Bivša potpredsjednica SAD Kamala Haris, koja je izgubila predsjedničke izbore od Donalda Trampa, rekla je za BBC da bi mogla ponovo da se kandiduje za Bijelu kuću 2028. godine.
Kamala Haris je u intervjuu za BBC rekla da je moguće da će jednog dana biti predsjednica i da je uvjerena da će u budućnosti u Bijeloj kući biti žena.
Ona je odbacila ankete prema kojima je autsajder kada je u pitanju izbor demokrata za sljedećeg predsjedničkog kandidata.
Svog protivkandidata na prošlim izborima, a sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa nazvala je "tiraninom" i istakla da su se obistinila upozorenja koja je govorila tokom kampanje.
Govoreći o mogućnostima da žena postane predsjednik SAD, Haris je kazala da bi njene praunuke, „za svog života, sigurno“ mogle da vide ženu predsjednicu. Na pitanje da li bi to bila ona, odgovorila je - „moguće“, potvrđujući da razmatra još jednu kandidaturu za najvišu funkciju.
Dodala je da još nije donijela odluku o tome, ali je istakla da i dalje vidi sebe kao nekoga ko ima budućnost u politici.
- Nijesam završila. Čitavu karijeru sam provela u službi i to mi je u srži - poručila je bivša potpredsjednica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamala Haris razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednicu SAD: Nijesam završila

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Američki Kongres je u ponedjeljak zvanično potvrdio pobjedu republikanca Donalda Trampa na izborima u novembru, otvorivši put da položi zakletvu 20. januara.
Potvrda izbornih rezultata u 50 država i okrugu Kolumbija obavljena je na kratkoj, formalnoj ceremoniji tokom zajedničke sjednice Predstavničkog doma i Senata. Sjednicom je predsjedavala Kamala Haris, koja kao potpredsjednica SAD predsjedava Senatom. Haris je na izborima u novembru izgubila od Trampa.
Ritual koji se održava svake četiri godine bio je u oštroj suprotnosti s prethodnom ovjerom pobjede na predsjedničkim izborima, 6. januara 2021. kada je gomila Trampovih pristalica upala na Kapitol u neuspjelom pokušaju da blokira potvrdu pobjede Džoa Bajdena u novembru 2020.
Tramp i dalje tvrdi da je njegov poraz 2020. rezultat široko rasprostranjene prevare, i upozoravao je tokom kampanje prošle godine da gaji slične zabrinutosti sve dok nije porazio Haris na glasanju 5. novembra.
- Kongres ovjerava našu veliku izbornu pobjedu danas – veliki trenutak u istoriji - naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
Zajednička sjednica Kongresa je održana iako se zimska oluja nadvila nad glavnim gradom SAD, otežavajući putovanja.
Kongres je ovjerio da je Tramp osvojio glasove 312 elektora, a Haris 226.
Republikanci su u novembru takođe osvojili većinu u Senatu i zadržali tijesnu prednost u Predstavničkom domu, što će Trampu omogući podršku u Kongresu koja mu je potrebna za sprovođenje plana za smanjenja poreza i suzbijanja imigracije.
Demokrate nisu pokušale da blokiraju potvrdu Trampove pobjede.
- Moramo da obnovimo našu posvećenost očuvanju američke demokratije. Kao izabrani lideri, naša lojalnost mora biti prvo i uvijek Ustavu. Ovdje smo da poštujemo volju naroda i vladavinu zakona - navela je prethodno druga po rangu članica Demokratske partije u Predstavničkom doma Ketrin Klark&nbsp;
Obezbjeđenje unutar i izvan Kapitola bilo je pojačano u pripremi za formalnu ovjeru rezultata izbora i očekuje se da tako biti do Trampovog polaganja zakletve.
Tramp je rekao da planira da pomiluje neke od više od 1.500 optuženih za učešće u napadu na Kapitol 6. januara 2021, kada su se sukobili s policijom, probijajući se kroz prozore i vrata i skandirajući: "Objesite Majka Pensa", tadašnjeg Trampovog potpredsjednika, u neuspjelom pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi Bajdenovu pobjedu.
Kao rezultat tog nasilja, Kongres je krajem 2022. usvojio zakon kojim se jačaju zaštitne ograde kako bi se osiguralo da se proces ovjere rezultata izbora sprovodi na zakonit način.

Kongres SAD formalno ovjerio Trampovu pobjedu na izborima u novembru

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp tužio je dnevni list Demojn redžister i istraživačicu javnog mnjenja koja radi za taj list zbog "miješanja u izbore", jer su vikend pred izbore objavili anketu koja je pokazala da Kamala Haris ima iznenađujuće vođstvo od tri odsto u Ajovi.
Matična kompanija lista, Ganet, odbacila je tužbu kao neosnovanu i saopštila da će energično braniti svoja prava iz Prvog amandmana, objavio je Asošijeted pres.
Tužba je nastavak kampanje novoizabranog predsjednika protiv medija za koje smatra da su mu nanijeli nepravdu.
Prošlog vikenda televizija EjBiSi (ABC) je pristala da plati 15 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj biblioteci, kako bi se riješila tužbu za klevetu protiv Džordža Stefanopulosa, koji je netačno rekao da je Tramp proglašen krivim za silovanje.
Anketa u Demojn redžisteru, koju je uradila penzionisana anketarka Džej En Selzer, smatrana je šokantnom, jer je naznačila da je Trampovo vođstvo u toj državi Srednjeg zapada, naklonjenoj republikancima, izbrisano.
Tramp je u Ajovi pobijedio sa 13 odsto glasova više od Haris.
- Postojao je savršeno dobar razlog zašto niko nije očekivao ovo: jer tri procenta prednosti za Haris u crvenoj Ajovi nije bila realnost. To je bila fikcija koja ometa izbore - navodi se u tužbi, prenosi Glas Amerike.
Anketa je povećala entuzijazam među demokratama, primorala republikance da preusmjere vrijeme i novac za kampanju u oblasti u kojoj su prednjačili, i obmanula javnost da misli da demokrate stoje bolje nego što su stajali, navedeno je u Trampovoj tužbi.
Tužba je podnijeta pred sudom okruga Polk u Ajovi. Poziva se na zakon o prevari potrošača Ajove i ne traži konkretnu novčanu odštetu, već želi da sudska porota dosudi trostruki iznos od onoga što utvrdi da je stvarna šteta.
Šta god da se dogodi u pravnom smislu, slučaj bi mogao da ima zastrašujući efekat izvan Ajove.
Tramp je u pravnim dokumentima rekao da želi da odvrati „radikale da nastave da djeluju sa korupcionaškim namjerama u objavljivanju anketa napravljenih u svrhu iskrivljavanja izbornih rezultata u korist demokrata“.
Portparolka Demojn redžistera Lark Mari Anton rekla je da su novine priznale da predizborna anketa nije odražavala stvarne rezultate i da su objavili tehničke informacije, kako bi objasnili podatke i šta je pošlo naopako.
- Ostajemo pri svom izvještavanju o ovom pitanju i vjerujemo da je tužba neosnovana - rekla je ona.

Tramp tužio dnevni list zbog objavljivanja ankete da Haris vodi u Ajovi

Moje srce je puno danas, puno zahvalnosti, ljubavi za našu zemlju. Ishod nije onakav kakav smo htjeli, za kakav smo se borili, za koji smo glasali. Ali saslušajte me, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili - poručila je potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i protivkandidatkinja Donalda Trampa koji je pobijedio na jučerašnjim izborima.
Haris se zahvalila saradnicima, njenom kandidatu za potpredsjednika i volonterima.
- Tako sam ponosna na našu kampanju i na to kako smo je vodili - rekla je dodajući da su ujedinjavali ljude.&nbsp;
Kazala je da je čestitala Trampu i da mu je rekla da će mu pomoći u prenosu vlasti.
- Rekla sam da će biti miran prenos vlasti. Mi se držimo principa mirnog prenosa vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije - kazala je Haris.
Ranije danas Haris je nazvala Trampa kako bi priznala poraz i čestitala mu na pobjedi na predsjedničkim izborima.&nbsp;
- Govorila je o važnosti mirne predaje vlasti i tome da je bitno biti predsjednik svim Amerikancima - saopštili su ranije njeni savjetnici.
Iz Trampove kampanje rekli su da su se on i Haris u telefonskom razgovoru složili oko važnosti ujedinjavanja zemlje.
Steven Čeng, direktor komunikacija kampanje, rekao je i da je Tramp priznao njenu snagu, profesionalnost i upornost tokom kampanje.

Kamala Haris: Svjetlo će uvijek gorjeti - dok se god budemo borili

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Republikanski kandidat Donald Tramp proglasio je pobjedu na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
On je predstavljen kao 47. predsjednik SAD-a, a sa svojim porodicom, potpredsjedničkim kandidatom Džej Di Vensom i njegovom suprugom izašao je na binu u Vest Palm Biču u Floridi.
Tramp je kazao da će imati najmanje 315 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270.
Zvanični rezultati još nisu proglašeni.
Tramp je, obraćajući se pristalicama iz svog predizbornog štaba na Floridi, kazao da je u pitanju pobjeda kakvu ta zemlja nikada ranije nije vidjela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.0607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-trenutno-u-vodstvu-jos-uvijek-rano-za-projekcije-u-kljucnim-drzavama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je najveći politički pokret svih vremena u ovoj zemlji, a možda i na svijetu, a sada će dostići novi nivo jer ćemo pomoći našoj zemlji da se izliječi. Ta pomoć joj je jako potrebna. Popravićemo naše granice, popravićemo sve u vezi sa našom zemljom. Ušli smo u istoriju sa razlogom večeras - kazao je Tramp, dok su na hiljade njegovih pristalica vikale "SAD! SAD!".
On je kazao da su preskočili prepreke za koje niko nije mislio da će uspjeti.
- I sad je jasno da smo postigili najnevjerovatniju političku stvar. Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije nije vidjela. Zato želim da zahvalim američkom narodu na nevjerovatnoj časti da budem izabran za vašeg 47. predsjednika, kao i 45. predsjednika - poručio je republikanski kandidat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frepublikanci-osvojili-vec-inu-u-senatu-poslije-cetiri-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svakom građaninu želi da poruči da ću se boriti za njih, njihove porodicu i njihovu budućnost.&nbsp;
- Svakog dana, neću stati dok ne budemo imali snažnu, bezbjednu i prosperitetnu Ameriku kakvu naša djeca zaslužuju i vi zaslužujete. Ovo će zaista biti zlatno doba Amerike. Ovo je predivna pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovo učinimo Ameriku velikom - poručio je Tramp.
Konstatovao je da su Republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom.&nbsp;
- To je sjajno. Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome. Imamo nove senatore, neke sjajne senatore - zaključio je Trump.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQmqVnMdrtso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp proglasio pobjedu na izborima za predsjednika SAD: Ovo je politička pobjeda kakvu naša zemlja nikad ranije vidjela

Republikanski kandidat Donald Tramp drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice Kamale Haris.
Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.
Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u Sjevernoj Karolini (96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U Džordžiji (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U Pensilvaniji (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U Viskonsinu (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U Nevadi (73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U Mičigenu (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U Arizoni (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.
Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.
Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;
Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.
Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.
Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.
Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika Džoa Bajdena da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.
Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.
Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

Kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama koji se održavaju danas, Donald Tramp, rekao je da bi bio spreman da prizna poraz ukoliko izbori budu fer. 
 
- Ako izgubim izbore, ako izbori budu fer, ja ću biti prvi koji će to priznati, mislim da bi to bilo pošteno - rekao je Tramp i dodao da je veoma uvjeren u svoju pobedu. 
 
Tramp je dodao da "republikanci imaju veliko vođstvo".
Demokratska kandidatkinja na izborima Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da "izađu i glasaju" tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji. 
 
- Ohrabrujem sve da izađu i glasaju - rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori "prelomna tačka". 
 
 Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, nude "dvije veoma različite vizije budućnosti nacije". 
 
Predsjednički izbori u &nbsp;SAD su, prema posljednjim anketama javnog mnjenja, neizvjesnog ishoda.

Tramp rekao da će priznati poraz ako izbori budu fer, Haris pozvala Amerikance da izađu da glasaju

Amerikanci 5. novembra izlaze na birališta. Izjašanjavaće se o predsjedniku, ali i budućem sastavu Kongresa, kao i o brojnim državnim zvaničnicima i incijativama.
Poslije višemjesečne kampanje koju su obilježili izlazak aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena iz trke i dva pokušaja ubistva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, a zatim i žestoka retorika i napadi, birači – oni koji nisu već iskoristili priliku da ranije glasaju lično ili poštom – u utorak će između ostalog odlučivati: da li da daju još jednu priliku bivšem predsjedniku ili da izaberu prvu ženu i prvu pripadnicu manjine na čelo Amerike.
U nadi da će u posljednjim danima predizborne kampanje uspjeti da utiču na tu odluku, predsjednički kandidati – republikanac Donald Tramp i demokrata Kamala Haris – su u završnim porukama pokušali da im predoče šta ih čeka u budućnosti, u zavisnosti od ishoda izbora.
- Ako bude izabran, Donald Tramp će prvog dana ući u kancelariju sa listom neprijatelja. Kada budem izabrana, ja ću ući sa spiskom punim prioriteta o tome šta ću uraditi za američki narod. I sarađivaću sa svima – demokratama, republikancima, nezavisnima, da pomognem Amerikancima koji marljivo rade, ali se uprkos tome i dalje muče - poručila je demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsjednica SAD, na mitingu u Vašingtonu.
Njen republikanski protivkandidat, bivši predsjednik Tramp je na skupu u Njujorku ponovo upitao svoje pristalice: da li vam je danas bolje nego prije četiri godine?
- Danas sam ovdje sa porukom nade za sve Amerikance: sa vašim glasom na ovim izborima okončaću inflaciju. Zaustaviću invaziju kriminalaca koji dolaze u našu zemlju. Vratiću američki san. Morate da ustanete u utorak i kažete da je Kamala Haris uradila užasan posao. Kamala, otpuštena si - rekao je Tramp.
Uoči izbora, republikanske birače najviše brinu ekonomija i imigracija, dok su demokrate usredsređene i na pitanje abortusa i zaštite demokratije.
- Haris podržava prava na abortus, pravo žena da same donose odluke. Vjerujem da će osigurati da se za vrijeme njenog mandata ne uvede nacionalna zabrana abortusa - očekuje pristalica demokrata Ališa Rau iz Vašingtona.
- Tramp je jedini predsjednički kandidat koji želi najbolje za američki narod. I podržavam ga 100 odsto. Ovo je treći put da glasam za njega i kako kažu - treća sreća - ističe Kris Indelikoti iz Njujorka.
Čiji će kandidat prevladati na izborima teško je predvidjeti s obzirom na to da je trka, barem sudeći po anketama, veoma neizvjesna.
- Nema jasnog favorita na ovim izborima. Mogli biste da tvrdite da je trend u anketama malo pozitivniji za Trampa tokom proteklih nekoliko nedjelja, ali ne dovoljno da bi bio označen kao jasan favorit…..Ni pobjeda Haris niti Trampa ne bi bila iznenađujuća. Bilo bi iznenađujuće ako na kraju rezultat ne bi bio toliko tijesan - smatra Kajl Kondik, politički ekspert iz Centra za politiku univerziteta Virdžinije.
Tijesne trke, kako podsjeća Kondik, nisu ništa novo u američkoj politici.
- Bilo je niz predsjedničkih izbora proteklih godina koji su zaista bili tijesni . Najtješnji su bili 2000. godine. Florida je tada bila odlučujuća a izbore je odlučilo nešto više od 500 od 6 miliona glasova u toj državi. Na izborima 2016. predsjednika je odlučilo oko 78.000 glasova u tri države, i oko 43.000 u tri države 2020. - rekao je on.
Pobjednika na predsjedničkim izborima u Americi ne određuje većina od ukupnog broja glasova, već Elektorski koledž, prema kojem se određeni broj takozvanih elektora dodjeljuje pobjednicima u državama pojedinačno.
Kandidati moraju da osvoje najmanje 270 od 538 elektora koji se zatim formalno izjašnjavaju o predsjedniku, na osnovu rezultata izbora u državama koje su ih imenovale.
Zbog tog sistema, ishod izbora odlučuje samo mali broj država za koje se ne zna unaprijed da li će biti naklonjene republikancima ili demokratama. Na ovim izborima ih je sedam - od istoka do juga Amerike i prema anketama, trka je neizvjesna u svakoj od tih država.
Države pojedinačno broje i glasove zbog čega bi – ako izbori na kraju budu zaista tijesni kako se predviđa – proglašavanje pobjednika moglo da potraje. To je bio slučaj i 2020. godine kada je tek četiri dana poslije izbora bilo jasno da je aktuelni predsjednik Džo Bajden pobijedio.
- Ankete bi mogle da budu pogrešne i rezultat možda na kraju neće biti toliko tijesan koliko smo mislili. U tom slučaju bi do srijede ujutro mogli da znamo ko je pobijedio. Međutim, ako stvari budu kao što su sada, ovo će vjerovatno biti tješnji izbori nego 2020. Ako to bude slučaj, ishod će možda zavisiti od toga ko pobijedi u Pensilvaniji, koja sporo broji glasove. I možda nećemo znati do četvrtka, petka ili subote ko je novi predsjednik - ocjenjuje Čarls Stjuart, profesor političkih nauka na prestižnom američkom univerzitetu Institut za tehnologiju Masačusetsa (MIT).
Projekcije ko je novi predsjednik u Americi prvi daju mediji, na osnovu statističkih modela i nezvaničnih izvještaja o glasovima, objašnjava Stjuart.
Države provjeravaju glasačke listiće i rezultate, a zatim slijedi njihova potvrda i formalno izjašnjavanje elektora o predsjedniku. Proces potvrde rezultata predsjedničkih izbora se završava u Kongresu 6. januara.
Upravo su taj proces pokušale da spriječe Trampove pristalice kada su prije tri godine napale kompleks Kongresa, podstaknute neosnovanim tvrdnjama bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o izbornoj prevari. Od tada su međutim uvedene određene mjere da bi se spriječilo novo nasilje.
- Ako Donald Tramp ponovo izgubi, sistem će nanovo biti na testu. Neke stvari su se ipak promijenile od 2020. Važna zakonska promjena je usvajanje, na dvostranačkoj osnovi, novog zakona koji zaista usmjerava taj proces od izjašnjavanja elektora do potvrde u Kongresu… Napad 6. januara takođe je pokazao zvaničnicima koliko su važne bezbjednosne mjere povezane se izborima. To obuhvata i zaštitu Kongresa od napada, ali i državnih prijestonica na dan izjašanjavanja elektora - kaže Stjuart.
Ako Tramp pobijedi, Stjuart je uvjeren da njegova protivkandidatkinja i demokrate to neće osporavati osim ako se, kako navodi, ne dogodi nešto zaista neuobičajeno.
- Postoji čvrsta riješenost među svakako demokratama i republikanskim liderima u većini država da se potvrde rezultati izbora, bez obzira na to ko pobijedi. Međutim, naročito ako Tramp pobijedi - kaže Stjuart.
<h2>Borba za kontrolu nad Kongresom</h2>
Izbor predsjednika je svakako glavni događaj u utorak 5. novembra, ali ne i jedino pitanje o kojem će se birači uskoro izjasniti. Između ostalog će odlučiti koja stranka će naredne dvije godine kontrolisati Kongres, s obzirom na to da se biraju svi članovi Predstavničkog ili donjeg doma koji imaju dvogodišnji mandat, odnosno trećina Senata ili gornjeg doma, gdje senatori na položaju ostaju šest godina.
Senat su do sada kontrolisale demokrate, a Predstavnički dom republikanci. Ankete pokazuju da bi na ovim izborima to moglo da se promijeni.
- Republikanci bi trebalo da mogu da osvoje najmanje 51 mjesto u Senatu i preuzmu kontrolu od demokrata. Postoji šansa da bi demokrate mogle da zadrže većinu, ali to izgleda malo vjerovatno, Republikanci bi mogli da osvoje i više od 51 mjesta, što naročito zavisi od onog što će se dogoditi u nekim ključnim državama na srednjem zapadu. Trka za Predstavnički dom je kao predsjednička, u suštini su šanse 50-50 - ističke Kajl Kondik.
Od toga ko kontroliše Kongres, koji usvaja zakone, zavisiće i ispunjavanje obećanja koje kandidati daju biračima, od imigracije do zdravstvene zaštite.
Većine u oba doma, kako se očekuje, biće tijesne ko god da ih osvoji, kaže profesor Stjuart. Vlast u Vašingtonu mogla bi takođe da bude podijeljena – da jedna stranka kontroliše Bijelu kuću, a druga Kongres, što bi dovelo do novih sporenja, posebno kada je riječ o budžetu. Ili i da sam Kongres bude ponovo podijeljen, što bi dodatno uticalo na njegovu efikasnost.
Sve to novoizabranom predsjedniku ostavlja mogućnost da samostalno djeluje, posebno kada je riječ o spoljnoj politici.
- Tramp ne voli to što Amerikanci podržavaju rat u Ukrajini i skeptičan je u pogledu naših saveza širom svijeta. I mogu da lagano zamislim da će povući pomoć Ukrajini i nastaviti da napada NATO i druge saveze, što smo vidjeli tokom njegovog prvog mandata. Ne znamo kako će rešavati Bliski istok, mada će vjerovatno kratkoročno da se povuče u odnosu na ono što je radila Bajdenova administracija - kaže profesor Stjuart.
On ističe da bi Haris bi bila slobodna da u suštini nastavi ono što je radila Bajdenova administracija, a to je da jača odnose sa saveznicima i da pokuša da ohrabri evropske napore za jedinstvo, naročito u protivljenju ruskim ambicijama.&nbsp;
- Takođe bi bila otvorena za agresivnije suprostavljanje izraelskim naporima, dok se nastavljaju tenzije na Bliskom istoku - ocijenio je Stjuart.
Dok se u javnosti nagađa šta bi mogli biti potezi nove administracije, i ovi američki izbori održavaju se u svjetlu duboke političke polarizacije i brige mnogih Amerikanaca, ne samo ko će biti izabran već i šta slijedi u periodu poslije izlaska na birališta.

Izbori u SAD: Trka bez favorita poslije žestoke kampanje pune obrta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Miroslav Perković najbolji je vaterpolista Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Vaterpolo plivačkog saveza.&nbsp;
Perković, nekada najtelentovaniji, danas je jedan od najboljih centara na svijetu.&nbsp;
Sa samo 24 godine je dvostruki olimpijac, tri puta učesnik Svjetskog prvenstva, a ubrzo će upisati i treći nastup na šampionatima Evrope.&nbsp;
Na klupskoj sceni, sa Novim Beogradom ove godine igrao je finale Lige šampiona, kao i finale prvenstva Srbije, a osvojio je trofej u Kupu.
Najbolji mladi vaterpolista godine je Strahinja Gojković.
U martu je napunio 18 godina, a četiri mjeseca kasnije upisao je prve nastupe na velikom takmičenju u seniorskoj selekciji na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Nakon samo nekoliko dana odmora priključio se generaciji igrača do 18 godina i vodio je do evropske titule.&nbsp;
Proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime trofejnog stručnjaka i prvog crnogorskog selektora Petra Porobića, dobio je Nebojša Milić, koji je predvodio U18 reprezentaciju do evropskog zlata.
Njegovi izabranici pokazali su totalnu dominaciju u Oradei i sa svih šest pobjeda domogli se titule prvaka Evrope.
Najbolja plivačica je Jana Borović, koja će 2025. &nbsp;pamtiti po nastupu na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Skoplju.
Na tom takmičenju, koje okuplja najtalentovanije evropske sportiste, postavila je novi crnogorski rekord na 100 metara leđnim stilom - i postala crnogorska rekorderka u toj disciplini u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.
Najbolji plivač i u 2025. godini je Miloš Milenković, osvajač dvije zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope - prve za crnogorsko plivanje na tom takmičenju.&nbsp;
Oborio je i rekorde Igara na 50 i 100 metara delfin.
Bio je na nivou i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a godinu završio sa dva nacionalna rekorda na šampionatu Evrope u malim bazenima, u svojim disciplinama - 50 i 100 metara delfin.
Na prigodnoj svečanosti pod nazivom Veče vaterpola i plivanja u bečićkom hotelu Splendid, sumirani su rezultati u 2025. i uspjesi koji su je obilježili.
Nagrađeni su članovi bronzane U 16 selekcije sa EP u Istanbulu i vaterpolisti koji su u Oradei osvojili titulu prvaka Evrope do 18 godina.
Prisutni su imali priliku da se podsjete na njihov put do medalje.&nbsp;
Prikazan je i kratak film retrospektive seniorske &nbsp;reprezentacije, koja je na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto.
To je ujedno i najbolji rezultat crnogorskog vaterpola na svjetskim šampionatima u posljednjih osam godina, odnosno od 2017. godine u Budimpešti.&nbsp;
Predsjednik Nikola Milić je, u pozdravnom govoru, kazao da je 2025. bila godina u kojoj je ostvareno mnogo - &nbsp;bilo je medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
On je istakao da je 2025. bila godina velikih planova za budućnost.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijative i krenuli u realizaciju projekata koji će omogućiti da uslovi u kojima stvaramo u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja- rekao je Milić.&nbsp;
Milić je podsjetio na uspjehe crnogorskog vaterpola i plivačkog sporta, posebno ističući bronzanu medalju U16 reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Istanbulu i titule prvaka selekcije do 18 godina u Orade.
Prema njegovim riječima, doček generacije koja je postala ponos cijele države, u Kotoru, bio je veličanstven.&nbsp;
- Radost, ponos i emocija nosili su grad. Vidjeli smo djecu kako zastavama pozdravljaju svoje prijatelje, naše reprezentativce. Roditelje sa suzama u očima, ponosni i sa tremom koju samo roditelj za svoje dijete može da osjeti. Navijače koji su do ranih jutarnjih sati pjevali i radovali se. Tih dana naši reprezentativci do 18 godina bili su radost ove nacije, vjera u dobro i kvalitetno i dokaz da se trud isplati, da pravda postoji, a da rad daje rezultate- rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da bi i u narednom periodu imali povoda za slavlje i dalje napredovanje, Savez zajedno sa institucijama moramo nastaviti da obezbijeđuje adekvatne uslove za rad svih selekcija – od najmlađih &nbsp;kategorija, do seniorskih timova.&nbsp;
- Podjednako važno je i pitanje infrastrukture, jer bez adekvatnih bazena, trening centara i uslova za rad, ni rezultati ni razvoj sporta ne mogu biti održivi. I u ovom segmentu su napravljeni značajni koraci. Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se zvanično stvaraju preduslovi za pokretanje pitanja kandidature za Evropsko prvenstvo 2028. godine- rekao je Milić.
On je saopšteio da je i u Baru tender završen i da je u toku izbor najboljeg ponuđača.&nbsp;
- Iz Opštine Tivat stižu najave o planiranju izgradnje zatvorenog bazena. Pozitivan pomak stiže i iz Herceg Novog: rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena je u budžet Opštine, što predstavlja prvi konkretan korak ka njegovom konačnom uređenju i stavljanju u punu funkciju. Herceg Novi, kao grad koji je dao najveći broj olimpijaca, nesumnjivo zaslužuje da što prije dobije svoj zatvoreni olimpijski bazen. Tu je i tender za bazen u Pljevljima, jer nam je svaki kutak naše zemlje podjednako važan- rekao je Milić.
On je ponovio da i nakon godinu dana ostaje čvrsto pri stavu da vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta.&nbsp;
- Raduje me što institucije sve jasnije prepoznaju tu inicijativu i na određeni način pružaju podršku njenom razvoju. Nastavićemo da budemo potpuno posvećeni ovoj ideji, sve do njene realizacije, jer vaterpolo je dio identiteta Crne Gore, reprezentacija koja je izgradila tradiciju vrhunskih rezultata i sportskog ponosa-- zaključio je Milić.

Perković najbolji vaterpolista Crne Gore

Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: kamala-haris