Predsjednik Tunisa Kais Sajed reizabran je sa 90,7 odsto glasova na izborima koje su njegovi oponenti u većini bojkotovali te je glasalo tek 28,8 odsto glasača, objavljeno je u ponedjeljak uveče.Tokom predizborne kampanje su hapšeni njegovi oponenti, novinari, aktivisti i advokati.
Drugoplasirani kandidat za predsjednika Ajači Zamel osvojio je samo 7,4 odsto glasova. On je većinu predizborne kampanje proveo u pritvoru, jer mu se sudi zbog niza krivičnih djela počinjenih navodno u vezi sa izborima.
Ovo su treći predsjednički izbori u Tunisu od „Arapskog proljeća“ 2011. godine kada je bio zbačen predsjednik Zine El Abidin Ben Ali.
Potom je u Tunisu Ustavom uvedena višepartijska demokratije, ali je Sajed počeo sa podrivanjem najvišeg pravnog akta samo dvije godine kasnije. On je jula 2021. godine proglasio vanredno stanje, raspustio Parlament i prepravio Ustav tako da ojača svoju vlast šefa države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predsjednik Tunisa reizabran, glasalo samo 28,8 odsto birača

Aktuelni predsjednik Tunisa Kais Sajed je najvjerovatniji pobjednik predsjedničkih izbora održanih u nedjelju u toj sjevernoafričkoj zemlji, pokazuju preliminarni rezultati.
Njegove pristalice su slavile na ulici nakon što je tunišanski javni servis objavio nezvanične rezultate da je Sajed osvojio više od 89 odsto glasova, u konkurenciji sa zatvorenim biznismenom Ajačija Zamelom i Zuhairom Magzauijem, ljevičarem koji je podržavao Sajeda prije nego što se okrenuo protiv njega.
Sajed je izjavio da se neće proglasiti za pobjednika izbora sve do izlaska zvaničnih rezultata koji se očekuju kasnije danas.
Prije izbora veliki dio opozicije je pozivao na bojkot. Oni su ih nazvali lažnim jer su svi Sajedovi kritičari zatvoreni zajedno sa novinarima, advokatima, aktivistima i vodećim ličnostima civilnog sektora.
U vrijeme zatvaranja biračkih mjesta glasalo je samo 27,7 odsto biračkog tijela, što je mnogo manje nego u prvom krugu prošlih predsjedničkih izbora 2019. godine kada je na izbore izašlo 49 odsto.
Ovo su bili treći izbori u Tunisu od kada je 2011. godine nakon velikih protesta zbačen predsjednik Zin El Abidin Ben Ali.
Ali u godinama koje su uslijedile, njeni novi lideri nisu bili u stanju da ojačaju posrnulu ekonomiju a uzemlja se našla usred stalnih političkih sukoba i epizoda nasilja.
Posmatrači su ocijenili prva dva izbora u zemlji poslije arapskog proljeća kao slobodne i poštene. Međutim, uoči ovogodišnje trke uhapšeno je nekoliko kandidata i stalno zatvaranje Sajedovih najistaknutijih kritičara.
Desetine kandidata izrazilo je interesovanje da ospori predsjednika, a 17 je predalo kandidaturu za izbore. Međutim, članovi izborne komisije, koje sve imenuje predsjednik, odobrili su samo trojicu.
Opozicija redono organizuje proteste od jula 2021. godine, kada je Sajed iskoristio vanredna ovlašćenja da suspenduje rad parlamenta, a kasnije prepravio ustav dajući sebi više ovlašćenja.
Od tada, desetine njegovih protivnika zatvoreno je pod optužbama uključujući podsticanje nereda, podrivanje državne bezbjednosti i kršenje kontroverznog zakona protiv lažnih vijesti za koji kritičari kažu da se koristi za gušenje neslaganja.
Kritičari su to nazvali znacima demokratskog nazadovanja i preokretom napretka postignutog nakon Arapskog proljeća. Pored toga, ekonomija zemlje se i dalje suočava sa velikim izazovima.
Nezaposlenost je porasla na jednu od najviših u regionu i iznosi 16 odsto, vlada duguje milijarde međunarodnim zajmodavcima, a sve veći broj Tunišana pokušava da ilegalni migrira u Evropu.

Aktuelni predsjednik Tunisa najvjerovatniji pobjednik spornih izbora

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Ljubljani od Cedevita Olimpije 100:86, u utakmici 13. kola Admiralbet ABA lige.

To je peti uzastopi, ukupno deveti, poraz SC Derbija ove sezone, u kojoj ima i četiri trijumfa.

SC Derbi je u Ljubljani pružio dobar otpor i dugo bio u igri, a u trećoj četvrtini na kratko je, nakon osam vezanih poena, došao i do vođstva.

Domaćin je odgovorio serijom 13:0 i do kraja konstantno bio u vođstvu, iako je SC Derbi u jednom trenutku zaostatak sveo na pet poena.

Cedevita Olimpiju, koju sa klupe predvodi Zvezdan Mitrović, do petog uzastopnog, ukupno sedmog, trijumfa ove sezone vodili su Brajtin Lemar sa 22 i Devin Robinson sa 21 poenom.

U ekipi SC Derbija najbolji je bio Erik NIk sa 23, dok je David Mirković, pored 17 poena, imao i deset skokova.

Budućnost Voli će sjutra ugostiti Krku (19), dok će Mornar u Baru, dan kasnije, igrati protiv Zadra (17).

Poraz SC Derbija u Ljubljani

Prema prvim nezvaničnim rezultatima iz partijskih štabova Vladislav Dajkovic uspio je da dobije mandat u Beranama na ponovljenim izborima na jednom biračkom mjestu.
Na izborima 8. decembra Dajković je u Gornjem Zaostru imao samo jedan glas, dok ovog puta ima najviše glasova - 39.
Time je Slobodna Crna Gora preuzela trinaesti mandat koalicije PES-SNP, a u okviru te koalicije sedmi mandat u toj koaliciji je pripadao SNP-u.
Današnji rezultat ne mijenja ukupni raspored učesnika izbora održanih 8. decembra.
Koalicija PES-SNP ostaje na prvom mjestu sa 12 mandata, po šest PES i SNP, osam DF od čega NSD četiri, DNP tri i Ujedinjena jedan, pet mandata DPS, četiri Demokrate, po dva BS i "Zato što volim Berane" i sada jedan "Slobodna Crna Gora" Vladislava Dajkovića.
SO Berane će umjesto dosadašnjih 35 odbornika zbog pada broja stanovnika imati 34.
Glasanje se danas ponovilo upravo po prigovoru Slobodne Crne Gore, odnosno Vladislava Dajkovića.

Nakon ponovljenih izbora Slobodna Crna Gora osvojila mandat u Beranama

Dvije prekinute plenarne sjednice parlamenta do sada proizvele su efekat, i upalile alarme, ne samo u Crnoj Gori, nego i van nje. Zadatak opozicije je da u ovom trenutku ostane jedinstvena i principijelna i da istraje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E politički analitičar Danilo Kalezić.
On je dodao da očekuje reakciju međunarodne zajednice. Smatra da je neodgovorno što ni predsjednik, ni premijer Crne Gore nijesu našli za shodno da se obrate javnosti nakon sinoćnjeg sastanka, jer su, kako kaže, zaključci sa tog sastanka važni. Podsjeća i da se predsjednik države Jakov Milatović obratio javnosti nakon sastanka s opozicijom, jer je to, kakko objašnjava, demokratski i civilizovan manir.
- Ovo više nije ona tradicionalna kriza, na koju smo manje više navikli u Crnoj Gori od 2020.godine. Ona već ima elemente ustavnog puča i vanrednosti, po mnogo čemu. Zbog toga je suštinski neodgovorno, nezrelo, nedemokratski, necivilizovano, da se ni jedan, ni drugi ne oglašavaju. Moram da konstatujem da to nije nešto što je neočekivano. Vidite manir na koji se premijer obraća opozicionim poslanicima. Ta vrsta ležernosti govori koliko on suštinski ne razumije svoju političku ulogu, ni funkciju koju obavlja, i koliko nije posvećen onome što su državni poslovi - ocijenio je Kalezić.
To što nema reakcije nakon sastanka Spajića i Milatovića, prema njegovom mišljenju, govori da ništa nije zatvoreno, i da će se nastavak “te španske serije gledati narednih dana”.
- To je &nbsp;tragika Crne Gore, da sudbina države zavisi od ličnih relacija, ličnih odnosa, jer vidimo da se samo radi o ličnim odnosima dva čovjeka koji su duboko politički nezreli da obavljaju funkcije koje obavljaju - dodao je on.
Svaka kriza ostavlja neke ožiljke na političkom i ustavnom sistemu države, te da nema načina da se bezbolno izađe iz takvog procesa jer, premijer, kako kaže, bagateliše.
- Premijer kaže ako Ustavni sud presudi u korist sutkinje Đuranović onda puj pike ne važi, tako se ne rješavaju ustavne krize, tako se ne rješava politička kriza. Možemo, vrlo lako, da dođemo u situaciju da nijedan izborni proces &nbsp;ne može da bude započet, kao što nijedan koji trenutno traje ne može da bude završen. Zaboravili smo da postoje izbori u Šavniku, sve to plus ona druga tekuća pitanja kojim Ustavni sud treba da se bavi, a podsjećam, jedna od ključnih uloga Ustavnog suda je zaštita ljudskih prava građana Crne Gore - dodao je Kalezić.
Prema njegovom mišljenju, zbog partikularnih, vrlo sitnih, politikantskih interesa, vladajuća većina je u stanju da blokira tako značajnu instituciju, kako bi za pola godine ili godinu, produžili vlast u Podgorici, Beranama, Nikšiću, ili negdje drugo u Crnoj Gori. To, dodaje on, ostavlja duboke posljedice po politički sistem i stvara dodatno nepovjerenje građana prema institucijama, što je hronični problem crnogorskog društva.
Manjinske partije su, dodaje Kalezić, preuzele jednu vrstu odgovornosti, pod izgovorom da će one biti korektivni faktor u Vladi Crne Gore i da će štiti interese države od destruktivnosti bivšeg Demokratskog fronta PES-a i ostalih koji Crnoj Gori ne misle dobro.
- Sada predstoji da sa riječi pređu na djelo, i da povuku konkretne poteze. Jedan od poteza može biti napuštanje te Vlade, što bi u ovoj situaciji bilo najsvrsishodnije. Na neki način želim i da ih ohrabrim da to urade, jer je to možda jedini način da se ova agonija, koju generiše vladajuća većina, prije svega DF, ali evo pridružili su im se poslanici PES-a da Crnu Goru guraju u jednu vrstu institucionalne ustavne krize, iz koje, ponavljam, ne znam kako izaći bezbolno - naglasio je Kalezić.
Sve što opozicija radi ovih dana, podsjeća Kalezić, spada u demokratski prihvatljiv domen borbe, ističe on, jer svaka reakcija mora imati, kako kaže, reakciju.
- Reakcija opozicije je očekivana, i možda je čak i blaža, kakve bi te reakcije bile u drugim zrelim demokratijama, gdje na bilo kakvu ideju o kršenju i zloupotrebi Ustava, reakcija bude puno jača, prije svega vaninstitucionalna. U drugim demokratijama bi vi već vidjeli demonstracije i proteste na ulici, jer kada suspendujete Ustav, onda suspendujete sva ona prava koja nam Ustav daje, i zemlju uvodite u vanredno stanje u stanje anarhije, a iz tog stanja ne može ništa dobro da se izrodi - ocjenio je on.
Pozitivno je, kaže, što opozicija koristi mehanizme, koji nijesu samo institucionalni, nego &nbsp;vaninstitucionalni ali koji su demokratski.
- U najboljoj tradiciji parlamentarne demokratije je da vi ipak zaoštrite retoriku i aktivnosti, kako bi skrenuli pažnju na ono što je flagrantno kršenje Ustava, ali kako bi pokazali da ne postoji jasan institucionalni mehanizam da se ovome stane na put, jer da postoji onda mi ne bi već gledali ove scene koje već gledamo u crnogorskom parlamentu, ne samo danas i juče, nego nedjeljama i mjesecima unazad - poručio je Kalezić.&nbsp;
Najava premijerskog sata za ponedjeljak, smatra Kalezić, je smišljena provokacija parlamentarne opozicije, od strane predsjednika Skupštine, i, kako kaže, podlost koju sprema predsjednik Skupštine.
- Zadatak opozicije je da u ovom trenutku ostane jedinstvena, da ostane principijelna, i istraje na ovome što je proklamovan cilj. Nećete imati Skupštinu, neće biti zasjedanja Skupštine, neće Skupština funkcionisati, paralisaćemo sistem, dokle god vladajuća većina ne prestane sa flagrantnim kršenjdm Ustava. Očekujem da on stvarno sazove tu sjednicu, i isto tako očekujem da opozicija istraje u odnosu na ono što su elementarni civilizacijski zahtjevi. Ukoliko dođe, i ukoliko se sprovede naum Andrije Mandića, što me ne bi opet čudilo, da se policijska sila i da policijska snage uđu u parlament, &nbsp;to onda opet Crnu Goru gura u novi nivo krize, ali tada je već odgovornost na, kao što je i sada odgovornost na Spajiću i Mandiću. Predstoji nam vrlo, vrlo tenzičan i napet politički proces - dodao je Kalezić.
Odgovarajući na pitanje o konstituisanju vlasti u Glavnom gradu nakon vanrednih lokalnih izbora, podsjeća da je opozicija u Podgorici osvojila 50 plus odbornika, te je demokratski i civilizovano da oni formiraju vlast.
- Ukoliko predsjednik Milatović posustane pod pritiskom vladajuće većine, Spajića, ali i ne političkih struktura, koje djeluju ka &nbsp;njemu, onda on devalvira sopstvenu riječ, i devalvira sopstvenu funkciju. Želim da vjerujem da će ostati vjeran onome što je govorio tokom predizborne kampanje, što je govorio nakon predizborne kampanje, jer mi je vrlo teško da zamislim da je neko ko na ovaj način kritikuje izvršnu vlast, bilo u Podgorici, bilo na državnom nivou, spreman da sjedne za sto sa istim ljudima koji dok se to dešava, vrlo drastično, dramatično krše Ustav Crne Gore. U Crnoj Gori je sve moguće! Vjerujem da su novi izbori u Podgorici najrealniji, ali i naravno, sve opcije su na stolu. I to pokazuje u kojem problemu se nalazi ova država, kada ne možemo da anticipiramo osnovne političke procese - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrONLYSYk1pY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Zadatak opozicije da ostane jedinstvena i da istraje

Na jednom ugostiteljskom objektu u Gornjem Štoju danas je oko 17 sati izbio požar, a kako je saopšteno iz Uprave policije, nastupila je totalna materijalna šteta - dok povrijeđenih nije bilo.
- Požar je lokalizovan od strane Vatrogasne jedinice Ulcinj, a policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti. Prikupljena su potrebna obavještenja i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju - kazali su u policiji.
Preliminarni podaci iz istrage ukazuju, navode oni, da se radi o samozapaljenju, te postupajući tužilac nije zahtijevao izlazak vještaka za protivpožarnu zaštitu na lice mjesta.
- Već se izjasnio da u ovom događaju ne postoje elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u policiji.

Gornji Štoj: Izbio požar na ugostiteljskom objektu, tužilac nije zahtijevao izlazak vještaka

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.