran već i šta slijedi u periodu poslije izlaska na birališta.

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Nelagoda ispunjava američke birače u vezi sa predsjedničkim izborima zbog strahovanja da bi poslije njih moglo da uslijedi političko nasilje, kao i pokušaji poništavanja izbornih rezultata, pokazuju zaključci ankete koju su sproveli agencija Asošijeted pres i Centar za istraživanje javnog mnjenja.
Uz to, kako prenosi Glas Amerike, zabrinjavaju ih i posljedice svega toga po američku demokratiju.
Prema nalazima istraživanja građani su zabrinuti zbog, kako je navedeno, krhkosti američkog demokratskog sistema – četiri godine nakon neutemeljenih tvrdnji bivšeg američkog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa o neregularnosti izbora 2020, kao i nasilja koje ih je propratilo.
Četvoro od deset registovanih birača navelo je da je izuzetno ili veoma zabrinuto zbog nasilnih pokušaja poništavanja izbornih rezultata nakon prethodnih izbora.
Jedno od troje glasača navelo je da ih brinu pokušaji lokalnih ili državnih izbornih zvaničnika da zaustave potvrđivanje ishoda glasanja. Relativno mali broj njih, jedna trećina ili manje ukazali su da nisu zabrinuti zbog toga.
Donald Tramp nije prekinuo sa narativom da 2020. nije reizabran zbog nedokazane izborne krađe, navodeći da će u 2024. izgubiti isključivo ukoliko glasanje bude, kako navodi, namješteno.
Njegovi saradnici i Republikanski nacionalni komitet (RNC) su uoči glasanja podnijeli tužbe, koje se tumače kao potencijalni uvod u postizbirne pravne izazove, ukoliko bude poražen na biralištima.
<h2>Mnogi birači smatraju da Tramp ne bi priznao poraz</h2>
Trampova nastojanja da pobije volju glasača i ostane na vlasti uprkos porazu 2020. dio anketiranih birača navodi na stav da ponovo neće željeti da prizna - ako izgubi od demokratske kandidatkinje Kamale Haris.
Devet od deset anketiranih smatra da je poraženi na izborima obavezan da se saglasi sa rezultatima kada svaka od država okonča prebrojavanje glasova i budu riješeni pravni sporovi.
Među njima je i oko osam od deset anketiranih republikanaca.
Međutim, svega jedna trećina glasača očekuje da će Tramp prihvatiti rezultate ako izgubi. Demokrate i republikanci imaju različite stavove u vezi sa tim: oko dvije trećine republikanskih glasača smatra da bi Tramp popustio, u poređenju sa svega jednim od deset demokrata.
U vezi sa Kamalom Haris nema takvih zabrinutosti - skoro osam od 10 glasača uvjereno je da će prihvatiti rezultate u slučaju poraza, uključujući solidnu većinu republikanaca.
<h2>Podijeljenost demokrata i republikanaca o tome ko bi oslabio demokratiju</h2>
Članovi obje stranke zabrinuti su za sudbinu demokratije u zavisnosti od ishoda novembarskih izbora. Oko polovine anketiranih vjeruje da bi Tramp, u slučaju pobjede, donekle ili u potpunosti oslabio demokratiju u Sjedinjenim Državama.
Četvoro od deset birača iznijelo je takav stav u vezi sa Kamalom Haris.
Takođe, anketa je pokazala i duboku ideološku podijeljenost Amerikanaca.
Gotovo osam od deset republikanaca smatra da bi još jedan Trampov mandat mnogo ili donekle oznažio demokratiju. Sličan procenat demokrata opredijelio se za identičan odgovor na to pitanje kada se radi o kandidatkinji Haris.
Skoro devet od deset anketiranih birača jedne od stranaka ukazalo je da će kandidat protivničke partije vjerovatno donekle oslabiti demokratiju u slučaju izbora.
<h2>Napad na Kapitol kao linija podjele</h2>
Birači imaju podijeljena mišljenja i u vezi sa događajima 6. januara 2021, kada je napadnut Kongres – sjedište američke zakonodavne vlasti.
Anketa pokazuje mnogo veću vjerovatnoću da će demokrate i nezavisni glasači, upadljivo višše od republikanaca, znatnu ili priličnu odgovornost za to pripisati Trampu.
Stavovi o tome nisu i jedini u kojima se birači dijele po ideološkim stavovima. Većina republikanaca smatra i da Bajden 2020. nije legitimno izabran. Gotovo sve anketirane demokrate i skoro sedam od 10 nezavisnih birača vjeruju u legitimnost Bajdenovog izbora.
<h2>Podele karakterišu i druge teme</h2>
Predsjednička kampanja, uoči novembarskih izbora, istakla je aspekt američkog političkog sistema, za koji pojedini vjeruju da je nedemokratski – upotrebu Elektorskog koledža za potvrdu pobjede predsjedničkog mandata, a ne glasove građana.
Donald Tramp i Kamala Haris su kampanje koncentrisali na sedam, takozvanih neopredijeljenih država, u kojima živi svega 18 odsto stanovništva Sjedinjenih Država.
Gotovo da polovina anketiranih kao problematično vidi to što bi predsjednik mogao biti pobjednik na osnovu glasova Elektorskog koledža, ali da istovremeno osvoji manje glasova građana u odnosu na svog protivkandidata.
I ta tema ukazuje na partijsku podjelu: skoro da dvije trećine demokrata to smatra velikim problemom, naspram jedne trećine republikanaca.
U anketi sprovedenoj od 11. do 14. oktobra učestvovale su 1072 odrasle osobe. Anketa je dizajnirana da bude reprezentativna za populaciju Sjedinjenih Država. Margina greške iznosila je plus ili minus 4,2 procentna poena.

Američke glasače brine da bi poslije izbora moglo da uslijedi političko nasilje

Osnivač Majkrosofta Bil Gejts donirao je oko 50 miliona dolara nevladinoj organizaciji koja podržava demokratsku predsjedničku kandidatkinju SAD Kamalu Haris, objavio je "Njujork tajms", pozivajući se na neimenovane izvore.
U izjavi za američki list, Bil Gejts nije ni potvrdio ni porekao navode o donaciji, ali je rekao da su „ovi izbori drugačiji“.
Kako je prenio njujorški dnevnik, Gejts je zabrinut zbog ekonomske politike republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa i mogućih rezova po pitanju planiranja porodice i globalnih zdravstvenih programa, što su ključna pitanja za Udruženje Bila i Melinde Gejts.
Bivša supruga Bila Gejtsa, Melinda, takođe je podržala Haris i dala veliku donaciju za njenu predizbornu kampanju.
Navodi o Gejtsovoj donaciji pojavljuju se u trenutku kada se mijenjaju prognoze o izgledima Kamale Haris da porazi Trampa na predstojećim predsjedničkim izborima.
Platforma Polimarket, koja se bavi predviđanjem izbornih rezultata na osnovu kladioničarskog tržišta, predvidjela je da Tramp ima 64 odsto šanse da pobijedi na izborima, koji će se održati 5. novembra.
Milijarder Stenli Drukenmiler rekao je prošle nedjelje u intervjuu za Blumberg da poznavaoci tržišta računaju na pobjedu Trampa.

Bil Gejts donirao 50 miliona dolara za kampanju Kamale Haris

Večeras se u Staroj varoši u Podgorici dogodila pucnjava u kojoj je teško ranjena jedna ženska osoba, nakon komšijske svađe,
Ona se nalazi u Kliničkom centru Crne Gore, sa povredama opasnimi po život, a osoba koja je u nju pucala je izvršila samoubistvo.
Policija se upravo oglasila saopštenjem u kojem navodi da je da je do pucnjave u ulici Spasa Nikolića u Podgorici, oko 20:00 časova &nbsp;B.B. .zadobila povrede opasne po život, a da je događaju prethodila, kako se sumnja, komšijska svađa.
Oštećena je prevezena na ukazivanje ljekarske pomoći u Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore.
- Prema prvim saznanjima i raspoloživim informacijama, sumnja se da je oštećenoj B.B. nanio povrede vatrenim oružjem B.V. njen komšija. Imajući u vidu da se radi o naoružanom licu odmah po saznanju su upućeni pripadnici više organizacionih cjelina Uprave policije radi neutralizacije prijetnje i stavljanja lica pod kontrolu. Prilikom ulaska u prostorije od strane pripadnika Uprave policije lice B.V. je zatečeno bez znakova života, a sumnja se da je izvršio samoubistvo vješanjem - navodi se u saopštenju.
U objektu je, dodaje se, &nbsp;pronađeno i vatreno oružje. Sa događajem je upoznato i nadležno Više državno tužilaštvo po čijem će se nalogu preduzimati dalje mjere i radnje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsq4IuvY3Khc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Viša državna tužiteljka Ana Marinović kazala je Televiziji E da je večeras oko 21:30 sati obaviještena da je u ulici Spasa Nikolića &nbsp;došlo do upotrebe vatrenog oružja, te da je tom prilikom jedno lice zadobilo tjelesne povrde opasne po život i da je prevezeno u KCCG radi ukazivanja ljekarske pomoći. &nbsp;
- Izašla sam na lice mjesta radi vršenja uviđaja i isti sam obavila sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbijednosti Podgorica. Izlaskom na lice mjesta zatekli smo jedno lice, muško, bez znakova života. Izuzeti su svi tragovi radi odgovarajućih vještačenja. Nakon dobijanja rezultata vještačenja imaćemo više detalja i više podataka o ovom događaju, o čemu ćete biti blagovremeno obaviješteni - kazala je Marinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW39u5qtpbuc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Teško ranjena žena u pucnjavi u Staroj varoši u Podgorici

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani ocijenila je da su predstavnici Crkve Srbije na sastanku sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u srijedu otvoreno razgovarali o okupaciji Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova.
- Situacija je zabrinjavajuća, jer se Srbija stalno ponaša u skladu sa željama Rusije. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić, kao i Vladimir Putin, razmišlja na hegemonistički način koji negira postojanje susjednih zemalja. Kada čitate akademske radove tih zemalja, i Srbi i Rusi vjeruju da su sveti narodi pod kojima bi drugi trebalo da žive. Ovakva vrsta imperijalističkog razmišljanja je opasna i stvar je prošlosti – kazala je Osmani za finski javni servis YLE.
Ona je rekla da izgleda kao da pojedini evropski donosioci odluka misle da se Vučić može obuzdati ustupcima i održavanjem njegove sreće. Prema nenim riječima, Srbija je „takođe pokušala da okupira sjever Kosova na način koji podsjeća na rusku okupaciju Krimskog poluostrva 2014. godine“.&nbsp;
- Međutim, to je samo dovelo do novog nasilja. Srbija se nikada nije izvinila za ratne zločine, ili zločine protiv čovječnosti počinjene nad našim narodom. Nikada nismo tražili osvetu, već pravdu - dodala je Osmani.
Ona je rekla da bi Srbija trebalo polako da shvati da je Kosovo tu da ostane i da nema povratka u prošlost.

Osmani: Predstavnici Crkve Srbije sa Putinom otvoreno razgovarali o okupaciji Crne Gore, BiH i Kosova

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u večernjim satima u većem dijelu zemlje prestanak padavina. 
 
Vjetar slab do umjeren promjenljiv na sjeveru povremeno umjeren sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 11 do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo do potpuno oblačno, do 21 stepen

Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. To se pita bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je sigurno da su ta lca morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nij primjetio.
- To je, vjerujte mi, nevjerovatno. Ovo govorim iz jednog razloga što nam dolazi ljetna turistička sezona, to je jedan poseban izazov za sve pripadnike Uprave policije. Govorim kao neko ko je 11 godina bio na čelu štaba operativne akcije “ljeto” i taj se štab uvijek formirao sa posebnim zadatkom da preduzima mjere i aktivnosti da turistička sezona protekne bezbjedno - naveo je on.
Više od 20 mrtvih za godinu u Crnoj Gori, ne računajući masakr na Cetinju 1. januara, istovremeno iz vrha bezbjednosnog sektora stižu samo pohvale o efikasnim akcijama i rezultatima, dovođenju u red kriminalnih klanova. Posljednje ubistvo na Cetinju peto je za deset mjeseci u Prijestonici.
Sektor bezbjednosti je prilično devastiran, kaže Janjušević, iako je u slučaju &nbsp;posljednjeg ubistva na Cetinju policija efikasno reagovala i brzo riješila, teško krivično djelo. Ipak, kako kaže, taj događaj prati niz nelogičnosti.&nbsp;
- Kako je moguće da ova dva lica, izvršioci ovog teškog krivičnog djela pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Imaju logistiku definitivno, ta lica su morala da imaju jaku logistiku na Cetinju, a da to niko od operativca cetinjske policije ne primjeti - pita Janjušević.
Uznemiravajući je podatak, dodaje on, da je 20 ljudi u Crnoj Gori stradalo za godinu dana. Od 2022.godine 32 lica su smrtno stradala na Cetinju, dodaje i podsjeća na dva događaja koja su dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore, jedan iz avgusta 2022. godine kada je ubijeno deset ljudi u Medovini i drugi 1.januara ove godine kada je ubijeno 13 građana cetinja.&nbsp;
- Ukupno 23 lica i od toga četvoro djece. U ovom studiju sam bio gost 2.januara i vaša koleginica me pitala da li očekujem da neko od političkih lidera bezbjednosnog sektora podnese ostavku, ja sam tada rekao da to ne očekujem, jer ako to nije uradio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođeni Cetinjanin, &nbsp;2022.godine i kada je smrtno stradalo deset lica, i tadašnji direktor Uprave policije, nijesam očekivao da to uradi ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost. Za mene je nevjerovatan podatak, u patrijarhalnoj Crnoj Gori koja je uvijek imala naglašenu empatiju, pogotovu u tim teškim trenucima, to je da na komemorativni događaj, koji je bio par dana poslije tog užasnog zločina na Cetinju, nije se pojavio premijer Spajić, potpredsjednik Vlade Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović. To je nedopustivo i to građani Crne Gore moraju zauvijek da zapamte - rekao je Janjušević.
<h2>Šta bi bilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”</h2>
Iako je po stupanju na dužnost premijera Milojko Spajić izjavio da ga ne interesuje bezbjednost, već samo, ekonomske teme, moraće se, kaže Janjušević, &nbsp;pozabaviti tom problematikom ako želi da Crna Gora nastavi putem evropskih integracija.&nbsp;
Kad već resorni ministar Danilo Šaranović i šef BOK-a Aleksa Bečić nijesu podnijeli ostavke zbog pretpostavljene odgovornosti, Spajić je, kako kaže, mogao da ih natjera da to urade.
- Ne očekujem da on reaguje ni u narednom periodu, i njegovo pojavljivanje u javnosti posle onog užasnog zločina na Cetinju - bolje da se nije pojavljivao. Onakav način komunikacije sa medijima, gdje se on javlja dok se još nije znalo koliko je u Crnoj Gori smrtno stradalih lica, gdje je on bio smušen tu večer. Građani ne mogu da očekuju od jednog premijera da tako izađe pred javnost, na neki način neozbiljan u užasnom trenutku, u toku najvećeg mirnodopskog zločina u Crnoj Gori. Da li očekujem od njega da natjera ljude iz bezbjednosnog sektora na odgovornost? Ne! Šta bi se desilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”, nove vlasti?! - pita Janjušević.&nbsp;
Podsjeća i na mart 2018.godine kad se desilo teško ubistvo u Podgorici, u centru grada. Tada je, kaže, tadašnji direktor Uprave policije podnio ostavku, a načelnik Centra bezbjednosti Podgorica se povukao sa te funkcije, jer su, kako kaže, osjetili odgovornost za, u tom trenutku, narušenu bezbjednosnu situaciju.&nbsp;
- Vjerujte mi da se sad može desiti i da padne nebo na zemlju, oni to neće uraditi - istakao je Janjušević.
Kako je moguće da je BIL lice zaposleno u državnoj upravi, radi u obezbjeđenju štićene ličnosti?
Događaj koji je zainteresovao crnogorsku, ali i evropsku javnost je pokušaj dvostrukog ubistva za koje se tereti sinovac predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije se pita kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice, koje je osuđivano i izdržavalo kaznu zatvora za teška krivična djela, bude zaposleno u državnoj upravi.&nbsp;
- On je, koliko imamo informacije, bio zaposlen kao savjetnik po ugovoru u Skupštini Crne Gore, a de facto je obavljao posao obezbjeđenja, zamislite! Skupština Crne Gore je obavezno štićeni objekat, predsjednik Skupštine Crne Gore je obavezno štićena ličnost, kao državni funkcioner. Ovdje imate situaciju da toga državnog funkcionera, kao i predsjednika Vlade i predsjednika države obezbjeđuje Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata, koji je pri Upravi policije - kaže Janjušević.&nbsp;
To je, kako kaže skandal. Da se desilo prije avgusta 2020.godine, da je, recimo, tadašnji predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine angažovao za svoje &nbsp;privatno obezbjeđenje nekog srodnika koji je BIL lice i lice osđjivano “ skočila bi kuka i motika što se kaže”.
-Od nevladinog sektora, medija, sa pravom. Ovo je situacija koja je za rubriku vjerovali ili ne. Zamislite Crnu Goru koja preferira da bude članica Evropske unije, koja je članica NATO-a da ima ovakav sistem obezbjeđenja kao da smo u nekoj plemenskoj zajednici - naglasio je Janjušević.
<h2>Ovo se mora izvesti do kraja, javnost Crne Gore mora saznati istinu&nbsp;</h2>
Problematizuje i korišćenje službenog vozila od strane sinovca predsjednika Skupštine, jer je to službeno vozilo Uprave za imovinu, koje je ustupljeno na korištenje obezbjeđenju predsjednika Skupštine.&nbsp;
- To vozilo je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela, tako je saopštila policija, da je tim vozilom blokirano drugo vozilo u kom su bila druga dva lica koja su tom prilikom ranjena. Radi se definitivno o krivičnom djelu ubistvo u pokušaju - dodaje on.&nbsp;
Postavlja se i pitanje kako je policija uradila uviđaj, jer, navodi Janjušević, postoje opravdane sumnje da li je urađeno svjesno ili nesvjesno. A to će, kako kaže, vrijeme će pokazati.&nbsp;
- Zanima me da li su izuzeti snimci sa video nadzora da se tačno utvrdi kretanje tih lica, da li je odrađen video nadzor. Te podatke još nemamo. Da li je urađena parafinska rukavica osumnjičenom za ovo djelo, rekli su nam u saopštenju da je urađena. Da li su urađene druge mjere i aktivnosti ove kriminalističke obrade - to ne znamo. Ono što je meni simptomatično je pretres objekta lica koje je osumnjičeno za izvršenje ovog krivičnog djela. Taj pretres je urađen, kako je policija saopštila, poslije skoro 24 sata, pa onda ga nijesu ni trebali raditi - kaže on.&nbsp;
Ako je lice svjesno da je uradilo to krivično djelo, objašnjava Janjušević, sve će predmete koji su u vezi sa tim ili drugim krivičnim djelom da makne iz tog objekta. Drugo, angažuje advokata iz Beograda, koji dolazi da ga zastupa i onda se prijavljuje policiji.&nbsp;
- Druga simptomatična stvar su izjave oštećenih lica, koji su pred višim tužiocem, ako se ne varam, izjavili da ovaj osumnjičeni nije izvršio to krivično djelo. Nije prvi put da se dešava da oštećena lica, kada su u sukobu BIL lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa u pitanju, da se ne sarađuju sa policijom, žele da na svoj način završe u kriminogenim uslovima, ili zato što imaju određeni interes. Šta je ovdje u pitanju, mislim da policija to mora do kraja osvijetliti. Javnost Crne Gore mora da zna istinu, jer ako ovdje ostane nešto nedorečeno to će biti veliki šamar za Crnu Goru kao državu, buduću članicu EU, njen pravosudni sistem i policijsku organizaciju. Ovo mora da se izvede do kraja - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfgntFhBlYQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izvršioci ubistva na Cetinju su imali jaku logistiku

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Tag: kamala-haris