Cijena kafe tipa arabica od početka godine je porasla oko 28 odsto, dok je sredinom novembra dostigla oko 419 centi po funti, što je dodatnih tro odsto više nego početkom mjeseca.
Rast cijene rezultat je smanjenih globalnih zaliha i otežanog snabdijevanja, prenosi SEEbiz. 
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu (ICO), globalni izvoz u tekućoj godini pao je 0,3 odsto na 138,6 miliona vreća. Ispodprosječne padavine u Brazilu smanjile su prinose i kvalitet zrna, dok je uragan u srednjoj Americi uništio dio zaliha.
Kašnjenja u otpremi zbog nedostatka kontejnera dodatno ograničavaju ponudu, a jačanje brazilskog reala dodatno poskupljuje kafu jer smanjuje izvoznu isplativost proizvođača. 
Do kraja godine očekuje se stabilizacija cijena arabice u rasponu od 400 do 430 centi po funti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kafa od početka godine skuplja 28 odsto

Cijene kafe u Njemačkoj bilježe blagi pad, nakon dužeg perioda snažnog rasta.
Veliki maloprodajni lanci, uključujući Lidl, Kaufland i Aldi, snizili su cijene svojih robnih marki kafe oko sedam odsto, pokazala je anketa DPA.
Pakovanje od jednog kilograma kafe u zrnu sada košta između 11,99 i 12,99 eura, u zavisnosti od vrste, dok se pola kilograma mljevene pržene kafe može kupiti za 5,49 eura, prenose Nezavisne novine.
Iako je riječ o prvom padu cijene u dužem periodu, kafa je i dalje značajno skuplja nego početkom godine. 
Podaci aplikacije za poređenje cijena Smhaggle pokazuju da su 2023. godine kupci za kilogram kafe u zrnu plaćali manje od osam eura, a mljevena pržena kafa koštala je manje od četiri eura.
Snažan rast cijena bio je izazvan višim cijenama sirovina uslijed suše i loše žetve u ključnim zemljama proizvođačima. Zbog visokih cijena, potrošači sada sve češće kupuju proizvode samo kada su na sniženju.

Kafa pojeftinila poslije dužeg rasta cijene

Dok većina ljudi u talogu kafe vidi kraj jedne ,,šoljice razgovora”, mladi psiholog sa Cetinja, Marko Milačić u njemu otkriva početak stvaranja. On je trenutno jedini koji se na ovim prostorima bavi izradom proizvoda od reciklirane kafe. Njegovi suveniri, naročito domine, posebni su i po ideji i po načinu izrade, što ovaj projekat čini unikatnim crnogorskim proizvodom. Kroz inovativan pristup, od ostataka kafe stvara jedinstvene suvenire, pretvarajući otpad u predmete koji nose i materijalnu i simboličku vrijednost. - U srednjem vijeku nije postojala nauka kakvu poznajemo danas. Alhemičari su razvijali osnovne laboratorijske tehnike, a njihovi ciljevi su bili i duhovni i materijalni. Ja u svemu tome vidim paralelu sa modernim preduzetništvom i psihologijom, i jedno i drugo zahtijevaju lični preobražaj – kazao je Marko u emisiji ,,Intervju” na Radio Cetinje. Poput nekadašnjih alhemičara, on i sam pokušava da od nečega što na prvi pogled izgleda bezvrijedno, stvori proizvod koji ima ekološku, simboličku i tržišnu vrijednost. Put od prve ideje, kako je kazao, do finalnog proizvoda nije bio lak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091028_48784048ed954ecfc60270fbdc33c322db8bad3385726cbeb7ff63c17088cfa8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091028_48784048ed954ecfc60270fbdc33c322db8bad3385726cbeb7ff63c17088cfa8" data-rendition-name="original" width="1263" height="937" loading="lazy" alt="Markova umjetnost"> <figcaption>Markova umjetnost(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Put od slike u glavi do fizičkog proizvoda trajao je više od dvije godine iako sam proces izrade suvenira od kafe nije dug. Za jedan proizvod dovoljan je talog iz 1 do 2 šoljice kafe, nešto veziva i silikonski kalupi – &nbsp;ističe Marko. Kao i mnogi inovatori, suočavao se s nedostatkom resursa i razumijevanja za ono što radi. Ipak, uz upornost, stvorio je proizvod koji je već našao kupce izvan Crne Gore. - Znam osobe koje su cijeli život provele razvijajući neki proizvod i nisu uspjeli da ga komercijalizuju. Meni je trebalo dvije godine i to smatram uspjehom - kaže mladi psiholog sa Cetinja. Najveći dio sirovine, kako je objasnio, prikuplja iz svog domaćinstva, ali i &nbsp;iz nekoliko lokalnih kafića. - Interesantno je da prosječni stanovnik Crne Gore popije 2,5 kafe dnevno - kazao je Marko i dodao da je veziva u početku pravio od papira, a danas ih dominantno uvozi iz Kine i SAD-a kako bi smanjio troškove. Iako u regionu postoje različite inicijative koje se bave reciklažom kafe, Milačić ističe da nijedna nije prerasla u kontinuiranu, organizovanu proizvodnju. - Moj projekat je prepoznat i podržan kroz evropske fondove, a domaće institucije još uvijek nijesu pokazale dovoljno razumijevanja za ovakav vid preduzetništva. Problem nije u ideji, već u nedostatku sistemske podrške – smatra on. Uprkos nedostatku razumijevanju i podrške, mladi inovator sa Cetinja, vjeruje da je ovo tek početak. Planira da nastavi promociju koncepta društveno odgovornog preduzetništva i vjeruje da će Crna Gora, ulaskom u Evropsku Uniju, prepoznati značaj ovakvih inicijativa.

Crnogorski alhemičar koji pretvara kafu u umjetnost: Od taloga do unikatnih suvenira

Cijene kafe "Arabica" nastavile su da rastu nakon što su dostigle 2,20 dolara po kilogramu usljed sve većih strahova zbog globalnog manjka ponude.
Cijene su uvećane za više od 50 odsto od avgusta i približile se rekordno visokom nivou iz februara.
Regioni koji proizvode kafu u Brazilu, vodećem proizvođaču, prolaze kroz intenzivnu sušu zbog klimatskih promjena.
Prema riječima lokalnih poljoprivrednika, neredovne proljetne kiše, posebno u Minas Žeraiu, gdje su nivoi padavina do 20. oktobra bili najniži u posljednje četiri godine, dovode u opasnost cvjetanje kafe i njenu produktivnost.
Situaciju dodatno otežava to što bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da uvede nove carine Kolumbiji, velikom proizvođaču visokokvalitetne "Arabice" zbog diplomatskog spora dvije zemlje.
Trgovci očekuju i trgovinske pregovore između SAD i Brazila o potencijalnoj reviziji američkih carina na uvoz kafe od 50 odsto.

Cijene kafe "Arabica" nastavile da rastu, strah od globalnog manjka ponude

Američki potrošači mogu da očekuju nagla povećanja cijena osnovnih namirnica, poput kafe, ako se administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa bude držala plana da uvede carine od 50 odsto na sav uvoz iz Brazila.
Analitičari smatraju da bi predložene carine na uvoz zaustavile dopremanje brazilske kafe u SAD, jer ni američke pržionice ni brazilski izvoznici ne bi mogli da premoste razliku u cijenama koja bi nastala zbog novih nameta, prenosi Biznis.ba.
Tramp je u srijedu povećao carine na brazilski uvoz sa deset na 50 odsto, koje stupaju na snagu 1. augusta, uprkos tome što SAD imaju trgovinski suficit od 7,4 milijarde američkih dolara sa Brazilom.
Oko trećine kafe koja se konzumira u SAD, najvećem svjetskom potrošaču tog napitka, dolazi iz Brazila. Ta južnoamerička zemlja je prošle godine isporučila 8,14 miliona vreća od 60 kilograma u SAD, što je 30 odsto više nego 2023. godine.
Viši broker i konsultant za kafu Majkl Nudžent rekao je da će SAD kupiti kafu od nekog drugog - Kolumbije, Hondurasa, Perua ili Vijetnama, ali ne po količini ili cijeni koju nudi Brazil.
- S druge strane, ne mislim da bi bilo ekonomski isplativo prodavati brazilsku kafu u SAD sa carinom od 50 odsto - dodao je Nudžent.

Cijene u SAD naglo rastu

Ovogodišnja berba kafe sorte Robusta, uključujući i cijenjenu sortu Conilon, odlično napreduje, te bi urod mogao i nadmašiti ranije prognoze, rekli su brojni stručnjaci iz te industrije, koji kažu i da bi dobra žetva mogla sniziti globalne nabavne cijene.
- Podaci s terena ukazuju na odlične prinose ove godine, i sad su očekivanja da bi mogao premašiti projekcije - rekao je agenciji Rojters Jonas Ferareso, brazilski agronom specijaliziran za kafu koji savjetuje tamošnje poljoprivrednike, dodavši da sve dosadašnje brojke ukazuju da bi se moglo raditi o rekordno dobroj sezoni.
Iz zadruge Cooabriel – najveće za uzgoj kafe sorte Conilon u Brazilu – kažu da je trenutno na vrhuncu žetva u jugoistočnoj pokrajini Espirito Santo.&nbsp;
Po riječima predsjednika zadruge, Luiza Karlosa Bastianela, dosad je dovršeno oko četvrtina ovogodišnje žetve. Prema robnoj brokerskoj kući StoneX, do 26. maja već je ubrano oko 23,4 posto cjelogodišnjeg očekivanog uroda Robuste u Brazilu za 2025 godinu.
- Zbog toga sada možemo očekivati da će ove godine žetva biti dosta veća, vjerovatno veća i od one iz 2022. godine, a pritom bi i kvaliteta trebala biti dosta dobra, rekao je Bastianello, dodavši da se predviđa da će se ove godine u Espirito Santu proizvesti više od 17 miliona vreća kafe, svaka teška 60 kilograma, prenose Financije.
Tokom posljednje veće berbe, iz 2022. godine, uzgajivači su prikupili oko 16 miliona vreća od 60 kilograma, što znači da bi konačni urod ove godine mogao biti za 6 posto, ili za oko 60.000 tona, veći. Neuobičajeno obilne padavine u toj regiji usred ovogodišnje berbe ne predstavljaju nikakav problem, a upućuju da bi i sljedeće godine berba mogla biti dobra.
U međuvremenu, cijene kafe su padu, kaže Fernando Maksimiliano, menadžer za tržište kafe iz brokerske kuće StoneX u Brazilu.
- Cijene kafe Robusta u posljednjih je nekoliko sedmica u značajnom padu. To je već znak da pristiže ova nova žetva - kazao je Maksimiliano.
Prošle sedmice, cijena Robusta kafe na međunarodnom tržištu ICE pala je na najniži nivo u posljednjih pet i po mjeseci, na cijenu od 4.550 američkih dolara za tonu.
Zbog potencijalno rekordnog uroda sad raste pritisak na uzgajivače Robuste, koji užurbano obavljaju žetvu, jer žele prodati urod prije nego što cijene nastave padati.
- Trenutno su uzgajivači zabrinuti kako bi ova povećana ponuda kafe na tržištu mogla utjecati na cijene u narednim mjesecima - zaključuje Maksimiliano.
Oni koji se bave trgovinom kafe kažu da ovakav razvoj događaja najvjerovatnije neće uticati na prodajne cijene, jer kriza s kafom traje već neko vrijeme, još od pandemije, a posebno od istorijski loše berbe 2022. godine. Po njima, trebaće još vremena da se tržište stabilizuje.

Neočekivano dobra berba kafe u Brazilu: Hoće li se mijenjati cijene

Zamjena obične kafe napitkom od biljke matcha (mača) koja je u svijetu u posljednje vrijeme sve popularnija, pomaže u smanjivanju stresa i suzbijanju anksioznosti, pokazale su studije. Naučnici su utvrdili da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti.
Mnogi ljudi započinju dan kafom da bi se probudili i krenuli, ali prelazak na maču može donijeti dodatnu korist, smanjenje stresa i anksioznosti.
Mača, biljka jarko zelene boje i specifičnog ukusa, se pravi od gornja tri sloja mladih listova biljke Camellia sinensis. Uzgaja se u sijenci, što omogućava lišću biljke da razvije više biološki aktivnih jedinjenja (poput aminokisjelina) od drugih čajeva.
<h2>Kako mača smanjuje stres i anksioznost?</h2>
Studija je pokazala da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti. Mača može imati ovaj efekat zbog dva jedinjenja: L-teanina i epigalokatehin galata (EGCG).
L-teanin je aminokisjelina prisutna u zelenom čaju koja ima umirujući efekat. Pošto je mača koncentrovani oblik zelenog čaja, smatra se da L-teanin ima izraženiji efekat zbog veće količine.
- Pokazalo se da promoviše opuštanje bez sedacije povećanjem aktivnosti alfa moždanih talasa i modulacijom neurotransmitera kao što su GABA, dopamin i serotonin- objasnio je dr Li A. Frejm, izvršni direktor Kancelarije za integrativnu medicinu i zdravlje na Medicinskom fakultetu i zdravstvenim naukama Univerziteta Džordž Vašington.
Mača takođe sadrži EGCG, biljno jedinjenje koje može pomoći u smanjenju upale i oksidativnog stresa, što se može povezati sa anksioznošću.
<h2>Kako mača može imati smirujući efekat ako sadrži kofein?</h2>
Mača generalno sadrži manje kofeina od kafe ili espresa. Šolja kafe od 2,5 decilitra sadrži oko 96 mg kofeina, dok espreso ima oko 64 mg u 30 ml. S druge strane, mača obično sadrži između 19 i 44 mg kofeina po gramu, u zavisnosti od vrste i pripreme.
Kofein se brzo apsorbuje u tijelo, stimuliše nervni sistem i može povećati nivoe adrenalina i kortizola – hormona povezanih sa stresom. Ali ono što maču čini posebnom je to što sadrži i druga jedinjenja, kao što je L-teanin, koja ublažavaju ovaj efekat i pomažu tijelu da ostane smireno i fokusirano, bez naglih „naleta“ energije i nervoze.
<h2>Koliko mače treba da popijete za umirujući efekat?</h2>
Količina mače koja je potrebna za umirujući efekat varira, ali istraživanja pokazuju da je optimalna doza L-teanina oko 200 miligrama.
- Vjerovatno će vam trebati 2 do 4 grama visokokvalitetne mače, što je jedna ili dvije porcije- rekao je Frejm.
Ovo je količina koja se obično nalazi u ceremonijalnoj mači, koja se pravi od mlađih listova čaja i zbog toga je jača. Konstantno pijenje mače može pomoći u smanjenju stresa tokom vremena, ali čak i povremena šoljica može pomoći, piše „Verywell Health“.
Važan je i način pripreme. Mača je odlična u raznim jelima, kao što su dezerti, ali EGCG i L-teanin mogu biti uništeni visokim temperaturama koje se obično koriste tokom dužeg kuvanja. Zbog toga je najbolje konzumirati maču u obliku napitka. 
&nbsp;

Ko se Matcha latte-a lati, manje je anksiozan

Futuresi kave u Njujorku popeli su se na najviši nivo od 1997. zbog zabrinutosti za usjeve kod najboljih uzgajivača, prijeteći daljim povećanjem troškova za pržionice i potrošače.
Arabica, vrhunska sorta omiljena za specijalna piva, porasla je čak tri odsto u ponedjeljak. Cijene kafe skočile su ove godine zbog velikih poremećaja u snabdijevanju ključnih proizvođača od Brazila do Vijetnama, pri čemu je jeftinija vrsta robuste koja se koristi u instant pićima nedavno dostigla najviše cijene od 1970-ih, prenosi SEEbiz.
Porasla je zabrinutost da će se snabdijevanje iz Brazila usporiti nakon duge suše koja je oštetila stabla kafe, što bi moglo smanjiti proizvodnju sljedeće sezone.
Potencijal za žetvu sljedeće godine "sigurno je bio pod uticajem dugog sušnog i vrućeg razdoblja koje je uticalo na usjeve kafe arabice do septembra", napisao je analitičar Rabobanka Guilherme Morya u izvještaju.
To vrijedi čak i nakon što je kiša u oktobru dovela do "izvrsnog cvjetanja" drveća, dodao je Morya.
Sada postoji strah da se cvijeće neće fiksirati na grane, dovodeći urod u opasnost, jer se cvijeće kasnije razvije kod trešnje koje sadrže grah.
Dodatni pritisak je mogućnost da bi snažan tempo izvoza arabice ove godine mogao rezultirati malim zalihama do kraja tekuće sezone. Inostrana poljoprivredna služba Ministarstva poljoprivrede SAD-a procjenjuje da će zalihe brazilske kafe doseći samo 1,2 miliona vrećica kada trenutna sezona završi u junu, što je pad od 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Cijene kafe najviše u 27 godina

Velike suše ugrozile su usjeve kafe u Brazilu i Vijetnamu, koji su najveći svjetski proizvođači te biljke, a potencijalna nestašica kafe ne zaobilazi ni Crnu Goru. Kafu je ovih dana teško nabaviti, a to potvrđuju i vlasnici crnogorskih firmi koji se bave prodajom kafe. Na velikim su mukama: kafe u nabavci čas ima-čas nema, a neizvjesno je hoće li ova nimalo zavidna situacija potrajati, piše portal RTCG.
Loša je godina, a loš i rod, a sa druge strane vlasnici firmi za prodaju kafe ne žele da iznevjere svoje potrošače.
To je potvrdio i vlasnik fabrike kafe "Crnagorakop" Slobodan Babić.
- Nijesu samo velike suše znatno uticale da poskupe transporti. Tu su i poplave u Indiji. Svjedočimo jako lošoj situaciji. Kuburimo sa svim još od početka godine - požalio se Babić za Portal RTCG.
Cijena kafe non-stop skače, a Babić kaže da su im spas zalihe, mada se i trude da ne povećavaju cijene.
- Mi ćemo da poskupljenjem sačekati. Naša politika nije da svako malo dižemo cijene. To nije popularno. Nikad nam teže nije bilo, ali trudimo se koliko možemo da ne iznevjerimo naše potrošače - rekao je Babić.
Cijena kafe u podgoričkim marketima na jučerašnji dan se kretala od euro i 19 do euro i 39 centi za 100 grama. Cijena za dvesta grama kafe na rafovima stajala je od 2, 38 do 2, 70, a negdje i do 2, 99 eura.
Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, a tada su i mediji u Srbiji objavili da će i u toj zemlji biti povećane cijene kafe.
Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.&nbsp;
- Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo - naveli su iz ove grupe.
<h2>Suša komplikuje početak sezone</h2>
U izvještaju Škole agrobiznisa Univeziteta u Sao Paulu navodi se da je sezona žetve u najvećoj južnoameričkoj zemlji Brazilu praktično ravna u odnosu na prošlu godinu.
- Izvoz je čak i porastao, aktuelna suša već komplikuje početak sljedeće sezone 2025/2026 - navodi se u izveštaju.
Brazil je, kao najvećeg svjetskog proizvođača kafe, pogodio najduži period bez padavina u više od sedam decenija, uz natprosječne temperature, što utiče na prinose te egzotične biljke, prenosi Tanjug.
I Vijetnam, drugi po veličini proizvođač u svijetu, istovremeno doživljava vrućinu i sušu, što takođe utiče na usjeve u toj zemlji.

Loša godina, a cijene nikad veće: Crnoj Gori prijeti nestašica kafe

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kafa